Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kao da ga snismo

Objavljeno prije

13 godina

na

rukometasice

Atmosferu prazničnog ručka drugog dana Božića u neobično tihoj i zimskim suncem obasjanoj Budvi iznenada je poremetio zvuk bučnog helikoptera koji je u niskom letu kružio iznad poznate rivijere. Znalo se iz iskustva da je stigao neki važan lik kojem pokazuju prirodne ljepote crnogorske obale, potencijalni investitor, kupac neke od preostalih neizgrađenih lokacija. Kao što su onomad atraktivnu rivijeru nadletali arapski šeici, egipatski i ruski tajkuni, birajući iz vazduha zelene rtove, uvale i maslinjake za svoje buduće mini gradove na moru. Iznenađenju nije bilo kraja kad se saznalo da je putnik u helikopteru niko drugi nego poznati francuski glumac Žerar Depardije, taze ruski državljanin, kome je samo tri dana pred dolazak u Crnu Goru predsjednik Rusije Vladimir Putin u ruskom turističkom centru Soči svečano uručio ruski pasoš.

Poznati glumac, boem i biznismen, postao je medijska zvijezda krajem decembra kada je zaprijetio da će napustiti rodnu Francusku i odreći se njenog državljanstva zbog uvođenja visokih poreskih dažbina za bogate. Spas za svoje finansije potražio je u Belgiji u koju se i preselio, ali i u Ruskoj Federaciji čiji je pasoš ekspresno dobio.

Otkuda odjednom Depardije u Crnoj Gori, na večeri sa premijerom Milom Đukanovićem, i to pravo od stola predsjednika Vladimira Putina?

I Đukanović i Putin francuskog glumca nazivaju svojim prijateljem od ranije, ali pravi razlog ove neočekivane posjete, ni dan nakon njegovog odlaska javnosti nije poznat. Slavni glumac kazao je da je došao jer je čuo da je Crna Gora na prodaju, da nešto pazari, ali se uvjerio na licu mjesta da to nije tako. On je takođe bio obaviješten da ova mala država postaje Monte Karlo ruskih bogataša, ali se i ta informacija, na njegovo zadovoljstvo, pokazala netačnom.

Oduševljen dočekom na visokom nivou i euforijom koja ga je pratila Depardije je poželio da postane ambasador crnogorske kulture u Evropi i svijetu, što su njegovi domaćini, premijer Đukanović i ministar kulture Branimir Mićunović sa zadovoljstvom prihvatili. Pored priče o mogućem snimanju filmova na atraktivnim lokacijama u Crnoj Gori, to je za sada jedini epilog visokorangirane božićne posjete popularnog francuskog umjetnika.

Poludnevnoj posjeti glumca koji je doletio na podgorički aerodrom sopstvenim avionom data je izuzetna medijska pažnja. Vanredna vijest o viziti važnog gosta vrtjela se kajronom na podgoričkim televizijama. Javnosti su servirani bizarni detalji ekspresnog obilaska Crne Gore, od toga šta je sve od divljih ljepota Depardije vidio do onog šta je jeo i pio i kakve je sve komplimente domaćinima podijelio.

Poznati Francuz nadlijetao je Crnu Goru od Žabljaka, preko Cetinja do primorja, počev od Ulcinja pa iznad Bara, Petrovca, Svetog Stefana, Budve do Bokokotorskog zaliva, sa sletanjem na heliodrom neizbježnog hotela Splendid u Bečićima, radi kraćeg odmora pred susret sa premijerom i crnogorskom sedmom silom.

Posjeta Crnoj Gori najvjerovatnije je još jedan pokušaj bogatog glumca da posao prenese u zemlje koje nemaju rigorozne poreske namete, poput Belgije i Rusije. Poslovni ambijent u Crnoj Gori u tom pogledu daleko je povoljniji naročito za VIP klijentelu koja, za razliku od građana ove države, uživa specijalne povlastice. Počev od kreditnih olakšica, smanjenja poreskih stopa, oslobađanja od plaćanja carina i akciza, mijenjanja zakonskih normi, donošenja željenih urbanističkih planova i niz podsticajnih mjera kojim se može pohvaliti rijetko koja država u svijetu. Crna Gora je pravi raj za svjetske milijardere koji ovdje mogu činiti šta im je volja.

Dobro obaviješteni Depardije sigurno je ovo imao u vidu. U letu iznad mondenske marine Porto Montenegro u Tivtu vjerovatno je dobio informaciju pod kojim uslovima tu posluje kanadski milijarder Piter Mank i njegova firma Adriatik Marinas, u kojoj vlasništvo od sedam odsto posjeduje njegov zemljak, milijarder Bernar Arno, koji je prema Forbsovoj listi najbogatiji čovjek u Evropi i četvrti u svijetu.

Zanimljivo je da je i Arno poput crnogorskog gosta u decembru podnio zahtjev za dobijanje belgijskog državljanstva, zbog plana francuskog predsjednika Fransoa Olanda da poveća stopu poreza za najbogatije na 75 odsto.

Prebogati Arno demantovao je takve navode francuskih medija, uz uvjeravanje da će kao i svaki Francuz u potpunosti ispuniti sve svoje poreske obaveze.

„Naša zemlja treba da računa na doprinos svakoga kako bi se suočila s dubokom finansijskom krizom. Zahtjev o dvostrukom državljanstvu je lično pitanje koje traje mjesecima i nema političku konotaciju”, pravdao se Arno.

Bernar Arno poznat je kao vlasnik imperije LVMH koja objedinjuje oko 60 luksuznih brendova među kojima su Louis Vuitton, Henesi, Bulgari, Hermes, Cristian Dior i mnogi drugi.

Beneficije koje je svjetska bankarska i biznis elita okupljena oko Pitera Manka dobila u marini Porto Montenegro na zavidnom su nivou. Pored ustupanja bez nadoknade oko 24 hektara zemljišta na kome Mank gradi stanove za tržište i korišćenja oko 60 ha akvatorijuma tivatskog zaliva, on je oslobođen obaveze plaćanja svih dažbina za gorivo i uživa umanjenu poresku stopu od svega 7 odsto za sve usluge vezane za jahte.

„Vlada je spremno uklonila sve prepreke ulaganjima u Porto Montenegro… Za jednog investitora je izvanredna mogućnost da može sjesti sa premijerom i reći mu – hajde da mi sada dogovorimo poresko i radno-pravno zakonodavstvo Vaše države”, opisao je nedavno udvoričko ponašanje crnogorskih vlasti izvršni direktor tivatske marine Oliver Korlet u razgovoru za kanadski magazin Toronto Life.

Slična je situacija na Svetom Stefanu, biseru crnogorske turističke ponude, gdje je na zahtjev zakupca, grčkog milijardera i brodovlasnika Viktora Restisa Vlada drastično promijenila osnovne odredbe ugovora o zakupu. Restisu je smanjen iznos godišnje najamnine hotela Sveti Stefan i Miločer za 30 odsto uz produženje zakupa na 42 godine. Grcima je, kao bonus, odobrena gradnja stanova za tržište u parku Miločera, nekadašnjem ljetnikovcu dinastije Karađorđević. Najvredniji hoteli „otišli”su na kraju za nešto više od milion eura godišnje kirije. Kao da su poklonjeni.

Svoje parče crnogorskog krša i mora posjeduje i ruski milijarder Oleg Deripaska, zakupac KAP-a, čije kredite od nekoliko desetina miliona eura vraćaju građani Crne Gore. U selu Donji Grbalj, na rtu Platamuni, ruski kralj aluminijuma postao je vlasnik bivše vojne baze u kojoj je sagradio raskošni ljetnikovac. Za oko 2,5 ha platio je nevjerovatnih 600.000 eura.

Ovaj crnogorski dužnik posjeduje sedam odsto vlasništva firme Adriatik Marinas u Tivtu.

Vlada se izgleda drži pravila, što je investitor bogatiji to su i povlastice koje mu odobrava veće.

Da li će neka od sličnih formula biti ponuđena francuskom glumcu koji bježi od poreznika u svojoj državi, pokazaće vrijeme. Glumac je najavio svoj dolazak na ljetni Filmski festival u Herceg Novom u okviru svojih ambasadorskih obaveza prema Crnoj Gori. Za početak.

Novu ulogu Žerara Depardijea kao ambasadora crnogorske kulture uskoro će ozvaničiti, dati joj formu i napisati scenario, reditelj ovog izvanrednog događaja, premijer Milo Đukanović.

Crnogorski suši

Od specijaliteta domaće kuhinje kojom se u Splendidu „oduševio” poslužio se sušijem iz hotelskog japanskog restorana. Kao poznati ljubitelj vina i vinogradar koji posjeduje oko 650 hektara vinograda u nekoliko evropskih država, Depardije je pohvalio Krstač kao „autohtono vino” i „pravi crnogorski brend”.

Direktor hotela Žarko Radulović naglašava da je glumac uzeo jednu flašu ovog vina „koje se u Crnoj Gori ne cijeni”, da je popije u avionu tokom povratka za Francusku, nakon večere sa premijerom Đukanovićem.

Radulović takođe iznosi detalj da je Depardije boravio u susjednoj Hrvatskoj, prije odlaska u Rusiju, ali se ne zna ishod te posjete.

Branka PLAMENAC

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

UPRAVA ZA ZAŠTITU ODBILA PROGRAM MINISTRA RADUNOVIĆA ZA KOTOR: Restoran Verige 65 važniji od statusa UNESCO

Objavljeno prije

2 dana

na

12 Juna, 2026

Objavio:

Restoran Verige 65 obreo se i u dopunjenom Programu privremenih objekata ministra Slavena Radunovića. Čini se da nema te državne institucije koja ga može i smije ukloniti. Pa i pod uslovom da se područje Kotor izbriše sa Liste svjetske prirodne i kulturno-istorijske baštine

 

 

Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela je krajem aprila rješenje kojim se odbija kao neosnovan zahtjev Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine za davanje saglasnosti na Izmjene i dopune Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028 godine.  Rješenje o odbijanju saglasnosti na Program privremenih objekata odnosi se na niz novih lokacija duž obala bokokotorskog zaliva u opštinama Kotor, Tivat i Herceg Novi, kao i na lokacijama opština Budva, Bar i Ulcinj, u zonama pod zaštitom ili u kontakt zonama kulturno istorijskih objekata.

U  februaru ove godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora kojim je uveden moratorijum na gradnju objekata na lokacijama u zalivu Boke, u zoni koja je upisana na listu područja od izuzetne univerzalne vrijednosti svjetske kulturne i prirodne baštine pod zaštitom UNESCO. No  Ministarstvo prostornog planiranja donosi odluke kojima prkosi usvojenim propisima.

Kao da to ministarstvo nije sastavni dio Vlade koja je donijela Lex specijalis za Kotor, a poslanici Skupštine na vanrednoj sjednici usvojili ovaj zakon kojim se zabranjuje svaka gradnja, pa i privremenih objekata na zaštićenom prostoru  ministar Slaven Radunović djeluje samostalno. Dok država jednom rukom uvodi posebne mjere zaštite da bi se zaustavila degradacija UNESCO područja, drugom otvara prostor za nove intervencije na obali. Time se podstiče  sumnja da se zaštita baštine formalno zagovara a suštinski potkopava.

Naročito u susret izbornoj godini u kojoj se zadovoljavaju apetiti velikog broja potencijalnih birača opcije na vlasti za posjedovanjem objekata na ekskluzivnim lokacijama.

Najnovijim izmjenama Programa ucrtan je veliki broj novih privremenih objekata na rivijerama Herceg Novog, Tivta i Kotora. Zadržane su i pojedine sporne lokacije  uprkos ranijim preporukama UNESCO i protivljenja lokalne uprave koje su od Uprave za zaštitu kulturnih dobara dobile negativno mišljenje sa zahtjevom za njihovo uklanjanje.

Najpoznatiji pivremeni objekat čiju gradnju od početka prate skandali, restoran Verige 65 postavljen na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, odolijeva svim zahtjevima o uklanjanju. Upozoravajućim izvještajima Centra za svjetsku baštinu  UNESCO/ICOMOS, stavovima lokalne uprave u Kotoru i Uprave za zaštitu kulturnih dobara koja traži skidanje objekta sa liste privremenih objekata.

Početkom februara 2025. Uprava za zaštitu kulturnih dobara na zahtjev Ministarstva prostornog planiranja dala je mišljenje na prethodne Izmjene i dopune Programa za period 2024-2028 godine. Unjemu je označila lokaciju 1.1 i parcele 68 i 69 K.O. Kostanjica, odnosno Vidikovac sa parkiralištem i pirvremenim ugostiteljskim objektom sa terasom koji „ima negativan uticaj na izrazitu univerzalnu vrijednost Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, zbog čega je neophodno istu brisati iz Programa privremenih objekata.

Negativni uticaj ugostiteljskog objekta Verige 65 potvrdila je Reaktivna monitoring misija 2021 godine. Uz preporuku da se ograniči privremeno postojanje objekta na Turskom rtu te da mjere za uklanjanje objekta preduzmu Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Ministarstvo kulture, Opština Kotor i Savjet za baštinu. Rok za uklanjanje restorana bio je septembar 2023.

Od tada su se mijenjale vlade i ministri  lokalne uprave u Kotoru i članovi Savjeta za baštinu, a restoran Verige 65, u vlasništvu firme Hefesta Doo iz Herceg Novog, odnosno Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, manekenke Jelene Šćepanović,  prijateljice  Mila Đukanovića, ostao je na istom mjestu.

Restoran Verige 65 obreo se i u dopunjenom Programu privremenih objekata ministra Radunovića i direktora JP Morsko dobro, Mladena Mikielja. Čini se da nema te državne institucije koja ga može ukloniti. Pa i pod uslovom da se područje Kotor izbriše sa Liste svjetske prirodne i kulturno-istorijske baštine.

Verige 65 u osnovi ima 190 kvadrata, sa terasom površine 260 m2 i parking prostorom na 1.250 m2. Podignut je zahvaljujući intervenciji tadašnjeg ministra Branimira Gvozdenovića koji je umjesto planiranog turističkog info punkta od 4 m2 odobrio da se na platou vidikovca na Turskom rtu ucrta ugostiteljski objekat armirano-betonske konstrukcije, koji ne opravdava kategoriju privremenosti. Idejni projekat izradio je  Goran Radović, nekadašnji dekan Arhitektonskog fakulteta. Saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara dala je tadašnja direktorica Anastasija Miranović. Aktuelna direktorica Petra Zdravković traži uklanjanje.

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici „da bi mogućnost povratka lokacije u pređašnje stanje trebala da bude ključna karakteristika“.

U obrazloženju negativnog stava Uprave na izmjene Programa navedeno je da „uz zahtjev za davanje saglasnosti nije dostavljen tekstualni dio Programa u kojem bi bili definisani režimi zaštite i mjere za postavljanje i korišćenje privremenih objekata u granicama kulturnih dobara i njihovim zaštićenim okolinama, te isti nije mogao biti predmet razmatranja u okviru ovog postupka“.

Direktorica Zdravković upozorava: „U izvještaju Zajedničke savjetodavne misije UNESCO-ICOMOS o Prirodnom i kulturno-istorijskom području Kotora održane u februaru 2025. u kontekstu očuvanja imovine svjetske baštine, preporučeno je uvođenje moratorijuma na nove gradnje i izdavanje građevinskih dozvola, omogućavajući Državi članici vrijeme i priliku da razmisle o budućem pravcu područja svjetske baštine u širem području Kotora…, te da se preporučuje sveobuhvatno preispitivanje zakona, propisa, politike prostornog planiranja i alata“.

Misija preporučuje i da Država potpisnica opozove ovlašćenja JP Morsko dobro da izdaje dozvole/ovlašćenja za privremene objekte u priobalnoj zoni područja svjetske baštine i njene zaštićene okoline, dok se ne usvoji novi Menadžment plan.

U skladu sa navedenim preporukama Uprava za zaštitu kulturnih dobara zabranila je postavljanje više od 60 privremenih objekata u zoni bokokotorskog zaliva.

„Cijeneći navedene preporuke i sugestije Zajedničke savjetodavne miisije UNESCO/ICOMOS o Prirodnom i kulturno-istorijskom području Kotora, za Opštinu Kotor, Tivat i Herceg Novi, ne dozvoljava se postavljanje privremenih objekata na sljedećim lokacijama….Shodno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora do donošenja Menadžement plana i Studije zaštite kulturne baštine – ne dozvoljava se uvođenje navedenih lokacija u ovom aktu, kao ni lokacija koje je UZKD dala negativno mišljenje 5. februara 2025 godine.

Nakon ovakve odluke UZKD ispada da je  restoran Verige 65 nelegalan, te da se očekuje da nadležne inspekcije reaguju i uklone ga sa Turskog rta.

Zabranjeno je postavljanje niza privremenh objekata na obalama zaliva od plaže Trsteno pa do Herceg Novog koje je Ministarstvo Slavena Radunovića pokušalo da provuče u okviru oko 300 privremenih lokacija na zaštićenom području Boke.

Najviše spornih našlo se na tivatskoj rivijeri i u Dobroti. Tamo je izmjenama Programa pokušano ucrtavanje velikog broja ugostiteljskih objekata sa terasama. Odbijen je veliki broj plutajućih platformi na moru u zalivu, koje imaju funkciju plaža, na kojima se postavljaju ležaljke i suncobrani i plutajućih pontona za privez plovila. Sporne su i mnoge ribarske kućice uz uzgajališta školjki u Orahovcu i Stolivu, razni hangari, privatna parkirališta, reklamni panoi, dječja igrališta, šankovi, stanice za punjenje električnih vozila i mnogi drugih objekti.

Ovakva odluka UZKD spriječila je usvajanje Izmjena i dopuna Programa privremenih objekata za tri turističke opštine, Kotor, Tivat i Herceg Novi. Njima  će se primjenjivati osnovni program sa lokacijama koje su ušle na listu prije izmjena.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NASTAVLJA SE NELEGALNA GRADNJA KOMPANIJE CARINE U BAOŠIĆIMA: Pod ministrovim kišobranom 

Objavljeno prije

1 sedmica

na

6 Juna, 2026

Objavio:

Investitorima servilno Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, trudi se svim silama  da nelegalnom graditelji Čedu Popoviću izađe u susret. Ministarstvo je u maju opet poništilo rješenje urbanističko-građevinske inspektorke tog resora, kojim je zabranjena gradnja prve faze hotela kompanije Carine u Baošićima

 

 

Bura oko nelegalne gradnje u Baošićima ušla je u mirniju fazu, bar što se javnosti tiče. Čedomir Popović, vlasnik Carina, najavio je nedavno, gostujući na TV Herceg Novi, da će uprkos svemu njegov  megahotel biti završen sredinom ili krajem ove sezone. Zaprijetio je institucijama svojim pravnim timom i optužio državu za očiglednu nesposobnost.

Ima i „sposobnih“. Investitorima servilno Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine na čelu sa Slavenom Radulovićem, trudi se svim silama da Popoviću izađe u susret.  Ministarstvo je u maju opet poništilo rješenje urbanističko-građevinske inspektorke, kojim je zabranjena gradnja prve faze hotela kompanije Carine u Baošićima. Inspekcija je zabranila gradnju zbog neusklađenosti tehničke dokumentacije i probijanja dozvoljene spratnosti. Nova odluka Ministarstva donijeta je nakon žalbe Carina, pa će inspekcija ponovo odlučivati o ovom slučaju. Prethodno je ministar  udaljio dva inspektora koji su zabranili gradnju u Baošićima i stavio inspekciju pod svoju volju.

Sve u svemu, radovi na dvije faze hotela u Baošićima se nesmetano privode kraju.

Podsjetimo: nakon pritiska javnosti, vlasnik kompanije Carine Čedomir Popović i sekretar za urbanizam Opštine Herceg Novi Vladislav Velaš uhapšeni krajem februara zbog sumnji u nelegalnu gradnju i zloupotrebu složbenog položaja, dok je podnijeta i krivična prijava protiv Carina. Iz Uprave policije su nakon hapšenja saopštili da sumnjaju da je Popović gradio rizorte u Kumboru, Đenovićima i Baošićima, i uređivao tamošnju plažu, suprotno zabrani građenja i bez potrebne propisane tehničke dokumentacije, dok su na više objekata prekoračeni dozvoljeni gabariti i spratnost.Velaš je nakon saslušanja pušten da se brani sa slobode, dok je Popović u pritvoru bio do kraja aprila.

Iako se očekivalo da država pokaže svoju snagu i uništenu plažu vrati u prvobitno stanje, umjesto toga dobili smo Popovićeve tvrdnje da je sve radio legalno i da su pojedine institucije ,,krive” što se drže zakona kao pijan plota.

Možda bi Carine, nakon hotela, završile i plažu da Uprava za zaštitu kulturnih dobara nije dosljedna u svojoj odluci da se plaža mora vratiti u prvobitno stanje.

Kompanija Carine krajem maja od Područne jedinice Kotor traži da odloži izvršenje rješenja o obustavi radova na kupalištu u Baošićima i vraćanju te lokacije u prvobitno stanje, nakon što je Ministarstvo kulture i medija odbilo njihove žalbe na dva rješenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara. U oba podneska Carine su zatražile da se izvršenje rješenja Uprave odloži do pravosnažnog okončanja upravnog spora koji se vodi pred Upravnim sudom Crne Gore. U prevodu, dok oni ne završe plažu i prime goste u hotel, pa će nakon toga pravnim sredstvima i na sudu dokazivati ko je a ko nije kriv.

Suština oba zahtjeva je da kompanija traži da se pravno dejstvo odluka Uprave zaustavi dok Upravni sud ne odluči da li su ti akti zakoniti. Carine su se u oba podneska pozvale na član 155 Zakona o upravnom postupku, tvrdeći da bi neposredno izvršenje rješenja izazvalo očiglednu, ozbiljnu i nepopravljivu štetu, ne samo za kompaniju, već i za širi javni interes.

Carine navode da su radovi na plaži u završnoj fazi te da su ostali samo poslovi dekorativne prirode. Zanimljiva je i tajkunska logika o opštem i pojedinačnom interesu. U jednom od predloga u kome se traži odlaganja obustave radova na plaži, Carine tvrde da bi izvršenje tog akta u ovoj fazi realizacije projekta faktički onemogućilo poslovanje hotelskog kompleksa Carine pet zvjezdica u Baošićima tokom ovogodišnje turističke sezone.Kao razlog navode da je funkcionalno kupalište neophodno za kompleks projektovan za smještaj oko 2.000 gostiju.  Pa bi,  obustava radova, odnosno vraćanje kupališta u prvobitno stanje, ugrozili funkcionisanje hotelskog kompleksa tokom turističke sezone, doveli do otkazivanja aranžmana, raskida ugovora sa turističkim operatorima, aktiviranja penala i zahtjeva za naknadu štete, ali i do smanjenja prihoda lokalne samouprave i države po osnovu poreza, boravišne takse i drugih naknada.

Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara nedavno su ponovo odbili zahtjev  kompanije Carine da do okončanja upravnog spora odloži izvršenje rješenja o obustavi radova i vraćanju obale u Baošićima u prvobitno stanje. Ocjenili su da je šteta po javni interes već nastala bespravno sprovedenim radovima i da bi svako dalje odlaganje bilo protivno zaštiti prirodne i kulturne baštine.

Istovremeno je odbačen argument Carina da je za završetak projekta preostao samo manji obim, uglavnom dekorativnih radova, ocjenjujući da i ta okolnost potvrđuje da je bespravno izvedenim radovima već nastala nesaglediva šteta po prirodnu sredinu, kulturnu baštinu i javni interes.

Uprava nije prihvatila žalopojku kompanije da bi izvršenje rješenja izazvalo nenadoknadivu štetu i da bi odlaganje bilo u interesu turističke sezone, lokalne ekonomije i pravne sigurnosti. Naprotiv, Područna jedinica Kotor ocijenila je da bi upravo odlaganje izvršenja bilo suprotno javnom interesu jer je, prema nalazu tog organa, šteta već nastala bespravno sprovedenim radovima na nasipanju obale.

Uprava je u najnovijim rješenjima o odbijanju prijedloga Carine podsjetila na brojne devastacije zaštićenog područja. Između ostalog, Uprava u obrazloženju navodi i da je Inspekcija sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor zvanično obavijestila Upravu pomorske sigurnosti da je zbog radova u Baošićima neophodno korigovati pomorske karte Boke Kotorske. Odnosno, putem radio-oglasa upozoriti učesnike u plovidbi da je obalna linija na toj lokaciji drastično izmijenjena i da njeno sadašnje stanje više ne odgovara onome što je ucrtano u pomorskim kartama.

Uprava podsjeća da se lokacija na kojoj su izvođeni radovi nalazi u zaštićenoj okolini Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, upisanog na Listu svjetske baštine UNESCO-a, te da se na taj prostor primjenjuju propisi o zaštiti kulturnih dobara. Zbog toga, kako zaključuje Uprava, građevinska dozvola na koju se Carine pozivaju ne može otkloniti činjenicu da za radove na nasipanju obale nije pribavljena saglasnost tog organa na konzervatorski projekat.

Uprava zaključuje da ne može biti odgovorna za eventualnu štetu koju bi investitor pretrpio izvršenjem rješenja, jer nikada nije dala saglasnost za radove na nasipanju obale.

Građevinska dozvola na koju se Carine pozivaju, prema stavu Uprave, izdata je u postupku u kojem nije pribavljena saglasnost ovog organa, iako je to bilo obavezno prema propisima o zaštiti kulturnih dobara i izgradnji objekata. Zato Uprava smatra da nijesu ispunjeni uslovi za odlaganje izvršenja.

Član 155 Zakona o upravnom postupku omogućava odlaganje radi izbjegavanja nepopravljive štete, ali samo ako ono nije suprotno javnom interesu. U ovom slučaju, kako zaključuje Uprava, nepopravljiva šteta je već nastala, pa bi odlaganje izvršenja rješenja bilo suprotno javnom interesu, zaštiti prirodne i kulturne baštine, kao i obavezama koje proizilaze iz statusa područja Kotora kao dobra upisanog na UNESCO listu.

Iz te su ustanove naglasili da će u komunikaciji sa drugim nadležnim organima voditi računa da se sanacija sprovede na način koji će biti najprikladniji za prirodnu sredinu i kulturnu baštinu.

Ostaje da čekamo da se u ovu priču, ozbiljnije, uključe i drugi nadležni organi.

 

SDT istražuje političku pozadinu

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) formiralo je predmet povodom gradnje hotelskog kompleksa i nasipanja plaže u Baošićima, a od Uprave za zaštitu kulturnih dobara zatražilo kompletnu dokumentaciju o inspekcijskim nadzorima, utvrđenim nepravilnostima i preduzetim mjerama. Iz dopisa SDT-a, o kome je krajem maja pisala Pobjeda, proizilazi da tužilaštvo provjerava navode iz podnijete krivične prijave o mogućim političkim i partijskim pritiscima radi nepostupanja nadležnih organa po zakonu.

Advokat Veselin Radulović je ranije podnio krivičnu prijavu SDT-u u kojoj se detaljno problematizuje postupanje državnih i lokalnih institucija u slučaju gradnje hotelskog kompleksa kompanije Carine u Baošićima.

U prijavi se tvrdi da su postojali politički i institucionalni pritisci na nadležne organe, sa ciljem da se investitoru omogući nastavak radova uprkos brojnim upozorenjima, zabranama i činjenici da se zahvat izvodi unutar zaštićenog područja UNESCO baštine.

Prijavom su, pored ostalih, obuhvaćeni funkcioneri Demokratske Crne Gore, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, poslanica Zdenka Popović, vlasnik kompanije Carine Čedomir Popović, nekadašnji vršilac dužnosti glavnog državnog arhitekte Siniša Minić,  i više za sada nepoznatih službenika i funkcionera lokalne i državne uprave. Tvrdi se da je kroz djelovanje ili nepostupanje institucija investitoru omogućeno da praktično završi grube građevinske radove na hotelskom kompleksu, iako su nadležni organi prethodno utvrdili nepravilnosti i donosili zabrane izvođenja radova

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DVA FEMICIDA U DVA DANA: Ravnodušnost sistema ubija

Objavljeno prije

1 sedmica

na

6 Juna, 2026

Objavio:

Žene u Crnoj Gori i dalje gube živote u partnerskim odnosima i porodici uprkos zakonima, prijavama i obećanjima institucija. Smrt tridesetšestogodišnje žene u ulcinjskom naselju Kodre i ubistvo žene u selu Rasovo kod Bijelog Polja nijesu samo dva odvojena slučaja porodičnog nasilja sa smrtnim ishodom. Oni su  simbol odnosa sistema prema tom problemu

 

 

Dvije žene ubijene su u manje od 48 sati krajem maja ove godine u Crnoj Gori. Dva života ugašena u porodičnom i partnerskom nasilju ponovo su otvorila pitanje koje se godinama vraća nakon svake tragedije: da li sistem zaista štiti žene ili reaguje tek kada bude prekasno?

Dok su policijska saopštenja ostala kratka, a institucionalne reakcije ograničene, nevladine organizacije, politički akteri i međunarodni partneri ponovo upozoravaju da nasilje nad ženama više nije pitanje pojedinačnih incidenata, već ozbiljnog društvenog i institucionalnog problema.

Smrt tridesetšestogodišnje žene u ulcinjskom naselju Kodre i ubistvo žene u selu Rasovo kod Bijelog Polja nijesu samo dva odvojena slučaja porodičnog nasilja sa smrtnim ishodom. Oni su postali simbol neuspjeha sistema koji, uprkos zakonima, strategijama i međunarodnim obavezama, i dalje ne uspijeva da spriječi nasilje prije nego što preraste u femicid odnosno ubistvo žene motivisano rodno zasnovanim nasiljem.

U noći između 27. i 28. maja, u ulcinjskom naselju Kodre pronađeno je tijelo tridesetšestogodišnje žene. Prema dostupnim informacijama, ubio ju je partner, nakon čega je zapalio kuću u kojoj su zajedno živjeli. Samo dan kasnije, 28. maja, u selu Rasovo kod Bijelog Polja, muškarac inicijala V.D. ubio je svoju suprugu u porodičnoj kući.

Iako detalji istraga nijesu u potpunosti poznati, zajednički imenitelj oba slučaja je činjenica da su žene stradale od partnera ili supružnika  upravo u prostoru koji bi trebalo da predstavlja sigurnost i zaštitu.

Nakon tragedija uslijedila su kratka policijska saopštenja i medijski izvještaji, ali bez šire institucionalne reakcije. Upravo to izazvalo je snažnu reakciju organizacija koje se godinama bave zaštitom prava žena.

Iz Centra za ženska prava (CŽP) upozorili su da problem nije samo u tome što muškarci ubijaju žene, već i u društvenoj i institucionalnoj ravnodušnosti koja prati te zločine.

„Za 48 sati dva femicida. Crna Gora. Nijedna izjava čelnika policije, ministara, predstavnika Vlade“, poručili su iz te organizacije, ističući da normalizacija nasilja ne počinje ubistvom, već mnogo ranije i to kroz obrasce vaspitanja, relativizaciju nasilja i neefikasan institucionalni odgovor.

Femicid nije izolovan čin niti trenutni gubitak kontrole, upozoravaju stručnjaci. U najvećem broju slučajeva prethode mu prijetnje, psihološko, fizičko ili ekonomsko nasilje, često prijavljivano institucijama. Upravo zbog toga se nakon svakog slučaja postavlja isto pitanje: da li je sistem mogao reagovati ranije?

Nevladine organizacije godinama ukazuju da se nasilje nad ženama u Crnoj Gori često tretira kao „porodična stvar“, a ne kao ozbiljan bezbjednosni problem.

Centar za ženska prava upozorava da se normalizacija nasilja vidi i u blagim kaznama koje, kako navode, šalju poruku da je ženin život manje vrijedan od slobode nasilnika. Poseban problem vide u načinu na koji se o nasilju govori u javnosti kroz medijske narative u kojima se počinioci predstavljaju kao muškarci koji su „pukli pod pritiskom“ ili „previše voljeli“.

Takva retorika, smatraju , doprinosi relativizaciji odgovornosti i kreira društvenu atmosferu u kojoj se nasilje nad ženama doživljava kao privatna tragedija, a ne kao društveni problem.

Članica Predsjedništva Foruma žena Evropskog saveza Jovana Vuković poručila je da „Crna Gora ne smije prihvatiti da femicid postane vijest koja traje jedan dan, a zatim pada u zaborav do naredne tragedije“.

„Svaki izgubljeni život obavezuje institucije da odgovore da li je učinjeno sve da se nasilje spriječi i žrtva zaštiti“, saopštila je Vuković, zahtijevajući hitne i konkretne mjere, punu odgovornost za eventualne propuste i nultu toleranciju prema nasilju nad ženama.

Iako svako ubistvo nosi vlastitu tragediju, podaci pokazuju da femicid u Crnoj Gori nije sporadična pojava. Prema podacima nevladinih organizacija i ranijim izvještajima institucija, tokom prethodnih godina evidentiran je zabrinjavajući broj slučajeva nasilja u porodici sa smrtnim ishodom. Samo prošle godine, prema javno dostupnim podacima, sedam osoba izgubilo je život usljed nasilja u porodici, među kojima su bile i žene.

Broj prijava porodičnog nasilja iz godine u godinu ostaje visok. Policijske evidencije bilježe stotine prijavljenih slučajeva nasilja godišnje, dok organizacije koje pružaju podršku žrtvama upozoravaju da je stvarni broj mnogo veći jer mnoge žene nikada ne prijave nasilnika iz straha, ekonomske zavisnosti, nepovjerenja u institucije ili društvene stigme.

Dodatni problem predstavlja to što se nasilje često prijavljuje više puta prije fatalnog ishoda. Upravo zato nevladine organizacije sada zahtijevaju detaljnu procjenu postupanja svih nadležnih institucija u posljednja dva slučaja počev od eventualnih ranijih prijava nasilja do institucionalnog odgovora prije ubistava.

„Javnost ima pravo da zna gdje je sistem zakazao“, poručili su iz Centra za ženska prava.

Nakon posljednjih slučajeva femicida, pojačan je pritisak na institucije da objasne da li je bilo propusta u postupanju.

Iz Kabineta predsjednika Crne Gore poručeno je da institucije moraju dati odgovore povodom dva femicida u manje od 48 sati, naglašavajući da svaki slučaj mora biti detaljno ispitan kako bi se utvrdilo da li je sistem mogao djelovati preventivno.

Predsjednica Alijanse žena Demokratske partije socijalista Nela Savković Vukčević kazala je da institucije moraju reagovati odlučnije i da femicid mora biti posebno tretiran u zakonodavstvu.

Na konferenciji za medije u Skupštini Crne Gore saopštila je da su se predstavnici te partije obratili šefu Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanu Satleru, zahtijevajući hitnu reakciju i ubrzanje procesa izmjene zakona kako bi femicid bio uveden kao posebno teško krivično djelo.

Ministar pravde Bojan Božović ranije je najavio izmjene Krivičnog zakonika kojima bi femicid bio prepoznat kao poseban oblik teškog ubistva. Prema najavama, riječ je o rješenju koje bi omogućilo strožije sankcionisanje rodno zasnovanih ubistava žena i jasnije prepoznavanje motiva nasilja.

Kako je saopšteno, trenutno se očekuje mišljenje Evropske komisije na predložene izmjene zakona.

Iz Ministarstva pravde ranije su naveli da će posljedice nasilja nad ženama biti ozbiljnije tretirane i da će država dodatno unaprijediti normativni okvir zaštite.

Međutim, nevladine organizacije upozoravaju da samo izmjene zakona nijesu dovoljne. Centar za ženska prava još je prošle godine  Ministarstvu pravde amandmane kojima traži uvođenje femicida kao posebnog krivičnog djela, ali i obavezni mehanizam praćenja zaštitnih mjera. Njihov stav je jasan da zakon bez dosljedne primjene ostaje mrtvo slovo na papiru.

Pitanje femicida nije samo unutrašnje pitanje socijalne politike ili pravosuđa već i dio evropske agende Crne Gore. Kao država kandidat za članstvo u EU, Crna Gora je preuzela obaveze kroz međunarodne konvencije i evropske standarde zaštite ljudskih prava, uključujući obavezu efikasne zaštite žena od nasilja.

Koliko će još života biti izgubljeno prije nego što sistem zaštite postane efikasan?

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo