Crnogorski carinici bili su iznenađeni kada su u jednom putničkom automobilu koji je trebalo da uđe u našu državu, pronašli drogu na vrlo neobičnom mjestu. U akumulatoru. Vozač pežoa stranih tablica nije, naime, poslije obavljene carine mogao ponovo da upali svoj auto. On se, priča Monitorov izvor iz policije, guranjem udaljio od carinskog punkta i policija je primijetila da pokušava da zamijeni akumulator.
„Graničnoj policiji i carinicima to je bilo sumnjivo, pa su ponovo odlučili da pregledaju auto. Tada su u akumulatoru pronašli skriveni heroin. To je jedan od načina da se autom prenese droga preko graničnih prelaza. Isprazni se nekoliko ćelija akumulatora, osuši, i u njih umjesto destilovane vode stave kesice s heroinom ili kokainom”, kaže naš dobro obaviješteni izvor.
Prema njegovim riječima, droga se preko crnogorskih granica prenosi automobilima u devedeset odsto slučajeva. Mnogo je načina da se ona sakrije, na neobičnim mjestima koja je teško otkriti. „Za te se potrebe nerijetko koriste renta kar vozila i kamioni firmi koje idu prema destinacijama gdje treba da se preveze droga”, kaže ovaj izvor.
On objašnjava da se, osim u akumulatoru, droga često skriva i u hladnjaku, njegovim otvaranjem i prepravljanjem. „Narkotici se skrivaju i u sistemu za klimatizaciju, odnosno u šupljinama iza instrumental table. Prostor za ventilaciju takođe je često mjesto na kojem se skladište heroin i kokain, ali je to lako otkriti, jer se prilikom uključivanja lako utvrđuje da ventilacija ne radi”, priča Monitorov policijski izvor.
Postoje i druga mjesta u automobilu, zgodna za skrivanje narkotika, kao što su fioka i prostor ispod tapacirunga na krovnom dijelu, a nerijetko se i prostor iza kontrolne table pretvara u mali magacin.
„Droga se u presovanim vrećicama skriva i u sjedištima, ispod tapacirunga, u vratima i stranicama. Osim toga, vrlo zgodno mjesto je i rezervoar za gorivo, čijim se prepravljanjem smanjuje kapacitet za benzin i stvara bunker za drogu”, kaže naš izvor.
Šverceri nerijetko prepravljaju podove automobila, praveći duplo dno, koje se još i oblaže aluminijumom kako bi bilo nedostupno skeneru i rendgenu.
„Droga se skriva i u gumama koje se ispumpaju, napune narkoticima u vrećicama i ponovo napumpaju. Za to se koristi i rezervna guma. Nerijetko šverceri skrivaju narkotike u branicima, čak i u štop svjetlima i farovima. O prtljažniku i pravljenju boksova sa strane prtljažnika suvišno je i govoriti”, kaže naš izvor.
Kada su u pitanju velika vozila, odnosno šleperi i kamioni, droga se, prema njegovim riječima, skriva u dvostrukoj ceradi, duplom dnu, kao i u rezervnim gumama.
„Kada je riječ o kabini kamiona, tu se droga skriva na svim onim mjestima kao u malom autu”, objašnjava ovaj verzirani izvor.
Da bi otkrili najmaštovitija mjesta za skrivanje droge, crnogorskim graničnim policajcima i carinicima potrebni su tehnički uređaji, onakvi kakve imaju Hrvatska i Slovenija. Sve dok ne bude tih neophodnih savremenih pomagala, na našim granicama će cvjetati šverc droge i drugih roba.
Monitorov izvor objašnjava da se ne radi o dobroj volji crnogorskih vlasti, već da je u pitanju zahtjev koji pred nju postavlja Evropska unija.
„EU želi sigurne granične prelaze i slobodan protok ljudi i roba. Želi zaustavljanje i prekidanje švercerskih kanala droge i cigareta prije svega, koji su odavno poznati na crnogorskim graničnim prelazima prema Kosovu sa jedne strane, i prema Evrposkoj uniji, sa druge”, kaže naš izvor.
On kaže da postoji veliki broj uređaja koji se koriste u razvijenim evropskim državama, ali da je jasno da mi ne možemo u startu i odjednom sve imati.
„Trebalo bi iskoristiti zahtjev Evropske unije i potraživati finansijska sredstva iz njenih fondova za opremanje graničnih prelaza. Dok ta sredstva ne stignu, nije jasno da se, za početak, ne mogu nabaviti mobilni skeneri koji koštaju svega nešto preko trideset hiljada eura. To nije veliki skener koji ima Luka Bar, ali je dovoljno dobar za otkrivanje narkotika i druge švercerske robe u automobilima”, objašnjava policijski izvor.
Ručne termovizijske kamere, koje služe za otkrivanje ilegalnih prelazaka granice u noćnim satima, kao i optičke sonde, još su neki od uređaja koji su neophodni na crnogorskim graničnim prelazima. „Crnogorski granični prelazi će, kad tad morati da imaju senzore za prisustvo raznih gasova. Moraće da imaju i takozvane ‘sabre 4000’, koje, uz ostalo, analiziraju i detektuju tragove isparenja anhidridne kiseline koja se koristi u industriji droge, posebno heroina”, upozorava naš policijski izvor.
Takođe jedan od poznatih uređaja, koji za sada posjeduju samo crnogorski aerodromi, su detektorska vrata.
„Osim onakvih, malih, kakve ste viđali po aerodromima, moraćemo da imamo i velika detektorska vrata koja služe za pregled vozila, kako malih putničkih, tako i kamiona. Rendgeni su takođe nešto što se mora imati na graničnim prelazima”, kaže naš policijski izvor.
Među neophodne granične uređaje on nabraja i metalni detektor koji služi, prije svega, za otkrivanje naoružanja, odnosno za sprečavanje šverca oružja. Zatim takozvani baster za otkrivanje skrivenih drvenih stvari i skrivenih prostora od drveta, odnosno takozvanih bunkera.
„Fiberoskop je sprava kojom se pregleduju rezervoari za gorivo. Ono što se podrazumijeva da se već sada mora imati mobilni su reflektori, ručne baterije, ručni alat za rasturanje vozila u cilju pretrage i za pregled površina na brodovima. Zatim oštri vrhovi za zabadanje u mekanu robu u kojoj se takođe skrivaju narkotici”, priča ovaj policijski službenik.
Tu su još neka sitnija pomagala, poput ogledala i optičkih sondi, ali i takozvani „pase uređaj”, koji služi za otkrivanje zatvorenih prostora.
Ne smije se zaboraviti, kada se radi o borbi protiv trgovine narkoticima, uloga pasa tragača, obučenih za otkrivanje droge. Takve pse nema nijedan granični prelaz na sjeveru Crne Gore, inače posebno zanimljivo područje kada se radi o švercu droge.
„Za ulazak u Evropsku uniju, moraćemo da imamo svu ovu opremu i pomagala na svim graničnim prelazima”, kaže Monitorov izvor.
On vjeruje da nijesu samo materijalna sredstva u pitanju, već i volja da se sve to nabavi. „Nekome to možda nije cilj. Nekome odgovara ovakvo stanje na graničnim prelazima – neznanje i nedostatak opreme. S dobrim kadrovima i opremom o kojoj smo pričali, nekome bi, sasvim sigurno, bili ugroženi poslovni interesi”, kaže naš dobro obaviješteni izvor.
Pri činjenicama da skoro ni jedan granični prelaz u Crnoj Gori nije tehnički opremljen, ne zvuči logično konstatacija analitičara da narko dileri idu mnogo više koraka ispred onih koji treba da im budu prepreka na putu. Zbog toga ne treba da čudi ni konstatacija da je dilovanje droge najjača privredna grana na sjeveru.
Tufik SOFTIĆ