Povežite se sa nama

MONITORING

SRETEN RADONJIĆ ODLUČIO DA MIRJANA DRAŠKOVIĆ NIJE ZVIŽDAČ: Agencija pomaže korupciju

Objavljeno prije

na

sreten

Sistem funkcioniše. A Agencija za sprječavanje korupcije pod komandom Sretena Radonjića radi kako je planirano. Teško je, samo, procijeniti – jesu li to dobre ili loše vijesti za građane Crne Gore.

Krajem prošle godine Agencija je odbila zahtjev Mirjane Drašković, glavne veterinarske inspektorke, da joj se dodijeli status zviždača i pruži odgovarajuća zaštita, pošto joj je „onemogućeno napredovanje zbog zviždačkih aktivnosti u prethodnom periodu, a sada se planira raspoređivanje na niže radne rasporede”.

Uz detaljnu elaboraciju nepravilnosti na koje je ukazivala tokom prošle godine (tokom epidemija kvrgave kože i plavog jezika), i podsjećanje na djelić onoga kroz šta je – zbog nespremnosti da šuti na uočene nezakonitosti – prošla od početka vijeka, Draškovićeva Agenciju obavještava kako Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (UBHVFP) „treba moje znanje ali ne i moja navika da poštujem propise, posebno kada treba zaštititi zdravlje potrošača i javni interes u oblasti veterinarstva i bezbjednosti hrane…”. Istovremeno, Draškovićeva otkriva naum da se postojeća Veterinarska inspekcija kojoj je ona na čelu podijeli na inspekciju za bezbjednost hrane i veterinarsku inspekciju – kao dvije odvojene službe u dva različita sektora UBHVFP.

„Agencija za sprječavanje korupcije u ovom postupku nije utvrdila osnovanost zahtjeva za zaštitu zviždača”, stoji u Mišljenju koje je potpisao direktor Sreten Radonjić.

Obrazloženje otkriva da je Agencija provela Ispitni postupak, u suštini, tako što je razgovarala sa onima koji se – mjesecima unazad, manje ili više javno konfrontiraju sa Draškovićevom. Agencija je tako zadovoljila formu, izbjegavajući suštinu. To potvrđuje i stav da se „zahtjev za zaštitu zviždača zbog eventualnog raspoređivanja na niža radna mjesta, usljed novog zakonskog uređenja, ne može smatrati opravdanim”.

Ovo Mišljenje samo potvrđuje šta mi se sprema, piše Mirjana Drašković početkom februara, u obraćanju ministarki javne uprave Suzani Pribilović u Zahtjevu za kontrolu rada veterinarskih inspektora. Sredinom prošle godine u Crnoj Gori se utvrđuje prisustvo bolesti kvrgava koža i plavi jezik podsjeća, ili informiše, Drašković novu ministarku. „Pokušavajući da utičem na nadležni organ (UBHVFP) da blagovremeno preduzme sve preventivne mjere, nijesam uspjela jer je neko htio da se zaraze pojave. Sa skupljenim dokazima podnosim Specijalnom tužiocu za organizovani kriminal prijavu i kasnije dopunu (predmete sa graničnih prelaza iz kojih se vidi da je uvoz tekao nesmetano, iako su odgovorni iz Uprave za bezbjednost hrane i ministar poljoprivrede Patar Ivanović tvrdili da uvoza nema i da su ranije izdata rješenja za uvoz povučena)”, piše Draškovićeva.

Podsjetimo na njenu petnaestogodišnju (i dokumentovanu) borbu sa vjetrenjačama.

Crnogorski mediji su zabilježili kako se Mirjana Drašković, tada kao republički veterinarski inspektor, još u avgustu 2002. godine suprotstavila naumu moćnika da se laka zarada stavi ispred zdravlja ljudi. ,,Predlog Sektora za poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede da se mlijeko od grla koja su bolesna od mastitisa otkupljuje u podgoričkoj Mljekari po cijenama nižim za 10 do 20 odsto od mlijeka zdravih grla, služba Veterinarske inspekcije ne može, niti će prihvatiti”, saopštila je ona tada.

Tadašnji ministar, aktuelni potpredsjednik Vlade Milutin Simović i njegovi saradnici prećutali su bruku.

Tišina je pratila i slučaj sa firmom Vesta Nuova iz 2003. godine. Kao glavna veterinarska inspektorka, i pored protivljenja koja su stizala sa svih strana (proizvođač, uvoznik, nadležni iz Ministarstva poljoprivrede) istrajala je na primjeni propisa i vratila u Holandiju pošiljku „neupotrebljivog i nebezbjednog” sira sa isteklim rokom trajanja i bez potrebnih dokumenata, odnosno, sa falsifikovanom deklaracijom.

Bez demantija ili adekvatnog objašnjenja prošli su i navodi Mirjane Drašković iz 2004. godine o trgovini leukoznim mesom iz Ulcinja. Prema njenim tvrdnjama, Simović je dozvolio da se dio zaraženog mesa proda prerađivačima u Srbiji, dok je ostatak navodno uništen u Crnoj Gori. Potom se ispostavilo da je država vlasnicima ovdašnjih hladnjača platila preko 10 hiljada eura za čuvanje (uništenog?) leukoznog mesa.

„Tada sam počela zaobilaženja i neuključivanja u poslove za koje sam zadužena. Pošto nijesam htjela da budem na tom mjestu a da ne znam šta se uvozi i radi, podnijela sam zahtjev za razrješenje i sredinom maja 2004. sam razriješena”, informiše nedavno Mirjana Drašković ministarku Pribilović.

Raspoređena je na mjesto veterinarskog inspektora.

Uslijedila je priča o uvozu mesa iz Brazila i Argentine. Brazilsko meso je, zbog dozvoljene upotrebe GMO hrane i sporne kontrole moralo od ranije biti pod lupom. Dodatno, tokom epidemija svinjskog i ptičijeg gripa 2007. godine koje su jedno od žarišta imale i u Južnoj Americi, stekli su se i novi uslovi da se uvoz mesa zabrani. Što je konačno i učinjeno, kada je zvanično saopšteno: „ … do daljnjeg će se suspendovati saglasnosti za uvoz svih vrsta roba životinjskog porijekla iz Južne i Sjeverne Amerike…”

Suprotno javno proklamovanim principima, VU odlučuje da negira vlastitu odluku i firmi LL Korać doo dozvoljavaju uvoz 55 tona pilećeg filea. Za odluku Uprave da promijeni zvaničan stav i dozvoli uvoz mesa iz Južne Amerike inspektori VU, konkretno Mirjana Drašković, saznali su tako što su kontrolom u podgoričkim mesarama pronašli odmrznute, navodno domaće svježe pileće filete.

„Na staklenoj vitrini sa strane lijepili su stare deklaracije Agroživa ili domaćih proizvođača, i tako odmrznuti pileći file prodavali kao domaći”, navodi Drašković u krivičnoj prijavi koju je 2009. podnijela Vrhovnom državnom tužiocu, protiv direktora, glavnog veterinarskog inspektora i pravnog savjetnika direktora Veterinarske uprave (VU).

Inspektorka je o svom otkriću obavijestila nadležne u VU, Ministarstvu poljoprivrede, Upravi policije i Tužilaštvu. I svi su ignorisali njena upozorenja. Tada je odlučila da o potencijalnoj opasnosti za njihovo zdravlje obavijesti i građane Crne Gore.

Odgovorili su i zvaničnici VU. Ali ne da objasne nedoumice, već da zaprijete i presude: ,,Ograđujemo se apsolutno od svih navoda koje javnosti iznosi inspektorka Drašković…”.

Vlast ponekad i održi obećanje. Rješenje o otkazu uručeno je Mirjani Drašković u septembru 2009. U obrazloženju odluke Disciplinske komisije VU stoji kako je inspektorka ,,prekoračila ovlašćenja davanjem izjava da se brazilsko meso prodaje kao domaće”, te da je zbog toga ,,uzbuđivala javnost tokom turističke sezone”. Primjećujete da ništa od onoga što je tvrdila inspektorka nije demantovala. A ona je, očigledno, govorila istinu.

„Još prije dvije godine pokazala sam da u Crnoj Gori nema pravog sistema kontrole. Uništeno je i ono što je bilo, zbog dila nadležnih sa uvoznicima”, opominje Draškovićeva tada, u razgovoru za Monitor, „Ja nisam izgubila posao zato što ne umijem da radim, nego zato što sam pričala i ukazivala na propuste koji su se pokazali i u ovom slučaju”.

Na naše pitanje da li se mi to, možda, trujemo hranom koju jedemo odgovara kako „svijet nije bez dobrog razloga prihvatio termin bezbjednost hrane. Do skoro se govorilo o higijenskoj i zdravstvenoj ispravnosti. Evropa je davno spoznala velike rizike od prenosa bolesti – do raznih eksperimenata koji bi se mogli provoditi preko hrane. I otud taj bezbjedonosni pristup pitanju kontrole hrane. Kod nas oni koji su odgovorni za ova pitanja jedno rade, drugo pričaju a treće misle – i pune džepove”.

Pravnici su joj dali za pravo. Komisija za žalbe Vlade poništila je odluku o otkazu tražeći da se postupak ponovi. I tako četiri puta. Potom je na stranu Mirjane Drašković stao i Upravni sud. Tek potom je ona, krajem jula 2010. godine, vraćena na posao.

Četiri godine kasnije, Mirjana Drašković je ponovo imenovana za glavnu veterinarsku inspektorku. Od tada je na čelu Veterinarske inspekcije koja je radila pod okriljem Uprave za inspekcijske poslove. Jedna od „operacija” po kojima će ovdašnji potrošači pamtiti taj period jeste i kontrola korišćenja vinobrana u proizvodima od svježeg mljevenog mesa. Pokazalo se da je mnogo lakše izbrojati one koji nijesu posegnuli za ovim otrovom. U daljem postupku počinioci su, ipak, minimalnim kaznama, praktično amnestirani. Što je, pokazalo se, bio uvod u nove i opasne probleme pod pokroviteljstvom nadležnih. A sve pod parolom da je biznis važniji od (tuđeg) zdravlja.

Koliko god da vam neki detalji ove priče zvuče poznato, treba je čitati sve iznova i iznova – dok god se ne eliminišu makar očigledne opasnosti po zdravlje ljudi i životinja u Crnoj Gori.

,,Skoro dvije decenije javno ukazujem na opasnosti od bolesti životinja virusnog porijekla koje mogu biti uzrok kancerogenih oboljenja kod stanovnika Crne Gore, posebno djece”. Možda nam upozorenje Mirjane Drašković drugačije zvuči sada – nakon što smo samo u minulih 30 dana u dva navrata prikupljali novac za liječenje djece oboljele od raka. Uz informaciju da godišnje, u Crnoj Gori, od kancera oboli i više od 20-oro djece. Ili neki, poput ljudi iz Agencije za antikorupciju i njenog direktora Sretena Radonjića, misli da bi nam svima bilo lakše ako bi Mirjana Drašković i svi njoj slični zviždači ćutali o onome što vide i znaju.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo