Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Slučaj Mirjane Drašković, bivše glavne veterinarske inspektorke: Na bijelom hljebu zbog mesa

Objavljeno prije

na

Status – neraspoređena, jer je ukinuto njeno radno mjesto – glavni veterinarski inspektor. Svakodnevno dolazi na posao, jer joj je tako rečeno, ali nema nikakvih radnih obaveza. Oduzeli su joj službeni automobil i telefon. Smještena je u hodniku, pored prolaza za toalet i u niovu radnog stola po kojem, kad god neko tuda prođe, pada prašina…

Tako je Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, odnosno Vlada Crne Gore, nagradila sada već bivšu glavnu veterinarsku inspektorku Mirjanu Drašković, specijalistu za bezbjednost hrane životinjskog porijekla. Njen grijeh je to što godinama upozorava nadležne i građane da se za pileće i goveđe meso iz Brazila ne može ga-rantovati bezbjednost pošto se u Crnoj Gori ne ispituju svi parametri rizi-ka i genetske modifikacije.

Mirjanu Drašković je početkom juna smijenila Vlada na predlog ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutina Simovića. Ona više ne obavlja posao specijaliste za bezbjednost hrane životinjskog porijekla, iako je je-dina u državnoj upravi sa tim zvanjem. Agencija za sprečavanje korupci-je odbila je krajem prošle godine njen zahtjev da joj se dodijeli status zvi-ždača i pruži odgovarajuća zaštita. Direktor Agencije Sreten Radonjić presudio je da je taj njen zahtjev neopravdan.

Ona je i dalje na brisanom prostoru. Polovinom ovog mjeseca Vesna Daković, direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (UBHVFP), u pokušaju da demantuje tvrdnje inspektorke Drašković, kazala je da su crnogorski propisi iz oblasti bezbjednosti hrane usaglašeni sa EU legislativom i da se kod nas ispituju svi parametri u mesu i drugoj hrani životinjskog porijekla kao i u hrani za životinje u skladu sa EU standardima.

Podgoričke Dnevne novine velikodušno su joj za to ustupile dvije stranice. Naslovile su njeno reagovanje ,,Drašković, GMO i naučna fantastika”. Ali kako kaže Drašković, taj list nije htio da objavi njeno reagovanje.

,,U Crnoj Gori se ne ispituje prisustvo genetski modifikovanih organiza-ma (GMO) u hrani”, a standardi u oblasti bezbjednosti hrane nijesu usa-glašeni sa evropskim”, tvrdi Mirjana Drašković u razgovoru za Monitor.

Ona, po ko zna koji put, upozorava da je sastojak kokcidiostatika-nikar-bazina p-nitroanalin otrovan i štetan za sve vodene organizme ukoliko dospije u vodotoke, a prouzrokuje dugotrajna oštećenja okoline, ako se oslobodi kao zagađivač.

,,Navodi direktorice Daković u pomenutom reagovanju nijesu tačni. Ne ispituje se GMO u mesu i proizvodima od mesa, mlijeka i sličnih proizvoda. Poznato je da brazilsko meso potiče od životinja koje se hrane GMO hranom. Brazil je druga država na svijetu koja najviše upotrebljava hranu za životinje proizvedenu uz upotrebu GMO. Zakon o genetički modifikovanim organizmima definiše šta se sve može ispitivati na GMO. Ne ispituju se, između ostalih, ni kokcidiostatici niti imamo definisane vrijednosti za one pomenute u nekadašnjim propisima, a nemamo ni propisane sve kokcidiostatike, npr. klopidol”, tvdi Drašković.

Ona nam je pokazala dopis direktorice Daković CETI laboratoriji od 17. maja prošle godine, u kojem direktorica pojašnjava laboratoriji kako da tumači nalaze. Navodi se ,,da Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtjevima za hranu za životinje propisuje da se dozvoljenim dodacima hrani za životinje, između ostalog , podrazumijevaju i kokcidiostatici, ali ne propisuje vrstu kokcidiostatike koje se mogu upotrebljavati kao dodaci hrani za životinje kao i njihove maksimalno dozvoljene količine”.

Dalje se navodi da je Uprava ,,planirala izradu propisa o dodacima hrani za životinje” i da je „donošenje tog propisa Programom pristupanja CG Evropskoj uniji planirano za III kvartal 2017.godine”. Ovim propisom, kako navodi direktorica Daković, će se u nacionalno zakonodavstvo transponovati legislativa Evropske unije kao i lista dozvoljenih dodataka hrani za životinje. ,,Toliko o tvrdnjama da su propisi i parametri koje ispituju naše labratorije usaglašeni sa EU standardima”, kaže Drašković.

Kako izrada propisa zahtijeva određeno vrijeme ,,kao i traženje naučnog mišljenja”, prema mišljenju Uprave ,,prihvatljivo je da koristite odgovarajuće propise Evropske unije do stupanja na snagu gore navedenog propisa”, stoji u tom dopisu.

,,Što se tiče navoda da izrada propisa zahtijeva određeno vrijeme i traženje naučnog mišljenja, savjetujem odgovornima da ne traže naučna mišljenja i to navode kao razlog da izrada propisa zahtijeva određeno vrijeme, u ovom slučaju više od 15 godina, jer je sa naučnog aspekta neko to već sve provjerio i dokazao, pa ga tek onda definisao i propisao kao EU standard”, objašnjava Drašković.

U Crnoj Gori se, tvrdi ona, primjenjuju propisi bivše Jugoslavije, kako to navodi i direktorica UBHVFP, i to iz 2000. i 2001. godine, a ujedno saopštava da sve smo usaglasili sa EU!

,,Još jedan dokaz kako neki misle da mogu biti jači od zakona, tj. da se na osnovu njihovog mišljenja mogu vršiti ispitivanja a da to ne mora biti propisano”, kaže Drašković.

Ona direktoricu Uprave za bezbjednost hrane, po obrazovanju ekonomisticu, kao eksperta za bezbjednost hrane u vezi mogućih kontrola mesa i druge hrane životinjskog porijekla na GMO, upućuje na Zakon o genetički modifikovanim organizimima, koji u članu 62 definiše: ,,Veterinarski inspektor vrši nadzor bezbjednosti hrane od GMO životinjskog porijekla, kombinovane hrane i hrane za životinje u proizvodnji, međunarodnom prometu, prometu na veliko i prometu na malo mesa, riba i drugih proizvoda akvakulture”.

,,To pokazuje da ekspertica nije u pravu kada saopštava u tekstu Drašković i naučna fantastika, na osnovu mojih izjava da se u mesu iz Brazila nije ispitivalo prisustvo na GMO, a ekspertica smatra da takva ispitivanja nijesu moguća. Zato predlažem da se promijeni Zakon o GMO, koji sam ja poštovala, jer ispada da je on fantastika”, kaže Drašković.

U Zakonu se predviđa osnivanje Nacionalnog savjeta za biološku sigurnost, čiji se članovi imenuju iz reda ,,istaknutih javnih, naučnih i stručnih radnika u zvanju doktora nauka iz oblasti biologije, poljoprivrede, medicine, veterine, mikrobiologije, genetike, ekologije, evolucione biologije, populacione biologije, toksikologije, alergologije, šumarstva, biohemije, molekularne biologije i drugih relevantnih naučnih oblasti.”

,,Predlažem da se promijeni i taj član Zakona s tim da se na prvo mjesto u Savjetu postavi ekonomista”, predlaže revoltirana bivša inspektorka Drašković.

Mirjana Drašković je krajem marta pozvala crnogorske građane da ne kupuju pileće i goveđe meso iz Brazila, jer se ne može garantovati njegova bezbjednost s obzirom na to da se u Crnoj Gori ne ispituju svi parametri rizika i genetske modifikacije.

EU je obustavila uvoz pilećeg mesa iz Brazila, a to su učinili Kina, Čile, SAD i BiH. Amerika je potpuno blokirala uvoz pilećeg mesa iz Brazila nakon što je u martu ove godine vratila 11 odsto uvezenih pošiljki.

O opasnosti mesa iz Brazila Drašković je informisala sve nadležne, od Ministarstva poljoprivrede do Uprave za inspekcijske poslove, ali oni nisu ništa preduzeli.

,,Proglasili su me za državnog neprijatelja i neznalicu, iako sam, pored ostalog, imala širom svijeta preko šezdeset stručnih obuka”, kaže Mirjana Drašković.

Crna Gora je tek avgusta prošle godine usaglasila sertifikat koji treba da prati pošiljke iz Brazila, a do tada nije sadržavao nikakve garancije. Dobijao se DHL-om kada se u toku puta iz Brazila prema lukama u Evropi ili do Crne Gore dogovori kupovina kontejnera sa zamrznutim mesom.

Za sve svoje navode, kaže bivša isnpektorka, spremna je da se javno suoči sa direktoricom UBHVFP Vesnom Daković.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo