Povežite se sa nama

MONITORING

Slučaj SNP

Objavljeno prije

na

Nebojša Medojević je optužio srpskog predsjednika Borisa Tadića da je, preko Srđana Milića, razbio opoziciono jedinstvo. Medojević sumnja da je Tadić to radio u dogovoru sa „strateškim partnerima iz DPS-a, Filipom Vujanovićem i Svetozarom Marovićem”.

Nakon odlaska Mila Đukanovića, Milić je trebalo da se pojavi, kaže Medojević, „kao partner DPS-a za neku tobož evropsku, postđukanovićevu vladu”. No, unutar SNP-a se ispriječila grupacija protivna saradnji sa vladajućom strankom, pa Tadić nije došao na kongres SNP-a, iako je toga dana bio u Podgorici. Đukanović je kasnije, tvrdi Medojević, na komplot reagovao i hapšenjima u Budvi.

DIM I VATRA: Da li, uostalom, postoji takav ili sličan komplot? Niko od imenovanih nije demantovao ništa. To ne znači da je Medojevićev iskaz stoprocentno tačan. Osim toga, možda nekom nalikuje konfabulaciji razočaranog partnera. Ali, gdje ima dima…

Na primjer: Đukanović je tvrdio da je „opozicija sklepana” na kanabeu Tadića. Zajednički imenitelj Đukanovića i Medojevića na ovu temu glasi – Tadić preko SNP-a igra neku ulogu. Razlikuju se u tumačenju: koju i kakvu ulogu?

O svemu tome se malo pouzdano zna, za razliku od drugih nekih činjenica koje svjedoče da SNP možda krči put ka koaliciji sa DPS-om. Uostalom, sve to uredno registruju tamo gdje treba, kao u Pobjedi jesenas.

U tekstu naslovljenom Kuda ide SNP (bez upitnika; indikativno, zar ne?) Pobjeda 20. septembra 2010. primjećuje kako „izvjesne promjene politike SNP-a” ukazuju „na moguće pripremanje terena i za direktnu saradnju” sa DPS-om. Konkretno, piše ovaj dnevnik, tu su sondaže preko kadrovskih rješenja: Dragiša Pešić, nekadašnji premijer SRJ, član je Senata Državne revizorske institucije (DRI), Srđa Božović, ondašnji predsjednik jednog od vijeća Skupštine SRJ, budući je član Savjeta Centralne banke.

List se pozvao na neimenovani izvor koji je anticipirao da će na kongresu SNP-a „deklarativno odbijanje saradnje sa DPS-om u novom programu biti izbjegnuto zbog mogućnosti da se crnogorski premijer Milo Đukanović povuče”.

Slijede podsjećanja da su poslanici SNP-a i DPS-a složno podržali Izvještaj Regulatorne agencije za energetiku, pa su i u drugim prilikama neki od poslanika SNP-a u parlamentu glasali drukčije od poslanika opozicionih stranaka. „Jasno je da se izvjesno približavanje već događa”, zaključuje Pobjeda.

KORMILO: Krenimo redom. Persona dramatis, Srđan Milić, nekadašnji amaterski odbojkaš, diplomirao turizam i ugostiteljstvo u Dubrovniku uoči jugoslovenskih ratova, vodio je od 1992. sopstveni biznis u Budvi (firme Montenegro agent, Nar, Matigor trejd). Iz imovinskih kartona vidi se kako je Milić jedan od tranzicionih dobitnika, jer posjeduje nekretnine i biznis, ukupno više miliona eura. E, sad: em milioner, em u Budvi. Aluzija je jasna – Svetozar Marović. Neprijatnih govorkanja na tu temu je bilo, ali ništa konkretno.

Konkretno je bilo u SNP-u, gdje je Milić imao munjevitu karijeru. Poslanik od 2002. a predsjednik SNP-a već novembra 2006. Kormilo je preuzeo nakon kraha Bloka za zajedničku državu na referendumu i SNP-a na parlamentarnim izborima, te pošto se Predrag Bulatović nije kandidovao. Izabran je ne baš impresivno: od 376 delegata partijskog kongresa za njega je 268 glasalo.

Bio je 2008. kandidat i za predsjednika Crne Gore – ni tu nije bilo impresivno, osvojio 12 odsto glasova, najmanje od ukupno četvorice kandidata. U Budvi, Milić je dobio svega 7,9 odsto glasova.

U tom periodu, opozicijom su dominirali Srpska lista i PZP. Preokret je nastupio na prijevremenim parlamentarnim izborima 2009. Milić je odbio zajednički opozicioni nastup, pod izgovorom: ili će se okupiti svi ili niko. Time je Nebojši Medojeviću i Andriji Mandiću gurao prst u oko, jer je pod „svi ili niko” mislio i na od NSD-a i PzP-a tada svježe otcijepljene partije Gorana Batrićevića i Dobrila Dedeića.

Epilog: samostalnim nastupom SNP je nakon izbora bila druga po snazi stranka; sa dotadašnjih osam porasla je na 16 poslaničkih mandata. No, bila je to preraspodjela „opozicionih glasova”. Koalicija DPS-SDP marta 2009, ne samo da je opet osvojila apsolutnu vlast, već i dodatno ojačala.

SNIMANJE: U ljeto 2009. održani su izbori na Žabljaku, gdje je SNP izgubila odborničku većinu. Ali, nešto se zbivalo iza scene. Milić je poraz pravdao i tvrdnjom da su kampanju DPS-SDP finansirali kriminalci. O čemu se radilo, doznalo tek oko pola godine kasnije, nakon što su Balkanski ratnik i medijska buka fokusirali Darka Šarića. Milić je, naime, (tek tada) objavio da posjeduje dokaze da je Šarić učestvovao u kampanji. O kakvim je dokazima riječ?

Nagovijestio je fotografije, audio zapis, izjavu onoga ko je dao novac i onoga ko je u žabljačkoj kampanji primio novac. Kazao je da su ti dokazi dostavljeni policiji. Po prirodi posla, zna se ko se snimanjem i uzimanjem izjava službeno bavi; svako neovlašćena djelatnost tog formata je krivično djelo. Ko je fotografisao i pravio audio-zapise? – o tome Milić ništa nije rekao. Neke činjenice nude rezložne pretpostavke. Naime, naknadno je objavljeno da je u vrijeme žabljačkih izbora (16. avgusta 2009) Srbija primjenom mjera tehničkog nadzora već pratila Šarića i njegov klan. A podaci takvog profila prolaze kroz Savjet za nacionalnu bezbjednost Srbije kojim predsjedava Tadić….

FINANSIRANJE: No, kakve su, zbilja, Milićeve relacije sa Tadićem? Milić je 2. februara 2010. sa njim imao sastanak u Beogradu. Nije krio. Dao je intervju (portalu IN4S), potvrdio da je sa Tadićem razgovarao i obećao, obratite pažnju, „da će uskoro i javnost Crne Gore imati priliku da se upozna sa konkretnim efektima”. Upućuje poziv „predstavnicima opozicije na razgovor”. Bio je to embrion koalicije Bolja Crna Gora za lokalne izbore, gdje je SNP ultimatumom tražila i dobila saglasnost NSD-a i PzP-a da u svim gradovima gdje nastupaju kandidati za predsjednike SO budu iz njenih redova.

Kampanju Bolje Crne Gore je radila agencija Protokol komunikejšn iz Novog Sada, koja je 2008. dizajnirala i Milićevu predsjedničku kandidaturu. Vlasnik Protokol komunikejšena je Boris Labudović, savjetnik Bojana Pajtića, premijera pokrajine Vojvodina. Pajtić je ujedno potpredsjednik Tadićeve Demokratske stranke (DS) i član Savjeta za odnose sa Srbima u regionu, tijela kojim takođe predsjedava Tadić.

Savjetnik Tadića „za Srbe u regionu” je Mlađan Đorđević. Iz anonimnosti ga je, sjećamo se, lansirao na javnu scenu Milo Đukanović tvrdnjom da finansira Bolju Crnu Goru. Funkcija savjetnika Đorđevića temelji se na Zakonu o srpskoj dijaspori i Srbima u regionu (2009) koji u čl. 2 tumači „Srbe u regionu” kao „pripadnike srpskog naroda koji žive” i u Crnoj Goru. Član 5 predviđa da Srbija budžetom izdvaja novac „za očuvanje i jačanje veza matične države i dijaspore”.

Iz dokumentacije o troškovima lokalnih izbora, koji su dostavljeni Državnoj izbornoj komisiji, kao ubjedljivo najveći finansijer Bolje Crne Gore je prikazan SNP. Nema dostupnih podataka da je novac dolazio iz Srbije. Tadašnji premijer, međutim, tvrdio je da ima dokaze o tome. „Ako treba da sve to dokumentujem, to ću učiniti”, kazao je Đukanović a „dokaze o tome dobiće onaj ko bude pokazao interes”.

Javnost nikada nije imala priliku da se uvjeri u istinitost njegovih tvrdnji. Naš Zakon o finansiranju političkih partija u čl. 19 izričito zabranjuje finansiranje iz inostranstva. Zbog čega Đukanović navodne kompromitujuće dokaze o Boljoj Crnoj Gori nije dostavio tužilaštvu? Nadzor nad zakonitim finansiranjem političkih partija obavlja Ministarstvo finanansija. Tadašnji resorni ministar, Igor Lukšić, nije se oglašavao.

Oglasio se, međutim, Tadić, tek nakon izbornog fijaska Bolje Crne Gore. Za savjetnika Đorđevića je Tadić kazao da „apsolutno ne vjerujem da je uticao na formiranje crnogorske opozicije”. Potom je 8. jula Tadić upravo sa Đorđevićem bio u posjeti Crnoj Gori; imali su sastanak i sa Đukanovićem. Jesu li iza zatvorenih vrata Vile Gorica riješili sporenja oko Bolje Crne Gore?

VIZIONARI: Ta nas dilema dovodi do druge uzastopne Tadićeve prošlogodišnje posjete Crnoj Gori, 19. novembra. Došao da u Podgorici otvori predstavništvo Privredne komore Srbije, šef Radivoje Rašović, osoba iz vrha SNP-a. Istog dana bio i kongres SNP-a, nakon kojeg Milić objavljuje da Bolja Crna Gora više ne postoji.

Uoči kongresa se vodila podzemna bitka oko na kraju izmijenjene ključne kongresne Deklaracije iz 2006. o tome da SNP „neće ulaziti u koalicije sa partijama na vlasti”. Sada u čl. 4 novousvojenog Statuta stoji da SNP sarađuje sa svima „saglasno uzajamnoj podudarnosti ciljeva i interesa”. Milić to definiše kao opciju „projektne saradnje” i „sa strankama vladajuće koalicije” (Glas Amerike, 2. februar).

Poništena Deklaracija o nesaradnji sa „vladajućim partijama” je 2006. donijeta jer se veći dio lokalnog SNP Kolašina tada odmetnuo zarad koalicije sa DPS-om; ta koalicija je i sada na vlasti. Nije li Mile Šuković iz otcijepljenog kolašinskog SNP-a 2007. preko Pobjede poručio Srđanu Miliću: „Vidjećemo za četiri godine ko je bio u pravu”.

Evociranja

Nebojša Medojević je u Monitoru od 3. decembra 2010. najavio „približavanje” Đukanovića i Tadića, kroz „prekomponovanja političke scene pod uticajem Beograda”. Medojević je kazao da ima informaciju da se „lični izaslanik predsjednika Vujanovića i njegov bliski i povjerljivi čovjek Miroslav Ivanišević aktivirao na posredovanju između Tadića i Đukanovića, uz potpunu saglasnost Vujanovića”.

Kakvu bi vezu Ivanišević, šef DRI-a, mogao da ima sa Tadićem? Na primjer, ta bi veza, makar posredna, mogao biti – Stanko Cane Subotić. Sve do proljetos, Ivanišević je bio na optužnici dr Đuzepea Šelzija, skupa sa Subotićem, koji je, ne zaboravimo, kazao da je sa oko 10 miliona dolara finansirao DS i preko posebnog računa u Lihtenštajnu. Vrijedi ponoviti da je Cane vlastoručno, u svom podnesku švajcarskom tužilaštvu, 19. marta 2010. napisao kako je, po izboru za šefa DS-a i predsjednika Srbije, Tadića ,,srio u više navrata, kojom prilikom smo evocirali postojanje pomenutog računa”, itd.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo