Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ŠVERC DROGE NAJJAČA PRIVREDNA GRANA NA SJEVERU: Automobili bunkeri

Objavljeno prije

na

Crnogorski carinici bili su iznenađeni kada su u jednom putničkom automobilu koji je trebalo da uđe u našu državu, pronašli drogu na vrlo neobičnom mjestu. U akumulatoru. Vozač pežoa stranih tablica nije, naime, poslije obavljene carine mogao ponovo da upali svoj auto. On se, priča Monitorov izvor iz policije, guranjem udaljio od carinskog punkta i policija je primijetila da pokušava da zamijeni akumulator.

„Graničnoj policiji i carinicima to je bilo sumnjivo, pa su ponovo odlučili da pregledaju auto. Tada su u akumulatoru pronašli skriveni heroin. To je jedan od načina da se autom prenese droga preko graničnih prelaza. Isprazni se nekoliko ćelija akumulatora, osuši, i u njih umjesto destilovane vode stave kesice s heroinom ili kokainom”, kaže naš dobro obaviješteni izvor.

Prema njegovim riječima, droga se preko crnogorskih granica prenosi automobilima u devedeset odsto slučajeva. Mnogo je načina da se ona sakrije, na neobičnim mjestima koja je teško otkriti. „Za te se potrebe nerijetko koriste renta kar vozila i kamioni firmi koje idu prema destinacijama gdje treba da se preveze droga”, kaže ovaj izvor.

On objašnjava da se, osim u akumulatoru, droga često skriva i u hladnjaku, njegovim otvaranjem i prepravljanjem. „Narkotici se skrivaju i u sistemu za klimatizaciju, odnosno u šupljinama iza instrumental table. Prostor za ventilaciju takođe je često mjesto na kojem se skladište heroin i kokain, ali je to lako otkriti, jer se prilikom uključivanja lako utvrđuje da ventilacija ne radi”, priča Monitorov policijski izvor.

Postoje i druga mjesta u automobilu, zgodna za skrivanje narkotika, kao što su fioka i prostor ispod tapacirunga na krovnom dijelu, a nerijetko se i prostor iza kontrolne table pretvara u mali magacin.

„Droga se u presovanim vrećicama skriva i u sjedištima, ispod tapacirunga, u vratima i stranicama. Osim toga, vrlo zgodno mjesto je i rezervoar za gorivo, čijim se prepravljanjem smanjuje kapacitet za benzin i stvara bunker za drogu”, kaže naš izvor.

Šverceri nerijetko prepravljaju podove automobila, praveći duplo dno, koje se još i oblaže aluminijumom kako bi bilo nedostupno skeneru i rendgenu.

„Droga se skriva i u gumama koje se ispumpaju, napune narkoticima u vrećicama i ponovo napumpaju. Za to se koristi i rezervna guma. Nerijetko šverceri skrivaju narkotike u branicima, čak i u štop svjetlima i farovima. O prtljažniku i pravljenju boksova sa strane prtljažnika suvišno je i govoriti”, kaže naš izvor.

Kada su u pitanju velika vozila, odnosno šleperi i kamioni, droga se, prema njegovim riječima, skriva u dvostrukoj ceradi, duplom dnu, kao i u rezervnim gumama.

„Kada je riječ o kabini kamiona, tu se droga skriva na svim onim mjestima kao u malom autu”, objašnjava ovaj verzirani izvor.

Da bi otkrili najmaštovitija mjesta za skrivanje droge, crnogorskim graničnim policajcima i carinicima potrebni su tehnički uređaji, onakvi kakve imaju Hrvatska i Slovenija. Sve dok ne bude tih neophodnih savremenih pomagala, na našim granicama će cvjetati šverc droge i drugih roba.

Monitorov izvor objašnjava da se ne radi o dobroj volji crnogorskih vlasti, već da je u pitanju zahtjev koji pred nju postavlja Evropska unija.

„EU želi sigurne granične prelaze i slobodan protok ljudi i roba. Želi zaustavljanje i prekidanje švercerskih kanala droge i cigareta prije svega, koji su odavno poznati na crnogorskim graničnim prelazima prema Kosovu sa jedne strane, i prema Evrposkoj uniji, sa druge”, kaže naš izvor.

On kaže da postoji veliki broj uređaja koji se koriste u razvijenim evropskim državama, ali da je jasno da mi ne možemo u startu i odjednom sve imati.

„Trebalo bi iskoristiti zahtjev Evropske unije i potraživati finansijska sredstva iz njenih fondova za opremanje graničnih prelaza. Dok ta sredstva ne stignu, nije jasno da se, za početak, ne mogu nabaviti mobilni skeneri koji koštaju svega nešto preko trideset hiljada eura. To nije veliki skener koji ima Luka Bar, ali je dovoljno dobar za otkrivanje narkotika i druge švercerske robe u automobilima”, objašnjava policijski izvor.

Ručne termovizijske kamere, koje služe za otkrivanje ilegalnih prelazaka granice u noćnim satima, kao i optičke sonde, još su neki od uređaja koji su neophodni na crnogorskim graničnim prelazima. „Crnogorski granični prelazi će, kad tad morati da imaju senzore za prisustvo raznih gasova. Moraće da imaju i takozvane ‘sabre 4000’, koje, uz ostalo, analiziraju i detektuju tragove isparenja anhidridne kiseline koja se koristi u industriji droge, posebno heroina”, upozorava naš policijski izvor.

Takođe jedan od poznatih uređaja, koji za sada posjeduju samo crnogorski aerodromi, su detektorska vrata.

„Osim onakvih, malih, kakve ste viđali po aerodromima, moraćemo da imamo i velika detektorska vrata koja služe za pregled vozila, kako malih putničkih, tako i kamiona. Rendgeni su takođe nešto što se mora imati na graničnim prelazima”, kaže naš policijski izvor.

Među neophodne granične uređaje on nabraja i metalni detektor koji služi, prije svega, za otkrivanje naoružanja, odnosno za sprečavanje šverca oružja. Zatim takozvani baster za otkrivanje skrivenih drvenih stvari i skrivenih prostora od drveta, odnosno takozvanih bunkera.

„Fiberoskop je sprava kojom se pregleduju rezervoari za gorivo. Ono što se podrazumijeva da se već sada mora imati mobilni su reflektori, ručne baterije, ručni alat za rasturanje vozila u cilju pretrage i za pregled površina na brodovima. Zatim oštri vrhovi za zabadanje u mekanu robu u kojoj se takođe skrivaju narkotici”, priča ovaj policijski službenik.

Tu su još neka sitnija pomagala, poput ogledala i optičkih sondi, ali i takozvani „pase uređaj”, koji služi za otkrivanje zatvorenih prostora.

Ne smije se zaboraviti, kada se radi o borbi protiv trgovine narkoticima, uloga pasa tragača, obučenih za otkrivanje droge. Takve pse nema nijedan granični prelaz na sjeveru Crne Gore, inače posebno zanimljivo područje kada se radi o švercu droge.

„Za ulazak u Evropsku uniju, moraćemo da imamo svu ovu opremu i pomagala na svim graničnim prelazima”, kaže Monitorov izvor.

On vjeruje da nijesu samo materijalna sredstva u pitanju, već i volja da se sve to nabavi. „Nekome to možda nije cilj. Nekome odgovara ovakvo stanje na graničnim prelazima – neznanje i nedostatak opreme. S dobrim kadrovima i opremom o kojoj smo pričali, nekome bi, sasvim sigurno, bili ugroženi poslovni interesi”, kaže naš dobro obaviješteni izvor.

Pri činjenicama da skoro ni jedan granični prelaz u Crnoj Gori nije tehnički opremljen, ne zvuči logično konstatacija analitičara da narko dileri idu mnogo više koraka ispred onih koji treba da im budu prepreka na putu. Zbog toga ne treba da čudi ni konstatacija da je dilovanje droge najjača privredna grana na sjeveru.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo