Povežite se sa nama

DRUŠTVO

TV na pjenu

Objavljeno prije

na

Televizija Budva je jedan u nizu megalomanskih projekata kojima se nekad dičila prijestonica crnogorskog turizma. Osnovana je prije deceniju i po. Idejni tvorci – Svetozar Marović i Velibor Zolak. Lokalna televizija, kojom se nijesu mogli pohvaliti ni mnogo bogatiji i veći gradovi, kao Split ili Dubrovnik, vremenom je postala teret za osiromašeni budžet nekad najbogatije opštine na Jadranu.

Štrajkovi zaposlenih zbog kašnjenja plata od pola godine postali su uobičajeni u TV Budva. Pored plata, kasni i sve ostalo.

U cilju spašavanja TV Budve nova opštinska garnitura na čelu sa gradonačelnikom Lazarom Rađenovićem pokrenula je početkom 2011. projekat ujedinjenja televizije i radija Budva. A početkom 2012. usvojena je i odluka o stvaranju lokalnog javnog emitera Radio-televizija Budva.

TV Budva dugo nije imala ni rukovodeće tijelo – Savjet, koji je formiran tek u septembru prošle godine, glasovima DPS-SDP koalicije. Dobio je zadatak da pokuša da riješi probleme u televiziji. Jedna od prvih odluka Savjeta RTV Budva bila je da raspiše konkurs za izbor izvršnog direktora.

Izbor direktora je bio urgentan jer TV Budva skoro polovinu vremena od osnivanja ima VD direktora. Aktuelnom vršiocu dužnosti Miliju Preleviću dvogodišnji mandat je istekao krajem 2010.

Na posljednjem konkursu za izbor izvršnog direktora RTV Budva javio se samo jedan kandidat, dipl.ing.el. Aleksandrina Vujačić, profesorka u podgoričkoj Elektrotehničkoj školi.

Vujačićeva je Savjetu dostavila svoj program ali je, kako tvrdi, bez ikakvog obrazloženja odbijena njena kandidatura. Ona smatra da je ključni razlog u odbijanju njena najava da će pretresti sve ranije finansijske transakcije u TV Budva.

Sumnjive transakcije TV Budva već dolaze na naplatu. Ova medijska kuća je nedavno izgubila sudski spor po kojem je dužna da Marku Kenteri isplati 170.000 eura. Sporni ugovor je sa Kenterom popisala ranija direktorica televizije, a sadašnja članica Savjeta

Milena Lubarda-Marojević. Pored nje u Savjetu RTV Budva su i Bojana Drakulić, Rade Tabaš, Slavko Dašić i predsjednik Savjeta Miodrag Vučinić.

Nakon što je Savjet odbio kandidaturu jedinog kandidata na konkursu za mjesto direktora, Bojana Drakulić dala je neopozivu ostavku na članstvo u Savjetu. Ona u obrazloženju ostavke navodi da je Savjet svojim radom nastavio višegodišnje opstruiranje rada RTV Budva.

,,Na to da Javni servis ne obavlja svoju funkciju niti javno niti transparentno, te da u njegovom radu postoje elementi sa kojima treba da se bave finansijske i pravne institucije kontrole poslovanja pravnih subjekata, ukazuje i činjenica da sam o određenim sumnjivim višecifrenim finansijskim transakcijama, dugovanjima i potraživanjima saznala tek iz izlaganja kandidatkinje za izvršnog direktora Aleksandrine Vujačić. Ne ulazeći u načine kako je Vujačić došla do tih frapantnih podataka, a uz napomenu da ih je pred Savjetom iznijela tek na insistiranje Savjeta da izloži i detaljan finansijski plan za naredni period, naglašavam da ih niko od prisutnih članova Savjeta nije opovrgao”, navela je Drakulićeva u obrazloženju ostavke.

Monitor saznaje da je pred članovima Savjeta pored činjenica o gubitku 170.000 eura po presudi na osnovu pomenutog ugovora, Vujačić navela i brojne sumnjive transakcije desetine hiljada eura koje su sa računa TV Budva uplaćivane za potrebe Grada teatra, te da je TV Budva prije nekoliko godina platila 17.000 eura za usluge stručnog tima iz RTS-a koji su skenirali stanje i napravili elaborat o načinu kako da ova medijska kuća izađe iz krize. I nikom ništa.

I pored ostavke svoga člana, Savjet je raspisao novi konkurs za direktora RTV Budva. Drakulić smatra da taj konkurs kao i dalji rad Savjeta nije legitiman, ona traži od Skupštine Budva da raspravlja o situaciji u ovoj medijskoj kući i inicira provjeru sveukupnog poslovanja.

Slučaj TV Budva inicirao je i burnu raspravu putem društvenih mreža. Na Fejsbuku je osnovana grupu podrške Vujačićevoj, koja traži od petočlanog Savjeta da podnese ostavku.

Novinar Blažo Davidović smatra da je TV Budva paradigma nemilosrdnog stanja većeg dijela crnogorskih kolektiva – suviše je jadna da postoji, suviše besmislena da bi bila ugašena. ,,TV Budva je skupi partijski servis, putem kojeg su se naplaćivali računi i zapošljavale komšinice, kumovi, ljubavnice… Niko tu televiziju više ne gleda”. Po Davidoviću jedino rješenje je da se ova televizija ili ugasi ili proda, te da je praksa da se mimo zakona i na račun građana, vladajuće partije kite tuđim perjem više neodrživa.

,,Zaposleni ne smiju ništa kazati, kao ni NVO, ni novinarska tijela… Radnici ne progovaraju, oni nemaju ni pravo štrajka jer su primljeni preko veze. Ispod njihovog prozora u Starom gradu se odvija organizirana prostitucija, a vidna im je i Zavala, i o tome nema ništa u njihovim programima. Oni ništa ne vide i ne rade”, kaže Davidović i zaključuje da ,,lokalne medijske mafijaše neće pustiti na miru već će cijela priča dobiti sudski epilog”.

Tanja Mandić, urednica TV Budva, kaže za Monitor da se radnici ništa ne pitaju. ,,Ni kada se birao Savjet, ni kada se bira direktor. Mi ćemo dobiti uvid tek kada se unese zapisnik sa sjednice Savjeta. Za sada ništa ne znamo”.

Radnici još ne znaju ni kako će funkcionisati spajanje televizije sa radijom. Znaju da se godinama ponavlja priča po kojoj im se iz opštinskog budžeta godišnje dodijeli 600.000 eura ali da nakon raznih rebalansa nikad ne dobiju više od 250.000 eura.

,,Broj zaposlenih je smanjen sa 70 na 37 radnika. Radnici iz svog džepa često plaćaju gorivo, telefon… Važno nam je da program ne stane, da se televizija ne ugasi”, kaže Mandić.

Ona kaže da je nemoguće bez para napraviti dobar program, a da su tokom prošle godine napravili 784 emisije, imali 1.500 gostiju, i uradili preko 1.300 priloga za informativnu emisiju Polis.

,,Prije Nove godine primili smo plate za septembar i oktobar. Plate u Budvi kasne već godinama ne samo nama nego svima u javnom sektoru, ali oni se ne bune, ćute, a mi s vremena na vrijeme protestujemo”, kaže Mandić.

Slučaj budvanske televizije otvorio je i pitanja funkcionisanja brojnih drugih javnih ustanova. Tako, ljetnji festival Grad teatar koji traje dva mjeseca ima 22 stalno zaposlena. Svi valjda ćute jer se nadaju da će Budva prestati da grca u dugovima i vratiti epitet ,,najbogatije opštine na Jadranu”.

Kadrovi

Aktuelnom VD direktoru TV Budva Miliju Preleviću Savjet je četiri puta na pola godine produžavao aranžman, da bi u februaru 2011. pod pritiskom sindikalne organizacije i prijetnji da će i preko suda tražiti obeštećenja i odgovornost zbog javašluka u toj medijskoj kući, raspisao konkurs. Taj konkurs nije uspio, kao ni posljednji koji je raspisao novi Savjet.

Iz opozicije su se prošle godine pitali zbog čega se TV Budva nije u svom programu osvrtala na aferu Zavala. Kao razlog su naveli i to da je Prelević bio portparol Miraksa u isto vrijeme kada je bio direktor televizije.

Predsjednik Savjeta RTV Budva Miodrag Vučinić je prekaljeni kadar. Bio je zamjenik generalnog sekretara Savezne vlade SRJ u doba Radoja Kontića, zatim opet zamjenik generalno sekretara Vlade Filipa Vujanovića. Prvo generalni direktor RTCG, kasnije direktor opštih poslova RTCG, pa generalni konzul u Diseldorfu, pa direktor Prve banke u Budvi.

Mnogi smatraju da im je obojici glavna preporuka bila što su u rođačkim vezama sa porodicom Marović.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo