Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ŠVERC DROGE NAJJAČA PRIVREDNA GRANA NA SJEVERU: Automobili bunkeri

Objavljeno prije

na

Crnogorski carinici bili su iznenađeni kada su u jednom putničkom automobilu koji je trebalo da uđe u našu državu, pronašli drogu na vrlo neobičnom mjestu. U akumulatoru. Vozač pežoa stranih tablica nije, naime, poslije obavljene carine mogao ponovo da upali svoj auto. On se, priča Monitorov izvor iz policije, guranjem udaljio od carinskog punkta i policija je primijetila da pokušava da zamijeni akumulator.

„Graničnoj policiji i carinicima to je bilo sumnjivo, pa su ponovo odlučili da pregledaju auto. Tada su u akumulatoru pronašli skriveni heroin. To je jedan od načina da se autom prenese droga preko graničnih prelaza. Isprazni se nekoliko ćelija akumulatora, osuši, i u njih umjesto destilovane vode stave kesice s heroinom ili kokainom”, kaže naš dobro obaviješteni izvor.

Prema njegovim riječima, droga se preko crnogorskih granica prenosi automobilima u devedeset odsto slučajeva. Mnogo je načina da se ona sakrije, na neobičnim mjestima koja je teško otkriti. „Za te se potrebe nerijetko koriste renta kar vozila i kamioni firmi koje idu prema destinacijama gdje treba da se preveze droga”, kaže ovaj izvor.

On objašnjava da se, osim u akumulatoru, droga često skriva i u hladnjaku, njegovim otvaranjem i prepravljanjem. „Narkotici se skrivaju i u sistemu za klimatizaciju, odnosno u šupljinama iza instrumental table. Prostor za ventilaciju takođe je često mjesto na kojem se skladište heroin i kokain, ali je to lako otkriti, jer se prilikom uključivanja lako utvrđuje da ventilacija ne radi”, priča Monitorov policijski izvor.

Postoje i druga mjesta u automobilu, zgodna za skrivanje narkotika, kao što su fioka i prostor ispod tapacirunga na krovnom dijelu, a nerijetko se i prostor iza kontrolne table pretvara u mali magacin.

„Droga se u presovanim vrećicama skriva i u sjedištima, ispod tapacirunga, u vratima i stranicama. Osim toga, vrlo zgodno mjesto je i rezervoar za gorivo, čijim se prepravljanjem smanjuje kapacitet za benzin i stvara bunker za drogu”, kaže naš izvor.

Šverceri nerijetko prepravljaju podove automobila, praveći duplo dno, koje se još i oblaže aluminijumom kako bi bilo nedostupno skeneru i rendgenu.

„Droga se skriva i u gumama koje se ispumpaju, napune narkoticima u vrećicama i ponovo napumpaju. Za to se koristi i rezervna guma. Nerijetko šverceri skrivaju narkotike u branicima, čak i u štop svjetlima i farovima. O prtljažniku i pravljenju boksova sa strane prtljažnika suvišno je i govoriti”, kaže naš izvor.

Kada su u pitanju velika vozila, odnosno šleperi i kamioni, droga se, prema njegovim riječima, skriva u dvostrukoj ceradi, duplom dnu, kao i u rezervnim gumama.

„Kada je riječ o kabini kamiona, tu se droga skriva na svim onim mjestima kao u malom autu”, objašnjava ovaj verzirani izvor.

Da bi otkrili najmaštovitija mjesta za skrivanje droge, crnogorskim graničnim policajcima i carinicima potrebni su tehnički uređaji, onakvi kakve imaju Hrvatska i Slovenija. Sve dok ne bude tih neophodnih savremenih pomagala, na našim granicama će cvjetati šverc droge i drugih roba.

Monitorov izvor objašnjava da se ne radi o dobroj volji crnogorskih vlasti, već da je u pitanju zahtjev koji pred nju postavlja Evropska unija.

