Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BUDVA: NOVO PLANIRANJE – STARI IZVOĐAČI: Na popravnom planovi za Zavalu i Bečiće

Objavljeno prije

na

Među prvim odlukama nove vlasti u Budvi bila je zabrana gradnje stanova u Budvi i Petrovcu, do izrade novih urbanističkih planova ili revizije postojećih. Ubrzo se pokazalo kako je selektivna i ograničena obustava gradnje nedovoljna da spriječi dalju devastaciju prostora budvanske rivijere. Nedavno je dopunjena novom odlukom predsjednika Opštine, Dragana Krapovića, da se zabrana gradnje proširi i na hotele, ali samo za Petrovac, koji je i bukvalno uništen proteklom megalomanskom gradnjom.

Međutim, nedostaci ovih parcijalnih odluka vidljivi su na svakom dijelu opštinske teritorije. Zabrana gradnje ne odnosi se na preizgrađena naselja Sveti Stefan, Pržno i Bečiće.Ni u Budvi nije obustavljena gradnja hotela za koje građevinske dozvole izdaje Ministarstvo održivog razvoja i turizma, prema važećem DUP-u Budva-centar. Time dalja dubaizacija Budve nije zaustavljena. A mogla je biti, da je opštinska vlast, uz odluku o moratoijumu na gradnju stanova, iz DUP-a Budva centar odbacila ključnu odrednicu o preporučenoj spratnosti, koju je izmislio i u Budvi patentirao, po (ne)djelima čuveni planer Miodrag Ralević, profesor Arhitektnoskog fakulteta iz Beograda, koji je nosilac izrade vodećih urbanističkih planova Budve, Bečića i Petrovca, na osnovu kojih ova turistička mjesta danas izgledaju kao urbanistička rugla.

U Ralevićevim planovima maksimalna spratnost nije definisana. Ona koja je prikazana služi tek kao polazna, preporučena osnova za napredovanje u visine.

Ovakvim planskim rješenjima nepoznatim u uređenim društvima, napravljenim kako bi se zadovoljili interesi građevinske mafije, svako može da gradi kako i koliko želi, što predstavlja negiranje procesa planiranja, pa i same odluke o zabrani koju je donijela nova vlast. Jer za hotele u Budvi na koje se zabrana ne odnosi, nema ni ograničenja spratnosti. Kako je moratorijum proglašen samo za prostor u obuhvatu dva plana, za centar Budve i Petrovca, to se gradnja neometano nastavlja izvan tih zona, odnosno sa druge strane glavnih gradskih saobraćajnica.

U Budvi se i dalje grade višespratnice i soliteri na svim mogućim i nemogućim lokacijama, pa čak i u brdima oko Budve, Bečića, Pržna….

Profesor Ralević je postao konstanta nakaradnog budvanskog urbanizma. Nova vlast je obećavala da će mu rad u Budvi biti zabranjen, te da će ga, kao krivca za nekorektno, nestručno i neetičko planiranje dragocjenog prostora, za koje se sumnja da je vršeno uz nezapamćenu korupciju, proglasiti – personom non grata u Budvi.

Od toga nije bilo ništa, Ralević je vaskrsnuo u Bečićima i na Zavali, za koje radi izmjene i dopune važećih planova, DUP-a Bečići i Urbanistički projekat turističkog naselja Zavala. Posao je, istina, dobio ranije, od prethodne vlasti, za koju je odradio prljave poslove u Budvi, Bečićima i Petrovcu, mjestima kojima je nakon Ralevića i DPS-a, potrebna totalna sanacija. Navodno je Ralević ponovo angažovan iz praktičnih razloga, jer niko drugi ne može ispraviti ono što je uradio sa prostorom Bečića.

Ralevićev Nacrt izmjena i dopuna DUP-a Bečići dostavljen je na davanje mišljenja opštinskim nadležnim službama i preduzećima i Mjesnoj zajednici Bečići. Na nedavnoj konferenciji za medije, predjsednik Krapović je kazao kako Ralevićeva rješenja, kakva god bila, neće više proći u Budvi.

Očekuje se izlaganje ovog planskog dokumenta na javnu raspravu, kada će se vidjeti da li je u pitanju sanacija uzurpiranog prostora ili dodatno ispunjavanje želja vlasnika zemljišta. Nekada mirno turističko naselje, poznato po pretežno hotelskoj turističkoj ponudi, pretvorilo se u svoju suprotnost, mjesto za zadovoljenje interesa građevinskog lobija. Izgradjeni su ogromni stambeni kompleksi rasuti u prostoru od obale do okolnih brda i sela.

Bečići su postali urbanističko ruglo, po ugledu na Budvu i Petrovac.

Ralević je dobio i atraktivan posao revizije ranije planiranih kapaciteta na Zavali. U pitanju je sudbina neizgrađenog dijela poluostrva Zavala, između kompleksa sa vilama Dukley Gardens i mora. Odluku o izradi Izmjena i dopuna UP Zavala bivša vlast donijela je 2012.

Ralevićev zadatak sastoji se u tome da legalizuje postojeće stanje izgrađenih objekata na Zavali, koje nije u skladu sa važećim planom. Odnosno da planom predvidi već izgrađeno.Zatim da preispita prvobitnu namjenu preostalog, neizgrađenog dijela poluostrva, koje je većinom u vlasništvu Opštine i u procesu je restitucije.

Prema važećem Urbanističkom projektu TN Zavala, pored naselja sa izgrađenima vilama, planirana je gradnja nebodera visine 141 cm., hotela kojeg je prethodni vlasnik Zavale, ruska Mirax grupa imenovala kao hotel Jedro. Zanimljivo je da je ovaj neboder planiran na zemljištu čiji je vlasnik Opština. Planirana je i gradnja niza novih vila i drugih sadržaja, kao da one iz kompeksa Dukley nisu dovoljne.

Na sajtu Minisatrstva održivog razvoja okačeno je Mišljenje na dostavljeni Nacrt izmjena i dopuna UP TN Zavala, u kojem nema primjedbi na megalomanske gabarite zgrada smještenih u preostaloj borovoj šumi. Prigovori se odnose na manje važne detalje izrade plana, prije svega na činjenicu da nije preveden sa srpskog na crnogorski jezik.

Važno je napomenuti da je u Mišljenju MORT-a, možda i prvi put, Raleviću kao obrađivaču naređeno da mora definisati maksimalnu spratnost objekata, kao i ostale urbanističke parametre, indeks zauzetosti i izgrađenosti, što do sada nije bio slučaj. Dakle bez preporučene spratnosti.

Izjašnjavanje po Ralevićevom Nacrtu plana ide u drugi krug na relaciji Opština-MORT, što je relativno daleko od izlaganja plana na javni uvid građana. Nije moguće vidjeti šta je Ralević uradio, da li je hotel Jedro sa nebrojenim vilama izbrisan ili ne.

Za dodatnu urbanizaciju Zavale zainteresovani su mnogi investitori. Iz grupe Stratex, vlasnika dijela Zavale na koje je izgrađeno naselje sa ekskluzivnim vilama, očekuju da se iz aktuelnog, važećeg UP TN Zavala izbriše hotel sa vilama, te da na toj lokaciji ostane postojeće zelenilo. Traže takođe, da se njima dozvoli gradnja hotela na poziciji sadašnje garaže i restorana na plaži Guvance, ispod magistralnog puta.

Za ostanak hotela na vrhu rta Zavala, kako se nezvanično saznaje, lobira, između ostalih, biznismen Branko Čupić. Špekuliše se da bi nekom kombinatorikom sa Opštinom, možda zamjenom za gradsku tvrđavu Citadela, mogao postati vlasnik zemljišta na toj atraktivnj lokaciji, koja se graniči sa hotelom Belvi, čiji je suvlasnik.

Ako se zadovolje navedeni interesi preko obrađivača Ralevića, neprevaziđenog eksperta u tom polgedu i naručilaca iz redova DPS-a, već degradirano poluostrvo Zavala, dobilo bi nove građevine, dva hotela na dvije lokacije, nove vile i druge sadržaje, uz niz saobraćajnica koje ga presijecaju uzduž i poprijeko.

Od nekadašnjeg zelenog rta, dijela dragocjenog pejzaža budvanskog zaliva, neće ostati ništa osim ružnih građevina, ma kako se one zvale i koliko zvjezdica brojale. Ukoliko nova odbornička većina u lokalnoj Skupštini prilikom izjašnjavanja o planovima, tako nešto dozvoli.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo