Povežite se sa nama

MONITORING

NEPRAVDA ZA MAJKE: Kad država laže

Objavljeno prije

na

Naknade za majke sa troje i više djece razmatraće vladin ekspertski tim, žene koje su to pravo ostvarile za iduću sedmicu najavile su nove proteste. To je trenutni presjek stanja oko propisa koji je nepravedno napisan, nepravedno primijenjen i sad se nepravedno prava proistekla iz njega smanjuju, možda i ukidaju. Čitav posao je tako traljavo urađen da su se na svakom koraku nepravde samo množile. I još se množe.

Namjera je na početku, najvjerovatnije, bila dobra. Sredinom 2015. Skupština Crne Gore je usvojila izmjene Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti kojima je majkama sa troje i više djece dato pravo na doživotnu mjesečnu naknadu. U zavisnosti od toga imaju li 25 ili 15 godina radnog staža, ili su na evidenciji Zavoda za zapošljavanje bile 15 godina i imaju li troje ili četvoro djece doživotna mjesečna naknada utvrđena je na iznos od 70, odnosno 40 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori. U parama: 336 odnosno 192 eura. Nije bilo pravo, vrištalo je od diskriminacije. Šta sa majkama koje nijesu rodile ,,dovoljno” djece, šta sa ženama koje nijesu mogle da rode, šta sa očevima koji su djecu odgajili i tako redom. Nikad se nije čuo jasan odgovor na pitanje zašto neko ko je 15 godina jednom mjesečno govorio ,,Dobar dan” u Zavodu za zapošljavanje i kompletno svoje vrijeme mogao da posveti svojoj djeci treba da bude privilegovan u odnosu na nekoga ko skapava radeći za 300 eura i lomi se kako bi stigao da brine svojim potomcima kojih, za nevolju, ima samo dva komada.

Bližili su se izbori, jednima je dobro došlo da „velikodušni” zakon usvoje, drugima da ga gunđajući primijene. Za su glasali opozicioni i poslanici Socijaldemokratske, Bošnjačke i Liberalne partije, protiv je bila Demokratska partija socijalista. Mlako.

Ni vlast ni opozicija nijesu pokazale javnosti računicu, koliko žena će dobiti pravo na naknadu, niko nije imao pojma koliko će to da košta. Ni otprilike.

Kad su žene počele da se prijavljuju za ostvarivanje, tad već zakonom garantovanog, prava zaškripalo je na sve strane. Redovi pred centima za socijalni rad, haos u evidencijama Zavoda za zapošljavanje. Nekome je falila godina staža, nekome koji mjesec na birou, poneka od žena vajkala se što nije rodila i četvrto dijete, jer bi joj po godinama staža koje je stekla, naknada pripala sa četvoro, ali ne i sa troje djece. Najupornije su se bunile majke iz Rožaja kojima su „nestala” dokumenta iz poslovnice Zavoda za zapošljavanje.

Vlada je pripominjala da su naknade za majke prevelik teret za državni budžet, za ozbiljan korak odlučila se, naravno, tek poslije izbora.

Prema podacima Svjetske banke do kraja novembra 2016. pravo na naknadu dobilo je 21.444 že¬na. Na sajtu Ministarstva rada i socijalnog staranja objavljeno je po osnovu rođenja troje i više djece u februaru isplaćeno 4.911,603 eura.

Glanc nova Skupština, bez opozicije, usvojila je nove izmjene zakona kojima su naknade za majke sa troje i više djece, sa 336 smanjene na 264, odnosno sa 192 na 144 eura. Simpatičan detalj je da su poslanici Bošnjačke partije i Liberalne stranke glasali i za naknade i za njihovo smanjivanje.

Prošle sedmice nekoliko hiljada majki koje su ostvarile pravo na naknadu dva dana i jednu noć je ispred vlade protestvovalo tražeći ukidanje propisa kojim su naknade smanjene. Stigle su iz svih krajeva Crne Gore. Kordoni policije ponovo su bili pripravni. Snage reda u jednom trenutku oštro su se suprotstavile pokušaju da se dio žena koje su konačile pred vladom opskrbi ćebadima. Poslije su popustili. Mrvicu je, taktički, popustila i vlada pa su ženama obećali da će uskoro biti pozvane na razgovor sa predstavnicima vlade. Razišle su se.

Premijer Duško Marković u međuvremenu je poručio da će Vlada teško povući odluku o smanjenju naknada, te da će pokušati da to nadoknadi preko drugih modela socijalne politike, kao što su dječji dodatak ili posebne naknade za treće i četvrto dijete.

Za svaki slučaj, premijer je napomenuo i da protestom upravljaju poslanici Demokratskog fronta. Objašnjavajući otkud političari na njihovom skupu, predstavnice majki su kazale da su na proteste pozvale poslanike koji su zakon izglasali. Teško ovdje prolazi logika.

Protesti majki troje i više djece su tokom vikenda organizovani i u nekoliko gradova na sjeveru. Jedna od učesnica protesta u Kolašinu Darija Begović je kazala da je laž da majke organizuje DF. ,,Nećemo više trošiti energiju pravdajući se Vladi, oko toga da li nas i ko organizuje. Istina je da ste nas vi, ne poštujući Ustav i zakone Crne Gore, ujedinili i organizovali”.

Provladini mediji su pumpali priču o ekspertskom timu vlade koji se sprema da predloži, ne smanjenje, nego ukidanje naknada za majke. ,,Strani partneri” poput Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, kažu, insistiraju na tome. To treba da svakoga u Crnoj Gori impresionira.

Vaspitno valjda, majke su držali u neizvjesnosti do srijede, kada je sastanak sa vladinim zvaničnicima naprasno zakazan i održan. Sa predstavnicama Koordinacionog odbora majki razgovarali su potpredsjednik vlade Milutin Simović, ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić i ministar finansija Darko Radunović.Trajalo je više sati, rezultati su mršavi.

,,Ponudili smo da jedan predstavnik odbora koji predstavlja korisnice naknada uzme učešće u radnoj grupi koja je ovih dana započela rad na izmjeni Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti”, kazao je Purišić.

Predstavnica Koordinacionog odbora, Željka Savković objasnila je da bi ekspertski tim radio na ,,kategorizaciji” majki koje su ostvarile pravo na naknadu. ,,Obećavaju da naknade neće biti ukinute, ali su bili obećali i da neće biti smanjene. Sve to uzimamo s rezervom. Protesti se nastavljaju”.

Kad sad ekspertski tim krene da razvrstava majke lako se može roditi još nepravde. Cilj vlasti je jasan – „kategorizacija” treba da posluži za razbijanje ozbiljne socijalne grupacije sklone pobuni u kakvu su se majke sa troje i više djece pretvorile.

Ustavni sud nije razmotrio ni prvobitnu tužbu da je zakon diskriminatorski, niti novopristiglu da se njegovom izmjenom ukidaju stečena prava koja se ne smiju dirati.

Bio bi red da i vlast i Ustavni sud imaju na umu kako je prije nekoliko godina ta institucija proglasila neustavnim zakon prema kojem su poslanici mogli da dobiju penziju nakon „odslužena” dva mandata. Zakon je ukinut, već dodijeljene penzije su ostale.

Akcija za ljudska prava u pismu premijeru Markoviću tvrdi da je zakon koji smanjuje doživotne naknade za majke protivan Ustavu Crne Gore i međunarodnim standardima ljudskih prava. Ukazuju da se, osim što je smanjena, naknada više ne zove „doživotna”, te da njena visina više nije vezana za prosječnu zaradu, već su utvrđeni fiksni iznosi. HRA, ukazujući na praksu Evropskog suda za ljudska prava objašnjava da bi se u slučaju procjene pravičnosti smanjenja naknada uzimao u obzir i životni standard osobe koji se na ovaj način ugrožava, odnosno kvalitet njenog života. Ovako smanjene naknade od 264 eura, odnosno 144 eura, predstavljaju iznose ispod prosječne penzije od 276 eura odnosno iznos koji je neznatno viši od najnižeg iznosa penzije – 122 eura.

Finansijski sistem i fiskalnu konsolidaciju u ovoj zemlji ruši dvadesetak hiljada žena kojima je obezbijeđeno pravo da dobijaju, realno, jadne pare. Ipak, postoji još jadnija računica. Za socijalna davanja – materijalno obezbjeđenje porodice, dječije dodatke, korisnike porodiljskog odsustva, tuđu njegu i pomoć, invalidnine, putne troškove invalida, izdržavanje štićenika u domovima, korisnike materijalnog obezbjeđenja boraca pogrebne troškove korisnika materijalnog obezbjeđenja i još nekoliko manjih stavki – država je prošlog mjeseca potrošila oko pet i po mliliona eura. Za naknade za majke blizu pet. Nije lako rasporediti sirotinju.

Usput, ovih dana je objavljeno da sto privatnika za poreze duguje 63,6 miliona eura.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo