Ovo su izgleda zla vremena za premijere u Evropi, sadašnje i bivše. Neki u prinuđeni da podnesu ostavke zbog skandala u koje su umiješani oni ili njihovi saradnici, drugi jedva uspjevaju da ostanu na vlasti, treći ne uspjevaju da se vrate u politiku, a čatvrtima prijete sudski procesi ili su već osuđeni na zatvorske kazne.
Gotovo da ne prođe dan, a da neka afera ne zagadi politički život na kontinentu. Političare, nekada i na najvišem državnom nivou, pravosudni i bezbjednosni organi ispituju zbog korupcije, upitne etike ili ilegalnog finansiranja njihovih partija. Te scene iz Italije, Španije, Francuske… pojačavaju nepovjerenje javnosti u političare, komentarišu novine po Evropi.
U Italiji je trostruki premijer Silvio Berluskoni (76) osuđen na četiri godine zatvora zbog izbjegavanja plaćanja poreza, potvrdio je Vrhovni sud prošlog četvrtka. Zahvaljujući amnestiji koja je usvojena 2006. godine, smanjena mu je kazna na godinu, a to vrijeme neće provesti iza rešetaka, zahvaljujući poodmaklim dobu. No, optužnica ukazuje da je italijanski sistem u raspadanju, primijetio je ovih dana francuski dnevnik Le Mond.
Istog dana kada je Berluskoniju potvrđena kazna, u Španiji je premijer te zemlje Marjano Rahoj učinio ponižavajuće priznanje u Kortesu, nacionalnom parlamentu. Rahoj, je žustro, ali neubjedljivo negirao optužbe o ilegalnom finansiranju vladajuće Narodne partije (NP), za šta je okrivljen bivši stranački blagajnik Luis Barsenas. Barsenas je u zatvoru od kraja juna zbog izbjegavanja plaćanja poreza.
Rahoj je odgovarao na pitanja u parlamentu pošto su španski mediji objavili dokumenata koja su pokazala da su on i drugi članovi konzervativne NP dobijali novac iz tajnih fondova, kako tvrdi Barsenas. Premijer je, međutim, negirao da je ikada primio novac, ističući da je pogriješio što je vjerovao Barsenasu, ali i to da neće podnijeti ostavku.
Većina Španaca smatra da je premijer Rahoj slagao kada je rekao da nije uzimao novac u okviru korupcionaškog skandala, pokazali su rezultati ankete. Prema anketi koju je objavio list Mundo, preko 72 odsto Španaca smatra da Rahoj ,,ne govori istinu”, a skoro 60 odsto ispitanih je reklo da bi premijer trebalo da podnese ostavku. Čak 43 odsto pristalica NP ne vjeruje da je premijer bio iskren kada se branio u parlamentu, dok isto mišljenje dijeli 90 odsto pristalica opozicije.
U Španiji je čak i monarhija poljuljana skandalima. Pinceza Kristina najmlađa kćerka kralja Huana Karlosa i kraljice Sofije, je pod istragom u pogledu namirivanja poreskih obaveza. Prethodno je sudija odustao od optužbe da je princeza bila saučesnik u pronevjeri koju je počinio njen suprug, nekada čuveni rukometaš Inaki Urdangarin.
Premijer Luksemburga Žan-Klod Junker je početkom jula podnio ostavku, nakon čega slijedi raspisivanje prijevremenih izbora. Razlog je skandal sa špijuniranjem političara u Luksemburgu koje je sprovodila tajna služba jedne od najmanjih država u Evropi.
Junker je premijer Luksemburga od 1995, što je najduži mandat jednog predsjednika vlade u Evropskoj uniji (EU). On je, takođe, od 2005. do početka ove godine bio na čelu evrozone – 17 zemalja koje za zajedničku valutu koriste euro. Demohrišćanin Junker odlučio se na taj korak pošto je njegov socijalistički koalicioni partner iz vlade povukao podršku i tražio da premijer snosi političku odgovornost za stari skandal tajne službe o špijuniranju lokalnih političara. Junker je opovrgao svoje učešće u tom skandalu.
„Junker je uveo novu eru u EU”, piše agencija DPA. „On je rukovodio pregovorima u kojima su donijeti paketi finansijske pomoći Grčkoj, Irskoj, Portugaliji i Španiji; kumovao je evropskom fondu za spas eura ESM i učestvovao u rješavanju mnogobrojnih sporova zemalja evrozone oko ispravnog načina rješavanja krize. Kao Mister euro, Junker se zalagao za jedinstvenu valutu i solidarnost sa kriznim zemljama”.
Ali, i pored toga, Mister euro’ nije bezgrešan”, tvrdi nemački list Noje osnabriker cajtung: ,,U aferi oko ilegalnog prisluškivanja u Luksemburgu, Junker je ispustio uzde iz ruku. Tajna služba je uspjela da se neometano osamostali, pa je prisluškivala čak i šefa vlade, a da to godinama nije imalo nikakvih posljedica.”
Noje osnabriker cajtung zaključuje: „Veliko razočaranje predstavlja činjenica da jedan tako oštroumni političar kao što je Junker nije shvatio koliko su ti postupci bili skandalozni. Njegov – dosad besprekoran – imidž sada je narušen,”
U Češkoj Republici je premijer Petr Nečas (48) podnio 17. juna ostavku na mjesto premijera i šefa Građanske demokratske stranke, poslije višednevnih političkih turbulencija zbog korupcijskog skandala i zloupotrebe položaja u koji je bila umješana njegova bliska saradnica I ljubavnica Jana Nađova optužena za primanje mita i zloupotrebu službenog položaja. Nečasu je ostao poslanički mandat, a s njim i imunitet.
Nađova je bila uhapšena zbog optužbi za podmićivanje i zloupotrebu službenog položaja. Tužilaštvo tvrdi da je Nađova ponudila unosne poslove trojici bivših poslanika Nečasove stranke, u zamjenu za njihove ostavke. Optužnica je, takođe, tereti da je nezakonito naložila vojnoj obavještajnoj službi da prati suprugu premijera, Radku Nečasovu, od koje se Nečas razvodi poslije 25 godina braka i s kojom ima četvoro djece.
Sumnja se da su najbliži premijerovi saradnici prikupljali informacije o premijerovoj supruzi iz privatnih razloga, i da je za prisluškivanje iskorišćena vojna tajna služba. Šef tajne službe to je već navodno priznao. Tužilaštvo je na putu da otkrije još korupcionaških skandala u najvišim političkim redovima.
Tu korupcionašku aferu pratilo je hapšenje osmoro i optužba protiv sedmoro bivših poslanika i visokih čeških državnih činovnika. Među njima je i oficir vojne obavještajne službe. ,,Imao sam vezu sa Janom Nađovom. Imali smo dobar odnos i na tu vezu računam i ubuduće”, rekao je Nečas u intervjuu i poručio da je i dalje u potpunosti podržava. Nečas koji je dočekao Nađovu po njenom izlasku iz zatvora, optužio je tužilaštvo da je drži u pritvoru kako bi na nju vršilo pritisak i kritikovao je policiju zbog ,,nevjerovatnog ponašanja”.
Ovih dana je češko tužilaštvo uputilo zahtjev Donjem domu parlamenta da ukine imunitet Nečasu, što je preduslov za pokretanje krivičnog postupka protiv njega.
Nečas, a to javnost ne zaboravlja je tokom tri godine, koliko je na vlasti, omogućio policiji i pravosuđu da rade samostalno, bez uticaja politike. Zato je i borba protiv korupcije u posljednjih godinu dana dobila neočekivan zamah u Češkoj. Inače Češka ima velike probleme s korupcijom. Javna je tajna da godinama novac iz državnog budžeta završava u privatnim kasama sumnjivih preduzeća.
Ostalim premijerima je ove godine put u propast pokazao bugarski premijer Bojko Borisov koji je podnio ostavku zbog protesta u zemlji zbog povećanja cijene električne energije i mjera štednje.
Demonstranti su tražili ostavku Vlade, optuživši je da nije uspjela da poboljša njihov sve lošiji životni standard, po čemu su u samom začelju u EU. Proteklih mjeseci se šestoro ljudi samospalilo u Bugarskoj.
Tri mjeseca po ostavci je Borisovljeva konzervativna partija GERB pobijedila na parlamentarnim izborima, ali je morala da odustane od formiranja vlade, pošto su tri druge stranke koje je trebalo da uđu u koaliciju odustale od toga. Potom je parlament izabrao ekonomistu i kandidata socijalista Plamena Orešarskog za premijera.
No to nije umirilo ulične proteste u organizaciji pokreta civilnog društva. Krajem jula je više od 100 bugarskih poslanika, ministara i novinara izašlo uz pomoć policije iz zgrade parlamenta u kojoj su proveli cijelu noć zbog blokade demonstranata. Međutim, i poslije toga su demonstranti koji su podigli improvizovane barikade na ulicama u blizini zgrade Sobranja, nastavili sa protestima uz uzvike ,,Mafija!” i ,,Ostavka!”.
Predsjednik Bugarske Rosen Plevnelijev koji je služio kao ministar regionalnog razvoja i javnih radova u kabinetu Bojka Borisova, zatražio je hitnu ostavku Vlade. ,,To je jedini način da se smiri narod”, rekao je šef države.
Evropski listovi pišu kako u Evropi zaglibljenoj u krizi, u kojoj se pesimizam svakim danom sve više širi, ono što se događa u Italiji, Španiji ili Francuskoj, a da se ne pominju Rumunija I Bugarska, ostavlja razoran utisak po demokratiju.
Njemački konzervativni dnevnik Frankfurter algemajne cajtung, ovih je dana pisao: „U Bugarskoj klike koje potiču uglavnom od stare komunističke nomenklature i obavještajnih službi, preotele su velike djelove državnih institucija kako bi mogle da sprovode svoje poslovne interese u širokoj sivoj zoni u kojoj se preklapaju politika, poslovni krugovi i organizovani kriminal”. Da ne bude zabune – nije pisao o Crnoj Gori. Sličnosti su sličnosti.
Lomovi u Francuskoj
Le Mond navodi kako se Francuska ne razlikuje od Italije ili Španije, s obzirom na dnevne afere koje izbijaju u različitim područjima i sa nejednakim intenzitetom pogađaju partije ljevice i desnice. Tako je državni ministar zadužen za budžet u Ministarstvu ekonomije, finansija i spoljne trgovine Žerom Kauzak mjesecima lagao socijalističkog predsjednika Fransoa Olanda i domaću javnost da nema bankovni račun u Švajcarskoj. Kada je to ipak priznao poslije podnošenja ostavke, uslijedio je politički zemljotres. Bivšem predsjedniku Republike Nikoli Sarkoziju je, pak, račun za predizbornu kampanju poništio Ustavni savjet jer nije poštovao pravila igre – ograničenja u pogledu troškova – za koja se računalo da će upravo on biti garant. Afera je, po Mondu, sve više i one pogađaju kako Sarkozija i njegove saveznike na desnici, tako i socijalističke lidere optužene za korupciju. Nepovjerenje javnosti raste i sa svakom novom istragom jača, na radost krajnje desničarskog Narodnog fronta, zaključio je pariski dnevnik.
Milan BOŠKOVIĆ
Izdvojeno3 sedmice
OKO NAS4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice