Susret ruskog i američkog lidera Vladimira Putina i Donalda Trampa u Helsinkiju u ponedeljak bio je prvi sastanak najviših predstavnika dvije države od 2010. godine. Od tada su odnosi između Vašingtona i Moskve veoma loši. Dva dana uoči samita američko Ministarstvo pravde podiglo je optužnice protiv 12 ruskih državljana, pripadnika tajne službe (GDU), a poslije samita je u SAD uhapšena ruska državljanka optužena za špijunažu.
U Helsinkiju su se poslije više od četiri sata razgovora i radnog ručka predsjednici Putin i Tramp obratili izjavama na konferenciji za štampu, ali je mnogo važnije ono što je rečeno iza zatvorenih vrata. To je i ono što rađa strahove i žestoku kritiku Trampovih protivnika u Sjedinjenim Američkim Državama i saveznika u NATO.
Trump je susret opisao “direktnim, otvorenim i duboko produktivnim dijalogom” koji je „ prošao veoma dobro”. Istakao je da SAD i Rusija treba da sarađuju zbog poboljšanje situacije u svijetu. „Naši odnosi nikada nisu bili gori, ali situacija će se promijeniti poslije našeg četvorosatnog susreta”, primijetio je američki predsjednik. Za napete odnose optužio je “višegodišnje američke budalaštine i ludosti, i sada, rigidni lov na vještice!”
Ruski predsjednik je naveo da su razgovori s Trampom bili „otvoreni i poslovni, uspješni i korisni”. Poteškoće i napeta atmosfera u odnosima Rusije i SAD nemaju objektivne razloge, ocijenio je Putin i izrazio nadu da su poslije razgovora on i američki predsjednik počeli bolje da se razumiju.
Tramp i Putin su prije konferencije razgovarali nasamo, samo uz prevodioce, u predsjedničkoj palati u Helsinkiju. Tramp je Putinu i medijima pred sam početak sastanka, a pošto je prvo ruskom predsjedniku čestitao na najbolje organizovanom Svjetskom fudbalskom prvenstvu ikad, kazao da “svijet želi da vidi da se mi slažemo. Divno je biti sa Vama”, rekao je Donald Vladimiru.
“Ja sam tu kao predsjednik ne toliko dugo, biće uskoro dvije godine, ali mislim da ćemo na kraju imati izvanredan odnos. Nadam se. Rekao sam – i siguran sam da ste ovo čuli u mojoj kampanji – da je slaganje s ‘Rusijom dobra, a ne loša stvar'”, izjavio je Tramp.
Za susret nije bilo zvaničnog dnevnog reda. Imajući u vidu prethodno pripremljene stavove obje strane, bilo je jasno da neće biti nekakvih očiglednih ili upadljivih konfrontacija. Na ovaj način su Putin i Tramp dotakli sve goruće tačke na svijetu, gdje na ovaj ili onaj način obje države učestvuju ili su zainteresovane da budu dio njih.
Imajući u vidu da se radi o dijalogu predsjednika dvije najjače nuklearne države, bilo je riječi i o tome da je neophodno konstruktivno razmatrati razoružavanje; To je podrazumevalo produžetak trajanja sporazuma o međusobnoj kontroli proizvodnje i upotrebe raketa malog i srednjeg dometa.
Istaknuta je neophodnost saradnje i zajedničko učešće u rješavanju korejske krize, gde je Putin pohvalio Trampov „lični angažman, te „Sjevernog toka 2″, gasovoda između Rusije i Njemačke preko baltičkih i skandinavskih zemalja, čemu se Tramp protivi jer želi da Evropi proda znatno skuplji gas iz SAD. Predsjednici su dogovorili i formiranje zajedničke grupe koju će činiti „lideri” ruskog i američkog biznisa.
Putin je rekao je da se stavovi Moskve i Vašingtona po pitanju Krima razlikuju ali da je za Rusiju to “zatvoreno pitanje”. Pozvao je na veću saradnju u Siriji, gdje je strategija dvije zemlje ponekad bila u raskoraku. Poklanjajući Trampu loptu, simbol Svjetskog prvenstva u fudbalu, Putin je rekao da je sada „lopta povodom Sirije” prešla u američke ruke.
Očekivana je bila i Trampova konstatacija da je potrebno uticati na Iran u vezi s nuklearnim programom te zemlje. Putin je odgovorio da je Iran država koju Međunarodna agencija za nuklearnu energiju najviše provjerava i da kompetentni stručnjaci nisu našli nikakva odstupanja ili narušavanja međunarodnih pravila.
Pojedini analitičari ocjenjuju da ton konferencije za novinare poslije sastanka govori da je prethodno između Putina i Trampa vođen oštar, ali otvoreni razgovor. Oni vjeruju da su dvije teme bile u centru pažnje – tvrdnje o ruskom miješanju u predsjedničke izbore u SAD 2016, na kojima je kandidat Republikanske stranke Tramp porazio predstavnicu Demokratske partije Hilari Klinton, a druga je situacija u Siriji.
Pitanja novinara u najvećoj su mjeri bila usmjerena upravo na miješanje Rusije u američke izbore.
Tramp je istakao kako je Putin bio otvoren za razgovore o ruskom miješanju u američke poslove. Kazao je da ima „veliko povjerenje” u američku obavještajnu zajednicu ali da je Putin bio „veoma moćan” u negiranju tvrdnji o miješanju. Putinova ponuda da pomognu američku istragu o ruskom miješanju, prema Trumpu, je „izvanredna”.
Na pitanje da li je želio da Trump pobijedi na izborima 2016, Putin je kratko rekao „da, jesam”. No, dodao je i da ne zna ništa o 12 ruskih obavještajaca koji su optuženi za miješanje u američke izbore.
„Morao sam da ponovim ono što sam više puta rekao, pa i na ličnim susretima s predsjednikom, da se Rusija nikada nije miješala niti namjerava da se miješa u američke unutrašnje poslove i procese”, rekao je Putin.„Govoriti o zavjeri s Trampom u kontekstu izbora u SAD potpuna je glupost”. Putin je u odgovoru na pitanje novinara obrazložio – ukoliko su SAD demokratska zemlja, onda konačni zaključak sličnih sporova može da donese samo sud, a ne operativne službe.
Mnogi Trampovi stavovi izazvali su buru negodovanja u SAD, kao i u zapadnim liberalnim zemljama u Evropskoj uniji.
Senator Džon Mekejn nazvao je Trumpovu konferenciju za novinare “jednom od najsramotnijih predstava jednog američkog predsjednika”. Republikanac iz Arizone koji je na čelu komiteta za oružane snage Senata kazao je da je Trampov samit s Putinom bio “tragična greška”. Istaknuti senator smatra da je “teško izračunati” štetu koju su nanijeli Trampova “naivnost, egoizam, lažna ekvivalentnost i suosećanje s autokratima”.
Republikanski senator Bob Korker, predsjednik Komiteta za spoljne poslove, rekao je da je sastanak Trumpa i Putina bio “duboko razočarenje” i da je ruski predsjednik ostvario “ogromnu količinu” prednosti. Predsjednik Predstavničkog doma američkog Kongresa republikanac Paul Rjan izjavio je “da nema sumnje” da se Rusija miješala u predsjedničke izbore 2016. i da “predsjednik Trump mora priznati da Rusija nije naš saveznik”.
Republikanski senator Lindzi Graham, do sada Trampšov podržavalac, poručio je da je predsjednik propustio priliku da traži rusku odgvornost za miješenje u američke izbore. „Ovaj odgovor američkog predsjednika biće viđen kao znak slabosti i stvoriti mnogo više problema nego ih razriješiti”, napisao je Graham na Twitteru, dodajući da bi pažljivo provjerio fudbalsku loptu koju mu je Putin poklonio jer je moguće da se u njoj nalazi uređaj za prisluškivanje te mu je preporučio da je nikada ne unese u Bijelu kuću.
„Press konferencija Donalda Trampa i nastup u Helsinkiju izdiže se i prelazi prag ‘visokog kriminala i prestupa’. Nije daleko od izdaje. Ne samo da su Trampovi komenatri bili imbecilni, on je u potpunosti u Putinovom džepu. Republikanski patrioti: Gdje ste???????”, poručio je bivši direktor američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) Džon Brenan.
Evropski pogled
Susretom s Putinom Tramp je okončao burnu evropsku turneju tokom koje je kritikovao NATO saveznike, britansku premijerku koja mu je bila domaćin, kao prvog neprijatelja SAD označio Evropsku uniju, a u tweetovima ponovio da su mediji “neprijatelj američkog naroda”. To je izazvalo dodatnu zabrinutost kod nekih evropskih diplomata zbog susreta Trampa s Putinom.
Po CNN, u sjedištu NATO u Briselu se više govori o daljem pritisku na Rusiju, nego o jačanju veza s njom, a većina evropskih lidera insistira da režim sankcija ostane na snazi sve dok Rusija sprovodi aneksiju Krima. “Topao i srdačan sastanak Trampa s Putinom mogao bi da otkrije pukotine u savezu, koji je podijeljen oko toga da li bi Zapad trebalo dodatno da izoluje Rusiju ili da više razgovara i proširi poslovnu saradnju s njom.”
Prema Vašington postu, zabrinutost je toliko velika da je jedan visoki anonimni evropski diplomata, na pitanje da li je gore da se predsjenici sastanu prije samita NATO, ili nakon njega, kada ne bi mogli da počiste nered, odgovorio: “Obje opcije su loše”.
Bivši američki potpredsjednik Džo Bajden je za Vašington post rekao da evropski lideri doživljavaju Trampa kao nepredvidljivog, antagonističkog i bez poštovanja kako javno, tako i privatno, što ima razarajući efekat na američko-evropski odnos i transatlantski savez. „Trampovo ponašanje na privatnim sastancima s nekoliko evropskih lidera izazvalo je ne samo uvrede, već i veliku konfuziju oko toga da li predsjednik Sjedinjenih Država ostaje posvećen NATO-u, liberalnom svjetskom poretku i opstanku Evropske unije,” kaže Bajden.
Njujork tajms opet piše da evropski i neki američki zvaničnici navode da su Putinovi dugoročni ciljevi destabilizacija EU, potkopavanje NATO i vraćanje ruskog uticaja na istočnu Evropu, baltičke države i Balkan. Tramp “može djelovati instiktivno i pokušati da napravi bilateralni sporazum sa snažnim Putinom i da žrtvuje interese NATO – mogao bi da ukine sankcije zbog Krima, otkaže vojne vježbe ili povuče američke trupe s Baltika”, rekao je Fransoa Hejsborg, predsjednik Međunarodnog instituta za strateške studije.
Njemački ministar spoljnih poslova Heiko Mas je u listu Bild am Sonntag kazao kako mu smeta Trampov nelojalan odnos prema partnerima i upozorio da svako ko to čini, „rizikuje da na kraju bude najveći gubitnik”. Bild je, uoči samita Trampa i Putina u Helsinkiju upozorio kako „dvije najmoćnije osobe na svijetu imaju jednu zajedničku stvar: žele oslabiti Europu.”
Šta može Crna Gora
“Ako bi, na primer, Crna Gora bila napadnuta, zašto bi moj sin išao tamo da je brani”, pitao je američki novinar Foks njuza Trampa. On je odgovorio da se i sam isto zapitao.
“Razumem šta mi kažete, postavio sam isto pitanje… Crna Gora je vrlo mala zemlja s ljudima veoma jakim i veoma agresivnim”, rekao je Tramp i dodao da bi ta agresivnost mogla da izazove Treći svetski rat. OVAKO JE ZA MONITOR, TU IZJAVU PROKOMENTARISAO BLAGOJE GRAHOVAC, ANALITIČAR GEPOLITIKE: „TRAMP JE SASVIM TAČNO OKVALIFIKOVAO CRNOGORCE KAO VEOMA SNAŽNE I VEOMA AGRESIVNE, ALI ONI NEĆE IZAZVATI TREĆI SVJETSKI RAT, SAMO MOGU IZAZVATI ORUŽANI SUKOB UNUTAR CRNE GORE”.
Milan BOŠKOVIĆ
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
FOKUS4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice