Povežite se sa nama

MONITORING

Sve po starom

Objavljeno prije

na

Ustavom je u Crnoj Gori vlast podijeljena na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Zakonodavnu vlast vrši Skupština. Ona donosi ustav, zakone; bira i razrješava predsjednika i članove Vlade i predsjednika Vrhovnog i predsjednika i sudije Ustavnog suda; imenuje i razrješava vrhovnog državnog tužioca i tako dalje. Sve u svemu – važna kuća. U stvarnosti, Skupština je, uglavnom vladin servis zadužen za usvajanje zakona koje niko ne primjenjuje i mjesto na kom se lagodno i brzo može zaraditi penzija. Novi parlament biće konstituisan dok ovaj broj Monitora ide u štampu, ali će se njegov stvarni sastav znati tek nakon što mandatar sastavi vladu. Parlament će, u skladu sa Ustavom, činiti 81 poslanik. Podsjetimo: 48 iz koalicije ,,Evropska Crna Gora”, koju čine DPS, SDP, Bošnjačka stranka i HGI, 16 iz Socijalističke narodne partije, osam njih će predstavljati Novu srpsku demokratiju, pet – Pokret za promjene. Po jednog poslanika imaju četiri albanske nacionalne partije – Demokratska unija Albanaca, koalicija Demokratskog saveza u Crnoj Gori i Albanske alternative, Forca i Albanska koalicija -Perspektiva.

Pravo partija da imena polovine poslanika mogu odrediti mimo izborne liste od međunarodnih je organizacija stalno kritikovano, ali i dalje je važeće. Nekoliko ženskih nevladinih organizacija ovih je dana pozivalo vladajuću koaliciju da ovo pravilo iskoristi kako bi popravila jadnu sliku učešća žena u javnom životu Crne Gore. Nema naznaka da će se odazvati. U klubovima Socijalističke narodne partije i Pokreta za promjene žene će činiti oko dvadeset procenata, Nova srpska demokratija i albanske partije nemaju žena među poslanicima. Prema nekim najavama i broj žena koje će zastupati SDP biće – nula.

Tokom izbora najavljivan je dolazak mladih snaga, ali većina novih lica zasad je pokazala, prema onom što smo od njih, da će biti dostojni nasljednici starijih partijskih drugova. Mladi vojnici partije nijesu zasad pokazali ništa novo čak ni u načinu na koji govore.

Novi parlament ne čeka težak posao. Njihovi prethodnici, prema podacima MANS-a, tokom dvije i po godine su proveli efektivno u plenarnom zasijedanju nešto preko 510 sati. To su 63 radna dana sa osmosatnim radnim vremenom. U isto vrijeme, prosječan građanin je na radnom mjestu proveo 430 radnih dana, odnosno preko 3400 sati, ili skoro sedam puta više od svog predstavnika u Skupštini. Za svoj rad je mjesečno primao u prosjeku četiri puta manju platu od poslaničke. Članstvo u upravnim i sličnim odborima, koje često ide uz poslanički status, ovom prilikom nije ušlo u računicu.

MANS već više od dvije godine prati rad poslanika na plenarnim i sjednicama skupštinskih odbora. Prema njihovoj ocjeni, većina vladajućih poslanika Skupštinu posmatra kao fabriku zakona, koja im služi samo za glasanje i nekritičko propuštanje svih vladinih predloga. „Generalno, većina poslanika nema sliku da je plaćena da u parlamentu služi isključivo interesima građana, i da za svoj rad ili nerad moraju odgovarati javnosti”, kazao je koordinator parlamentarnog programa MANS-a Vuk Maraš.

Nije lako odabrati šta je u radu prethodnog saziva parlamenta bio događaj koji je najviše unizio tu instituciju. Iako su u konkurenciji, na primjer “popravno” glasanje, kad predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić nije bio zadovoljan prvim, i kršenje zakona prilikom izbora članova Savjeta javnog servisa, najgrđi dan je vjerovato bio onaj kada su poslanici u cugu usvojili 35 zakona. U MANS-u su izračunali da su tada na diskusije o 35 zakona narodni zastupnici potrošili 58 minuta. Manje od dva minuta po zakonu.

Na prvoj sjednici novoizabranog sastava palamenta bira se predsjednik. Pošto je SDP tražio, a DPS se nije protivio, na čelu Skupštine biće opet predsjednik Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić. Opozicioni poslanici optužuju Krivokapića da je potpuno obesmilio njihovo najvažnije pravo – pravo da predlažu zakone. Standardna procedura u našem parlamentranom životu je da poslanik predloži zakon koji potom nestane u mračnim dubinama dnevnog reda. O tome se stara predsjednik parlamenta.

U Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore za
2008. godinu piše da “Skupština nije dobro iskoristila radna tijela” i
da poštovanje Poslovnika i dalje ostaje problematično. “Štoviše, mehanizmi nadzora i kontrole predviđeni Poslovnikom se ne koriste na odgovarajući način. Rad Skupštine još nije dovoljno efikasan i transparentan, naročito u pogledu pravovremenog
planiranja tačaka dnevnog reda i dostavljanja dokumenata skupštinskim odborima.” Nadzorna uloga Skupštine, kažu u Evropskoj komisiji, generalno ostaje i dalje slaba.

Skupština treba da ima i jednog ili više potpredsjednika. Broj potpredsjednika, na predlog predsjednika Skupštine, utvrđuje parlament. Jedan potpredsjednik bira se iz opozicije. Predsjednik SNP-a Srđan Milić je rekao da ta partija na konstitutivnoj sjednici neće predložiti svog kandidata već će o tome prvo razgovarati sa liderima Nove srpske demokratije Andrijom Mandićem i Pokreta za promjene Nebojšom Medojevićem. Milić je najavio i razgovore o definisanju odnosa unutar opozicije. To je već istorijsko pitanje.

Oko izbora potpredsjednika vladajuća koalicija je zauzela čvrst stav da oni koji ne poštuju državu – neće proći. Privilegiju da ustanovi kriterijume za tu vrstu podobnosti, stalnim podgrijavanjem te teme, ako iko, zaslužio je Miodrag Vuković.

Uoči izbora, MANS je pozvao podnosioce izbornih lista da se javno obavežu na poštovanje evropskih standarda u radu Skupštine. Taj dokument jedino nijesu potpisali lideri liste “Evropska Crna Gora” i Otadžbinske srpske stranke Milo Đukanović i Aćim Višnjić. „Sve što je predloženo u dokumentu koji su potpisali predstavnici 14 izbornih listi, predstavlja poziv za unapređenje trenutnog veoma lošeg stanja u Skupštini” rakao je koordinator u MANS-u Vuk Maraš. Prema njegovoj ocjeni, nespremnost DPS-a da doprinese efikasnijem radu parlamenta donekle je razumljiva „ jer se to direktno kosi sa davno uspostavljenom praksom rada u crnogorskom parlamentu i njegovom ulogom u servisiranju potreba Vlade Crne Gore”.

U Ustavu je zapisano da odnos vlasti počiva na ravnoteži i međusobnoj kontroli. Najlakše je suditi po prvim glavama – Ranko Krivokapić, šef parlamenta, ravnoparavan je, biva, sa premijerom Milom Đukanovićem. Otprilike toliko je tačno da u Crnoj Gori postoji podjela vlasti.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

U SUSRET PRESUDI DARKU ŠARIĆU: Okle milioni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Hoće li i proces za pranje novca  protiv Darka Šarića u Srbiji završiti na isti način kao onaj protiv njegovog brata  u Crnoj Gori, znaće se nakon izlaska ovog broja Monitora.  Postupak ovdje se  istopio jer nije dokazano porijeklo Šarićevog novca. U Srbiji će proces za pranje novca biti okončan prije pravosnažne presude za trgovinu kokainom. A tu su i brojne Šarićeve veze sa najmoćnijim ljudima regiona

 

Suđenje Darku Šariću za pranje novca u Beogradu je završeno, a presuda će biti poznata u petak, 31. jula, kada ovaj broj Monitora bude na kioscima.

Šariću se u Beogradu za pranje novca  sudi  od 2011. godine. U optužnici se navodi da  je ovaj Pljevljak organizovao kriminalnu grupu sa kojom je oprao više od 20 miliona evra stečenih švercom kokaina. Prema tužilaštvu, Šarić je  novac u legalne tokove uglavnom ubacivao kupovinom preduzeća i nekretnina.

To nije jedini proces protiv Šarića u Beogradu. Sudi mu se paralelno i za međunarodni šverc kokaina. I taj postupak traje godinama. Šarić je u decembru 2018. godine osuđen na 15 godina, ali se i dalje čeka odluka Apelacionog suda na žalbe koje su podnijete nakon presude.

Grupa Darka Šarića razotkrivena je zajedničkom akcijom policije, regionalnih i stranih tajnih službi pod nazivom „Balkanski ratnik“. Nakon ove akcije u više zemalja u svijetu pokrenuti su postupci, a osuđujućim presudama okončana su suđenja ograncima klana Darka Šarića u Urugvaju, Italiji i Sloveniji. Suđenja na brdovitom Balkanu protiv Šarićeve grupe, ne idu, međutim, tako lako. I uglavnom se tope.

U Crnoj Gori je proces protiv brata Darka Šarića, Duška, za pranje novca okončan oslobađajućom presudom. Problem je bio to što tužilaštvo nije utvrdilo porijeklo novca. U obrazloženju oslobađajuće presude Vrhovni sud održao je lekciju tužilaštvu o tome da optužnica za pranje novca ne može biti održiva ako se ne utvrdi porijeko novca.

Vidjećemo hoće li i procesi u Srbiji završiti na isti način, imajući u vidu i to da će proces za pranje novca biti okončan prije onog koji se tiče trgovine kokainom.  U završnim riječima procesa koji se protiv Šarića vodi zbog pranja novca, njegovi advokati naveli su da tužilaštvo nije dokazalo da je ,,Šarić švercovao kokain i tako zaradio novac, a kamoli da je organizovao kriminalnu grupu koja je oprala više od 20 miliona eura”.  Njegovi zastupnici tvrde da je Šarić prije nego što su ga u Srbiji optužili za pranje novca imao ,,apsolutno legalno zarađenih više od 50 miliona eura”. Oni navode da je samo od prodaje Štampa sistema, prihodovao 30 miliona eura.

Milena PEROVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VAKCINA ZA KORONU I NEPOVJERENJE U SISTEM: U potrazi za superlijekom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Naučnici širom svijeta utrkuju se ko će prije stići do rješenja zagonetke znane kao COVID-19. Naravno, nije ovo samo stvar naučnog prestiža već i profita koji će zgrnuti onaj koji prvi stigne na cilj. Po SZO u ovu trku je uključeno više od 150 kandidata

 

Teorije o imunitetu krda i zamjenskim ljekovima jedna po jedna padaju u vodu. Rješenje, po mišljenju Svjetske zdravstvene organizacije, za globalnu krizu izazvanu pandemijom COVID-19 je – vakcinacija. No, do pronalaska vakcine proći će još vremena.

Najoptimističniji se ovih dana uzdaju u Rusiju čiji je direktor Investicionog fonda Kiril Dimitrijev u kolumni u  Newsweeku najavio proizvodnju 200 miliona doza vakcine do kraja godine.

Dimitrijev nije jedini koji u javnost izlazi sa optimističnim scenarijima. Slušali smo kineske zvaničnike kako najavljuju vakcinu koja će postati opšte dobro i američke koji po pravilu jednako pričaju o lijeku protiv korone i tržišnim gibanjima nakon njega.

Ipak, optimizam treba staviti u aktuelni kontekst.

Naučnici širom svijeta utrkuju se ko će prije stići do rješenja zagonetke znane kao COVID-19. Naravno, nije to samo stvar naučnog prestiža već i profita koji će zgrnuti onaj koji prvi stigne na cilj. Po SZO u ovu trku je uključeno više od 150 kandidata. Za spravljanje vakcine u normalnim uslovima treba više godina rada i testiranja. Alarmantna situacija je uticala na urgentnost, pa se struka nada da će za izradu vakcine protiv korona virusa biti dovoljno od 12 do 18 mjeseci. Dosta je onih koji upozoravaju da se ovakvim ubrzanjem može ponešto i preskočiti.

Ozbiljnost istraživanja i spori ritam procesa su daleko od idealnog scenarija kada se nađete usred pandemije. Tome valja dodati vrijeme potrebno da vakcine prođu pravnu regulativu i odobravanje od regionalnih agencija, na kraju i Svjetske zdravstvene organizacije.

Kada se govori o ubrzanom ritmu, Hana Devlin naučna saradnica Gardijana, to objašnjava na sljedeći način. Ovakav rad podrazumijeva da imuni sistem prepoznaje samo određene djelove virusa i reaguje na njih. „Ako je virus bojni brod, teorija kaže da je imunom sistemu dovoljno da vidi neprijateljsku zastavu kako bi formirao neizbrisivu imunu memoriju. U slučaju COVID-19 zastava bi bili proteinski šiljci koji formiraju ‘koronu’ oko virusa“.

Neki timov su preskakali određene faze. Profesor Robin Šatok kaže da su neke grupe naučnika preskočile fazu testiranja na životinjama. Njegov tim to sebi nije dozvolio, što ih je koštalo par mjeseci zaostatka za kolegama. „Bolje je biti oprezan i biti siguran u bezbjednost onoga što ste uradili“, kaže ovaj naučnik sa Imperijal koledža u Londonu.

Timovi širom svijeta su brzim ritmom rada uspjeli doći od prepoznavanja genetske sekvence proteinskih šiljaka u januaru ove godine, do kandidata za vakcinu u nedjeljama nakon toga. Iz SZO dijele određenu dozu suzdržanosti u svojim saopštenjima, pa kažu da ostaju optimistični čak i ako klinička ispitivanja koja su sada u toku ne urode plodom.

Trka se nastavlja nesmanjenom žestinom i neizvjesnim ishodom. Nedavno smo čuli i od našeg tima za borbu protiv korone da su antitijela kratkog vijeka. Epidemiolog Senad Begić je na konferenciji za štampu izjavio da je imunitet na novi korona virus ono što brine. „Ono što sada vidimo ne sviđa nam se. Antitijela ili nijesu dobrog kvaliteta ili ne žive dovoljno dugo da bi pružili dugotrajnu zaštitu”, kazao je doktor Begić.

I ovaj faktor treba uključiti u jednačinu o vakcini. „Razumne pretpostavke su da će ona pružiti ograničenu zaštitu na period do godinu dana” tvrdi Markus Lipsič, profesor epidemiologije sa Harvarda. Njegov tim predviđa da će se u odsustvu adekvatne vakcine mjere socijalne distance produžiti makar do 2022. „Na duže staze vakcina će možda obezbijediti par godina sigurnosti“, kaže Lipsič naglašavajući da je u ovoj fazi razvoja vakcine riječ više o nagađanjima nego o čvrstim dokazima.

Dragan LUČIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

RAZBUKTAVANJE EPIDEMIJE: Više straha, manje povjerenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drugi talas korona virusa pokazuje se kao opasniji od prvog. NKT polako uvodi mjere, uz obrazloženje da treba misliti i na ekonomiju, turizam, izbore… Pozivaju se na ,,solidarnost, razumijevanje i saradnju”, a prave slične greške kao kolege u Srbiji

 

,,Crna Gora je mala država, ali velike snage, volje i odlučnosti, i ostaje posvećena ključnoj brizi o zdravlju građana i borbi protiv pandemije, na bazi solidarnosti, razumijevanja i saradnje”. To je izdeklamovao  vicepremijer i predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) Milutin Simović na ovonedjeljnom sastanku sa kineskim ambasadorom u Crnoj Gori Liu Đinom. Medijski naslovi sa ovog sastanka bili su – Pažnju usmjeriti na oporavak ekonomije, uz strogu kontrolu širenja virusa.

Oporavka ekonomije nema ni na vidiku a epidemija se otrgla kontroli. Najviše  novooboljelih tokom prvog talasa zabilježeno je 3. aprila – 30, a u utorak 7. jula broj novozaraženih je bio 66. Ukupan broj inficiranih korona virusom je 960, od čega je od početka juna registrovano 636 slučajeva. Umrlo je ukupno 17 ljudi, od početka juna osam.

I pored goreg  stanja nego tokom prvog talasa, epidemija je proglašena samo u opštinama na sjeveru zemlje: Bijelom Polju, Beranama, Petnjici, Rožajama i Gusinju. Rad ugostiteljskih objekata ograničen je do 22 sata u kontinentalnom dijelu, osim primorja.

I najveći optimisti u turizmu svjesni su da od ove sezone nema ništa. Raspršen je san o mogućnosti dolaska turista iz Srbije. NKT je uvela obaveznu mjeru karantina za osobe koje dolaze iz Srbije.  Za one koji iz Crne Gore ulaze u Srbiju od ove nedjelje na snazi je obavezna samoizolacija od dvije nedjelje.

Na granici ispod 25 inficiranih na 100.000 stanovnika ostali su Hrvatska 23 i Slovenija 11, dok je u ostalim zemljama regiona broj drastično porastao. U Crnoj Gori na 99, Sjevernoj Makedoniji 168, Kosovu 98, BiH 85, Srbiji (u kojoj se računa broj oboljelih u bolnicama) 45, Albaniji 43.

Direktor Dječje bolnice u Podgorici Saša Radović rekao je da je u Crnoj Gori, tokom drugog talasa, virus potvrđen kod 33 djece do devet godina. Ukupno je  98 zaraženih do 19 godina.

Nakon što je potvrđeno da je korona virusom zaražena vaspitačica u vrtiću u Tivtu, a zatim i medicinska sestra u vrtiću u Podgorci, NKT je odlučio da zatvori vrtiće.  Jedan od roditelja i samohrani roditelji imaju plaćeno odsustvo sa posla.

Počeo je da se primjenjuje novi Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, kojim su predviđene rigorozne novčane kazne za kršenje naredbi o sprečavanju širenja korona virusa. Od 100 do 2.000 eura platiće građani ako ne drže distancu i ne nose masku u zatvorenom i u javnom prevozu. Preduzetnicima prijete kazne od 350 do šest hiljada eura a firmama i njihovim direktorima od 200 do čak 20 hiljada. U prva dva dana primjene mjera inspektori su izrekli 8.500 eura kazni zbog nenošenja maski i nepridržavanja obavezne distance. Među kažnjenima su jedan prodajni objekat i Delta Cityu, dvije zlatare, jedna pekara, jedan frizerski salon i više preduzetnika drugih djelatnosti.

Nadležni,  uz postepeno vraćanje pojedinih mjera, očito  teret odgovornosti ponovo svaljuju na građane.

Najveći broj aktivnih slučajeva je u Podgorici, u četvrtak ujutru, 229. Ukoliko građani ne redukuju  dnevne obaveze  biće predloženo zatvaranje grada, izjavio je direktor podgoričkog Doma zdravlja dr Nebojša Kavarić Radiju Crne Gore u nedjelju. On je već sjutradan ovo demantovao, kazavši da je njegova izjava slobodna interpretacija novinara.

Nakon ovih izjava gradom se počelo nagađati o terminu zatvaranja. Reagovao je NKT koji je poručio da nema osnova za  glasine o navodnom zatvaranju Podgorice zbog korona virusa. ,,NKT nije razmatrao takvu mogućnost. Ne vjerujte glasinama, već pouzdanim izvorima”, kazali su iz NKT-a, a objavljeno je na zvaničnom Tviter profilu Vlade.  E sada što su pouzdani izvori, najbolje bi bilo da se u NKT-u dogovore između sebe.

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić pozitivan na korona virus.  Iz Instituta za javno zdravlje nijesu kazali  da li je  još članova Vlade u samoizolaciji.

Zbog sumnje u selektivnu primjenu mjera samoizolacije građanin dr Marko Begović je podnio krivičnu prijavu protiv NKT-a i Uprave za inspekcijske poslove, u kojoj ih je optužio za zloupotrebu položaja i nesprovođenje mjera donesenih od strane NKT-a. U krivičnoj prijavi Begović navodi da je ministar sporta i mladih Nikola Janović 24. juna boravio u Bijelom Polju u posjeti ženskoj košarkaškoj reprezentaciji i bio u kontaktu s osobom oboljenom od covida 19, ali da je izostala obavezna mjera samoizolacije. Ministar Janović je dan nakon posjete Bijelom Polju bio gost RTCG, a potom je prisustvovao i sjednici Vlade. Iz Vlade su, početkom ove nedjelje, obavijestili javnost da je Janović testiran na korona virus i rezultati su negativni.

,,Obznanjujemo još jedan poraz kampanje dezinformacija, čiji su ciljevi očigledno politički, zaogrnuti plaštom navodne brige o zdravlju građana. Ministarstvo sporta i mladih neće dalje polemisati sa bilo kim. Nemamo ni vremena – sportisti i omladina su naš posao, i računaju na nas”, poručili su  iz Ministarstva sporta.

U slučaju Janovića mjere koje važe za ostale nijesu primjenjivanje. Zabrinjava  objašnjenje Instituta za javno zdravlje da ministar nije bio u samoizolaciji jer je nosio masku tokom susreta u Bijelom Polju, te da osoba sa kojom je bio u kontaktu tada možda nije bila zaražena.

Iz Instituta je saopšteno i da je direktor Urgentnog centra Nermin Abdić bio samo u telefonskom kontaktu sa stručnim štabom fudbalskog kluba Budućnost te da je procijenjeno da ne treba da bude u samoizolaciji. Međutim, na snimku sa utakmice između Budućnosti i Petrovca 30. juna na terenu se vidi dr Abdić kako ukazuje pomoć jednom od igrača. Nakon te utakmice donešena je odluka o odgađanju fudbalskog takmičenja jer je igrač fudbalskog kluba Budućnost zaražen covidom 19.

O povjerenju  govori i primjer predsjednika Opštine Tivat Siniše Kusovca koji je prekršio mjeru samoizolacije. Nakon što su ga građani uslikali, podnesena je krivična prijava protiv njega.

Da je ovakav  način upravljanja krizom daleko od  ,,solidarnosti, razumijevanja i saradnje” govori i primjer Srbije. ,,Ja, taj i taj, pod krivičnom i materijalnom odgovornošću objavljujem da neću poštovati policijski sat i bilo kakve zabrane kretanja propisane od strane onih koji su svojim neodgovornim, bahatim i političko-kalkulantskim potezima izazvali novi talas epidemije”, poručivali su građani sa društvenih mreža Vladi Srbije. Onda su krenuli nasilni protesti koji još traju.

Ispostavilo se da su u Srbiji, u kojoj su bolnice prebukirane, u predizbornom vremenu zvanične brojke o oboljelima i umrlima bile manje od stvarnih. Svaljivanje svega na pleća građana nije urodilo plodom. A o načinu plasiranja ,,informacija” govori i to da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno izjavio da Crna Gora nema laboratoriju za PCR analizu već da radi brze testove. Demantovao ga je profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu infektolog Dragan Delić koji je rekao da se PCR dijagnostika u Crnoj Gori radi od 2007. Srbija je jedina evropska zemlja za koju nema nikakve sumnje da je uvodila restriktivne mere za suzbijanje širenja epidemije  radi jačanja autokratske vlasti, utvrđeno je u komparativnoj analizi UNESCO-a o reakcijama svih evropskih zemalja na pandemiju.

Specijalni izvjestioci Ujedinjenih nacija su 8. maja ove godine izrazili zabrinutost zbog objavljivanja na internet stranici Vlade Crne Gore spiska osoba kojima su izdata rešenja o obaveznoj samoizolaciju  14 dana zbog korona virusa. Uprkos tome što su izvjestioci zatražili dodatno izjašnjenje Vlade na sporna pitanja ona nije odgovorila u predviđenom roku od 60 dana koji je istekao sredinom ove sedmice, saopštili su iz Akcije za ljudska prava.

Prvi zahtjev demonstranata u Srbiji je raspuštanje sadašnjeg i formiranje novog depolitizovanog Kriznog štaba za borbu protiv virusa. Krizni štab u Srbiji je izgubio povjerenje u predizbornom vremenu.

Ovdašnje NKT se sa saopštenjima u kojima hvali policajce zbog intervencije nakon protesta u Budvi, te kritikovanjem jedne opozicione partije, upušta u teme koje nemaju veze sa korona virusom. Ali imaju sa izborima.

NKT, predstavnici državnih institucija i nevladinih organizacija, u srijedu su počeli razgovore o tome, kako je navedeno, kako da se zajednički odgovori na izazove održavanja izbora u vrijeme pandemije.

Tek nakon izbora, svodiće se i epidemiološki računi.

 

Imunitet krda

Španska studija o korona virusu pokazuje da je samo pet odsto njene populacije razvilo antitijela. To jača dokaze da je takozvani imunitet krda na COVID-19 ,,nedostižan”, objavio je medicinski časopis Lancet.

Nalazi pokazuju da je 95 odsto stanovništva Španije, jedne od najteže pogođenih zemalja u Evropi korona virusom, i dalje podložno virusu. Imunitet krda postiže se kada je dovoljno populacije zaraženo virusom ili bakterijama ili vakcinisano protiv njega da bi se zaustavila njegova cirkulacija.

Istraživanja u Švedskoj, koja je imala jedinstven model nezatvaranja, pokazuju da je samo 7,3 odsto stanovnika Stokholma, do kraja aprila, razvilo antitijela na korona virus. Nedavno su se pojavili podaci za Srbiju koji govore da je 6,4 odsto građana steklo imunitet. Na pitanje da li imaju ove podatke za Crnu Goru iz Instituta za javno zdravlje nam nijesu odgovorili.

Još mnogo je nedoumica oko korona virusa. Nema pouzdanih informacija o tome da li oni koji su preležali korona virus mogu opet da se zaraze i koliko dugo ili koliko dobro antitijela štite ljude od virusa. Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore saopštili su da u Crnoj Gori nije zabilježen slučaj ponovnog dobijanja virusa nakon što je jednom preboljen.

Svjetska zdravstvena organizacija  saopštila je ove nedjelje da se pojavljuju dokazi o širenju korona virusa vazduhom upozoravajući da se ,,epidemija ubrzava u svijetu”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo