MONITORING
Snimak u oku

Objavljeno prije
12 godinana
Objavio:
Monitor online
Odavno događaji nijesu bili ovako zgusnuti. Tokom samo jedne sedmice vlast je uspjela da napravi festival razaranja preostalih tragova pravne države. Isturena odjeljena Demokratske partije socijalista u Ustavnom i Upravnom sudu, kao i filijala te stranke u tužilaštvu utukli su slova zakona, skupštinska većina zamijenila je kvazidemokratsku masku golom silom. U školi se uči: za moderni despotizam nije karakteristično odsustvo pravnih pravila, nego njihova beznačajnost pred voljom despota.
U dva dana su dvije uvažene sudske visine presudile i pravu i zdravoj pameti. Ustavni sud je odlučio da Filip Vujanović nije već dva puta bio predsjednik Crne Gore. Osim istrošene priče da se prvi mandat ne računa jer je Crna Gora tada bila dio državne zajednice Srbija i Crna Gora, nijesu se ni potrudili da objasne šta je Vujanović bio od referenduma do 2008. Što je rupa od dvije godine. Upravni sud dva puta je odlučivao da vlast u Andrijevici nije formirana zakonito. Treći put, iako je sve bilo isto, presudili su da ja sve u redu. Sudbina.
Onda je odjeknuo Snimak. Dan je objavio tonski zapis sa sjednice Savjeta DPS uoči parlamentarnih izbora u oktobru 2012. Najprecizniji je bio poslanik Zoran Jelić: ,,Pripremajući se za predstojeće izbore, u Zavodu za zapošljavanje pokrenuli smo nekoliko projekata… Kroz ove projekte zaposlićemo prije svega članove DPS-a”.
Poslije se pojavio i snimak sa sjednice Glavnog odbora DPS-a iz maja prošle godine, na kojoj je analizirana situacija nakon lokalnih izbora u Tivtu i Herceg Novom. Direktori javnih preduzeća prozvani su, ne zato što ne rade dobro svoj posao, nego zato što se ponašaju ,,kao vanstranački direktori”, ,,ni sami nemaju osjećaj pripadnosti partiji, pa time i ne šire takvu klimu među zaposlenim radnicima”. Ima da se preispita njihov radi i ,,stvori prostor za povećanje broja naših članova i simpatizera”. Sav potencijal tu je iskazala Daliborka Pejović.
Dan je objavio i dopis direktorice nikšićke Pošte u kojem
od predsjednika odbora Demokratske partije socijalista u Nikšiću Veljka Zarubice traži mišljenje i saglasnost za zapošljavanje tri pripravnika. ,,U očekivanju korisnih sugestija molimo za Vašu saglasnost”.
Zasad je stigao još i transkript razgovora sa sjednice Glavnog odbora DPS-a s kraja prošle godine gdje je tadašnji politički direktor partije Branimir Gvozdenović ukazao kako je nevažeće listiće trebalo pretvoriti u glasove za njegovu partiju kako bi osvojili 40. poslanički mandat.
Odgovor DPS-a zasad se svodi na pokušaje minimiziranja cijele stvari. Daliborka Pejović pokušala je da objasni kako je objavljivanje snimka dokaz otvorenosti partije. Premaz nije izdržao ni petnaest minuta. Mnogo je uvjerljivije izgledala pri kraju gostovanja u TVCG kad je najavila kako će se Partija ,,posebno pozabaviti” pitanjem otkud snimak.
Prema svemu što se zna, snimak potiče iz regularne partijske arhive. On nije mogao iz partije izaći, a da neko ne procijeni kako petosatni materijal sadrži i nekoliko razornih minuta. Neko je dovoljno moćan, odlučio da preko druge ili treće ruke snimak doturi do javnosti. Činjenica da nije ,,iscurio” samo jedan snimak govori da se taj neko nije prepao.
,,Afera Snimak nije uzdrmala DPS, a unutar stranke nema istrage ko je medijima dostavio audio zapis sa partijskih sjednica”, kazao je politički direktor partije Tarzan Milošević. Malo mu je ko povjerovao.
Da stanje u Partiji, njenim raznim klanovima i rukavcima, nije najsjajnije, govore i problemi oko postavljanja direktora Uprave policije. Vladan Joković, šef tajne policije kratkog roka, otišao je nakon afere Listing. Njegovo, donedavno izvjesno postavljenje, pod velikim je znakom pitanja.
Zapisnicima je DPS dočarao kako djeluje dobro organizovano kriminalno udruženje. Ustav ove zemlje propisuje da su svi pred zakonom jednaki. Zabranjena je neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu. Ni za vrijeme ratnog stanja ne mogu se uvoditi ograničenja po osnovu pola, nacionalnosti, rase, vjere, jezika, etničkog ili društvenog porijekla, političkog ili drugog uvjerenja, imovnog stanja ili bilo kakvog drugog ličnog svojstva. Ništa od svega toga, pokazao je DPS, ne važi. Ako su članovi DPS-a ,,ispred svih”, ostali moraju biti iza. Onaj ko je unaprijed smješten ,,iza” – diskriminisan je. Ako se programi zapošljavanja plaćaju iz budžeta, a DPS taj novac pretače u svoje glasove, očigledno je da njegovi zvaničnici zloupotrebljavaju položaj.
Po našem Ustavu, prava i slobode ostvaruju se na osnovu Ustava i potvrđenih međunarodnih sporazuma. Univerzalna deklaracija o pravima čovjeka propisuje: ,,Niko ne može biti primoran da pripada nekom udruženju” i ,,Svako ima pravo da na ravnopravnoj osnovi stupa u javnu službu u svojoj zemlji”. Onaj ko zna da će samo tako dobiti posao i preživjeti suštinski je primoran da pripada DPS-u. U javnu službu stupa se uz njihov amin.
Lider PZP-a Nebojša Medojević, inicirao je da se pred Ustavnim sudom pokrene procedura za zabranu rada DPS-a, zbog masovnog kršenja ljudskih prava. Inicijativu je dostavio ministrima unutrašnjih poslova i ljudskih prava Rašku Konjeviću i Suadu Numanoviću i ombudsmanu Šućku Bakoviću. Odćutali su.
Šef Delegacija Evropske unije u Podgorici Mitja Drobič kazao je kako ne komentarišu pojedinačne događaje, što ne znači da ih ne prate. Bezbroj puta su evropski posmatrači, na primjedbe oko regularnosti izbora, primijetili kako se ne može optuživati bez dokaza. Dokument podgoričkog DPS-a o radu partijskih sekcija za zapošljavanje i socijalnu pomoć, nije ih se osobito dojmio. Nakon snimaka sa DPS-ovih sastanaka, od posmatrača se samo traži da – čuju.
Oči su bile uprte u Državno tužilaštvo. Vrhovna državna tužiteljica Ranka Čarapić, koliko odmah, objavila je kako ,,nijedan učesnik sjednice svojom izjavom nije ostvario elemente bića ni jednog krivičnog djela koje predviđa Krivični zakonik Crne Gore”.
Biće krivičnog djela je drugdje, ne u izjavama – zna Ranka Čarapić, samo je plaćena da priča drugačije.
Predstavnici opozicionih partija najavili su kako će se u petak, kad ovaj Monitor bude na kioscima, sastati i razmotriti situaciju. Demokratski front pomenuo je kako će tražiti da Ranka Čarapić ode i napustiti rad u Ustavnom odboru. Sve i da vrhovna Čarapićka odstupi, a neće, to bi samo potaklo da se u DPS-ovim katakombama formira red za zauzimanje njenog mjesta. Napustiti rad u Ustavnom odboru, od kojeg direktno zavise formalni koraci Crne Gore ka Evropi, bio bi ozbiljan potez kada bi vlast bila zaista zainteresovana za taj put. Pošto ovu vlast zanima samo vlast, istupanje opozicije samo iz Ustavnog odbora poslužilo bi DPS-u da proglasi krivca za podmetanje klipova pod točkove evropskih integracija.
Opozicija je otrpjela i dva poniženja vladajuće većine u Skupštini Crne Gore. Poslanici DPS-ove koalicije odbacili su najprije da održe vanrednu sjednicu i razmotre predloge antikriznih zakona Demokratskog fronta. Ograničavanje zarada lokalnih funkcionera, oporezivanje visokih zarada, ograničavanje beskrajnog rada na određeno – samo su neki od prijedloga koji nijesu interesovali vlast. Po istom scenariju, ni do dnevnog reda nije stiglo ni vanredno zasijedanje parlamenta koje je tražila Pozitivna.
Poslanik Miodrag Vuković objasnio je da je sve to u cilju zaštite predsjedničkog kandidata Rada Bojovića. Nijesu, kaže,
suspendovane inicijative opozicije nego je suspendovana loša namjera da se preko parlamenta dovode u neravnopravan položaj oni koji ne mogu parlamentarnu govornicu da koriste u svojoj predizbornoj kampanji. ,,Mi imamo dva predsjednička kandidata, koji imaju svoje poslanike. A šta je sa trećim koji ih nema”. Fascinantno.
Za 1. mart zakazana je sjednica parlamenta kojoj će na Cetinju prisustvovati predsjednik Parlamentarne Skupštine OEBS-a Rikardo Miljori. Fina prilika za udaljavanje od lopovske družine, kao i za cvjetne aranžmane. Stvar je izbora.
Tu im može pomoći objašnjenje bivšeg funkcionera DPS-a dr Iva Đurišića, zašto prekoredno zapošljavanje jednog čovjeka ne vuče četiri glasa za DPS već mnogo više. ,,Vuče to 20 do 25 glasova. Učestvovao sam ja u svemu tome. Kupovali smo lične karte, pravili smo unaprijed spremne listiće na kojima je zaokružen DPS. Ucjenjivali smo ljude, za posao, kupovali penzionere.” Đurišić je za Monitor potvrdio da ga niko od državnih organa nije zvao da provjeri je li to tačno. A i šta bi s istinom.
Miloš BAKIĆ
Zavod za zamajavanje
Naslov Zavod za zamajavanje u našem listu objavljen lani, u novembru, nakon afere Snimak, dobio je puno značenje. Skandal u vezi sa partijskim zapošljavanjem u državnim službama baca novo svjetlo na podatke koje smo tada objavili u vezi sa Zavodom za zapošljavanje. Bez demantija.
Otkrili smo, uz pomoć izvora, stručnjaka iz oblasti jednog od najvažnijih ekonomskih indikatora – nezaposlenosti, koji je insistirao na anonimnosti, da je stopa nezaposlenosti Zavoda krivotvorena, sa ciljem prikazivanja znatno niže stope od one realne. No i pored ozbiljnih sumnji i optužbi ta institucija nastavlja obmanjivanje javnosti.
Zavod, na čijem čelu se nalazi Vukica Jelić (na tom mjestu naslijedila supruga Zorana, koji je ostao u Zavodu, kao njen savjetnik) nastavlja sedmično obračunavanje stope nezaposlenosti, mimo svjetske, opšteprihvaćene prakse! Profesionalni skandal, tvrdi naš sagovornik. Ne samo to. Izvor Monitora precizno je izračunao da Zoran Jelić godinama krivotvori stopu nezaposlenosti, umanjujući je za 30 – 40 odsto!
Objavili smo konkretne podatke na osnovu preciznih analiza, koristeći svjetski priznatu metodologiju i zvanične podatke Monstata iz mjesečnog statističkog biltena: ,,U prvom mjesecu 2010. stvarna stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori bila je 15,2 procenata, a ne 11,5 odsto, kako stoji u zvaničnom Jelićevom izvještaju. To znači da je stvarna stopa nezaposlenosti bila veća za 32 procenta. U januaru 2011. stvarna stopa nezaposlenosti bila je 17,2 odsto, a ne 12,3, što znači da je bila veća od Zavodove za 39 odsto. U januaru 2012. stopa nezaposlenosti bila je 16,3, a ne 11,7 odsto, kako je prikazano u Jelićevom dokumentu. Veća za nevjerovatnih 40 odsto!”
I Evropska komisija je – očigledno makon pažljivog uvida u izvještaje o napretku Crne Gore za prethodnih pet godina – ,,provalila” friziranje i falsifikovanje Zavoda za zapošljavanje. Kako je vrijeme odmicalo postajali su svjesniji ,,manjkavosti” Zavodove statistike, pa su je na koncu i odbacili.
M. MILAČIĆ
Komentari

Ima posla za parlamentarni Anketni odbor. Da li ćemo od njihovog rada imati koristi, drugo je pitanje. Odgovor na njega vrijedi desetine miliona koji mogu završiti u državnom budžetu, ili u džepovima švercera i njihovih pokrovitelja
Poslanici vladajuće većine donijeli su odluku o osnivanju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u vezi sa švercom cigareta u Crnoj Gori.
“Cilj Anketnog odbora nije zamjena za pravosudne organe, već vršenje Ustavom utvrđene nadzorne funkcije Skupštine…“, saopštio je, u ime jednog od predlagača (Demokrate), poslanik Boris Bogdanović. „Odbor će istražiti veze između organizovanog kriminala i državnih struktura, analizirati ekonomsku štetu nastalu usljed gubitka poreskih prihoda i predložiti sistemske mehanizme za sprečavanje budućih zloupotreba. Takođe, kroz parlamentarnu kontrolu, biće identifikovane političke odgovornosti svih onih koji su svojim nečinjenjem ili aktivnim djelovanjem omogućili dugogodišnje funkcionisanje šverca cigareta.”
Prethodno je opoziciona URA parlamentu uputila gotovo identičnu inicijativu, predlažući osnivanje istoimenog anketnog odbora, sa istim brojem članova i rasporedom mjesta koja bi u njemu pripala poziciji, odnosno, opoziciji.
Rad Anketnog odbora podržaće i DPS (njima će, izgleda, pripasti i mjesto predsjednika odbora). “Kao što smo više puta kazali – nemamo problem da o ovoj i svim drugim temama iz prošlosti razgovaramo u Skupštini”, napisao je šef poslaničkog kluba DPS Andrija Nikolić na mreži X, ne propuštajući da naglasi kako je „jasno šta su stvarni politički motivi ove inicijative“.
Možemo pretpostaviti na šta je mislio Nikolić pominjući stvarne političke motive. Počev od predstojećih lokalnih izbora u Nikšiću i Herceg Novom. Činjenica je, međutim, da je šverc cigareta bio, a čini se, i ostao na vrhu popisa ilegalnih poslova koji u Crnoj Gori. Nijesu malobrojni oni koji tvrde da su se u švercu cigareta preko naše zemlje promijenili samo organizatori i, eventualno, tranzitni putevi i krajnja odredišta švercovane robe. Taj ilegalni posao oblikuje ekonomske, društvene i političke tokove u zemlji.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
VLADA NE POŠTUJE ROKOVE VLASTITIH OBEĆANJA: Ludom radovanje

Objavljeno prije
1 sedmicana
14 Marta, 2025
Građanima su obećani rast standarda i novi putevi, privredi jednostavnije procedure i finansijska rasterećenja, evropskim partnerima –reforme… I mnogo toga je „odloženo do daljnjeg“. Biće, nadaju se optimisti
Kada je Milojko Spajić, još zelen na funkciji predsjednika Vlade, najavio da će u septembru prošle godine početi gradnje dionice autoputa Mateševo – Andrijevica („paf-paf i 2024. u septembru želim da vidim ašov u zemlji“, M. Spajić, decembar 2023.) samo su najnaivniji povjerovali u izvodljivost datog obećanja. Još nerealnije zvučala je priča o tome kako će, „u narednih pet do sedam godina“ (otprilike do 2030.), Crna Gora dobiti „18 dionica autoputeva i brzih cesti“.
Kako sada stvari stoje, budu li za pet godina u funkciji tri, od obećanih 18 dionica autoputeva i brzih cesti, biće puna kapa. Ostalo – jednog dana.
Neka druga obećanja, lakša za realizaciju a neophodna za normalizaciju političkih, ekonomskih i društvenih odnosa u Crnoj Gori, zvučala su mnogo realnije. Za njihovo provođenje trebalo je samo dobre volje i, uglavnom, 41 glas u Skupštini Crne Gore. Opet, ni od njih, još uvijek, nema ništa.
Slijedeći premijerovo insistiranje da je ekonomija važnija od politike, krenimo sa tog kraja. Dijelom i zato što za ispunjenje tih obećanja vlast nije trebalo da podnese neku veliku žrtvu, u vidu smanjenja mogućnosti kadrovanja (političkog zapošljavanja po dubini) ili pojačane kontrole trošenja državnog novca preko Vlade, državnih i javnih preduzeća, lokalnih samouprava…
Od proljeća prošle godine slušamo priču o „skorom“ usvajanju zakona o stalnom sezoncu. Ipak, lako se može desiti da predstojeću turističku sezonu, uz narastajući problem sa plažama, dočekamo jednako nespremni kao i prošle godine. Ili sa zakonskim rješenjem koje će, prema dostupnim komentarima zainteresovanih, donijeti novih problema makar onoliko koliko i potencijalnih rješenja.
Potreba za donošenjem tog zakona je jasna: prema podacima Zavoda za zapošljavanje, već dvije godine Crna Gora „uvozi“ preko 25.000 sezonskih radnika, uz angažman više od 10.000 sezonaca sa ovdašnjeg tržišta rada, uglavnom studenata i đaka. Lako je pretpostaviti da je taj broj još veći, računajući neiskorijenjeni rad na crno. Problem je najuočljiviji tokom ljetnje turističke, poljoprivredne i građevinske sezone, kada ovdašnji poslodavci javno vape za radnom snagom.
Sličan problem postoji i u okruženju, ali su tamo pokušali da ga ublaže, ako se on već ne može trajno riješiti. Demografska kretanja ne idu u prilog zadovoljenja potreba na tržištu rada, dok i oni koji su kvalifikovani i voljni da rade, sve češće (i lakše) posao nalaze na bolje platežnim tržištima EU. Počev od Hrvatske. Tamo već postoji zakon koji poslodavcima omogućava da, uz finansijsku pomoć države, sezonskim radnicima ponudi određene finansijske benefite (minimalna plata, staž, zdravstveno osiguranje…) tokom perioda kada oni nijesu radno angažovani, kako bi im bilo na raspolaganju kada se ponovo ukaže potreba za njihovo radno angažovanje. To se pokazalo kao rješenje koje, u značajnoj mjeri, odgovara i poslodavcima i zapošljenima.
Crnogorske vlasti su najavljivale slično rješenje, ali smo stigli tek do nacrta zakona. Dok potraga sa sezonskim radnicima za predstojeću sezonu uveliko traje. Samo na ovonedjeljnom Sajmu sezonskog zapošljavanja u Podgorici zainteresovanima je ponuđeno više od dvije hiljade radnih mjesta. Što je samo djelić očekivane (uobičajene) potražnje.
Vladin prijedlog bio je pred socijalnim partnerima – sindikatima i poslodavcima – a sada mu, prema najavama, predstoji dotjerivanje, javna rasprava, pa tek onda izrada prijedloga koji će biti upućen parlamentu na eventualno izglasavanje. Teško je očekivati da će sve to biti završeno na vrijeme za predstojeću sezonu.
Iz Ministarstva rada se još nadaju da će zakon stići na vrijeme i kažu kako se njegovim donošenjem želi postići efikasnije zapošljavanje domaće radne snage za sezonske poslove. “Pored toga, zakon ima za cilj suzbijanje sive ekonomije i omogućavanje fleksibilnijeg angažovanja radne snage“, navodi se u njihovom saopštenju, „Očekuje se da zakon doprinese unapređenju poslovnog ambijenta i tržišta rada u Crnoj Gori“.
Po onome što se do sada čulo, sindikalci nijesu pretjerano zadovoljni ponuđenim. “Ministarstvo je ponudilo samo poreze i doprinose, a to nije dovoljno da taj radnik sačeka narednu sezonu”, kazao je Srđa Keković, Generalni sekretar USSCG, objašnjavajući da su oni nudili hrvatski model, koji podrazumijeva da neko odradi sezonu (šest, sedam ili devet mjeseci) a da za vrijeme kada nije angažovan prima neku naknadu i ima plaćene poreze i doprinose.
Istovremeno, i poslodavci zebu od mogućnosti da sav teret „izdržavanja“ sezonskih radnika van sezone može pasti na njihova pleća. Što baš i nije pretjerano isplativo, mada je, možda, bolje od neizvjesnosti da se naredne sezone neće moći pokrenuti posao zbog nedostatka radne snage. „Spremni smo da preuzmemo poreze i doprinose ako ih država nema u budžetu, ali mu nećemo dati platu (sezonskom radniku – prim. Monitora) za vrijeme dok nije angažovan“, kazao je predsjednik Crnogorskog turističkog saveza Žarko Radulović. Kao dodatni problem Radulović ističe to što ponuđena verzija zakona ne nudi dovoljno pomaka, odnosno olakšane procedure, prilikom zapošljavanja sezonaca iz inostranstva. A oni se, kaže, „pokazuju kao dobri radnici, zadovoljni su uslovima i spremni da rade za niže plate nego u bilo kojoj drugoj top destinaciji“.
Dok se o zakonu o sezonskim radnicima makar priča, neka druga obećanja su pala u zapećak. Poput formiranja Fiskalnog savjeta. Da ga imamo, a zakonska obaveza odavno postoji, nedavna rasprava premijera i profesora Ekonomskog fakulteta o uzrocima inflacije u Crnoj Gori bila bi poprilično izlišna. Sve bi mu to, prethodno, rekli članovi Fiskalnog savjeta. Ili bi stručna javnost zaključila kako smo napravili pogrešan izbor njegovih članova.
Vlada u najavljenom roku ne uspijeva realizovati ni obećanja koja su data međunarodnim partnertima (EU), čija je realizacija neophodna za dobijanje prvih tranši novca iz Plana rasta za zemlje Zapadnog Balkana.
Rok za završetak 14 prvih koraka iz Reformske agende Crne Gore 2024.-2027, koja je zimus usvojena u Briselu, istekao je 28. februara 2025. Trenutna procjena je da je Crna Gora u potpunosti ispunila 10 koraka, dok su četiri djelimično ispunjena, predočila je članovima Vlade ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Među tim „djelimično ispunjenim“ obavezama nalazi se i Prostorni plan Crne Gore, uz prateće propise. Na tom dokumentu radi se još od vremena Vlade Duška Markovića (2016.-2020). Završetak se najavljuje već poodavno ali dokument nikako da dođe pred poslanike. Odnosno na javnu raspravu koja bi trebala da prethodi finalnom prijedlogu Prostornog plana.
Razna su tumačenja zašto ovaj, krajnje neophodan, posao traje neuobičajeno dugo. Uz hroničnu sporost administracije, postoje i spekulacije o mnogobrojnim parcijalnim interesima potencijalnih investitora kojima bi valjalo udovoljiti. Tako što će se nešto dodati Planu ili, na način da se njegovo donošenje još prolongira dok neko nešto ne završi. Na primjer, kupi poljoprivredno zemljište koje će budućim Planom postati građevinsko.
Za sada su to samo priče. Nepostojanje važećeg Prostornog plana Crne Gore onemogućava donošenje planova nižeg reda, među kojima je i novi PP Podgorice i, odnedavno kao njegov sastavni dio, projekat Velje brdo o kome su nam sa puno entuzijazma govorili premijer i ministar urbanizma Slaven Radunović.
Još jedna obaveza iz Reformske agende – reforma izbornog zakonodavstva – čeka rasplet aktuelnih političkih razmirica vlasti i opozicije. Kao što je čekala i prethodna tri-četiri izborna ciklusa. Vlast se mijenjala, ali model nije: opozicija traži reforme izbornih pravila kako bi većini smanjila prostor za zloupotrebe, vlast traži izgovore da tu priču prolongira. I tako ukrug. Jedinstveni su samo u tome da partijama nikad nije dosta državnog novca, a da su tzv. otvorene liste dobar prijedlog. Za neko bolje vrijeme.
Imamo i set neispunjenih „obećanja“ koja nam niko nije dao. U formalnom smislu. Ali se ispunjenje tih očekivanja podrazumijeva kao neophodan dio najavljene normalnosti. Na vrhu ove liste nalaze se zakoni u vladi i Skupštini, koji bi normirali ponašanje izabranih političkih predstavnika u svakodnevnim, ali i nekim manje uobičajenim okolnostima (prava i obaveze tehničke vlade), smanjujući njihov pravo na improvizaciju i, nazovimo je, domišljatost. U vladinom posjedu je jedna, pomalo problematična, verzija zakona o vladi, dok sličnog dokumenta koji bi uredio rad parlamenta nema u najavi.
U državi koja skoro tri godine ne može da okonča izborni proces u jednoj lokalnoj samoupravi sa otprilike 1.500 upisanih birača, ništa od navedenog ne predstavlja iznenađenje. Što bi rekli, vlast dlaku mijenja ali ćud nikada.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
POLICIJA PROTIV SLOBODNE RIJEČI: Disciplinovanje kritičara

Objavljeno prije
1 sedmicana
14 Marta, 2025
Međunarodna praksa, rezolucije, presude Suda u Strazburu su neumoljive i na strani su slobodne riječi. Sve suprotno u odnosu na domaću praksu koja se bila ukorijenila za vrijeme vladavine DPS-a, a koju, kao i u slučaju Brana Mandića, vlast, kada joj treba, baštini i danas
,,Sve vrijeme bio sam koncentrisan na to AX”, kazao je istoričar, profesor Univerziteta Crne Gore, Aleksandar Stamatović urednici i voditeljkiIreni Ivanović-Tatar, koja je nosila majicu sa tom oznakom.
,,Je li ova majica na meni. Armani. Što? Sviđa li vam se”, odgovorila je ona.
,,Pa sviđa mi se ono što je ispod nje i iznad nje”, rekao je profesor.
Ovako je tekao razgovor na kraju emisije Neki to vole vruće“ na TV Adria, 16. maja prošle godine. Javnost se uzbudila, reagovala, osudila.
Stamatović se decenijama bavi politikom, a bio je lider Otadžbinske srpske stranke. Preko deceniju je radio u više osnovnih i srednjih škola u Podgorici kao profesor istorije. U zvanje redovnog profesora na Filozofskom fakultetu na Palama izabran je u novembru 2017. Nakon raskida radnog odnosa sa Univerzitetom u Istočnom Sarajevu, u zvanju docenta radi od 1. aprila 2023. godine na Filozofskom fakultetu (Studijski program istorija) u Nikšiću.
Kako je Stamatović profesor državnog univerziteta, nakon pola godine reagovao je i Etički odbor UCG. Bolje da nije – Stamatović je aboliran uz ocjenu odbora, etičkog, da je ,,iskazao afinitet prema duhu novinarke Tatar“.
,,Profesori su zaključili da je neobuzdani profesor zapravo mislio na moje ‘duhovne atribute’, ljepotu, jer se ispod majičice, tj. grudi nalazi duša. Crni humor je sve u ovoj zemlji čuda”, izjavila je nedavno novinarka Tatar.
Na odluku Etičkog odbora novinar i pisac Brano Mandić se satirično osvrnuo u tekstu O čemu govorimo kada govorimo o sisama, objavljenom u oktobru prošle godine. Ne sluteći da će ga zbog ovog citata policija uputiti na sud: ,,Kakva sreća za jednu novinarku da bude cilj ili po grčki telos, a ne po srpski telo, odnosno objekat žudnje jednog matorog jarca koji omladini pokazuje kako bez njega nema udarca niti emisije bez kafanske dosjetke kojom ćemo relaksirati atmosferu pošto smo još napeti od trodecenijskog antisrpskog proganjanja. Ako nam napetost dalje naloži, možemo reći i da je to ispod suknje cilj, a ne objekat, pa pohvaliti i oko gaća, i ispod kaiša i oko struka, jer tako to mi na Palama po Grigoriju Palami tumačimo, a u Nikšiću po svetom Nilu Sorskom.”
Deset dana nakon objave teksta profesor Stamatović je, preko advokatske kancelarije Šušić, podnio prijavu Odjeljenju bezbjednosti Podgorica.
Osnovno državno tužilaštvo procijenilo da nema elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti. I sve bi se, kao i mnogi skandali do sada, tako i završilo da nije bilo revnosne policije.
Mandić je, protekle sedmice, svojom kolumnom obavijestio javnost da mu je ,,policija upala u tekst”.
Uprava policije je podnijela prekršajnu prijavu protiv Mandića. Obaviješten je od suda da se mora pojaviti na saslušanju 16. aprila uz prijetnju dovođenjem. U Zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka navodi se da je prekršio Zakon o Javnom redu i miru Crne Gore, i to u članu 7 stav 1: „Ko na javnom mjestu vrijeđa drugog ili se drsko ponaša, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 100 eura do 400 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.”
Ispad profesora Stamatovića, koji je verifikovan odlukom Etičkog odbora UCG, tako dobija novu dimenziju. Policijskog i sudskog progona novinara i pisca za kolumnu u kojoj je s pravom kritikovao profesorov seksistički govor i odobravanje istog od strane najznačajnije visokoškolske institucije u državi.
Da nije po srijedi nešto što liči na represiju i nedemokratiju, tvrde iz policije. Saopštili su da su postupili na zakonit način, bez namjere podrivanja ili targetiranja pojedinca, uz jednak odnos prema svim građanima.Napominjući da će u konačnom Sud za prekršaje cijeniti osnovanost podnijete prekršajne prijave.
Srećom po policiju, uključio se i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović zatraživši od policijskih službenika (pravnika) koji se bave prekršajnom oblašću da nedvosmisleno utvrde sve okolnosti osnovanosti podnošenja zahtjeva za pokretanje ovog prekršajnog postupka.
Objasnio je da će se službenici Uprave policije sa posebnom pažnjom i senzibilitetom odnositi prema svim događajima u kojima policija cijeni opravdanost zahtjeva, ,,a koji se odnose na pojačanu kritiku prema licima koja su dužna da trpe veći pritisak javnosti, odnosno razumijevanje upotrebe specifičnih tehnika i stilova novinarskog izražavanja prilikom društvenog komentarisanja”.
Šćepanović je naložio rukovodiocima svih organizacionih jedinica Uprave policije da bez odlaganja u svim postupanjima koja uključuju medijske radnike primjenjuju principe zakonitosti, proporcionalnosti, transparentnosti, objektivnosti i zaštite javnog interesa, kao i opšteprihvaćena načela medijskog diskursa zagarantovana međunarodnim pravom i konvencijama.
Međunarodna praksa, rezolucije, presude Suda u Strazburu su u ovakvim slučajevima neumoljive i na strani su slobodne riječi. Sve suprotno u odnosu na domaću praksu koja se bila ukorijenila za vrijeme vladavine DPS-a, a koje, kao i u Mandićevom slučaju, vlast, kada joj treba, baštini i danas.
Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) je recimo nakon devet mjeseci izviđaja, krajem 2023. godine, utvrdilo da u stavovima sveštenika SPC Ognjena Femića, sadržanim u autorskom tekstu na portalu IN4S pod naslovom Ujedinjenje ili ukrajinizacija nema elemenata krivičnog djela. Institucija ombusmana reagovala je zbog tog teksta.
Isti aršini i literarne slobode nijesu važile za publicistu i istoričara Bobana Batrićevića koji u autorskom tekstu u avgustu 2023, kritikovao stavove velikodostojnika SPC u Crnoj Gori. Nakon pritiska javnosti, VDT je konačno u martu 2024, odustalo od gonjenja istoričara i kolumniste Batrićevića.
Da novoj vladajućoj većini nije strano kopiranje pritisaka iz DPS doba ili aktuelnih iz Vučićevog sistema, govori i tekst sa portala Press, koji je blizak Pokretu Evropa sad.Naslov teksta – Da li je Brano Mandić dobio 12,5 hiljada eura od države da ,,Normalizuje” ili profesora zove ,,matorim jarcem”? A u samom tekstu se pored saopštenja policije, podsjeća da je ,,krajem prošle godine nevladina organizacija ‘Žuta kornjača’ Branislava Mandića od Ministarstva kulture i medija dobila 12.524 eura za portal ‘Normalizuj.me”, piše portal Press, a prenosi portal Gradske televizije.
Mandić se odavno zamjerio moćnicima i braniteljima prošle i ove vlasti. ,,…đavo nije skriven već se ukazao u punom kapacitetu izvršne vlasti koju smo prepustili budalama. Jedina stvar koja je tragičnija od navedenog je to što sve govori da baš takve budale zaslužujemo”, piše Mandić u jednoj od kolumni.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Kolumne
-
DANAS, SJUTRA / prije 1 sedmica
Muke pod Lovćenom
Zoran Radulović
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Privatno i javno
Milena Perović
-
ALTERVIZIJA / prije 2 sedmice
Deportacije
Milan Popović
-
DUHANKESA / prije 2 sedmice
Mevlan – o snazi dobrote
Ferid Muhić
-
Izdvojeno / prije 3 sedmice
EVROPA ULAZI U NOVU OPASNU ERU: Na vjetrometini
Kenet Morison

Novi broj


KOČANI, NOVI SAD, DONJA JABLANICA, CETINJE: Tragedije koje ne opominju

SRBIJA, REPUBLIKA SRPSKA I MI: (Krimo)integracije

BALŠA BRKOVIĆ, PISAC: Svi smo mi pod krovom neke nadstrešnice
Izdvajamo
-
DRUŠTVO3 sedmice
NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila
-
INTERVJU3 sedmice
RADE BOJOVIĆ, IZVRŠNI KOORDINATOR GI „21.MAJ“: Cirkus ide dalje
-
Izdvojeno3 sedmice
EVROPA ULAZI U NOVU OPASNU ERU: Na vjetrometini
-
DRUŠTVO3 sedmice
INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp
-
DRUŠTVO3 sedmice
OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori
-
INTERVJU3 sedmice
MIRSAD TOKAČA, DIREKTOR ISTRAŽIVAČKO DOKUMENTACIONOG CENTRA, SARAJEVO: VP Šmit se uzdržao od korišćenja Bonskih ovlašćenja, da bi ojačalo BiH pravosuđe
-
Izdvojeno2 sedmice
VLADIKE I SRPSKI POLITIČARI U CRNOJ GORI: Srpski svet, Kremlj i Vučićeva drama
-
INTERVJU1 sedmica
BRANO MANDIĆ, PISAC I NOVINAR: Potvrda da je imalo smisla pisati