„EU želi sigurne granične prelaze i slobodan protok ljudi i roba. Želi zaustavljanje i prekidanje švercerskih kanala droge i cigareta prije svega, koji su odavno poznati na crnogorskim graničnim prelazima prema Kosovu sa jedne strane, i prema Evrposkoj uniji, sa druge”, kaže naš izvor.

On kaže da postoji veliki broj uređaja koji se koriste u razvijenim evropskim državama, ali da je jasno da mi ne možemo u startu i odjednom sve imati.

„Trebalo bi iskoristiti zahtjev Evropske unije i potraživati finansijska sredstva iz njenih fondova za opremanje graničnih prelaza. Dok ta sredstva ne stignu, nije jasno da se, za početak, ne mogu nabaviti mobilni skeneri koji koštaju svega nešto preko trideset hiljada eura. To nije veliki skener koji ima Luka Bar, ali je dovoljno dobar za otkrivanje narkotika i druge švercerske robe u automobilima”, objašnjava policijski izvor.

Ručne termovizijske kamere, koje služe za otkrivanje ilegalnih prelazaka granice u noćnim satima, kao i optičke sonde, još su neki od uređaja koji su neophodni na crnogorskim graničnim prelazima. „Crnogorski granični prelazi će, kad tad morati da imaju senzore za prisustvo raznih gasova. Moraće da imaju i takozvane ‘sabre 4000’, koje, uz ostalo, analiziraju i detektuju tragove isparenja anhidridne kiseline koja se koristi u industriji droge, posebno heroina”, upozorava naš policijski izvor.

Takođe jedan od poznatih uređaja, koji za sada posjeduju samo crnogorski aerodromi, su detektorska vrata.

„Osim onakvih, malih, kakve ste viđali po aerodromima, moraćemo da imamo i velika detektorska vrata koja služe za pregled vozila, kako malih putničkih, tako i kamiona. Rendgeni su takođe nešto što se mora imati na graničnim prelazima”, kaže naš policijski izvor.

Među neophodne granične uređaje on nabraja i metalni detektor koji služi, prije svega, za otkrivanje naoružanja, odnosno za sprečavanje šverca oružja. Zatim takozvani baster za otkrivanje skrivenih drvenih stvari i skrivenih prostora od drveta, odnosno takozvanih bunkera.

„Fiberoskop je sprava kojom se pregleduju rezervoari za gorivo. Ono što se podrazumijeva da se već sada mora imati mobilni su reflektori, ručne baterije, ručni alat za rasturanje vozila u cilju pretrage i za pregled površina na brodovima. Zatim oštri vrhovi za zabadanje u mekanu robu u kojoj se takođe skrivaju narkotici”, priča ovaj policijski službenik.

Tu su još neka sitnija pomagala, poput ogledala i optičkih sondi, ali i takozvani „pase uređaj”, koji služi za otkrivanje zatvorenih prostora.

Ne smije se zaboraviti, kada se radi o borbi protiv trgovine narkoticima, uloga pasa tragača, obučenih za otkrivanje droge. Takve pse nema nijedan granični prelaz na sjeveru Crne Gore, inače posebno zanimljivo područje kada se radi o švercu droge.

„Za ulazak u Evropsku uniju, moraćemo da imamo svu ovu opremu i pomagala na svim graničnim prelazima”, kaže Monitorov izvor.

On vjeruje da nijesu samo materijalna sredstva u pitanju, već i volja da se sve to nabavi. „Nekome to možda nije cilj. Nekome odgovara ovakvo stanje na graničnim prelazima – neznanje i nedostatak opreme. S dobrim kadrovima i opremom o kojoj smo pričali, nekome bi, sasvim sigurno, bili ugroženi poslovni interesi”, kaže naš dobro obaviješteni izvor.

Pri činjenicama da skoro ni jedan granični prelaz u Crnoj Gori nije tehnički opremljen, ne zvuči logično konstatacija analitičara da narko dileri idu mnogo više koraka ispred onih koji treba da im budu prepreka na putu. Zbog toga ne treba da čudi ni konstatacija da je dilovanje droge najjača privredna grana na sjeveru.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo