Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Stručnjaci za sve

Objavljeno prije

na

Za sve ih je Bog dao. Kao planete oko sunca, dvije decenije rotiraju se oko sedmostrukog premijera: kome policija, kome pravda, kome prosvjeta… Kriterijum za opstanak jedan je: lojalnost šefu i partiji. Multipraktici režima.

Poljoprivreda baš ima sreće. Na čelu tog ministarstva, mašinskog inženjera Tarzana Miloševića zamijenio je ekonomista Petar Ivanović. Specijalizirao Terminska tržišta – fjučerse i opcije. Ostaje misterija – ko je od narečenih manje kvalifikovan za resor poljoprivrede. Ivanović je ranije bio: na čelu Agencije za promociju stranih investicija, član odbora direktora i potpredsjednik Hypo Alpe Adria Banke, član odbora direktora UTIP Crna Gora, brokerske kuće Monte Adria Broker i NEX Berze. Radio kao glavni ekonomski savjetnik premijera. To se broji.

Uzmimo za primjer komšije. Recimo: Hrvatska. Ministar poljoprivrede te zemlje Tihomir Jakovina, završio je Srednju poljoprivrednu školu, diplomirao na Agronomskom fakultetu, bio član Eko foruma SDP-a, član Savjeta za poljoprivredu i ribarstvo te stranke, predsjednik regionalnog Savjeta SDP-a za poljoprivredu Slavonije i Baranje… Aktivan u više udruženja – Ekološko, Udruženje vinara i vinogradara, Društvo agronoma…

Ivanović je Bogom dan i za sport. U periodu 2005-2008. bio je predsjednik Teniskog saveza Crne Gore. Tereni na otvorenom, priroda, fizička aktivnost. Eto veze sa poljoprivredom.

Milošević, član Predsjedništva DPS-a, za ministra poljoprivrede došao je sa mjesta predsjednika Opštine Bijelo Polje. Sada je pomjeren na poziciju političkog direktora Đukanovićeve partije. Inženjer mašinstva, Milošević, na tom mjestu zamijenio je čovjeka sa diplomom Elektro fakulteta Branimira Gvozdenovića. U novoj Vladi Gvozdenovića postavljaju za ministra održivog razvoja i turizma. Ide to: elektrotehnika i turizam.

Gvozdenović se, ranije, oprobao i u ekonomiji – bio je ministar za ekonomski razvoj. Snalazio se i u oblasti uređenja prostora i zaštite životne sredine. Tu je takođe ministrovao. Prije toga, dokazivao je sebi i partiji kakav je na čelu lokalne samouprave. Opština Bar. Razumije se i u pošte. Bio je izvršni direktor Pošte Crne Gore. Da ne govorimo u politiku: zauzimao je položaj potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku i privredni razvoj u tri mandata. Bio predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede… I on voli sport. Nalazio se na čelu Upravnog odbora Ženskog rukometnog kluba Budućnost i Skupštine Rukometnog saveza Crne Gore.

Hrvatski ministar turizma Veljko Ostojić, za razliku od crnogorskog mu kolege (i njegovih prethodnika Predraga Sekulića i Predraga Nenezića) bavi se svojim poslom. Ukratko: počeo kao hotelijerski konsultant, bio zamjenik generalnog direktora Istra Jadran, član Upravnog odbora HTP Rabac, direktor Turističke zajednice Istarske županije, potpredsjednik Nadzornog odbora Croatia Airlines, predsjednik Nadzornog odbora Liburnia Riviera Hoteli u Opatiji, predsjednik Turističke zajednice Istarske županije, direktor Brijuni Rivijera u Puli, predsjednik Uprave Riviera Poreč… Predsjednik je Hrvatskog somelijer kluba. Predsjednik Društva prijatelja vina i grožđa Istre. Predsjednik Kamping udruženja Hrvatske. Član Izvršnog odbora Udruženja poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske… Ne bavi se elektrotehnikom. Nije u upravnim odborima sportskih društava.

Gvozdenovićev kolega Slavoljub Stijepović zabasao je u ministarstvo prosvjete i sporta. Prije toga – u ministarstvo prosvjete i nauke. Oće ga prosvjeta. Pravnik Stijepović, član Glavnog odbora DPS-a i nekadašnji predsjednik Podgoričkog Opštinskog odbora te partije, nema dodirnih tačaka sa resorom koji predvodi. Ili ga je preporučilo to što je jedno vrijeme bio dio prosvjetnog sistema. Kao učenik i student.

Nakon ,,ranih radova” u hercegnovskom Prvoborcu Stijepović se skoro potpuno razvodi od struke. Bio je sve i svašta: generalni sekretar Fudbalskog saveza Crne Gore, zamjenik predsjednika Fudbalskog saveza Crne Gore, pomoćnik i, kasnije, ministar rada i socijalnog staranja, ministar bez portfelja (dva puta), ministar sporta, potpredsjednik Skupštine Crne Gore…

U Stijepovićevoj, na sajtu Vlade objavljenoj, zvaničnoj biografiji piše: ,,Završio Pravni fakultet, položen pravosudni ispit.” Dovoljno za sve.

Kao i Slavoljub Stijepović i Suad Numanović je prošao kroz kabinet ministra rada i socijalnog staranja. Nije važno što je čitavog života učio potpuno drugu nauku. Medicinu. Radio je u Opštoj bolnici u Bijelom Polju, potom obavljao dužnost direktora JZU Dom zdravlja u tom gradu. Onda se zainteresovao za Đukanovićevu politiku, pa (kao i gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša) shvatio da nije vjenčan samo sa medicinom. Bio je, Numanović, predsjednik Opštinskog odbora DPS-a Bijelo Polje, zatim minister bez portfelja, pa član Komisije za kadrovska i administrativna pitanja Vlade i, konačno, danas – ministar za ljudska i manjinska prava. Mašala.

Indikativno: na zvaničnom sajtu Vlade u okviru biografije ministra za ljudska i manjinska prava nigdje ne piše ime aktuelnog ministra. Koincidencija koja potvrđuje rotirajuću matricu: tu ste od danas do sjutra, brzo će vas zamijeniti kolega iz drugog resora, pa što ostavljati nepotrebne tragove.

Ministra Numanovića na mjestu ministra rada i socijalnog staranja zamijenio je Predrag Bošković. Univerzalac. Ekonomista Bošković bio je zamjenik ministra spoljnih poslova Srbije i Crne Gore. Zatim je malo svratio u struku: ministar ekonomije u Vladi Crne Gore, član savjeta za privatizaciju. Predsjednik je odbora direktora Rudnika uglja, Pljevlja. Ni on se ne izdvaja – zauzeo je sportske busije: na čelu je ŽRK Budućnost i predsjednik Upravnog odbora Rukometnog saveza. Da ga ko ne urekne.

Boškovićev partijski drug, prvi policajac Crne Gore i član Glavnog odbora Demokratske partije socijalista Božidar Vuksanović prije nego je stigao u Upravu policije bio je direktor Uprave carina. Ranije – direktor Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija. Razumije se on i u ostalo: nalazio se na čelu odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje. Iako na prvi pogled nije vidljivo, sve je to povezano: policija, carine, zatvori, turizam, poljoprivreda, ekologija…

Vuksanović, nosilac šest medalja na prvenstvima Evrope u karateu, kako stoji u zvaničnoj biografiji, predsjednik je – Bokserskog saveza Crne Gore!

Kada smo kod policije, Filip Vujanović prvi je ministar policije koji je dogurao do potpredsjednika vladajuće partije i predsjednika države. Nijesu rijetkost policijsko-političke rokade. Monitor je pisao o tome. ,,Dešavalo se da policijski inspektor preko noći postaje predsjednik opštine. Bilo je i ovakvih kadrovskih kombinatorika – načelnik Centra bezbjednosti postaje ministar turizma, a fudbalski sudija načelnik Centra… Hapšenje gradonačelnika Budve Rajka Kuljače ponovo je aktuelizovalo regrutovanje policijskih kadrova na političke funkcije. Kuljača je prethodno bio načelnik odjeljenja bezbjednosti u Budvi i Tivtu.”

Grijeh bi bilo ne spomenuti Miška Vukovića. Ima ga svuda. Titov omladinac, Slobov akcijaš, vječiti poslanik. Bio je predsjednik borda direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, predsjednik odbora direktora Duvanskog kombinata. Članstvo u sportskim društvima ni on nije zanemarivao: Šahovski savez Crne Gore, KK Budućnost, ŽRK Budućnost, Karate klub Budućnost. Voli i zakulisno. U slobodno vrijeme, kao i partijski mu saborac Zoran Jelić, bavi se masonerijom.

I Boro Vučinić je kolekcionar. Sa pozicije ministra zaštite životne sredine i uređenja prostora ide u srodno – ministarstvo odbrane. Odatle u Agenciju za nacionalnu bezbjednost. Bio je i odbornik u Skupštini opštine Podgorica, poslanik, predsjednik Mandatsko-imunitetske komisije, član Komisije za izbor i imenovanja, član odbora za Ustavna pitanja i član Zakonodavnog odbora Skupštine Crne Gore… Svoj doprinos dao je i kao predsjednik tenderske komisije za turističku valorizaciju Kumbora i Bigova, ali i Valdanosa i Ostrva cvijeća… Ni on nije zapostavio sport. Naprotiv. Prvi je predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta.

Vojsku je od Vučinića zadužila Milica Pejanović-Đurišić. Nekadašnja potpredsjednica i predsjednica DPS-a, ambasadorka Srbije i Crne Gore u Briselu i ambasadorka Crne Gore u Francuskoj, Kneževini Monako i UNESCO. Sa vojnom strukom i doktrinom ima veze, recimo, koliko i Slavoljub Stijepović sa naukom. Doktorirala je na Elektrotehničkom fakultetu, smjer telekomunikacije. Preciznije – oblast mobilnih radio komunikacija.

Još jedno poređenje. Miličin hrvatski kolega Ante Kotromanović završio je vojnu školu Blago Zadro i Ratnu školu Ban Josip Jelačić. Bio dio specijalnih jedinica MUP-a, komandant specijalnih snaga Glavne komande HV, komandant 126. sinjske brigade i operativne grupe Sinj, vršio dužnost komandanta 4. gardijske brigade, načelnik Zbornog područja Dubrovnik… Nosilac devet visokih vojnih odlikovanja. Ne miješa se u oblast mobilnih radio komunikacija, niti u diplomatiju. Radi svoj posao.

Navedeni, i mnogi drugi, koji godinama kruže oko tvorca ovakvog, sračunato invalidnog sistema, Mila Đukanovića, imaju samo jedan cilj: održanje bogatstva, privilegija i moći familije. Za to nema stručnijih na planeti.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo