Povežite se sa nama

Izdvojeno

GRAFITI MRŽNJE PONOVO U BERANAMA: Ko igra opasnu igru?

Objavljeno prije

na

Pod okriljem mraka ispisane šovinističke poruke sa zidova, prošlonedjeljne  kao ni one iz avgusta, nijesu izazvale veću uznemirenost kod običnih građana Berana. Političari, zato, prebacuju krivicu s jedne na drugu stranu. A nadležni ćute

 

Ne možete vi da krečite koliko mi možemo da švrljamo. A može i obrnuto. Ne možete vi pisati, koliko mi možemo da krečimo. Tako nekako izgleda odavno započeta utakmica između N.N. autora šovinističkih grafita na napuštenoj zgradi aerokluba u Beranama i radnika opštinskih službi koji uredno idu za njima i kreče fasadu.

Ta zgrada je u vlasništvu države, a onako izdvojena i usamljena na aerodromu, u mraku, najpodesnija je za ispisivanje uvredljivih i prijetećih grafita. Po pravilu, uvijek pred neke važne događaje. Ovog puta, dan pred kongres DPS-a, na zgradi aerokluba osvanuli su grafiti na kojima piše: Kolji Šiptare, Živiš Arkane, Srebrenica, Oj, Pazaru, novi Vukovaru.

Poruke mržnje brzo su se proširile društevnim mrežama gdje se, uskoro, moglo  pročitati čak i to da grafiti uopšte nisu novi, već da se samo sprala boja kojom su ranije prekrečeni… Ko će, normalan, znati šta se sve dešava u toj ružnoj i opasnoj igri koja traje godinama?

Da osudi pisanje grafita, oglasila se Bošnjaška stranka. Oni smatrajući da tim porukama neko želi da zastraši Muslimane koji žive u Beranama. ,,Zastrašujuće poruke, od kojih se ledi krv u žilama, nažalost, ponovo su osvanule u Beranama. U 2021. godini mi i dalje svjedočimo monstruoznim radnjama, da neko priziva Srebrenicu, najveći genocid u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Građanski koncept Crne Gore, koliko god bio poljuljan danas, ne smije dozvoliti da ovakve sramne radnje prođu bez adekvatne reakcije nadležnih organa”, naveli su oni u saopštenju.

Iz BS su pozvali lokalnu vlast u Beranama i Vladu Crne Gore da se aktivno uključe u cijeli slučaj, jasno ga osude i riješe, a počinioce sudski procesuiraju. ,,Moramo konstatovati da je ispisivanje grafita Srebrenica, kao i drugih grafita koji asociraju na ubijanje Bošnjaka i Albanaca dokaz da kao društvo još uvijek nismo spremni da se suočimo s prošlošću i da ima pojedinaca u čijim glavama još uvijek dominiraju bolesni porivi”, stoji u njihovom saopštenju. Ipak, iz BS poručuju da ih ni najnovije prijetnje neće uplašiti i da poruke mržnje ne smiju poremetiti prijateljske odnose koje oni gaje sa svojim komšijama drugih vjera i nacija.

Zauzeti kongresom, iz DPS-a se nisu oglašavali, ali su zato Socijaldemokrate poručile da ih zabrinjava relativizacija takvih pojava od strane rukovodstva Berana i pokušaji da se krivica za nepočinstvo prebaci na račun izmišljenog neprijatelja, ,,umjesto da se pogledaju u ogledalo”.

Po ko zna koji put svjedočimo svakovrsnim izazivanjima nacionalne i vjerske mržnje i netrpeljivosti na području Berana, saopštili su iz  Opštinskog odbora SD-a dodajući kako je to još jedan  atak na građansku, međunacionalnu i međukonfesionalnu harmoniju na tom prostoru. Na sceni su, tvrde, ,,istrajni pokušaji revitalizacije nacional-šovinističkih tendencija u Beranama, čija učestalost posljednjih mjeseci, izaziva veliku uznemirenost svakog dobronamjernog građanina”.

Od lokalnih vlasti slušamo potpuno drugačiju priču. Berane nije takvo kakvim ga žele predstaviti partije koje su iz vlasti otišle u opoziciju, smatra gradonačelnik Berana Dragoslav Šćekić (SNP) objašnjavajući da se radi o poznatom rukopisu još nepromijenjenih lokalnih struktura i saradnika ANB-a. On je, bez oklijevanja, osudio ispisivanje grafita mržnje u mjesnoj zajednici Dolac, ko god da je njihov autor.

,,Sa najdubljim prezirom i neodobravanjem doživljavamo širenje naručenih poruka mržnje koje dolaze iz dobro poznatih kuhinja DPS-a pred današnji kongres ove partije”, kazao je Šćekić. Prema njegovim riječima, ponovljen je isti scenario od 30. avgusta 2020. godine, pred parlamentarne izbore, kada su tokom noći ispisani uvredljivi grafiti u beranskim naseljima gdje pretežno žive sugrađani, komšije i prijatelji Bošnjaci i Muslimani.

,,I ovoga puta se radi o još jednom njihovom uzaludnom pokušaju izazivanja međunacionalnih tenzija, po već oprobanom scenariju iz 90-ih godina, ali im to Berane, kao što nije ni tada, neće ni sada dozvoliti. Ovakav potez je dokaz da su strukture tajnih službi i dalje pod kontrolom bivšeg režima”, navodi Šćekić, insistirajući da u Beranama nema mjesta za ekstremizam. ,,Ovaj sramni čin, usmjeren protiv dostojanstva svakog građanina, ni na koji način ne može ugroziti naše zajedništvo u Beranama, niti međunacionalno i vjersko poštovanje”.

Predsjednik Opštine Berane je pozvao nadležne organe da nalogodavci i počinioci ovog sramnog djela budu što prije pronađeni i procesuirani. ,,Budućnost je otvorena za ljude koji su za mir, stabilnost, napredak, razumijevanje i saradnju. Takvi su građani Berana“.

Da grafiti ispisani rukom (ne)poznatog autora u Beranama nisu slučajno osvanuli baš uoči kongresa DPS-a, vjeruju i zvaničnici Nove srpske demokratije iz tog  grada. Prema njihovom saopštenju, obnoć ispisani grafiti predstavljaju pokušaj pronalaska slamke spasa ,,te retrogradne organizacije koja pokušava da novim podjelama zadrži i homogenizuje pripadnike manjina u svojim redovima zbog nekakve opasnosti od velikosrpskog nacionalizma”. Iz Nove poručuju: ,,Srbi ovo sigurno nisu pisali jer smo mi narod koji najbolje zna šta znači diskriminacija, jer smo to na svojoj koži osjetili i ne želimo da se takve stvari u Crnoj Gori nikad više ponove bilo kom narodu ili pojedincu. Zato pozivamo policiju da radi svoj posao, otkrije počinioce i nalogodavce ovog nedjela, kao i sličnih aktivnosti ranije u Beranama, Pljevljima i drugim gradovima”.

U ime Demokrata CG, kao trećeg člana koalicije koja je na vlasti u Beranama, oglasio se predsjednik SO u tom gradu Novica Obradović. I on je osudio grafite sa neprimjerenim sadržajem. ,,Slično su pokušali i prije avgustovskih izbora,  šovinističkim grafitima na kojima smo prepoznali dobro poznat potpis tajnih službi da izazovu nemir i podjele, ali nije im uspjelo. Beranci su ih prozreli”, navodi Obradović.

,,Nemaju oni toliko ni farbe, ni sprejeva, koliko ljudi različitih nacija i vjera znaju da su u Crnoj Gori upućeni jedni na druge i da će uvijek biti”, smatra Obradović. I on je zahtijevao da policija preduzme hitne mjere na otkrivanju počinilaca, koji, kako kaže, pokušavaju da po nečijem nalogu naruše multietnički sklad. ,,Oni se moraju sankcionisati jer se ne smije dozvoliti nikome da, makar na trenutak, posumnja u održivost građanskog i multikulturalnog koncepta naše države”.

Za razliku od političkih predstavnika vlasti i opozicije, zvaničnici policije i tužilaštva nijesu se oglašavali. Zato nije poznato šta su, eventualno, preduzeli i da li su na tragu beranskim škrabačima mržnje.

U Beranama podsjećaju kako su se aktivisti lokalnih vlasti, nakon ljetošnjeg ispisivanja grafita mržnje u naseljima Hareme i Talum većinski nastanjenim stanovnicima islamske vjere, potrudili da dođu do snimaka sa mnogih kamera video nadzora u tim naseljima i proslijedili ih policiji. Prepoznali su i neke automobile i lica koja su, navodno, pravila šablone za grafite sa likovima četničkih vojvoda i komandanata. Odgovora institucija, do danas, nije bilo.

Ono što je čini se najbitnije, jeste to da grafiti, ni ovi skorašnji, kao ni oni u avgustu, nisu izazvali veću uznemirenost kod običnih građana Berana. Najčešći komentar koji se i tada i sada mogao čuti je da se radi o potuno anahronim postupcima, iz bilo kojih motiva da su grafiti mržnje pisani i iscrtavani.

          Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

INTERNA VLADINA DOKUMENTA: SLUČAJ TIVATSKIH SOLILA: Bivša vlast pokušala da ukine zaštitu rezervatu prirode međunarodnog značaja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz tajnih dokumenata, u koje je Monitor imao uvid, vidi se da je Vlada u proljeće 2016. naložila da se ukine zaštita Tivatskim solilima, međunarodno značajnom rezervatu prirode, pozivajući se prvo na pravne proceduralne razloge, a potom na navodni uticaj ptica na bezbjednost avio-saobraćaja

 

Dok je zvanično pričala o tome kako sve čini da zaštiti ovdašnje rezervate prirode i područja od posebnog značaja, bivša crnogorska vlada na čelu sa Milom Đukanovićem, pokušala je u proljeće 2016. godine da skine zakonsku zaštitu sa Tivatskih solila, koja su i međunarodno važan rezervat prirode. To je jasno iz  dokumenata sa dvije sjednice Vlade u  martu i aprilu  2016, na koje je potom stavljena oznaka interno, a u koje je Monitor imao uvid.

U zaključku sa sjednice Vlade iz marta 2016,  navodi se da se „zadužuje Ministarstvo održivog razvoja i Agencija za zaštitu životne sredine da pokrenu postupak stavljanja van snage Rješenja Republičkog zavoda za zaštitu prirode broj 1-12 od 26.08. 2008. godine o stavljanju pod zaštitu Tivatskih solila kao posebnog rezervata prirode i Rješenja od 4. 11. 2008. godine o upisu u Centralni registar zaštićenih objekata prirode“.

Osim što su bila zaštićena domaćim propisima, u vrijeme kada je Vlada pokušala da im oduzme poseban status i pravnu zaštitu, Tivatska solila su se već tri godine nalazila na međunarodnoj Ramsarovoj listi zaštićenih područja. Ramsar konvencijom štite se močvarna područja, a na toj  listi nalaze se 2.224  staništa od međunarodnog značaja. Na teritoriji Crne Gore to su: Skadarsko jezero, upisano na listu 15. decembra 1995. godine i Tivatska solila, koja su na listi od 31. januara 2013. godine.

Solila su prethodno, 2006, proglašena Emerald staništem Bernske Konvencije, a 2007. je ovo područje dobilo status IBA – područja od međunarodnog značaja za boravak ptica u Crnoj Gori.  Na području Tivatskih solila registrovano je 48 vrsta ptica, od čega su četiri stalno prisutne vrste, 35 zimujućih vrsta i šest gnjezdarica, a zajedno sa ostalim grupama ptica (pjevačicama, grabljivicama) do sada je na ovom lokalitetu registrovano ukupno 112 vrsta ptica. Solila su jedno od najvažnijih preostalih slanih močvarnih staništa na tzv. Jadranskom vazdušnom koridoru.

Baš tog  proljeća, dok je tajno planirala da skine zakonsku zaštitu sa Tivatskih solila, Vlada je organizovala konferenciju na kojoj je javno izrazila brigu i za svjetska močvarna područja, i obećala dodatnu zaštitu za ovdašnja: „Kako je 2016, godina održivog korišćenja resursa, to predstavlja priliku za sve nas da ozbiljno i odgovorno sagledamo sa kakvim se izazovima svijet susreće kada je u pitanju održivo upravljanje istima. Ono što je izvjesno je da naša uloga u očuvanju resursa treba da bude usmjerena na razvijanje mehanizama zaštite i održivog korišćenja vlažnih staništa, kroz zajedničku implementaciju aktivnosti svih subjekata na lokalnom, nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou“. Dobro zvuči, al ne radi, što bi rekli. Kao i mnoga obećanja prethodnog režima.

U obrazloženju, zbog ćega se traži skidanje statusa zaštićenog područja Tivatskim solilima, Vlada je iznašla proceduralne razloge za ukidanje Rješenja kojim su Tivatska solila 2008. stavljena pod zaštitu. Kako se navodi u zapisniku sa sjednice –  „Rješenje ima proceduralne propuste  u vezi sa rokovima“, ali navodno i „suštinski propust, jer se zahtjev odnosno otpočinjanje procedure zaštite odnosilo na status spomenika prirode, a Rješenje je donijeto o proglašenju rezervata prirode“.

Da bivšoj vladi nije prava briga bila pravna (ne)preciznost dokumenata kojima se štite Solila, već da je imala namjeru da to područje ostavi bez zakonske zaštite, jasno je već i iz zapisnika sa naredne sjednice Vlade, održane u aprilu 2016. godine. Tada se traži da se prethodni razlog ukidanja zaštite Solilima briše, i navodi se novi, zaista nevjerovatan razlog.

„Zadužuju se Ministarstvo saobraćaja i pomorstva i Ministarstvo održivog razvoja i turizma, da u saradnji s Agencijom za civilno vazduhoplovstvo pripreme i Vladi dostave studiju o procjeni rizika i bezbjednosti vazdušnog saobraćaja za aerodrom Tivat zbog revizije stepena zaštite“, navodi se u Zaključku sa aprilske sjednice Vlade, koji potpisuje tadašnji generalni sekretar Žarko Šturanović. Vlada je, u prevodu, naložila da se ispita navodni uticaj ptica na bezbjednost avio-saobraćaja kao mogući razlog ukidanja zakonske zaštite Tivatskim solilima! Nije poznato da je Vlada imala ijedan realan razlog da pomisli da bi ptice negativno uticale na domaći avio-saobraćaj.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CENTAR ZA AUTIZAM: JOŠ JEDNO SKUPO NEISPUNJENO OBEĆANJE BIVŠE VLASTI: Umjesto u Centar, milioni otišli u Beograd

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je najavljeno je da će u Centar biti uloženo 1,5 miliona,  otvoren je sa manje od 100.000 eura. Uz obećanje da je problem odlaska djece na liječenje u Srbiju riješen. Tokom tri godine od otvaranja, institucijama u Beogradu, za smetnje iz domena koji pokriva Centar, plaćeno je preko 1,6 miliona eura

 

Za izgradnju Centra za autizam iz budžeta će biti opredijeljeno 1,5 miliona eura, izjavio je bivši ministar zdravlja Kenan Hrapović, krajem 2017.

Prvi nacionalni Centar za autizam, razvojne smetnje i dječiju psihijatriju Ognjen Rakočević otvoren je 30. marta 2018. Zvanična informacija je glasila da su prostor površine 410 m² za aktivnosti Centra i medicinsku, didaktičku i drugu opremu u vrijednosti od 64.000 eura ustupili Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Zavod za zapošljavanje. Za opremanje Centra, od donacija je skupljeno još 10.000 eura, kazao je tada ministar. O milion i po eura više nije bilo pomena. Na pitanja koliko je novca za Centar izdvojeno, što je bilo sa najavljenih 1,5 miliona i ostala, koja smo poslali bivšem ministru Hrapoviću, nijesmo dobili odgovore. Odgovore nam nijesu poslali ni iz Ministarstva zdravlja.

Iz Kliničkog centra Crne Gore, u sastavu kojeg Centar djeluje, dobili smo podatke koliko je od strane Ministarstva i putem donacija do sada uloženo. Ukupno 49.510 eura, od čega je Ministarstvo zdravlja iz budžeta opredijelilo 17.000 eura, a donacije su iznosile skoro duplo, 32.400 eura (vidi boks).

Slični centri u regionu koštali su znatno više. Isto u martu, ali 2019. u Osjeku je otvoren Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju. Investicija je koštala 2,6 miliona eura, a dobijen je savremeni regionalni centar za djecu iz Hrvatske i šire. Zgrada Centra za autizam u Albaniji na internetu se promoviše kao primjer moderne albanske arhitekture. Sadržaji koji se nude djeci i opremljenost ova dva centra su neuporedivi sa skromnim uslovima u podgoričkom centru.

,,Vodila sam dijete u Centar i osoblje se baš trudi, ali mi je uvijek čudna sama zgrada u kojoj ima jedna velika hala i tu je sve ispregrađivano i prostorije su male i zbijene”, kaže za Monitor majka jedne od korisnica Centra.

Prostor u kome je Centar smješten je u stvari donacija Zavoda za zapošljavanje. Gradnja je počela 2006, a prvobitna namjena prostora je bila osnivanje fabrike za zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Iz Zavoda su prilikom otvaranja istakli da su u izgradnju i opremanje uložili preko dva miliona eura. Vlada je našla revolucionarno rješenje, pa je u prostoru za fabriku otvorila instituciju za najugroženije.

Ministar Hrapović je obećavao da će problem djece sa autizmom i njihovih porodica biti sistemski riješen. A na otvaranju Centra tadašnji premijer Duško Marković je ustvrdio: ,,Zato od danas, i to treba da znaju svi građani, potrebe za dodatnim plaćanjima za liječenje ovih oboljenja iz džepa pacijenata i njihovih porodica, neće biti! To je sada briga Vlade i Ministarstva zdravlja”. Premijer je istakao i da više neće biti opterećenja porodica i državnog budžeta slanjem djece u zdravstvene centre u okruženju.

Tri godine nakon ovih obećanja stvari stoje ovako: ,,Moja ćerka ide kod logopeda u Centar, ali samo jednom mjesečno. Mnogi roditelji su prinuđeni da idu u Beograd. Fond refundira troškove za tamošnje tretmane, ali roditelji plaćaju sve ostalo – smještaj, hranu i to duži period”, kaže majka korisnice Centra.

Otac djeteta sa autizmom kaže da stručnjaci u Centru daju maksimum, ali da nedostaje kadra: ,,Prije je bilo sat, sada se smanjilo kod psihologa na 45 minuta, a kod logopeda 30 minuta i to jedanput nedjeljno. Morali smo dva mjeseca da budemo u Beogradu jer su tamo tretmani svakodnevni. Fond je to platio, ali smo mi morali da plaćamo stan i sve ostalo.Nije mi jasno da ne mogu kod nas da se zaposle logopedi, a ne da se ide u Beograd”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo