Povežite se sa nama

MONITORING

SLUČAJ ZORANA PAŽINA: Tihi koordinator vlasti

Objavljeno prije

na

Goran Đurović, svježe razriješeni član Savjeta RTCG, optužio je ministra pravde Zorana Pažina da je upravljao akcijom uklanjanja nezavisnih članova iz najvišeg upravljačkog tijela Javnog servisa. Smjene u Savjetu RTCG, ali i ulazak partijskih vojnika u to tijelo, dio civilnog sektora, opozicije i relevantne međunarodne adrese vide kao politički pritisak DPS-a na bivšu državnu televiziju i pokušaj da se ona pred predstojeće izbore stavi pred punu političku kontrolu.

Đurović je kazao da ne može da otkrije svoje izvore, ali da su to informacije sa kojima raspolaže civilni sektor.

Pažin nije odgovorio na optužbe da je navodni koordinator desanta vladajuće partije na RTCG. Nije se oglasio ni kao potpredsjednik Vlade kojoj se sa visokih međunarodnih adresa šalju poruke da zaustavi pritisak na RTCG. Možda se drži one premijera Markovića – nijesam u toku.

Nije ovo prvi put da se čuju optužbe na račun potpredsjednika Pažina, da upravlja tajnim operacijama vlasti. Predsjedništvo Demokratskog fronta (DF) tvrdilo je svojevremeno da Pažin, skupa sa premijerom Duškom Markovićem i državnim tužiocem Ivicom Stankovićem stoji iza ugrožavanja bezbjednosti lidera DF u slučaju državni udar.

,,Ocjenjujemo veoma zabrinjavajućom namjeru Duška Markovića, Zorana Pažina i Ivice Stankovića da se kroz instruiranje svjedoka saradnika Saše Sinđelića, pokušaju kriminalizovati lideri DF, kao navodni naručioci njegovog atentata, čime nam se crta meta na grudima i ugrožava naša bezbjednost”, saopštilo je Predsjedništvo DF-a u novembru prošle godine. Sinđelić je u sudnici kazao da su lideri DF-a naručili njegovo ubistvo.

Nakon što ga je poslanik DF-a Milan Knežević u parlamentu, u okviru premijerskog sata, pitao „kako je moguće da se 125,5 hiljada eura kojim je planirano najveće krvoproliće u istoriji Crne Gore ne nalazi u spisima predmeta i kako je moguće da nema ni oružja”, Pažin je odgovorio da neće komentarisati sudski proces koji je u toku, a da je u Kneževićevom pitanju, kako je kazao, sadržana ,,pogrešna pretpostavka koja nužno vodi i pogrešnom zaključku – da on ima bilo kakve veze sa navodnim montiranjem državnog udara”.

Lider DF-a Andrija Mandić optužio je Pažina da je sakrio međunarodnu potjernicu Interpola protiv Saše Sinđelića, što je on nazvao besmislicom.

Za tajne operacije progona politički nepodobnih Pažina je optužio i SDP. Potpredsjednica SDP-a Mirel Radić-Ljubisavljević tvrdila je da je Pažin direktan sudionik ,,besprizorne i sramne” smjene glavne upravne inspektorke Dragice Anđelić. Ona je kazala da je Pažin bio ,,jedan od izvođača te operacije u tajnom postupku”. I lider SDP-a Ranko Krivokapić optužio ga je da „vrši progon po Ministarstvu po političkom osnovu”, nakon čega je Pažin tražio da Krivokapić javno objavi koga je to i kada progonio.

Dok ga optužuju da koordinira tajne operacije režima i obračunava se sa kritičarima vlasti, Pažin je postao koordinator više javnih resora izvršne vlasti. Osim potpredsjedničkog mjesta u Vladi, on je do nedavnog izbora novog ministra rukovodio Ministarstvom kulture, a nakon što je ostavku na to mjesto podnio Janko Ljumović, poslije smjene bivše rektorke Radmile Vojvodić i njenog sukoba sa premijerom. Tokom 2016. godine Pažin je obavljao devet funkcija, po¬red mi¬ni¬star¬ske. Prošle godine prijavio je Agenciji za sprečavanje korupcije da obavlja čak 15 funkcija.

Neke od njih su: član Savjeta za vladavinu prava, Savjeta za zaštitu od diskriminacije, Savjeta za unapređenje poslovnog ambijenta, Državnog savjeta za sprečavanje zloupotrebe droga, Savjeta za članstvo u NATO, Kolegijuma za pregovore o pristupanju EU, Nacionalne investicione komisije, Komisije za raspodjelu dijela sredstava tekuće budžetske godine, Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, Koordinacionog tima za upravljanje u vanrednim situacijama i Vijeća za nacionalnu bezbjednost, predsjedovanje Komisijom za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku i Savjetom za praćenje sprovođenja Strategije reforme pravosuđa.

Čime je Pažin zavrijedio povjerenje, nije sigurno, s obzirom na to da njegov resor, koji se tiče pravosuđa trpi najveće kritike Brisela na putu evropskih integracija. Posljednji non paper izvještaj za poglavlja 23, 24, koja se odnose na vladavinu prava i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, jedan je od najoštrijih izvještaja Evropske komisije tokom proteklih godina. U njemu se jasno kaže da nedostaju rezultati, politička volja i da ima političkih pritisaka na institucije. Takođe, EK je konstatovala odlaganja u sprovođenju reformi u pravosuđu.

Bez obzira, Pažin je optimistično nedavno kazao da će Crna Gora sljedeće godine ispuniti sva privremena mjerila iz pregovaračkih poglavlja 23 i 24, i da će u partnerstvu sa Evropskom komisijom dobiti završna mjerila za ova dva poglavlja. Kako će to Vlada izvesti, nije objašnjavao.

Ministar pravde se rijetko obraća puku. Voli da se pojavi na skupovima koje upriliči vrh pravosuđa, ne odbija poziv ni civilnom sektoru kad iza skupa stoji neki međunarodni logo, ali ne voli naročito da komuniciara sa javnošću. Ne računajući nedavno gostovanje kod Ivane Šebek na Pinku. Valjda mu se dopada njen rezon. A i tamo ne mora da odgovara na pitanja tipa – zašto Svetozara Marovića ne možemo natjerati da odsluži kaznu u Spužu. I hoće li možda on snositi odgovornost što nije ispunio obećanje da će – „Svetozar i Miloš Marović kaznu zatvora na koju su osuđeni izvršiti u Crnoj Gori” i da ,,da neće dozvoliti zloupotrebu prava”.

Iako je dugo godina bio zastupnik Crne Gore u Strazburu, Pažin nije previše bolećiv ni na ljudska prava na terenu. O policijskoj torturi i neefikasnoj istrazi ovdašnjih organa koju je utvrdio Ustavni sud nije, recimo, još rekao ni slovo. Češće se javno zabrine nad ugroženom državom. A posebno mu leže naučne visine i teme o kodifikaciji građanskog prava i zarezima u ustavu.

Ipak, pokazao je razumijevanje za ljudska prava bivšeg premijera Mila Đukanovića. On je prije nego što je 2009. godine izabran za zastupnika u Strazburu presudio u korist Đukanovića, a protiv dnevnog lista Dan, dodijelivši lideru DPS-a 15 hiljada eura. Đukanović je tada tužio Dan zbog prenošenja tekstova iz zagrebačkog nedjeljnika Nacional o balkanskoj duvanskoj mafiji.

Dovoljno za koordinaciju.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo