Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Niko odgovoran

Objavljeno prije

na

Vijugava kamena staza koja između stijenja i mora vodi do plaže Mogren, jedne od najljepših budvanskih plaža, odnijela je, strahuje se, u ponedjeljak, 14. januara, još jednu ljudsku žrtvu. Na zlokobnom šetalištu nestala je šesnaestogodišnja A. K. iz Budve, učenica srednje škole, koju su tokom jakog nevremena praćenog vjetrom sa nezaštićene staze najvjerovatnije odnijeli morski talasi koji su u snažnim naletima zapljuskivali obalu. Djevojka je sa svojim drugom odlučila da se, uprkos jakom jugu, prošeta do omiljene plaže. Potraga za nestalom učenicom koju je odmah organizovala Služba zaštite i spašavanja, ekipe policije i specijalna helikopterska jedinica MUP-a, nije dala rezultate.

Nevjerica i ogorčenje zahvatila je građane Budve koji pamte čitav niz nesreća vezanih za poznatu plažu Mogren. Divlja ljepota Mogrena, oštre stijene u moru i iznad njega sa neobezbijeđenim ogoljenim šetalištem uzima sve veći broj žrtava a da niko zbog toga u takozavnoj turističkoj metropoli ne snosi nikakvu odgovornost. Ljudi i djeca ginu na stazi, utapaju se u moru oko Mogrena koje je postalo plava grobnica onih koji su poželjeli da se prošetaju ka pješčanoj plaži pored Starog grada.

Nestanak mlade Budvanke uzburkao je duhove u gradu. Bijes građana usmjeren je na gradsku upravu koja godinama ništa nije preduzela da nesreće preduprijedi ali jednakom žestinom i prema javnom preduzeću Morsko dobro koje gazduje obalom. Ova tragedija još jednom je na drastičan način pokazala da vlast u Budvi ne radi u interesu građana.

Vlast je posvećena interesima investitora i profitera, trgovaca nekretninama sa raznih adresa koji u ovom gradu i ne žive. U trci za prikupljanjem placeva, zgrada i kvadrata zaboravljaju se osnovne potrebe Budvana i njihovo pravo na normalan i kvalitetan urbani život.

Informaciju o broju ljudi nestalih u talasima oko Mogrena u posljednjih pola vijeka, koju možda posjeduje Odjeljenje bezbijednosti Budve, Monitor nije dobio. Upućeni smo na Ministarstvo unutrašnjih poslova od čijeg tima za odnose sa javnošću odgovor po pravilu stiže ili suviše kasno za tekst ili nikada.

Od Budvana koji duže pamte saznaje se kako je najmanje sedmoro ljudi- muškaraca, žena i djece – izgubilo život na stazi ka plaži Mogren.

Jedna od prvih žrtava nevremena i jakog juga bila je žena iz Budve koja je na Mogren odlazila da nakupi drva u šumi u zaleđu plaže. Iako se sjećaju tog događaja, stariji Budvani ne znaju njeno ime. Ostala je legenda po kojoj je maloljetni sin nastradale žene u pratnji svoje bake povremeno dolazio na mjesto nesreće i bacao u more hljeb, kako njegova majka ne bi bila gladna.

Nedugo za njom, na isti način utopio se posjetilac iz Slovenije, „direktor nekog preduzeća”, tvrdi sagovornik Monitora, koji se još sjeća jezivih scena kada je more izbacilo leš utopljenika ispred hotela Avala.

Na budvanskoj stazi smrti život je izgubio i kondukter iz Kotora, poznat po nadimku Škiko, čijeg se punog imena Budvani takođe ne sjećaju.

Najtužniji, krvavi danak Mogrenu i njegovoj surovoj prirodi, dali su njemački turisti u avgustu 1986. godine, kada su sa šetališta talasi odnijeli dva dječaka koji su sa svojim roditeljima bili gosti hotela Avala.

Nakon večere, dok su njihovi roditelji boravili u hotelu, dječaci, jedan od 11 i drugi od 14 godina, su se nakratko izgubili i otišli stazom u pravcu plaže Mogren iako je vladalo jako ljetne nevrijeme. Ubrzo su nestali u talasima. Sveobuhvatna potraga spasioca bila je bezuspješna. Njihova gotovo neprepoznatljiva tijela more je nakon nekoliko dana izbacilo na Slovensku plažu, pojedinačno u razmaku od sedam dana. Tako je jedno ljetovanje u Avali, pored plaže Mogren, zauvijek unesrećilo dvije porodice iz Njemačke.

Nakon ove tragedije uprava hotela Avala postavila je metalnu ogradu na početak staze, pored otvorenog bazena, koja je tokom vremenskih nepogoda zaključavana. Ova zaštita nije dugo ostala na svom mjestu. Pokušali su i sa postavljenjem rampe ali je i ta barijera ubrzo nestala.

Nesreće se nižu jedna za drugom, pa je 12. septembra ove godine, dok je sa svojim prijateljima šetala ka Mogrenu, nastradala ruska državljanka Tatjana Barbanova, koju su ogromni talasi odvukli u nemirno more. Ni njeni prijatelji a ni spasioci koji su ubrzo pristigli, nisu uspjeli da je spasu.

Pominje se i slučaj neimenovanog gosta Avale kojeg su spasioci iz uzburkanog mora izbavili i reanimacijom povratili u život. Znatan je broj budvanske djece i momaka koji su za dlaku izbjegli smrt u morskim talasima na istom ovom mjestu.

Mlada Budvanka posljednja je tragična žrtva Mogrena.

Zapanjujući je nivo nebrige gradske vlasti koja za dugi niz godina nije našla za potrebno da osigura put koji vodi na glavnu gradsku plažu. Jedna gusta metalna ograda dužinom cijele staze i kapija na njenom početku, spasila bi živote nesrećnih ljudi i djece.

Dvije smrti u posljednja četiri mjeseca traže ostavke odgovornih, kažu sagovornici Monitora. Prije svih ostavku direktora Morskog dobra Rajka Barovića i upravnog odbora firme koja ubira ogroman prihod od obale kojom upravlja. Oni tvrde da ništa manja nije odgovornost gradonačelnika Budve Lazara Rađenovića kao ni uprave hotela Avala. „Neko za ovo mora biti odgovoran”, kažu uznemireni građani.

Besmislenost ovih tragedija tim je veća kada se zna da je plaža Mogren prava fabrika novca. Na ime zakupa za dvije pješčane plaže na Mogrenu Morsko dobro prihoduje oko 60.000 eura godišnje. Dovoljno za nekoliko kapija i ograda, makar bile i od pozlate. Eksperti iz Morskog dobra završili su posao postavljenjem table upozorenja.

Promet koji zakupci plaže Mogren ostvare tokom jedne turističke sezone mjeri se stotinama hiljada eura. Na pijesku su sagradili pravo poslovno carstvo, niz kafića, restorana, prodavnica sa uslugama svake vrste, sa stotinama plažnih kompleta raširenih mimo propisa na više od dvije trećine plaže, ali za kapiju i ogradu ideje i novaca nije bilo.

Posljednjih dvadesetak godina plaža Mogren 1 bila je u rukama Budvanina Radenka Marovića koji je ulaz na plažu naplaćivao jedan euro, iako je to bilo u suprotnosti sa Zakonom od morskom dobru. I pored nezakonitog ubiranja prihoda, za putić kojim turisti dolaze, nije bilo sredstava.

Da se od plaže i prirodnih ljepota Mogrena samo uzimalo pokazuje podatak da je sporna staza u sadašnjoj širini i dužini napravljena daleke 1929. godine. Po mjerilima ondašnjeg broja stanovnika Budve i rijetkih turista koji su tek počeli otkrivati njene draži.

Osamdeset godina od tada, nepromijenjeni puteljak opslužuje na hiljade turista koji se njime tiskaju, držeći malu djecu čvrsto za ruke da ne padnu u more.

Ovaj horor „krasi” strogi centar „turističke prijestonice” Crne Gore čija vlast ‘ladno potroši od 120.000 pa do nekoliko miliona eura za jedan muzički koncert.

Kad se reflektori ugase nestane lažni sjaj, privid blagostanja i uspjeha turističkog grada čije nagomilane troškove i pokradene kredite vraćaju građani Budve.

Provod na plaži

Plaža Mogren je omiljeno sastajalište mladih Budve u dugom zimskom periodu. Tamo se okupljaju noću, sjede, razgovaraju, slušaju muziku, popiju…Mogren je jedini izbor koji imaju u „metropoli” koja nema bioskopa, pozorišta, pravih koncerata..

Čak je i jedina gradska biblioteka izmještena „izvan grada”. Budvanski srednjoškolski centar Danilo Kiš nema salu za fizičko vaspitanje za preko 2000 učenika. Dugogodišnji direktor ove ustanove Srđa Popović zauzet je prečim poslovima, vođenjem tajnih dosijea sigurnih glasača DPS-a.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo