Povežite se sa nama

Izdvojeno

SUDSKI EPILOG EKOCIDA U PLJEVALJSKIM RIJEKAMA: Sistem pao na ispitu

Objavljeno prije

na

Uzimanje uzoraka iz pljevaljskih rijeka, nakon pomora ribe u ljeto 2019. godine, nije urađeno prema propisima i standardima. Tom konstatacijom vještaka zaključen je sudski postupak. Civilni aktivisti tvrde da bi trebalo utvrditi da li je zaista i ko napravio propuste. Ali ne očekuju da će se to desiti

 

Osnovni državni tužilac (ODT) u Pljevljima Milivoje Tomčić odustao je od krivičnog gonjenja Elektroprivrede Crne Gore i četvorice rukovodilaca u Termoelektrani (TE) Pljevlja. ODT ih je, prvobitno, teretio za pomor velike količine ribe u rijekama Vezišnici i Ćehotini, početkom jula 2019. godine,  usljed ispuštanja otpadnih voda sa deponije Maljevac. Na toj lokaciji odlaže se otpad koji nastaje kao nusprodukt rada Termoelektrane.

Sudski proces je prekinut nakon što je vještak Snežana Didanović na ročištu u pljevaljskom sudu izjavila  da ne ostaje pri svom nalazu o uzrocima koji su doveli do uginuća ribe. Didanović je pred sudom kazala da uzorci vode iz rijeka nisu uzeti u skladu sa standardima te da se zbog toga ne može sa sigurnošću utvrditi uzrok pomora ribe. Objasnila je „da je tokom suđenja došla do novih činjenica koje ukazuju da njen nalaz ne može biti validan“. Čak je i zahvalila advokatima odbrane koji su joj „tokom postupka ukazali na činjenicu kako je uzet uzorak vode“.

Odbrana je, naime, na jednom od ranijih ročišta, tvrdila da je ispitivanje ribe izvršeno četiri dana nakon uginuća i da su ispitani samo uzorci iz Ćehotine, a ne i Vezišnice. Rečeno je i da su vode za analizu uzele nestručne osobe, ribolovci SRK Lipljen, te da uzorci vode nisu uzeti u skladu sa Vodičem o uzorkovanju iz 2016. godine. Navodno, uzorkovanje su radile „za to nekvalifikovane osobe u neadekvatnim posudama“ (plastičnim bocama, prim. Monitora).

Bojana Knežević, specijalista hemijske tehnologije iz Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI), svjedočila je tokom postupka da su prilikom uzimanja uzoraka iz pljevaljskih rijeka primjenjivana pravila i standardi. Prema njenom mišljenju, nije važno što je voda uzorkovana plastičnim flašama. Za uzorkovanje i transport vode iz Ćehotine, objasnila je ona,  bio je odgovoran ekološki inspektor.

Do zakljčenja ovog broja iz pljevaljskog ODT Monitoru nijesu odgovorili na pitanje da li će zbog neadekvatnog sporovođenja postupka uzimanja uzoraka nekoga teretiti. Takođe, ni na pitanje da li je odustajanjem od krivičnog gonjenja slučaj pomora ribe konačno zatvoren. Minulih dana nije bilo ni naznaka da će nadležene inspekcije snositi odgvornost, zbog, kako tvrde iz NVO sektora, uništenog sudskog procesa. U civilnom sektoru su sigurni da je na slučaj „stavljena tačka“.

Milorad Mitrović iz NVO Breznica kaže da ne očekuje da će pred sudovima više biti riječi o pomoru ribe u Vezišnici i Ćehotini. „Ne očekujem da će se išta više dešavati. Viši sud će potvrditi presudu. Za pomor ribe, koji je najveći u istoriji ovog kraja, neće niko snositi odgovornost. Kao što nije ni minulih 40 godina, koliko traje ispuštanje otpadnih voda TE u pljevaljske rijeke. Jedino je jasno da se pod hitno mora mijenjati sistem, jer mijenjati ljude nije dovoljno“, kaže sagovornik Monitora.

Epilog pomenutog sudskog postupka pokazao je „nemoć i zarobljenost pravosudnih institucija“, tvrdi za Monitor ekološki aktivista Denis Mekić. „Aboliranje odgovornosti za ekocid predstavlja krajnje negativan primjer ostalim zagađivačima. Takođe, pokazuje i nedovoljnu spremnost države u rješavanju pitanja zaštite životne sredine iz Poglavlja 27. Ako se ne krene sistemski u rješavanje ovakvih problema, pitanje je dana kada će se ponovo desiti slični ekocidi. Slično se već desilo i na Limu“, kaže aktivista GI Sačuvajmo rijeke Crne Gore.

Predsjednik SRK Lipljen Vaso Knežević kaže da su „i tužilaštvo i sudstvo pali na ispitu“. On tvrdi da se još jednom pokazalo kako je Elektroprivreda „država u državi“, iznad zakona i svih sankcija. „Nadam se da će novo rukovodstvo EPCG ispraviti dosadašnji odnos prema Pljevljima i životnoj sredini u toj opštini. I da će im jedna od prvih aktivnosti biti priznanje krivice i ispravljanje nepravde, koja se nije desila samo u junu 2019. godine već traje decenijama“, očekuje Knežević.

Crnogorsko društvo i pravni sistem, odustajanjem osnovnog državnog tužioca od krivičnog gonjenja optuženih za ekološki incident, dotakli su dno, smatraju u pljevaljskoj NVO Legalis. Iz te organizacije su pozvali nadležne u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma da preispitaju stručnost, nezavisnost i rad svoje službenice Didanović.

„Sudski vještak, tužilaštvo i sudstvo su pokazali da im nije bitna ekologija i zaštita životne sredine u Pljevljima i da su morali da udovolje odlazećim moćnicima iz EPCG koji decenijama uništavaju životnu sredinu u Pljevljima. Zbog čega i kako se ekološki vještak predomislio, sigurno je predmet istrage drugih organa, ali sudeći prema prvobitnim reakcijama nadležnih institucija, na ovaj slučaj stavljena je tačka, a tužilaštvo i sudstvo su pali na testu nezavisnosti i nepristrasnosti”, tvrde u toj NVO.

Odustajanjem od krivičnog gonjenja za pomor ribe u Ćehotini sudstvo i tužilaštvo su pokazali da su „nesposobni da slučaj procesuiraju valjano do kraja i kazne zagađivača“, smatraju iz Koalicije 27. I Demokrate su u jednom od saopštenja, nakon prekida sudskog postupka, kazali da  „postoji sumnja na tešku korupciju, konstruisanje i izvrtanje činjeničnog stanja zarad aboliranja odgovornosti predstavnika EPCG”. Oni su pozvali nadležne da detaljnije ispitaju te sumnje.

Inače, Zakonom o inspekcijskom nadozoru, postupak uzimanja uzoraka je  precizno definisan. Tako, u Članu 43 piše da je prilikom uzimanja uzoraka inspektor obavezan da  sačini zapisnik o uzimanju uzoraka, te uzorke zapečati i propisno označi. Takođe i da „pod istim uslovima i u isto vrijeme uzme najviše tri uzorka u količini potrebnoj za ispitivanje“.

Trebalo je da prođe 20 mjeseci pa da saznamo da sve to i nije tako prosto i jednostavno. Ili je, ipak, nešta drugo u pitanju.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

SPOJENI SUDOVI NASILJA U PARLAMENTU: Dalje nećeš moći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

 

 

Krajem prošle nedjelje, u zgradi SO Budva, svjedočili smo¸novoj u nizu demonstracija fizičko-političkog nasilja u Crnoj Gori (vidjeti boks). Zavrtanje ruke oponentima, u doslovnom smislu, sve češće i intenzivnije postaje dominantan oblik odbrane i(li) nametanja vlastitih političkih stavova.

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo to što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

“Sram vas bilo muške kukavice, ulizice kriminalnih klanova”, obratila se političkim protivnicima Dragana Kažanegra Stanišić, odbornica novog saziva SO Budva, potpredsjednica Demokrata i, možda najbitnije u aktuelnom kontekstu, sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova. “Takve kao vi otresem pogledom kao prašinu sa cipela”.

Teško je pronaći dvije rečenice koje ljepše i preciznije odslikavaju aktuelni duh tolerancije, privrženost demokratskim standardima i nepokolebljivu odanost principima vladavine prava među predstavnicima ovdašnje političke elite.

U oštru  konkurenciju manifestacija duha nasija treba uvrstiti i ovonedjeljno obraćanje poslanika DPS Nikole Rakočevića. On je, u ime parlamentarne opozicije, najavio: “Sprječavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne poštovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar“. Da se izbjegnu nedoumice, Rakočević precizira da nije riječ o bojkotu, već o naumu da se  spriječi održavanje sjednica Skupštine Crne Gore.  “Do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skupštinu, jer je bojkotom prepuštamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu.“

Ništa nije samoniklo. Opozicija je na demonstraciju nezadovoljstva silom  krenula  prije nepun mjesec, kada se parlamentarna većina odlučila da, suprotno proceduri i sopstvenoj praksi, skrati mandat jednoj sutkinji Ustavnog suda zaključujući da je ona ispunila uslov za odlazak u penziju. Dok je javnost pokušavala odgonetnuti motive te odluke, u pomoć je sa objašnjenjem priskočio Milan Knežević. “Da je protivno zakonu Dragana Đuranović ostala na funkciji sudije Ustavnog suda, jutros bi Zoran Lazović i Milivoje Katnić bili pušteni da se brane sa slobode”, kazao je predsjednik DNP, nakon što je u Ustavnom sudu izostao neophodni, četvrti, glas za usvajanje žalbe advokata dvojice uhapšenih , nekadašnjih visokih funkcionera tužilaštva i policije.  Istu argumentaciju kasnije smo našli i u saopštenjima Demokrata.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SPC I (NE)BAVLJENJE POLITIKOM: Zemaljsko je važnije carstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mitropolit Joanikije je za rusko propagandističko glasilo RT Balka  9. januara ponovio svoje putinističke, anticrnogorske i antiukrajinske stavove. Na primjedbu novinarke da su već dvije godine istaknute crnogorske zastave na ogradi manastira   odgovorio da su to  “uradili ljudi sa Cetinja koji ne znaju šta rade“.  Istovremeno ne smetaju mu zastave Srbije, Republike Srpske i četnički barjaci po mnogim crkvama i manastirima u Crnoj Gori i širom regiona kao ni freske ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata

 

 

Prije četiri dana je javljeno da  su nepoznati počinioci oko 1.30 ujutro zapalili BMW tivatskog sveštenika Mijajla Backovića ispred porodične kuće u Tivtu. Vučićevski mediji u regionu javili su samo da je zapaljen auto bez navođenja luksuzne marke i modela.. Mitropolija crnogorsko – primorska (MCP)  je izdala saopštenje u kom se potencira da „zapaljeni automobil nije u vlasništvu sveštenika već mu je ustupljen od prijatelja na korišćenje posljednjih godina“. Radi se o luksuzuznom X6 modelu čija osnovna verzija, po zvaničnom katalogu predstavništva u Srbiji, košta 105 hiljada eura dok sa opremom ide i do 180 hiljada. Prema još nepotvrđenim informacijama, Backovićev BMW je kupljen u Rokšpedu 2021. godine za 120 hiljada i kasko je osiguran.

Nije nikakva tajna da, od kada se vrh Srpske crkve (SPC) opet integrisao u državno-bezbjedonosne strukture srbijanskih režima ogrezlih u korupciji i organizovanom kriminalu od 90-tih pa na dalje, mnogi arhijereji i politički istaknuti sveštenici kupaju se u luksuzu i izobilju. Ruska crkva (RPC) odavno služi kao uzor sa svojim episkopatom i patrijarhom koji su ujedno agenti državne bezbjednosti i žive u basnoslovnom bogatstvu i raskalašnosti. Postoje i izuzeci kao što je blaženopočivši patrijarh Pavle i još neki episkopi u regionu i među Rusima koji su živjeli kao istinski hrišćani.

MPC-ovo saopštenje o paljenju auta navodi da „ovaj metod napada sve podsjeća na prljavi trag kriminalnih bandi“. Osim „namjera zločinaca da naruše bezbjednost sveštenika, njegove žene i djece“ ovo, vjerovatno upozorenje, je označeno kao “duboko anti-crkveni čin.”

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo