Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Slučaj Mirjane Drašković, bivše glavne veterinarske inspektorke: Na bijelom hljebu zbog mesa

Objavljeno prije

na

Status – neraspoređena, jer je ukinuto njeno radno mjesto – glavni veterinarski inspektor. Svakodnevno dolazi na posao, jer joj je tako rečeno, ali nema nikakvih radnih obaveza. Oduzeli su joj službeni automobil i telefon. Smještena je u hodniku, pored prolaza za toalet i u niovu radnog stola po kojem, kad god neko tuda prođe, pada prašina…

Tako je Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, odnosno Vlada Crne Gore, nagradila sada već bivšu glavnu veterinarsku inspektorku Mirjanu Drašković, specijalistu za bezbjednost hrane životinjskog porijekla. Njen grijeh je to što godinama upozorava nadležne i građane da se za pileće i goveđe meso iz Brazila ne može ga-rantovati bezbjednost pošto se u Crnoj Gori ne ispituju svi parametri rizi-ka i genetske modifikacije.

Mirjanu Drašković je početkom juna smijenila Vlada na predlog ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutina Simovića. Ona više ne obavlja posao specijaliste za bezbjednost hrane životinjskog porijekla, iako je je-dina u državnoj upravi sa tim zvanjem. Agencija za sprečavanje korupci-je odbila je krajem prošle godine njen zahtjev da joj se dodijeli status zvi-ždača i pruži odgovarajuća zaštita. Direktor Agencije Sreten Radonjić presudio je da je taj njen zahtjev neopravdan.

Ona je i dalje na brisanom prostoru. Polovinom ovog mjeseca Vesna Daković, direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (UBHVFP), u pokušaju da demantuje tvrdnje inspektorke Drašković, kazala je da su crnogorski propisi iz oblasti bezbjednosti hrane usaglašeni sa EU legislativom i da se kod nas ispituju svi parametri u mesu i drugoj hrani životinjskog porijekla kao i u hrani za životinje u skladu sa EU standardima.

Podgoričke Dnevne novine velikodušno su joj za to ustupile dvije stranice. Naslovile su njeno reagovanje ,,Drašković, GMO i naučna fantastika”. Ali kako kaže Drašković, taj list nije htio da objavi njeno reagovanje.

,,U Crnoj Gori se ne ispituje prisustvo genetski modifikovanih organiza-ma (GMO) u hrani”, a standardi u oblasti bezbjednosti hrane nijesu usa-glašeni sa evropskim”, tvrdi Mirjana Drašković u razgovoru za Monitor.

Ona, po ko zna koji put, upozorava da je sastojak kokcidiostatika-nikar-bazina p-nitroanalin otrovan i štetan za sve vodene organizme ukoliko dospije u vodotoke, a prouzrokuje dugotrajna oštećenja okoline, ako se oslobodi kao zagađivač.

,,Navodi direktorice Daković u pomenutom reagovanju nijesu tačni. Ne ispituje se GMO u mesu i proizvodima od mesa, mlijeka i sličnih proizvoda. Poznato je da brazilsko meso potiče od životinja koje se hrane GMO hranom. Brazil je druga država na svijetu koja najviše upotrebljava hranu za životinje proizvedenu uz upotrebu GMO. Zakon o genetički modifikovanim organizmima definiše šta se sve može ispitivati na GMO. Ne ispituju se, između ostalih, ni kokcidiostatici niti imamo definisane vrijednosti za one pomenute u nekadašnjim propisima, a nemamo ni propisane sve kokcidiostatike, npr. klopidol”, tvdi Drašković.

Ona nam je pokazala dopis direktorice Daković CETI laboratoriji od 17. maja prošle godine, u kojem direktorica pojašnjava laboratoriji kako da tumači nalaze. Navodi se ,,da Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtjevima za hranu za životinje propisuje da se dozvoljenim dodacima hrani za životinje, između ostalog , podrazumijevaju i kokcidiostatici, ali ne propisuje vrstu kokcidiostatike koje se mogu upotrebljavati kao dodaci hrani za životinje kao i njihove maksimalno dozvoljene količine”.

Dalje se navodi da je Uprava ,,planirala izradu propisa o dodacima hrani za životinje” i da je „donošenje tog propisa Programom pristupanja CG Evropskoj uniji planirano za III kvartal 2017.godine”. Ovim propisom, kako navodi direktorica Daković, će se u nacionalno zakonodavstvo transponovati legislativa Evropske unije kao i lista dozvoljenih dodataka hrani za životinje. ,,Toliko o tvrdnjama da su propisi i parametri koje ispituju naše labratorije usaglašeni sa EU standardima”, kaže Drašković.

Kako izrada propisa zahtijeva određeno vrijeme ,,kao i traženje naučnog mišljenja”, prema mišljenju Uprave ,,prihvatljivo je da koristite odgovarajuće propise Evropske unije do stupanja na snagu gore navedenog propisa”, stoji u tom dopisu.

,,Što se tiče navoda da izrada propisa zahtijeva određeno vrijeme i traženje naučnog mišljenja, savjetujem odgovornima da ne traže naučna mišljenja i to navode kao razlog da izrada propisa zahtijeva određeno vrijeme, u ovom slučaju više od 15 godina, jer je sa naučnog aspekta neko to već sve provjerio i dokazao, pa ga tek onda definisao i propisao kao EU standard”, objašnjava Drašković.

U Crnoj Gori se, tvrdi ona, primjenjuju propisi bivše Jugoslavije, kako to navodi i direktorica UBHVFP, i to iz 2000. i 2001. godine, a ujedno saopštava da sve smo usaglasili sa EU!

,,Još jedan dokaz kako neki misle da mogu biti jači od zakona, tj. da se na osnovu njihovog mišljenja mogu vršiti ispitivanja a da to ne mora biti propisano”, kaže Drašković.

Ona direktoricu Uprave za bezbjednost hrane, po obrazovanju ekonomisticu, kao eksperta za bezbjednost hrane u vezi mogućih kontrola mesa i druge hrane životinjskog porijekla na GMO, upućuje na Zakon o genetički modifikovanim organizimima, koji u članu 62 definiše: ,,Veterinarski inspektor vrši nadzor bezbjednosti hrane od GMO životinjskog porijekla, kombinovane hrane i hrane za životinje u proizvodnji, međunarodnom prometu, prometu na veliko i prometu na malo mesa, riba i drugih proizvoda akvakulture”.

,,To pokazuje da ekspertica nije u pravu kada saopštava u tekstu Drašković i naučna fantastika, na osnovu mojih izjava da se u mesu iz Brazila nije ispitivalo prisustvo na GMO, a ekspertica smatra da takva ispitivanja nijesu moguća. Zato predlažem da se promijeni Zakon o GMO, koji sam ja poštovala, jer ispada da je on fantastika”, kaže Drašković.

U Zakonu se predviđa osnivanje Nacionalnog savjeta za biološku sigurnost, čiji se članovi imenuju iz reda ,,istaknutih javnih, naučnih i stručnih radnika u zvanju doktora nauka iz oblasti biologije, poljoprivrede, medicine, veterine, mikrobiologije, genetike, ekologije, evolucione biologije, populacione biologije, toksikologije, alergologije, šumarstva, biohemije, molekularne biologije i drugih relevantnih naučnih oblasti.”

,,Predlažem da se promijeni i taj član Zakona s tim da se na prvo mjesto u Savjetu postavi ekonomista”, predlaže revoltirana bivša inspektorka Drašković.

Mirjana Drašković je krajem marta pozvala crnogorske građane da ne kupuju pileće i goveđe meso iz Brazila, jer se ne može garantovati njegova bezbjednost s obzirom na to da se u Crnoj Gori ne ispituju svi parametri rizika i genetske modifikacije.

EU je obustavila uvoz pilećeg mesa iz Brazila, a to su učinili Kina, Čile, SAD i BiH. Amerika je potpuno blokirala uvoz pilećeg mesa iz Brazila nakon što je u martu ove godine vratila 11 odsto uvezenih pošiljki.

O opasnosti mesa iz Brazila Drašković je informisala sve nadležne, od Ministarstva poljoprivrede do Uprave za inspekcijske poslove, ali oni nisu ništa preduzeli.

,,Proglasili su me za državnog neprijatelja i neznalicu, iako sam, pored ostalog, imala širom svijeta preko šezdeset stručnih obuka”, kaže Mirjana Drašković.

Crna Gora je tek avgusta prošle godine usaglasila sertifikat koji treba da prati pošiljke iz Brazila, a do tada nije sadržavao nikakve garancije. Dobijao se DHL-om kada se u toku puta iz Brazila prema lukama u Evropi ili do Crne Gore dogovori kupovina kontejnera sa zamrznutim mesom.

Za sve svoje navode, kaže bivša isnpektorka, spremna je da se javno suoči sa direktoricom UBHVFP Vesnom Daković.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo