Povežite se sa nama

INTERVJU

ALIJA BEHRAM, NOVINAR I POLITIČKI ANALITIČAR, MOSTAR: Mostar prvi put dobio neku vrstu alternative

Objavljeno prije

na

Ukoliko SDP, Naša stranka i PMP budu dosljedne da će insistirati na velikoj inventuri i reviziji trošenja narodnog novca u proteklim godinama, već takav zahtjev potvrđuje koliko je Mostar na dobitku njihovim izlaskom na političku pozornicu

 

MONITOR: U  Mostaru su  20-og decembra održani  lokalni izbori, poslije   12 godina. Ipak, bilo je dosta onih koji su imali zamjerke na dogovor iz juna 2020, kao i na reprezentativnost onih koji su u njemu učestvovali u ime Mostara?

BEHRAM:  Mostar je izbore  gledao sa nadom i očekivanjem da će, konačno, poslije dugih 12 godina pokradene demokratije na obalama Neretve, prodisati punim plućima i da će se  konačno početi oslobađati surovih sintagmi ,,vječitog grada slučaja” i ,,bauka mostarizacije” koji prijeti cijeloj BiH a koje ga prate, bezmalo, četvrt vijeka. Na mostarske izbore se gledalo i kao na odabir između kontinuiteta vlasti i novih mogućnosti koje nude novoprobuđene građanske političke opcije. Nažalost, birači u Mostaru su se premoćnom većinom priklonili istim nacionalnim strankama i nacionalisitčkim politikama koje Mostar drže taocima zamrznutog konflikta još od 90-ih. Mostar je na kraju rata 90-ih godina ostao bez najmanje 30 hiljada svojih prijeratnih stanovnika koje je talas agresije razjurio po svijetu. Iz ciklusa u ciklus, sve ih je manje, veliki broj njih tek nominalno žive u Mostaru i imaju lične karte, a  godinama žive u zemljama izvan BiH sa dolascima u Mostar jednom godišnje. Nema sumnje da se radi o truloj političkoj nagodbi između dvije stranke da su (konačno) saglasni za održavanje lokalnih izbora u Mostaru.

MONITOR:  Prema konačnim rezultatima HDZ je ostao prvorangiran  sa 13 mandata u Gradskom vijeću. Kakve su šanse da njihov kandidat za gradonačelnika Mostara, Mario Kordić, to i postane?

BEHRAM: Mostar primjenjuje izborna pravila koja je 2004. godine, zajedno sa nametnutim Statutom grada, instalirao Pedi Ešdaun, tako da niti jedna etnička grupacija – čak bez obzira na izbornu volju birača, nema prevagu u strukturi Vijeća. Od ukupno 35 vijećnika u Gradskom vijeću, po 15 mjesta zauzimaju izabrani vijećnici iz reda Hrvata i Bošnjaka, četiri mjesta popunjavaju vijećnici iz reda Srba, dok jedna stolica pripada vijećniku iz reda ostalih. Rezultati ovih izbora su, uglavnom, potvrdili takve principe. Niti jedna etnička grupa neće imati priliku da sama izabere gradonačelnika, imajući u vidu da su u prva dva kruga glasanja za izbor potrebne 24 ruke. Tek u trećem krugu glasanja, biće potrebna samo prosta većina vijećnika – 18 ruku vijećnika, na što sada ciljaju i HDZ i SDA. To praktično znači da ni HDZ, a niti SDA sa Koalicijom za Mostar, nisu u prilici da same odlučuju o gradonačelniku. U Mostaru je mnogo onih koji misle da je realnija obnova nekog pomirljivog saveza HDZ-SDA.

MONITOR:  Da li je Mostar  toliko podijeljen kao što pokazuju izborni rezultati? Šta  mislite o rezultatu BH bloka i Prve mostarske partije kao „građanske opcije“, koji zajedno imaju sedam odbornika?

BEHRAM: Mostar jeste podijeljen grad – dijelili su ga iza rata interesno i HDZ i SDA, utemeljujući paralelne institucije i strukture gdje je god to bilo moguće. Od 90-ih naovamo, pod istim – mostarskim nebom, praktično, funkcioniraju i razvijaju se zasebno dva paralelna grada sa svim pratećim funkcijama. Kada je riječ o BH Bloku (SDP i Naša stranka), podržanom još od Prve mostarske partije (PMP), sa 7 viječničkih mandata u Gradskom vijeću mogu biti i te kako glasan, autentičan i koristan korektiv vladajućoj garniture. Ovo je prvi put da je Mostar dobio neku vrstu alternative dajući podršku strankama liberalno-građanske provenijencije. Hoće li se BH Blok uzdržati od ponuda da uđu u vlast, tek treba vidjeti, ali bi njihova opoziciona uloga mogla pomoći ozdravljenju i unapređenju mostarske izborne scene. Ukoliko SDP, Naša stranka i PMP budu dosljedne, pa ostanu pri stavu da će bez oklijevanja i odmah po utemeljenju Gradskog vijeća insistirati na velikoj inventuri i reviziji trošenja narodnog novca u proteklim godinama, već takav zahtjev potvrđuje koliko je Mostar na dobitku njihovim izlaskom na političku pozornicu.

MONITOR:  Kakav je položaj „trećeg konstitutivnog naroda“ u gradu Mostaru danas i ima li Srba i u „građanskom bloku“ mostarskih stranaka?

BEHRAM: Priča o mostarskim Srbima zaslužuje posebnu pažnju, imajući u vidu da ih danas u Mostaru živi tek između 5-6 hiljada, od 20 i više hiljada koliko ih je bilo prije rata i oni danas trpe različite nepravde, počev od toga da od rata naovamo u Mostaru i Hercegovini (HNK) nisu definirani kao konstitutivan narod, čemu se sve protekle godine protivi Čovićev HDZ. U toku predizborne kampanje prošle jeseni, slušali smo o formiranju autentične Srpske liste koja je trebala okupiti ne samo autentične stanovnike, nego i zainteresovati mostarsku dijasporu rasutu diljem Srbije i svijeta. Nažalost, izborni rezultat (jedna pozicija u Gradskom vijeću, od četiri moguće) bio je puno skromniji od očekivanog i objektivno mogućeg. Dijelim mišljenja mojih sugrađana, pa i među Srbima, da se izborni sunovrat dogodio poslije neočekivanog dolaska i to u tandemu Milorad Dodik – Mirko Šarović, koji su mostarske Srbe privolili da se priklone zajedničkoj listi pod okriljem SNSD-SDS. To je obilato podržala mostarska Eparhija i starješinstvo SPC-a. Mislim da je dobro što su mostarski Srbi zauzeli sve četiri pozicije, a tri vijećnička mandata za njih osvojena su na listama SDP-a, Naše stranke i Koalicije za Mostar. Čestitka premijerke Brnabić, uz  vatromet kojim je u dvorištu Saborne pravoslavne crkve proslavljena pobjeda ,,autentične srpske liste”, i nije baš za posebno isticanje i aplauze. A od  Dodika i Šarovića, o izbornom debaklu njihovih stranaka u Mostaru i činjenici da nisu uspjeli animirati ni mostarske, a kamoli Srbe u raseljanju, još nismo čuli objektivno tumačenje.

MONITOR:  Neki od posmatrača ovih izbora smatraju da je od teksta sporazuma iz juna do rezultata izbora, sve išlo u prilog političke opcije Dragana Čovića i nastavka pritisaka u pravcu formiranja trećeg entiteta, čak i „ćutanje“ Milorada Dodika. Koliko će to imati uticaja na planirane reforme Ustava BiH?

BEHRAM: Svi potezi koje vuku Dragan Čović i HDZ, podržani od HNS-a (Hrvatski narodni sabor), imaju otvorenu podršku Milorada Dodika i SNSD-a. Njihov savez je čvrst i neupitan, po jasnom, objelodanjenom programu. Pojednostavljeno, to znači – nemojmo govoriti o povratku Hrvata u Banjaluku i RS, nemojte dovoditi u pitanje RS, a mi ćemo podržavati izmjene Izbornog zakona BiH i sve vaše zahtjeve na način da HDZ izbori treći entitet. SDA na čelu sa Bakirom Izetbegovićem svojim stavovima i potezima tjera vodu na HDZ-ov mlin. Godinama je hranio  Čovićevu imaginaciju i opsjednutost trećim entitetom ovjeravajući sve njegove poteze u Mostaru u kome su, voljom i naklonošću SDA, čak i svi detašmani i predstavništva državnog i federalog značaja prepuštena HDZ-u.  Pod pritiskom bh-javnosti koja vidi nove korake ka rasturanju države, Izetbegović je u zadnjih godinu dana reterirao. Odbrana evropskih načela, kontra prevaziđenih i retrogradnih pristupa, mogao bi biti prvi veliki ispit Mostaraca.

 

Ozbiljna krađa izborne volje

MONITOR:  Konačni rezultati CIK BIH stigli su tek 19.januara, pred sam kraj zakonom propisanog roka. Neki od učesnika izbora su i dalje nezadovoljni. Kako je moguće da dođe do toliko nepravilnosti uprkos velikom broju posmatrača?

BEHRAM: Dogodila se ozbiljna krađa izborne volje Mostaraca. To se događalo nakon  zatvaranja birališta, nakon čega su na scenu stupili vješti maheri iz lokalnih i gradskih izbornih komisija dopisujući privilegovanim pojedincima čak stoprocentan učinak u preferencijalnim glasovima: čelnici SDA i SBB u Mostaru (Salem Marić i Anel Kljako), dok je HDZ-ova struktura u izbornim komisijama sa dopisivanjem preferencijalnih glasova ,,pogurala” dr Maria Kordića, HDZ-ovog nosioca stranačke liste i kandidata za gradonačelnika Mostara. Sve o izbornim krađama bilo je bjelodano, službeno registrovano, te potom prijavljeno CIK-u, uz krivične prijave i traženja da se u cijelu priču uključe policijske agencije i istražna tužilaštva. Mediji su citirali odredbe Krivičnog zakona. Međutim, priča o teškim mostarskim izbornim prevarama brzopotezno je zataškama i ugašena. Istina, pod pritiskom stranaka koje su smatrale da su kod prebrojavanja glasova oštećene, kao i propitkivanju medija i javnosti, CIK je čak naložila novo brojanje glasova. Nakon što su sumnje i prigovori potvrđeni, manje-više na svakom od biračkih mjesta, i kad su uslijedili energični zahtjevi da se izvrši ponovno brojanje glasova na svim biračkim mjestima, uslijedila je vrlo upitna odluka CIK-a, ,,ovjerena” prethodno zaključkom Suda BiH: odbacuju se prigovori čak tri političke stranke i neće biti ponavljanja brojanja glasova na svim biračkim mjestima. Na primjeru Mostara svjesno je ignorisan ranije spominjani princip ,,plodova otrovnog stabla” i sve su prilike da će ti plodovi nakon prerade dovesti do ,,još većeg trovanja” u bliskoj budućnosti.

 

Možda možemo govoriti o okretanju stranice  za BiH i  Balkan

MONITOR:  Visoki predstavnik, Valentin Incko, kritikuje ponašanje stranaka i lidera, ali ne koristi svoja ovlašćenja. Ipak, on je skoro naveo da su SAD i Nemačka tražile da se pribjegne i Bonskim ovlašćenjima. Ako je tačno da se međunarodna zajednica priprema da upotrijebi svoja ovlašćenja u BiH, koliko će to uticati na izbor novog visokog predstavnika?

BEHRAM: Ukoliko su tačne informacije da bi Valentin Incko mogao prepustiti poziciju visokog predstavnika u BiH, navodno njemačkom diplomati Kristjianu Šmitu, to bi trebalo pozdraviti. Incko je  godinama u BiH prisutan kao posmatrač i izvjestitelj međunarodne zajednice o stanju više nego što je pokazivao ozbiljniju ulogu autentičnog zaštitnika Dejtonskog mirovnog projekta i Ustava. On je u više navrata objašnjavao zbog čega ne koristi takozvane Bosne ovlasti. ,,Nemam podršku PIK-a”, otvoreno je rekao prije neki dan, pri čemu je sada bjelodano da Rusija nije jedina u Vijeću za implementaciju mira koja se protivi posezanju za takvom mjerom. Incko je rekao i da ima osjećaj da se – na neki način, raniji generalni stav međunarodne zajednice promijenio i da se stvari u BiH moraju odvijati prema jasnom kursu. Ukoliko Njemačka  želi predvoditi procese u BiH i na Balkanu, a čini se da želi, trebali bismo znati u kom smjeru, sa kakvim zadatkom, ciljevima i ovlaštenjima dolazi novi čovjek na poziciju visokog predstavnika. Koliko sam mogao da shvatim, u telefonskom razgovoru kancelarke Merkel koji je prije par dana obavila sa američkim predsjednikom Bajdenom, među prioritetnim pitanjima koje Amerika izdvaja na svjetskoj razini je i Balkan. Ukoliko takav pristup prihvati i Evropa, možda bismo mogli govoriti i o okretanju nove stranice, ne samo u BiH i za BiH, nego i za region Zapadnog Balkana u cjelini.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

INTERVJU

SRĐAN PERIĆ, JEDAN OD POKRETAČA „PREOKRETA“: Izbori su izlaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 posto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme

 

MONITOR: Politička kriza se ne razrješava, već zaoštrava. Opozicija je van parlamenta, i čvrsto stoji na svojim zahtjevima, kao i parlamentarna većina. Ako se i pomenu ustupci, na njih nema reakcije. Kako vidite današnju političku situaciju i političku klasu?

PERIĆ: Politička klasa osjeća sigurnost u postojećem stanju i strah od njegove promjene. Oni ne žele mijenati ovu startešku igru. Ugodno je stalno produkovati krize koje onda kao rješavate bez ikakvog obavezivanja šta ćete konkretno učiniti dok ste na nekoj poziciji.

Nažalost, koliko god ih kritikovali, svjesno ili ne, i onaj kritički orijentisani dio društva koji se nalazi u akademskoj zajednici i značajnom dijelu kredibilnih medija u ključnim momentima im pruža prećutni legitimitet, pristajući na pravila koja oni propisuju. Moguće da je to prvi korektivni faktor koji bi pomogao razvlašćivanju vladajućeg pogleda na politiku u Crnoj Gori – u kojem legitimaciju za bilo kakav politički stav smijete imati samo kroz već etablirane političke strukture. Tu se mora biti strpljiv jer je akademska zajednica kod nas prilično pasivna, a kredibilni mediji su često bili na udaru i žele neku vrstu sigurnosti. Oboje je razumljivo, ali ako se stvari nastave tako odvijati, zajednica će sve manje imati koristi od njih. S namjerom ili bez namjere, oni tako mogu postati dio političke klase. Želim da vjerujem da su prije svega u medijima svjesni ovog izazova koji je pred njima. Naglašavam da mislim na kredibilne medije, ne na pamflete ili žutu štampu.

MONITOR: Šta je izlaz iz političke krize?

PERIĆ: Izbori. Nema nikakve dileme da ovaj sastav parlamenta ne može i ne želi suštinski izlazak iz krize, jer se oni njome politički hrane. Zašto uljepšavati? Oni ne žele da mijenjaju igru koju su osmislili i u kojoj na više ravni odlično prolaze. To je za njih komfor zona. Jedni kao brane državu, drugi je kao napadaju, treći su kao za neko spasonosno rješenje – dakle svako ima svoju ulogu i svoju političku nišu. Dodatno, zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 oposto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme?

MONITOR: Vjerujete li da će doći do izbora sudija Ustavnog suda 28. novembra?

PERIĆ: Već smo čuli iz usta predstavnika nove vlasti da oni sada hoće kontrolu nad Ustavnim sudom. Opet, prethodna vlast ovu poziciju smatra dobrodošlom da koristi svoj ucjenjivački kapital. Ako sudite po tome, teško je očekivati taj izbor krajem novembra, ali neodgovornost je tolika da je teško predvidjeti šta kome može pasti na pamet i što partijski gledano može smatrati korisnim, drugim riječima kakvu nagodbu može sklopiti – i u skladu sa tim glasati.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

VEHID ŠEHIĆ, PREDSJEDNIK FORUMA GRAĐANA TUZLE: Dobrosusjedske odnose graditi poštovanjem suvereniteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Želio bih da novo Predsjedništvo BiH uspostavi dobrosusjedske odnose sa Crnom Gorom, Hrvatskom i Srbijom. To podrazumijeva poštovanje suvereniteta i integriteta ovih država, što danas nije slučaj. Neprihvatljiva je trenutna politička situacija u regionu ali kao primjer mogu poslužiti dobri odnosi između BiH i Crne Gore što je uticalo na visok stepen razumijevanja i povjerenja među građanima ovih država

 

MONITOR: Prošlo je 27 godina od parafiranja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, poznatijeg kao Dejtonski sporazum. U vezi sa njegovim sprovođenjem ili izmjenama podijeljena su mišljenja, naročito u BiH. Kakvo je Vaše mišljenje?

ŠEHIĆ: Istina, prošlo je 27 godina od parafiranja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini ali mnoge obaveze predviđene aneksima ovog Sporazuma nisu ispunjene. U prvom redu razlog je neodgovornost domaćih vlasti što je i uzrok višegodišnje političke nestabilnosti u BiH. Često se čuje da je Sporazum „Sveto pismo“, međutim sam naziv ukazuje da su utvrđeni principi i okvir, te je ostavljena mogućnost i promjena sadržaja aneksa Sporazuma. Obavezu u implementaciji ovog Sporazuma preuzele su SDA, HDZ i SDS. Postavlja se logično pitanje da li su stranke koje su bile vladajuće i tokom rata smogle implementirati ovaj Sporazum, jer se i danas u političkom životu nekih stranaka vidi intencija da se ostvare neki od neostvarenih ratnih ciljeva. Isključivo zaslugom Visokog predstavnika dolazilo je do donošenja određenih zakona a samim tim i izmjena u Sporazumu, pa je između ostalog osnovan Sud BiH, Oružane snage BiH, u početku nametanjem ali su svi ti zakoni dobili legalitet i legitimitet usvajanjem u Parlamentarnoj skupštini BiH.

MONITOR: Željka Cvijanović je u izjavi povodom ove godišnjice tražila „vraćanje izvornom Dejtonu“, a Dodik je ponovio da neće, kao predsjednik RS, poštovati odluke visokog predstavnika Krisitijana Šmita i da će zajedno sa Cvijanovićkom koja predstavlja Srbe u Predsedništvu BiH, „jačati RS“. Kako vi ovo, posebno Dodikovu najavu, tumačite?

ŠEHIĆ: Kao što sam napomenuo, svi zakoni koji su „nametnuti“ od strane Visokog predstavnika, prošli su redovnu parlamentarnu proceduru tako da ih je nemoguće jednostranim aktima taviti van snage jer je isključiva nadležnost da se određeni zakoni ukinu, da ih Parlamentarna skupština BiH stavi van snage, što je u skladu sa Ustavom BiH. Članovi Predsjedništva BiH biraju se iz reda bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda i njihove temeljne nadležnosti su predstavljanje BiH te zaštita vitalnog entitetskog interesa i ne biraju se kao predstavnici naroda, što je jasno u Ustavu naznačeno. Kako je Visoki predstavnik vrhovni tumač Dejtonskog sporazuma, njegove odluke se moraju poštivati.

 

 

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

VESKO RADULOVIĆ, ADVOKAT: Nezapamćena institucionalna kriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Institucionalna kriza je poprimila razmjere kakve do sada nijesmo nikada imali. Umjesto slabih institucija iz prethodnog perioda, sada svjedočimo praksi koja takve, slabe institucije, čini nefunkcionalnim umjesto da se radi na njihovom jačanju

 

MONITOR: Protesti se nastavljaju, kao i politička i institucionalna kriza. Kako vidite situaciju u kojoj se zemlja trenutno nalazi?

RADULOVIĆ: Stanje u državi je prilično zabrinjavajuće. Institucionalna kriza je poprimila razmjere kakve do sada nijesmo nikada imali. Umjesto slabih institucija iz prethodnog perioda, sada svjedočimo praksi koja takve, slabe institucije, čini nefunkcionalnim umjesto da se radi na njihovom jačanju. Osim toga, Vladi je izglasano nepovjerenje i ona funkcioniše u tzv. tehničkom mandatu, ali bez ikakvih ograničenja u donošenju odluka. Skupština već godinama ne vrši svoje nadležnosti utvrđene Ustavom jer ne bira članove Sudskog savjeta, ne bira Vrhovnog državnog tužioca, ne bira sudije Ustavnog suda, ne donosi bitne zakone kao što su zakon o vladi i zakon o skupštini, a reforma izbornog zakonodavstva očigledno nije u interesu politčkih partija. U krajnjem, mislim da partitokratija, odnosno partijski i lični interesi političara, prijete da potpuno uruše sve institucije i pravni poredak.

MONITOR: Kriza je zaoštrena nakon usvajanja Zakona o predsjedniku. Da li je taj zakon po vašem mišljenju neustavan?

RADULOVIĆ: Ne sjećam se da je o pitanju nekog zakona pravna struka imala tako jedinstven stav kao u slučaju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku. Očigledno je da se radi o zakonu koji nije saglasan sa Ustavom jer se njime definiše nešto što je ustavna materija, i to na način suprotan najvišem pravnom aktu. Predsjednik po Ustavu ima ovlašćenje da predlaže Skupštini mandatara, a usvojene izmjene Zakona definišu da će se, u slučaju da predsjednik države to ne uradi u propisanom roku, mandatarom smatrati osoba koju podrži parlamentarna većina. Nije to nikakva razrada ustavnih odredbi, kako tvrde predlagači, već zadiranje u ustavna pitanja i njihovo definisanje suprotno onome kako ih definiše Ustav. Takođe, ne postoje razlozi i jasno utvrđen javni interes da zakon ima povratno dejstvo. Politički interes koji predlagači imaju je legitiman, ali on se ne može izjednačiti sa javnim interesom i ne može biti razlog za povratno dejstvo zakona.

MONITOR: DPS i opozicija traže da se prvo povuče taj dokument, pa onda odblokira Ustavni sud, dok većina koja je usvojila zakon smatra da prvo treba odblokirati Ustavni sud, koji bi potom odlučivao i o ustavnosti tog zakona. Kako vi vidite korake u rješavanju krize?

RADULOVIĆ: Očigledno je da svi politički subjekti isključivo vode računa o političkim interesima i u skladu s time predlažu i povlače poteze. To pokazuju u kontinuitetu, ne samo u ovom slučaju. Izbor sudija Ustavnog suda više od dvije godine je predmet uslovljavanja, ucjenjivanja i pokušaja političke trgovine. Za to vrijeme bila su čak četiri javna oglasa. Poslanici konstituenata parlamentarne većine – Demokrate, DF i URA su barem jednom, u različitim periodima, odbijali da glasaju za bilo kog kandidata. S druge strane, opozicioni DPS je u jednom periodu preko dva mjeseca bojkotovao rad Skupštine i skupštinskih tijela. Bojkot je prekinut kada se glasalo o smjeni tadašnjeg ministra pravde g-dina Leposavića, ali se nije prekidao kada se odlučivalo o kandidatima za sudije Ustavnog suda. Dalje, premijer Abazović je podršku DPS-a njegovoj Vladi pravdao potrebom deblokade pravosuđa i izborom sudija Ustavnog suda. Kasnije je potpisivanje Temeljnog ugovora takođe pravdao potrebom da se deblokira pravosuđe i izaberu sudije Ustavnog suda. Njegova Vlada izabrana je glasovima DPS-a i Temeljni ugovor je potpisan odlukom njegove Vlade, ali izbor sudija Ustavnog suda još nije izvršen. Istovremeno, Vlada g-dina Abazovića i dalje obavlja poslove izvršne vlasti, što dovoljno govori i nedostatku elementarne političke, ali i moralne odgovornosti. Da zaključim, kada bi postojala volja da se kriza riješi, redosljed koraka bilo bi manje bitan. Nažalost, čini se da ta volja ne postoji.

MONITOR: Očekujete li da Ustavni sud bude odblokiran na sjednici 28. novembra?

RADULOVIĆ: Način na koji su političke partije pristupale ovom pitanju do sada ne daje razloga za nadu da će Ustavni sud biti odblokiran 28. novembra. Volio bih kada bi me političke partije demantovale jer bi to bio korak ka uspostavljanju institucije koja je jedina ovlašćena da autoritativno tumači Ustav i donosi odluke da li je bilo koji akt saglasan sa Ustavom ili nije.

MONITOR: Kome odgovara blokada Ustavnog suda?

RADULOVIĆ: Po logici stvari blokada Ustavnog suda odgovara onima koji krše Ustav jer ne postoji organ koji bi donio odluku da su oni prekršili Ustav. S druge strane, građani su ti kojima to ne odgovara i koji trpe posljedice neustavnog, neodgovornog i neozbiljnog ponašanja političara.

MONITOR: Čak i kada se odblokira Ustavni sud, ostaju brojni problemi u pravosuđu. Kako vidite situaciju u pravosuđu danas?

RADULOVIĆ: Pored Ustavnog suda koji nije funkcionalan, ni stanje u pravosuđu nije baš sjajno. Naprotiv, u v.d. stanju je Vrhovni sud kome je u prvoj polovini godine nedostajalo dvije trećine sudija. U v.d. stanju je Vrhovno državno tužilaštvo i nema izgleda da će iz tog stanja uskoro izaći, a izbor Vrhovnog državnog tužioca gotovo niko više i ne pominje. Donedavno je u v.d. stanju bio i Upravni sud, a Sudski savjet radi u nepotpunom sastavu. Sve ovo je posljedica poltičke trgovine koja se besprizorno odvija pred očima javnosti.

MONITOR: Kako komentarišete puštanje iz pritvora bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice?

RADULOVIĆ: Teško je ozbiljno komentarisati sudsku odluku sa čijim sadržajem javnost nije upoznata. Vjerujem da je sud dao razloge za ukidanje pritvora, odnosno stav da ne postoje okolnosti koje ukazuju da postoji opasnost od bjekstva. Treba podsjetiti da g-đi Medenici pritvor nije ni određen iz ovog razloga, već da se ovaj osnov za pritvor pojavio nekoliko mjeseci nakon što je pritvorena. Mislim da je teško obrazložiti da se opasnost od bjekstva javila nekoliko mjeseci nakon što je g-đa Medenica pritvorena, a da ta opasnost nije postojala u vrijeme pritvaranja. Međutim, javnost je opravdano zainteresovana za ovaj postupak i veoma je važno da odluke suda ne ostavljaju prostora za sumnje. Ovo dodatno jer je g-đa Medenica nedavno u svom iskazu navela da je svjedok mnogih prljavih biografija. Takva izjava može se tumačiti kao poruka sudijama koje bi trebale da donose odluke u postupku koji se vodi protiv nje. Vjerujem da je g-đa Medenica govorila istinu i da je ona svjedočila mnogim prljavim biografijama, ali ne samo u sudstvu, ili možda i najmanje u sudstvu, već više u drugim granama vlasti. Zato bi takva izjava trebala da bude razlog da tužilaštvo pokuša da otkrije o čijim prljavim biografijama se radi i koliko su te biografije prljave jer bi to bilo veoma korisno za jačanje vladavine prava i uspostavljanje sistema odgovornosti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo