Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Tradicija koja čeka promjenu

Objavljeno prije

na

„Nije mi ni na kraj pameti bilo da se ženim. Bio sam u drugom razredu srednje škole. Djevojku sam poznavao samo nedjelju dana. Imala je 11 godina. Poslije jednog jedinog našeg susreta njeni rođaci došli su kod mojih da im prenesu poruku njenih roditelja da moram da je vjerim jer su primijetili kad je kasno izlazila iz moje kuće. Uzalud sam se pravdao da je to bila obična posjeta i da ja nemam ništa sa tom djevojkom”, priča za Monitor Ćerim Avdula, dvadesetogodišnji Egipćanin, jedan od mnogih koji su se oženili po običajima koje nalaže romska i egipatska tradicija.

 

,,Da bi izbjegli sramotu za, kako su njeni rekli – nedolično ponašanje, morao sam da je vjerim”, nastavlja priču Ćerim. ,,Moj otac je podigao kredit kako bi, po romskim običajima, za mladu dao određenu sumu novca i sve drugo što treba”.

Nakon vjeridbe jedno vrijeme Ćerim i njegova maloljetna vjerenica nijesu smjeli da se viđaju jer je njoj strogo zabranjeno da se svom budućem mužu čak i javi ako ga sretne. ,,Plašili su se da je ne otmem zbog para koje nijesam još dao za nju”, objašnjava Ćerim. ,,Ali posle nekog vremena njen stric mi je dozvolio da je izvedem u grad i tako sam se sa njom bolje upoznao. Zavolio sam je, iako mi se ne sviđa to što smo se na taj način morali uzeti”.

Antropološkinja Vesna Rasulić-Delić za Monitor objašnjava da je brak u romskim i egipćanskim zajednicama institucija u koju moraju da stupe skoro svi

pojedinci u društvu bez obzira na svoje lične želje, seksualne preferencije ili neke druge potrebe. ,,U izboru budućih supružnika više odlučuje porodica nego mladi pa možemo reći da su po tom pitanju izjednačene i devojke i muškarci jer odluke o onima sa kojima će provesti život donose drugi a ne oni sami”, kaže ona.

,,Kako nemaju pravo izbora česte su tzv. ‘otmice’ što podrazumeva saglasnost devojke da pobjegne sa svojim momkom. Kako ovakav način nije društveno odobren može se desiti da mladina porodica nikada ne pristane ili tek nakon dugog niza godina pristane na mirenje”, objašnjava Vesna Rasulić-Delić.

Na ovakav način se oženio dvadesetogodišnji Rom, sagovornik Monitora, koji je želio da ostane anoniman.

,,Nijesam htio da se oženim nekom koju mi roditelji izaberu, već djevojkom koju sam poznavao i volio. Živjela je u drugom gradu. Moji su znali za našu vezu ali smo morali da se krijemo zbog njenih roditelja. Oni su bili protiv te veze zbog loših odnosa sa mojom porodicom od prije”, priča on. Kada su roditelji djevojke saznali za vezu, ona je pobjegla od kuće i došla kod njega i njegovih roditelja. Naš sagovornik objašnjava da je to ,,dogovorena otmica”, jer su oboje željeli da tako bude.

,,Moj otac je odmah ujutru javio njenom ocu i tražio da se pomire. On je to odbio, čak tri puta zaredom, iako je moj otac bio uporan da se pomirimo. Rekli su da ona za njih više ne postoji i da se neće pomiriti. Ja sam je nakon nedjelju dana doveo u moju kuću i moji su je prihvatili”.

Vesna Delić-Rasulić, objašnjava da su kod romske i egipćanske populacije razlozi roditelja za kontrolisan izbor supružnika ekonomske, socijalne i etničke prirode.

,,Bira se statusno ista ili slična familija kako bi se učvrstile socijalne mreže i kako bi se i jedni i drugi ekonomski osnažili. Vrši se i kontrola kako bi se ostalo u granicama svoje etničke grupe, pa svaki izlet van tih granica dovodi do društvene osude”, objašnjava ona.

Sam čin sklapanja braka praćen je raznim ritualima. Porodica mladoženje mora da obezbijedi poklone za mladu, garderobu svečanu i svakodnevnu, nakit, poklone za porodicu. Tu je i sporna ,,kupovina”, novac koji ide njenim roditeljima zbog čega je okarakterisana kao ,,loša” tradicija.

Stručnjaci upozoravaju da se promjena takve tradicije ne može desiti preko noći jer ovaj običaj ima duboke korijene u romskoj kulturi i oko njega je isprepleten čitav niz socijalnih odnosa i odnosa moći. ,,Nema sumnje da postoje porodice i pojedinci koji iskorišćavaju ovaj običaj u ličnu korist i oni su, sigurna sam, prepoznati i osuđeni i od strane svojih sunarodnika koji paradoksalno čine istu stvar”, kaže Vesna Rasulić-Delić.

Novinar Senad Sejdović kaže da se i kod Čergara primjenjuju ugovoreni brakovi. Kod tog dijela romske populacije običaji su malo drugačiji. Ohrabrujuće je, kaže Sejdović, to što se u posljednjih deset godina više pitaju momci i djevojke kada je u pitanju izbor supružnika nego ranije. ,,Nijesu prisilni brakovi kao što su nekada bili. U zajednici privređuju i muškarci i žene i zato Romkinje-Čergarke imaju veću slobodu kretanja. One rade, prose, gataju itd.”.

Ima i mladih kojima ne smetaju nametnute odluke roditelja. S.B. (20) Rom, jedan od naših sagovornika kaže da je on poštovao odluku roditelja jer kako kaže, ,,ako se njegova žena sviđa njegovim roditeljima sviđa se i njemu”. Smatra da su stariji uvijek pametniji od mlađih i da je ono što oni odluče najispravnije.

Za Monitor priča kako se sa 19 godina oženio petnaestogodišnjakinjom koju nije poznavao prije nego što je oženio. ,,Prepustio sam roditeljima sve. Svaki roditelj želi dobro za svoje dijete”. Kaže da mnogi momci krijući posmatraju djevojku kada im roditelji kažu da će je oženiti. ,,Ja to nijesam htio da uradim. Čekao sam je do dana kada je ušla u moju kuću i od toga dana smo se upoznavali svakim danom sve više i više. Nije mi trebalo puno da je zavolim, a ni njoj. Da sam sam tražio ne bi našao bolju. Sada sam zahvalan roditeljima jer su napravili dobar izbor. U braku smo tri godine i veoma smo srećni”, objašnjava.

Većina mladih ipak nije zadovoljna. Među samim Romima i Egipćanima može se čuti da je tradicija glavni uzročnik za trenutno stanje stvari i nenapredak.

,,Osnovno svojstvo tradicije je da se mijenja i nju treba da mijenjaju prije svega njeni konzumenti”, kaže Vesna Rasulić-Delić. Dok sami pripadnici zajednice ne pokrenu stvari, kaže, do promjene će teško doći.

Promjene su teške. To potvrđuje i napad na Behiju Ramović, romsku aktivistkinju koja se bori protiv nasilnih brakova. Ona je napadnuta ove sedmice, u noći između 14. i 15. januara. Kuća joj je kamenovana. Za sada se zna samo da je nepoznata osoba gađala kamenicom prozor kuće u kojoj ona stanuje.

Fana Delija, izvršna koordinatorka u Centru za romsku inicijativu podsjetila je da organizacija Behije Ramović od oktobra prošle godine sprovodi projekat usmjeren protiv prisilnih i ranih brakova i da su od tada članice te organizacije doživljavale različite prijetnje i pritiske, ,,čak i od nekih romskih muških lidera”.

Svako osvajanje slobode teško je. One koji je žele, međutim, kamenice ne mogu zaustaviti.

Elvis BERIŠA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo