Povežite se sa nama

MONITORING

SRETEN RADONJIĆ ODLUČIO DA MIRJANA DRAŠKOVIĆ NIJE ZVIŽDAČ: Agencija pomaže korupciju

Objavljeno prije

na

Sistem funkcioniše. A Agencija za sprječavanje korupcije pod komandom Sretena Radonjića radi kako je planirano. Teško je, samo, procijeniti – jesu li to dobre ili loše vijesti za građane Crne Gore.

Krajem prošle godine Agencija je odbila zahtjev Mirjane Drašković, glavne veterinarske inspektorke, da joj se dodijeli status zviždača i pruži odgovarajuća zaštita, pošto joj je „onemogućeno napredovanje zbog zviždačkih aktivnosti u prethodnom periodu, a sada se planira raspoređivanje na niže radne rasporede”.

Uz detaljnu elaboraciju nepravilnosti na koje je ukazivala tokom prošle godine (tokom epidemija kvrgave kože i plavog jezika), i podsjećanje na djelić onoga kroz šta je – zbog nespremnosti da šuti na uočene nezakonitosti – prošla od početka vijeka, Draškovićeva Agenciju obavještava kako Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (UBHVFP) „treba moje znanje ali ne i moja navika da poštujem propise, posebno kada treba zaštititi zdravlje potrošača i javni interes u oblasti veterinarstva i bezbjednosti hrane…”. Istovremeno, Draškovićeva otkriva naum da se postojeća Veterinarska inspekcija kojoj je ona na čelu podijeli na inspekciju za bezbjednost hrane i veterinarsku inspekciju – kao dvije odvojene službe u dva različita sektora UBHVFP.

„Agencija za sprječavanje korupcije u ovom postupku nije utvrdila osnovanost zahtjeva za zaštitu zviždača”, stoji u Mišljenju koje je potpisao direktor Sreten Radonjić.

Obrazloženje otkriva da je Agencija provela Ispitni postupak, u suštini, tako što je razgovarala sa onima koji se – mjesecima unazad, manje ili više javno konfrontiraju sa Draškovićevom. Agencija je tako zadovoljila formu, izbjegavajući suštinu. To potvrđuje i stav da se „zahtjev za zaštitu zviždača zbog eventualnog raspoređivanja na niža radna mjesta, usljed novog zakonskog uređenja, ne može smatrati opravdanim”.

Ovo Mišljenje samo potvrđuje šta mi se sprema, piše Mirjana Drašković početkom februara, u obraćanju ministarki javne uprave Suzani Pribilović u Zahtjevu za kontrolu rada veterinarskih inspektora. Sredinom prošle godine u Crnoj Gori se utvrđuje prisustvo bolesti kvrgava koža i plavi jezik podsjeća, ili informiše, Drašković novu ministarku. „Pokušavajući da utičem na nadležni organ (UBHVFP) da blagovremeno preduzme sve preventivne mjere, nijesam uspjela jer je neko htio da se zaraze pojave. Sa skupljenim dokazima podnosim Specijalnom tužiocu za organizovani kriminal prijavu i kasnije dopunu (predmete sa graničnih prelaza iz kojih se vidi da je uvoz tekao nesmetano, iako su odgovorni iz Uprave za bezbjednost hrane i ministar poljoprivrede Patar Ivanović tvrdili da uvoza nema i da su ranije izdata rješenja za uvoz povučena)”, piše Draškovićeva.

Podsjetimo na njenu petnaestogodišnju (i dokumentovanu) borbu sa vjetrenjačama.

Crnogorski mediji su zabilježili kako se Mirjana Drašković, tada kao republički veterinarski inspektor, još u avgustu 2002. godine suprotstavila naumu moćnika da se laka zarada stavi ispred zdravlja ljudi. ,,Predlog Sektora za poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede da se mlijeko od grla koja su bolesna od mastitisa otkupljuje u podgoričkoj Mljekari po cijenama nižim za 10 do 20 odsto od mlijeka zdravih grla, služba Veterinarske inspekcije ne može, niti će prihvatiti”, saopštila je ona tada.

Tadašnji ministar, aktuelni potpredsjednik Vlade Milutin Simović i njegovi saradnici prećutali su bruku.

Tišina je pratila i slučaj sa firmom Vesta Nuova iz 2003. godine. Kao glavna veterinarska inspektorka, i pored protivljenja koja su stizala sa svih strana (proizvođač, uvoznik, nadležni iz Ministarstva poljoprivrede) istrajala je na primjeni propisa i vratila u Holandiju pošiljku „neupotrebljivog i nebezbjednog” sira sa isteklim rokom trajanja i bez potrebnih dokumenata, odnosno, sa falsifikovanom deklaracijom.

Bez demantija ili adekvatnog objašnjenja prošli su i navodi Mirjane Drašković iz 2004. godine o trgovini leukoznim mesom iz Ulcinja. Prema njenim tvrdnjama, Simović je dozvolio da se dio zaraženog mesa proda prerađivačima u Srbiji, dok je ostatak navodno uništen u Crnoj Gori. Potom se ispostavilo da je država vlasnicima ovdašnjih hladnjača platila preko 10 hiljada eura za čuvanje (uništenog?) leukoznog mesa.

„Tada sam počela zaobilaženja i neuključivanja u poslove za koje sam zadužena. Pošto nijesam htjela da budem na tom mjestu a da ne znam šta se uvozi i radi, podnijela sam zahtjev za razrješenje i sredinom maja 2004. sam razriješena”, informiše nedavno Mirjana Drašković ministarku Pribilović.

Raspoređena je na mjesto veterinarskog inspektora.

Uslijedila je priča o uvozu mesa iz Brazila i Argentine. Brazilsko meso je, zbog dozvoljene upotrebe GMO hrane i sporne kontrole moralo od ranije biti pod lupom. Dodatno, tokom epidemija svinjskog i ptičijeg gripa 2007. godine koje su jedno od žarišta imale i u Južnoj Americi, stekli su se i novi uslovi da se uvoz mesa zabrani. Što je konačno i učinjeno, kada je zvanično saopšteno: „ … do daljnjeg će se suspendovati saglasnosti za uvoz svih vrsta roba životinjskog porijekla iz Južne i Sjeverne Amerike…”

Suprotno javno proklamovanim principima, VU odlučuje da negira vlastitu odluku i firmi LL Korać doo dozvoljavaju uvoz 55 tona pilećeg filea. Za odluku Uprave da promijeni zvaničan stav i dozvoli uvoz mesa iz Južne Amerike inspektori VU, konkretno Mirjana Drašković, saznali su tako što su kontrolom u podgoričkim mesarama pronašli odmrznute, navodno domaće svježe pileće filete.

„Na staklenoj vitrini sa strane lijepili su stare deklaracije Agroživa ili domaćih proizvođača, i tako odmrznuti pileći file prodavali kao domaći”, navodi Drašković u krivičnoj prijavi koju je 2009. podnijela Vrhovnom državnom tužiocu, protiv direktora, glavnog veterinarskog inspektora i pravnog savjetnika direktora Veterinarske uprave (VU).

Inspektorka je o svom otkriću obavijestila nadležne u VU, Ministarstvu poljoprivrede, Upravi policije i Tužilaštvu. I svi su ignorisali njena upozorenja. Tada je odlučila da o potencijalnoj opasnosti za njihovo zdravlje obavijesti i građane Crne Gore.

Odgovorili su i zvaničnici VU. Ali ne da objasne nedoumice, već da zaprijete i presude: ,,Ograđujemo se apsolutno od svih navoda koje javnosti iznosi inspektorka Drašković…”.

Vlast ponekad i održi obećanje. Rješenje o otkazu uručeno je Mirjani Drašković u septembru 2009. U obrazloženju odluke Disciplinske komisije VU stoji kako je inspektorka ,,prekoračila ovlašćenja davanjem izjava da se brazilsko meso prodaje kao domaće”, te da je zbog toga ,,uzbuđivala javnost tokom turističke sezone”. Primjećujete da ništa od onoga što je tvrdila inspektorka nije demantovala. A ona je, očigledno, govorila istinu.

„Još prije dvije godine pokazala sam da u Crnoj Gori nema pravog sistema kontrole. Uništeno je i ono što je bilo, zbog dila nadležnih sa uvoznicima”, opominje Draškovićeva tada, u razgovoru za Monitor, „Ja nisam izgubila posao zato što ne umijem da radim, nego zato što sam pričala i ukazivala na propuste koji su se pokazali i u ovom slučaju”.

Na naše pitanje da li se mi to, možda, trujemo hranom koju jedemo odgovara kako „svijet nije bez dobrog razloga prihvatio termin bezbjednost hrane. Do skoro se govorilo o higijenskoj i zdravstvenoj ispravnosti. Evropa je davno spoznala velike rizike od prenosa bolesti – do raznih eksperimenata koji bi se mogli provoditi preko hrane. I otud taj bezbjedonosni pristup pitanju kontrole hrane. Kod nas oni koji su odgovorni za ova pitanja jedno rade, drugo pričaju a treće misle – i pune džepove”.

Pravnici su joj dali za pravo. Komisija za žalbe Vlade poništila je odluku o otkazu tražeći da se postupak ponovi. I tako četiri puta. Potom je na stranu Mirjane Drašković stao i Upravni sud. Tek potom je ona, krajem jula 2010. godine, vraćena na posao.

Četiri godine kasnije, Mirjana Drašković je ponovo imenovana za glavnu veterinarsku inspektorku. Od tada je na čelu Veterinarske inspekcije koja je radila pod okriljem Uprave za inspekcijske poslove. Jedna od „operacija” po kojima će ovdašnji potrošači pamtiti taj period jeste i kontrola korišćenja vinobrana u proizvodima od svježeg mljevenog mesa. Pokazalo se da je mnogo lakše izbrojati one koji nijesu posegnuli za ovim otrovom. U daljem postupku počinioci su, ipak, minimalnim kaznama, praktično amnestirani. Što je, pokazalo se, bio uvod u nove i opasne probleme pod pokroviteljstvom nadležnih. A sve pod parolom da je biznis važniji od (tuđeg) zdravlja.

Koliko god da vam neki detalji ove priče zvuče poznato, treba je čitati sve iznova i iznova – dok god se ne eliminišu makar očigledne opasnosti po zdravlje ljudi i životinja u Crnoj Gori.

,,Skoro dvije decenije javno ukazujem na opasnosti od bolesti životinja virusnog porijekla koje mogu biti uzrok kancerogenih oboljenja kod stanovnika Crne Gore, posebno djece”. Možda nam upozorenje Mirjane Drašković drugačije zvuči sada – nakon što smo samo u minulih 30 dana u dva navrata prikupljali novac za liječenje djece oboljele od raka. Uz informaciju da godišnje, u Crnoj Gori, od kancera oboli i više od 20-oro djece. Ili neki, poput ljudi iz Agencije za antikorupciju i njenog direktora Sretena Radonjića, misli da bi nam svima bilo lakše ako bi Mirjana Drašković i svi njoj slični zviždači ćutali o onome što vide i znaju.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo