Povežite se sa nama

Izdvojeno

GRAFITI MRŽNJE PONOVO U BERANAMA: Ko igra opasnu igru?

Objavljeno prije

na

Pod okriljem mraka ispisane šovinističke poruke sa zidova, prošlonedjeljne  kao ni one iz avgusta, nijesu izazvale veću uznemirenost kod običnih građana Berana. Političari, zato, prebacuju krivicu s jedne na drugu stranu. A nadležni ćute

 

Ne možete vi da krečite koliko mi možemo da švrljamo. A može i obrnuto. Ne možete vi pisati, koliko mi možemo da krečimo. Tako nekako izgleda odavno započeta utakmica između N.N. autora šovinističkih grafita na napuštenoj zgradi aerokluba u Beranama i radnika opštinskih službi koji uredno idu za njima i kreče fasadu.

Ta zgrada je u vlasništvu države, a onako izdvojena i usamljena na aerodromu, u mraku, najpodesnija je za ispisivanje uvredljivih i prijetećih grafita. Po pravilu, uvijek pred neke važne događaje. Ovog puta, dan pred kongres DPS-a, na zgradi aerokluba osvanuli su grafiti na kojima piše: Kolji Šiptare, Živiš Arkane, Srebrenica, Oj, Pazaru, novi Vukovaru.

Poruke mržnje brzo su se proširile društevnim mrežama gdje se, uskoro, moglo  pročitati čak i to da grafiti uopšte nisu novi, već da se samo sprala boja kojom su ranije prekrečeni… Ko će, normalan, znati šta se sve dešava u toj ružnoj i opasnoj igri koja traje godinama?

Da osudi pisanje grafita, oglasila se Bošnjaška stranka. Oni smatrajući da tim porukama neko želi da zastraši Muslimane koji žive u Beranama. ,,Zastrašujuće poruke, od kojih se ledi krv u žilama, nažalost, ponovo su osvanule u Beranama. U 2021. godini mi i dalje svjedočimo monstruoznim radnjama, da neko priziva Srebrenicu, najveći genocid u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Građanski koncept Crne Gore, koliko god bio poljuljan danas, ne smije dozvoliti da ovakve sramne radnje prođu bez adekvatne reakcije nadležnih organa”, naveli su oni u saopštenju.

Iz BS su pozvali lokalnu vlast u Beranama i Vladu Crne Gore da se aktivno uključe u cijeli slučaj, jasno ga osude i riješe, a počinioce sudski procesuiraju. ,,Moramo konstatovati da je ispisivanje grafita Srebrenica, kao i drugih grafita koji asociraju na ubijanje Bošnjaka i Albanaca dokaz da kao društvo još uvijek nismo spremni da se suočimo s prošlošću i da ima pojedinaca u čijim glavama još uvijek dominiraju bolesni porivi”, stoji u njihovom saopštenju. Ipak, iz BS poručuju da ih ni najnovije prijetnje neće uplašiti i da poruke mržnje ne smiju poremetiti prijateljske odnose koje oni gaje sa svojim komšijama drugih vjera i nacija.

Zauzeti kongresom, iz DPS-a se nisu oglašavali, ali su zato Socijaldemokrate poručile da ih zabrinjava relativizacija takvih pojava od strane rukovodstva Berana i pokušaji da se krivica za nepočinstvo prebaci na račun izmišljenog neprijatelja, ,,umjesto da se pogledaju u ogledalo”.

Po ko zna koji put svjedočimo svakovrsnim izazivanjima nacionalne i vjerske mržnje i netrpeljivosti na području Berana, saopštili su iz  Opštinskog odbora SD-a dodajući kako je to još jedan  atak na građansku, međunacionalnu i međukonfesionalnu harmoniju na tom prostoru. Na sceni su, tvrde, ,,istrajni pokušaji revitalizacije nacional-šovinističkih tendencija u Beranama, čija učestalost posljednjih mjeseci, izaziva veliku uznemirenost svakog dobronamjernog građanina”.

Od lokalnih vlasti slušamo potpuno drugačiju priču. Berane nije takvo kakvim ga žele predstaviti partije koje su iz vlasti otišle u opoziciju, smatra gradonačelnik Berana Dragoslav Šćekić (SNP) objašnjavajući da se radi o poznatom rukopisu još nepromijenjenih lokalnih struktura i saradnika ANB-a. On je, bez oklijevanja, osudio ispisivanje grafita mržnje u mjesnoj zajednici Dolac, ko god da je njihov autor.

,,Sa najdubljim prezirom i neodobravanjem doživljavamo širenje naručenih poruka mržnje koje dolaze iz dobro poznatih kuhinja DPS-a pred današnji kongres ove partije”, kazao je Šćekić. Prema njegovim riječima, ponovljen je isti scenario od 30. avgusta 2020. godine, pred parlamentarne izbore, kada su tokom noći ispisani uvredljivi grafiti u beranskim naseljima gdje pretežno žive sugrađani, komšije i prijatelji Bošnjaci i Muslimani.

,,I ovoga puta se radi o još jednom njihovom uzaludnom pokušaju izazivanja međunacionalnih tenzija, po već oprobanom scenariju iz 90-ih godina, ali im to Berane, kao što nije ni tada, neće ni sada dozvoliti. Ovakav potez je dokaz da su strukture tajnih službi i dalje pod kontrolom bivšeg režima”, navodi Šćekić, insistirajući da u Beranama nema mjesta za ekstremizam. ,,Ovaj sramni čin, usmjeren protiv dostojanstva svakog građanina, ni na koji način ne može ugroziti naše zajedništvo u Beranama, niti međunacionalno i vjersko poštovanje”.

Predsjednik Opštine Berane je pozvao nadležne organe da nalogodavci i počinioci ovog sramnog djela budu što prije pronađeni i procesuirani. ,,Budućnost je otvorena za ljude koji su za mir, stabilnost, napredak, razumijevanje i saradnju. Takvi su građani Berana“.

Da grafiti ispisani rukom (ne)poznatog autora u Beranama nisu slučajno osvanuli baš uoči kongresa DPS-a, vjeruju i zvaničnici Nove srpske demokratije iz tog  grada. Prema njihovom saopštenju, obnoć ispisani grafiti predstavljaju pokušaj pronalaska slamke spasa ,,te retrogradne organizacije koja pokušava da novim podjelama zadrži i homogenizuje pripadnike manjina u svojim redovima zbog nekakve opasnosti od velikosrpskog nacionalizma”. Iz Nove poručuju: ,,Srbi ovo sigurno nisu pisali jer smo mi narod koji najbolje zna šta znači diskriminacija, jer smo to na svojoj koži osjetili i ne želimo da se takve stvari u Crnoj Gori nikad više ponove bilo kom narodu ili pojedincu. Zato pozivamo policiju da radi svoj posao, otkrije počinioce i nalogodavce ovog nedjela, kao i sličnih aktivnosti ranije u Beranama, Pljevljima i drugim gradovima”.

U ime Demokrata CG, kao trećeg člana koalicije koja je na vlasti u Beranama, oglasio se predsjednik SO u tom gradu Novica Obradović. I on je osudio grafite sa neprimjerenim sadržajem. ,,Slično su pokušali i prije avgustovskih izbora,  šovinističkim grafitima na kojima smo prepoznali dobro poznat potpis tajnih službi da izazovu nemir i podjele, ali nije im uspjelo. Beranci su ih prozreli”, navodi Obradović.

,,Nemaju oni toliko ni farbe, ni sprejeva, koliko ljudi različitih nacija i vjera znaju da su u Crnoj Gori upućeni jedni na druge i da će uvijek biti”, smatra Obradović. I on je zahtijevao da policija preduzme hitne mjere na otkrivanju počinilaca, koji, kako kaže, pokušavaju da po nečijem nalogu naruše multietnički sklad. ,,Oni se moraju sankcionisati jer se ne smije dozvoliti nikome da, makar na trenutak, posumnja u održivost građanskog i multikulturalnog koncepta naše države”.

Za razliku od političkih predstavnika vlasti i opozicije, zvaničnici policije i tužilaštva nijesu se oglašavali. Zato nije poznato šta su, eventualno, preduzeli i da li su na tragu beranskim škrabačima mržnje.

U Beranama podsjećaju kako su se aktivisti lokalnih vlasti, nakon ljetošnjeg ispisivanja grafita mržnje u naseljima Hareme i Talum većinski nastanjenim stanovnicima islamske vjere, potrudili da dođu do snimaka sa mnogih kamera video nadzora u tim naseljima i proslijedili ih policiji. Prepoznali su i neke automobile i lica koja su, navodno, pravila šablone za grafite sa likovima četničkih vojvoda i komandanata. Odgovora institucija, do danas, nije bilo.

Ono što je čini se najbitnije, jeste to da grafiti, ni ovi skorašnji, kao ni oni u avgustu, nisu izazvali veću uznemirenost kod običnih građana Berana. Najčešći komentar koji se i tada i sada mogao čuti je da se radi o potuno anahronim postupcima, iz bilo kojih motiva da su grafiti mržnje pisani i iscrtavani.

          Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NEVOLJE  RODITELJA DJECE SA AUTIZMOM: Prepušteni sebi

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored Centra za autizam u Podgorici, zbog nedostatka kadra i malog broja tretmana, roditelji djece su prinuđeni da svoju djecu vode u Beograd. Boravak tamo ih mjesečno košta od 800 do 1.200 eura. ,,Roditelji se snalaze kako znaju i umiju, podižu kredite, pozajmljuju, čak i prodaju nekretnine. Puno roditelja i djece je tamo i po više godina. Refundacija troškova ne postoji”, kaže Radmila Vukadinović

 

Tog maja, prije pet godina, građani Podgorice su sa strepnjom tragali za Ognjenom Rakočevićem. Lijepa priča o solidarnosti nije imala srećan kraj – jedanaestogodišnji dječak je pronađen u Morači. Tragedija je pokrenula širu priču o autizmu i neuslovima za liječenje i život osoba sa ovim razvojnim poremećajem.

Nakon dvije godine, krajem marta, otvoren je u Podgorici Centar za autizam, razvojne smetnje i dječju prihologiju Ognjen Rakočević.

Na otvaranju prvog nacionalnog centra ove vrste tadašnji ministar zdravlja Kenan Hrapović je obećao da će problem djece sa autizmom i njihovih porodica biti sistemski riješen. Tadašnji premijer Duško Marković je ustvrdio: ,,Zato od danas, i to treba da znaju svi građani, potrebe za dodatnim plaćanjima za liječenje ovih oboljenja iz džepa pacijenata i njihovih porodica, neće biti! To je sada briga Vlade i Ministarstva zdravlja”. Premijer je istakao i da više neće biti opterećenja porodica i državnog budžeta slanjem djece u zdravstvene centre u okruženju.

O tome kakvo je stanje danas, četiri godine nakon otvaranja Centra, svoje i iskustvo, kako kaže, većine roditelja djece sa smetnjama u razvoju za Monitor govori Radmila Vukadinović.

Prošle godine, njen sin koji je tada imao dvije godine i sedam mjeseci, dobija uput za liječenje na Institut za eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora Đorđe Kostić u Beogradu. ,,Sin je imao problema sa govorom i ponašanjem. Kao roditelji koji se, u tom trenutku, prvi put susreću sa problemom te vrste, nama sve to djeluje strašno i bezizlazno. Dr Ivan Krgović, dječiji psihijatar nam detaljno opisuje problem, savjetuje nas da pođemo na Institut, jer je ključ napretka našeg sina u kontinuiranom svakodnevnom radu, što Centar za autizam u Podgorici nama i ne može da pruži. Maksimalan broj tretmana koji možemo da dobijemo u Centru je jednom nedeljno, što je premalo. Zahvaljujući dr Krgoviću, krećemo za Beograd”, priča Vukadinovićeva.

Molba za pomoć 

Rožajka Jasminka Pačariz , majka dvije djevojčice od osam i četiri godine, od kojih je jedna sa autizmom, obratila se Monitoru da objavimo njen apel  humanitarnim organizacijama i ljudima dobre volje za pomoć. Jasminka je samohrana majka koja se bori da prehrani djecu od 146 eura socijalne pomoći. 

Zahvalna je kaže što joj je ranije krov nad glavom obezbijedio humanista Hajriz Brčvak. Ističe da sem humanih ljudi o porodicama kao što je njena država ne vodi računa. Dobili smo socijalnu pomoć od koje ne možemo da živimo, za tuđu njegu smo odbijeni, priča. 

,,Za liječenje od autizma potreban je odlazak u inostranstvo, a ja nemam para ni da mlađu ćerku od četiri godine povedem u Podgoricu zbog problema sa srcem”, kaže Pačariz. 

,,Moram sve da platim, a nemam. Ne odustajem, ako ne nađem pare spremna sam i bubreg da prodam”. Pomoć za ovu porodicu može se uplatiti na žiro račun broj 530-0100100063730-43, kod Montenegrobanke, na ime Jasminke Pačariz i na IBAN CODE ME 25530013050006540119. 

 

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAPITALNE INVESTICIJE IZMEĐU STARIH I NOVIH VLASTI – KONTINUITET NEPRAVDI: Nekom hiljade, nekom euro

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kolašin i Mojkovac će iz ovogodišnjeg kapitalnog budžeta dobiti finansijsku injekciju od 1539, odnosno, 846 eura po stanovniku. Država će, istovremeno, u infrastrukturne radove u Ulcinju uložiti jedva jedan, a u Gusinju šest eura po stanovniiku. Da ne bude zabune: očigledna neravnoteža je, dominantno, zasluga prethodne vlade

 

Dočekali smo i peti mjesec tekuće godine bez usvojenog budžeta za 2021. Tvrdnja ministra Milojka Spajića o „najboljem budžetu u istoriji Crne Gore“ naći će se na provjeri početkom naredne sedmice, kada će u parlamentu krenuti rasprava o vladinom prijedlogu zakona o budžetu. Sudeći po najavama, biće to zanimljiva debata uz pregršt ideja o načinima na koji bi se mogao trošiti novac iz državne kase. I makar po neku o tome kako bi se ta kasa mogla popuniti, bez novih zaduženja.

Osvrnimo se, za sad, na onaj dio budžeta koji se tiče (infrastrukturnih) ulaganja u budućnost.

Predloženi kapitalni budžet za 2021. godinu vrijedan je 203,46 miliona (nepunih 8,5 odsto planirane budžetske potrošnje). Skoro dvije trećine tog novca otići će na završetak radova na izgradnji dionice autoputa Smokovac – Mateševo. Ostatak od nepunih 80 miliona podijeliće Uprava za javne radove (45,4 miliona) i Uprava za saobraćaj (30,5 miliona). U Vladi su izračunali da je predloženi kapitalni budžet za 38 miliona veći u odnosu na 2020. godinu, iskazujući tako naum da značajnije investiraju u neophodnu infrastrukturu.

Resorni ministar finansija i socijalnog staranja ipak je, predstavljajući vladin prijedlog, naglasio kako on nije ponosan na predloženo, objašnjavajući da najveći dio planiranih troškova kapitalnog budžeta čine započeti projekti i ugovorene obaveze prethodne vlade. „Takve obaveze dovode do  velike disproporcije, tako da imamo opštinu Kolašin koja će po stanovniku da dobije 1.500 eura kapitalnih investicija, Cetinje oko 700 eura, a Ulcinj će dobiti jedan euro. To je jedno zastiđe i to nije poruka ove Vlade…“, kazao je Spajić.

Računice potvrđuju da neke opštine, mjereno zahvatom u državnoj kasi, imaju privilegovan položaj u odnosu na druge. Tako će Kolašin i Mojkovac, ne bude li promjena u predloženom kapitalnom budžetu, na ime odobrenih investicija iz državne kase dobiti finansijsku injekciju od 1539, odnosno, 846 eura po stanovniku. Na osnovu ranije započetih ali i tek odobrenih projekata čija će realizacije početi ove godine. Na suprotnoj strani liste nalaze se opštine sa jugoistoka države. Tamo će država ove godine u infrastrukturne radove uložiti jedva jedan (Ulcinj) odnosno šest eura po stanovniku (Gusinje). Tek nešto veću pomoć iz državne kase, mada su u odnosu na Ulcinj i Gusinje sve crnogorske opštine u neuporedivo boljoj poziciji, imaće Bar (20), Budva (26), Plav (27) i Herceg Novi (33 eura po stanovniku).

Vladini podaci o kapitalnim investicijama per capita Petnjicu, Plužine i Šavnik ne prepoznaju kao zasebne opštine, već daju njihov zbirni prosjek. On iznosi  22 eura po stanovniku. Ili 70 puta manje nego u Kolašinu.

Država će u Nikšić, Tivat, Andrijevicu, Žabljak i Podgoricu na ime infrastrukturnih radova (ulice, saobraćajnice, vodovodna i kanalizaciona infrastruktura, zdravstvene i obrazovne ustanove…) ove godine investirati između 40 i 100 eura po stanovniku. Od 100 do 500 eura po stanovniku dobiće Bijelo Polje, Tuzi, Kotor, Berane, Pljevlja i Danilovgrad.  A Rožaje i Cetinje između 600 i 700.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo