Povežite se sa nama

Izdvojeno

GRAFITI MRŽNJE PONOVO U BERANAMA: Ko igra opasnu igru?

Objavljeno prije

na

Pod okriljem mraka ispisane šovinističke poruke sa zidova, prošlonedjeljne  kao ni one iz avgusta, nijesu izazvale veću uznemirenost kod običnih građana Berana. Političari, zato, prebacuju krivicu s jedne na drugu stranu. A nadležni ćute

 

Ne možete vi da krečite koliko mi možemo da švrljamo. A može i obrnuto. Ne možete vi pisati, koliko mi možemo da krečimo. Tako nekako izgleda odavno započeta utakmica između N.N. autora šovinističkih grafita na napuštenoj zgradi aerokluba u Beranama i radnika opštinskih službi koji uredno idu za njima i kreče fasadu.

Ta zgrada je u vlasništvu države, a onako izdvojena i usamljena na aerodromu, u mraku, najpodesnija je za ispisivanje uvredljivih i prijetećih grafita. Po pravilu, uvijek pred neke važne događaje. Ovog puta, dan pred kongres DPS-a, na zgradi aerokluba osvanuli su grafiti na kojima piše: Kolji Šiptare, Živiš Arkane, Srebrenica, Oj, Pazaru, novi Vukovaru.

Poruke mržnje brzo su se proširile društevnim mrežama gdje se, uskoro, moglo  pročitati čak i to da grafiti uopšte nisu novi, već da se samo sprala boja kojom su ranije prekrečeni… Ko će, normalan, znati šta se sve dešava u toj ružnoj i opasnoj igri koja traje godinama?

Da osudi pisanje grafita, oglasila se Bošnjaška stranka. Oni smatrajući da tim porukama neko želi da zastraši Muslimane koji žive u Beranama. ,,Zastrašujuće poruke, od kojih se ledi krv u žilama, nažalost, ponovo su osvanule u Beranama. U 2021. godini mi i dalje svjedočimo monstruoznim radnjama, da neko priziva Srebrenicu, najveći genocid u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Građanski koncept Crne Gore, koliko god bio poljuljan danas, ne smije dozvoliti da ovakve sramne radnje prođu bez adekvatne reakcije nadležnih organa”, naveli su oni u saopštenju.

Iz BS su pozvali lokalnu vlast u Beranama i Vladu Crne Gore da se aktivno uključe u cijeli slučaj, jasno ga osude i riješe, a počinioce sudski procesuiraju. ,,Moramo konstatovati da je ispisivanje grafita Srebrenica, kao i drugih grafita koji asociraju na ubijanje Bošnjaka i Albanaca dokaz da kao društvo još uvijek nismo spremni da se suočimo s prošlošću i da ima pojedinaca u čijim glavama još uvijek dominiraju bolesni porivi”, stoji u njihovom saopštenju. Ipak, iz BS poručuju da ih ni najnovije prijetnje neće uplašiti i da poruke mržnje ne smiju poremetiti prijateljske odnose koje oni gaje sa svojim komšijama drugih vjera i nacija.

Zauzeti kongresom, iz DPS-a se nisu oglašavali, ali su zato Socijaldemokrate poručile da ih zabrinjava relativizacija takvih pojava od strane rukovodstva Berana i pokušaji da se krivica za nepočinstvo prebaci na račun izmišljenog neprijatelja, ,,umjesto da se pogledaju u ogledalo”.

Po ko zna koji put svjedočimo svakovrsnim izazivanjima nacionalne i vjerske mržnje i netrpeljivosti na području Berana, saopštili su iz  Opštinskog odbora SD-a dodajući kako je to još jedan  atak na građansku, međunacionalnu i međukonfesionalnu harmoniju na tom prostoru. Na sceni su, tvrde, ,,istrajni pokušaji revitalizacije nacional-šovinističkih tendencija u Beranama, čija učestalost posljednjih mjeseci, izaziva veliku uznemirenost svakog dobronamjernog građanina”.

Od lokalnih vlasti slušamo potpuno drugačiju priču. Berane nije takvo kakvim ga žele predstaviti partije koje su iz vlasti otišle u opoziciju, smatra gradonačelnik Berana Dragoslav Šćekić (SNP) objašnjavajući da se radi o poznatom rukopisu još nepromijenjenih lokalnih struktura i saradnika ANB-a. On je, bez oklijevanja, osudio ispisivanje grafita mržnje u mjesnoj zajednici Dolac, ko god da je njihov autor.

,,Sa najdubljim prezirom i neodobravanjem doživljavamo širenje naručenih poruka mržnje koje dolaze iz dobro poznatih kuhinja DPS-a pred današnji kongres ove partije”, kazao je Šćekić. Prema njegovim riječima, ponovljen je isti scenario od 30. avgusta 2020. godine, pred parlamentarne izbore, kada su tokom noći ispisani uvredljivi grafiti u beranskim naseljima gdje pretežno žive sugrađani, komšije i prijatelji Bošnjaci i Muslimani.

,,I ovoga puta se radi o još jednom njihovom uzaludnom pokušaju izazivanja međunacionalnih tenzija, po već oprobanom scenariju iz 90-ih godina, ali im to Berane, kao što nije ni tada, neće ni sada dozvoliti. Ovakav potez je dokaz da su strukture tajnih službi i dalje pod kontrolom bivšeg režima”, navodi Šćekić, insistirajući da u Beranama nema mjesta za ekstremizam. ,,Ovaj sramni čin, usmjeren protiv dostojanstva svakog građanina, ni na koji način ne može ugroziti naše zajedništvo u Beranama, niti međunacionalno i vjersko poštovanje”.

Predsjednik Opštine Berane je pozvao nadležne organe da nalogodavci i počinioci ovog sramnog djela budu što prije pronađeni i procesuirani. ,,Budućnost je otvorena za ljude koji su za mir, stabilnost, napredak, razumijevanje i saradnju. Takvi su građani Berana“.

Da grafiti ispisani rukom (ne)poznatog autora u Beranama nisu slučajno osvanuli baš uoči kongresa DPS-a, vjeruju i zvaničnici Nove srpske demokratije iz tog  grada. Prema njihovom saopštenju, obnoć ispisani grafiti predstavljaju pokušaj pronalaska slamke spasa ,,te retrogradne organizacije koja pokušava da novim podjelama zadrži i homogenizuje pripadnike manjina u svojim redovima zbog nekakve opasnosti od velikosrpskog nacionalizma”. Iz Nove poručuju: ,,Srbi ovo sigurno nisu pisali jer smo mi narod koji najbolje zna šta znači diskriminacija, jer smo to na svojoj koži osjetili i ne želimo da se takve stvari u Crnoj Gori nikad više ponove bilo kom narodu ili pojedincu. Zato pozivamo policiju da radi svoj posao, otkrije počinioce i nalogodavce ovog nedjela, kao i sličnih aktivnosti ranije u Beranama, Pljevljima i drugim gradovima”.

U ime Demokrata CG, kao trećeg člana koalicije koja je na vlasti u Beranama, oglasio se predsjednik SO u tom gradu Novica Obradović. I on je osudio grafite sa neprimjerenim sadržajem. ,,Slično su pokušali i prije avgustovskih izbora,  šovinističkim grafitima na kojima smo prepoznali dobro poznat potpis tajnih službi da izazovu nemir i podjele, ali nije im uspjelo. Beranci su ih prozreli”, navodi Obradović.

,,Nemaju oni toliko ni farbe, ni sprejeva, koliko ljudi različitih nacija i vjera znaju da su u Crnoj Gori upućeni jedni na druge i da će uvijek biti”, smatra Obradović. I on je zahtijevao da policija preduzme hitne mjere na otkrivanju počinilaca, koji, kako kaže, pokušavaju da po nečijem nalogu naruše multietnički sklad. ,,Oni se moraju sankcionisati jer se ne smije dozvoliti nikome da, makar na trenutak, posumnja u održivost građanskog i multikulturalnog koncepta naše države”.

Za razliku od političkih predstavnika vlasti i opozicije, zvaničnici policije i tužilaštva nijesu se oglašavali. Zato nije poznato šta su, eventualno, preduzeli i da li su na tragu beranskim škrabačima mržnje.

U Beranama podsjećaju kako su se aktivisti lokalnih vlasti, nakon ljetošnjeg ispisivanja grafita mržnje u naseljima Hareme i Talum većinski nastanjenim stanovnicima islamske vjere, potrudili da dođu do snimaka sa mnogih kamera video nadzora u tim naseljima i proslijedili ih policiji. Prepoznali su i neke automobile i lica koja su, navodno, pravila šablone za grafite sa likovima četničkih vojvoda i komandanata. Odgovora institucija, do danas, nije bilo.

Ono što je čini se najbitnije, jeste to da grafiti, ni ovi skorašnji, kao ni oni u avgustu, nisu izazvali veću uznemirenost kod običnih građana Berana. Najčešći komentar koji se i tada i sada mogao čuti je da se radi o potuno anahronim postupcima, iz bilo kojih motiva da su grafiti mržnje pisani i iscrtavani.

          Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

PRAVOSUĐE IZ RUKE U RUKU: Pravda na ničijoj zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

,,Pravosuđe u Crnoj Gori i dalje je podložno političkom uticaju, iako za njegovu nezavisnost uglavnom postoji pravni okvir”, ocjenjuje se u ljetošnjoj analizi Evropske komisije (EK).  Potvrde stižu svakodnevno

 

Vesna Medenica, bivša VDT i predsjednica Vrhovnog suda (u tri mandata, iako Ustav propisuje najviše dva), optužena za stvaranje kriminalne organizacije, protivzakonit uticaj i zloupotrebu službenog položaja, trenutno je na slobodi. Nakon što joj je, prije desetak dana, ukinut pritvor, puštena je iz pritvorske jedinice zatvora u Spužu. Gdje će Medenica biti do izlaska narednog broja Monitora,  teže je prognozirati nego rezultate na aktulenom Svjetskom prvenstvu u fudbalu.

Postalo je teško i ispratiti slijed događaja. Nakon podizanja optužnice protiv Medenice, Viši sud je 17. oktobra donio rješenje kojim joj je produžen pritvor, u kome se nalazi od 17. aprila. Apelacioni sud tu odluku ukida 10. novembra. Dan kasnije, Viši sud donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor, pa ona napušta Spuž.   Potom, 20. novembra, Apelacioni sud donosi odluku kojom se ukida i ovo rješenje. Viši sud ponovo, 21. novembra, donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) uložilo je žalbu na najnovije rješenje Višeg suda.  Izvjesno je da će priča dobiti  nastavak. Ishod je neizvjestan. Kako i ne bi bio, kada je Viši sud za nešto više od mjesec na osnovu istih činjenica i pod istim okolnostima, i produžavao i ukidao pritvor Medenici. Da bi Apelacioni sud, potom, poništavao i jednu i drugu odluku.

Viši i Apelacioni sud, spadaju među rijetke ovdašnje sudove koji trenutno nijesu u v.d. stanju. Pošto imaju predsjednike u punom mandatu. Mušika Dujović (Apelacioni) i Boris Savić (Viši sud) imaju iskustva u sudnici. Pa i u tzv. pritvorskim predmetima. Poneko pamti kako je Savić svojevremeno izašao u susret zahtjevu Milivoja Katnića da se, zbog nesaradnje sa tužilaštvom, zatvore poslanici Nebojša Medojević i Milan Knežević, iako njihovo pritvaranje nije bilo moguće bez odluke parlamenta. Ipak može, odlučio je Savić, objašnjavajući da stavljanje u zatvor nije isto što i pritvor. I trajalo je, dok Ustavni sud nije „obustavio stavljanje u pritvor“.

Da slučaj Medenica nije presedan u crnogorskom pravosuđu, nego prije nepisano pravilo pokazuje i aktuelni slučaj Petra Lazovića, službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) pritvorenog zbog sumnji da je sarađivao sa jednim od zaraćenih kriminalnih klanova iz Kotora.

Njegova porodica i advokati su, krajem ljeta, sudu ponudili nekretnine i novac u vrijednosti oko 1,5 miliona eura, kao zalog da neće pobjeći ukoliko bude pušten da se brani sa slobode. Ponuda je u javosti naišla na navijački obojene, interpretacije  koje su, najčešće, zavisile od ličnog odnosa prema navodnim kriminalnim vezama i aktivnostima bivših DPS vlasti.

Jedni žale tajnog agenta koji je, kažu, rizikovao život boreći se protiv kriminalaca, da bi dočekao da ga progoni sopstvena država. Drugi se zgražavaju zbog mogućnosti da korumpirani policajac izađe iz pritvora uz jemstvo – novac i nekretnine stečene prljavim poslovima sa ubicama i švercerima narkotika i duvana.

Pod pritiskom (dijela) NVO sektora ali i političara aktuelne većine, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) saopštila je, početkom oktobra, kako je pokrenula postupak kontrole porijekla imovine koju je, kao zalog za Petrovo oslobađanje, ponudio njegov otac Zoran Lazović, jedan od kontroverznijih državih funkcionera (rukovodilac ANB-a i Uprave policije) koje je Crna Gora imala u ovom vijeku.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SRĐAN PERIĆ, JEDAN OD POKRETAČA „PREOKRETA“: Izbori su izlaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 posto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme

 

MONITOR: Politička kriza se ne razrješava, već zaoštrava. Opozicija je van parlamenta, i čvrsto stoji na svojim zahtjevima, kao i parlamentarna većina. Ako se i pomenu ustupci, na njih nema reakcije. Kako vidite današnju političku situaciju i političku klasu?

PERIĆ: Politička klasa osjeća sigurnost u postojećem stanju i strah od njegove promjene. Oni ne žele mijenati ovu startešku igru. Ugodno je stalno produkovati krize koje onda kao rješavate bez ikakvog obavezivanja šta ćete konkretno učiniti dok ste na nekoj poziciji.

Nažalost, koliko god ih kritikovali, svjesno ili ne, i onaj kritički orijentisani dio društva koji se nalazi u akademskoj zajednici i značajnom dijelu kredibilnih medija u ključnim momentima im pruža prećutni legitimitet, pristajući na pravila koja oni propisuju. Moguće da je to prvi korektivni faktor koji bi pomogao razvlašćivanju vladajućeg pogleda na politiku u Crnoj Gori – u kojem legitimaciju za bilo kakav politički stav smijete imati samo kroz već etablirane političke strukture. Tu se mora biti strpljiv jer je akademska zajednica kod nas prilično pasivna, a kredibilni mediji su često bili na udaru i žele neku vrstu sigurnosti. Oboje je razumljivo, ali ako se stvari nastave tako odvijati, zajednica će sve manje imati koristi od njih. S namjerom ili bez namjere, oni tako mogu postati dio političke klase. Želim da vjerujem da su prije svega u medijima svjesni ovog izazova koji je pred njima. Naglašavam da mislim na kredibilne medije, ne na pamflete ili žutu štampu.

MONITOR: Šta je izlaz iz političke krize?

PERIĆ: Izbori. Nema nikakve dileme da ovaj sastav parlamenta ne može i ne želi suštinski izlazak iz krize, jer se oni njome politički hrane. Zašto uljepšavati? Oni ne žele da mijenjaju igru koju su osmislili i u kojoj na više ravni odlično prolaze. To je za njih komfor zona. Jedni kao brane državu, drugi je kao napadaju, treći su kao za neko spasonosno rješenje – dakle svako ima svoju ulogu i svoju političku nišu. Dodatno, zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 oposto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme?

MONITOR: Vjerujete li da će doći do izbora sudija Ustavnog suda 28. novembra?

PERIĆ: Već smo čuli iz usta predstavnika nove vlasti da oni sada hoće kontrolu nad Ustavnim sudom. Opet, prethodna vlast ovu poziciju smatra dobrodošlom da koristi svoj ucjenjivački kapital. Ako sudite po tome, teško je očekivati taj izbor krajem novembra, ali neodgovornost je tolika da je teško predvidjeti šta kome može pasti na pamet i što partijski gledano može smatrati korisnim, drugim riječima kakvu nagodbu može sklopiti – i u skladu sa tim glasati.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo