Povežite se sa nama

MONITORING

Ko krije nalogodavce

Objavljeno prije

16 godina

na

jovanovic-rekonstrukcija-04

Damir Mandić osuđen je u ponedjeljak na kaznu od 30 godina zatvora jer je, kako je obrazloženo u presudi Višeg suda u Podgorici, kao saizvršilac, zajedno sa nepoznatim osobama, planirao i izveo ubistvo Duška Jovanovića, koji je likvidiran na pragu redakcije Dana u maju 2004. godine. Viši sud je, u ponovljenom postupku, uvažio gotovo sve primjedbe Apelacionog suda i oštre kritike na račun oslobađajuće presude koju je u prvostepenom postupku za ubistvo Jovanovića izrekao bivši sudija Radovan Mandić. Vijeće sudije Lazara Akovića glatko je odbacilo navode odbrane i konstatovalo da su, uprkos nedostatku neposrednih dokaza, posredni tragovi protiv Mandića u takvom međusobnom skladu da nedvosmisleno ukazuju na krivicu optuženoG. DOKAZI NADJAČALI ALIBI: Kao neumoljive dokaze Viši sud je naveo činjenicu da je kupovina golfa 3 iz koga je ubistvo počinjeno dogovorena sa Mandićevog telefona, kao i da su njegovi biološki tragovi pronađeni na pušci iz koje nije pucano, a koja je ostavljena unutar vozila. Po ocjeni suda Mandića terete i DNK tragovi na limenci Red Bula nađenoj nedaleko od mjesta gdje je automobil parkiran nakon zločina i barutne čestice otkrivene na crvenoj dukserici zaplijenjenoj tokom policijskog pretresa njegovog stana. Sud nije prihvatio alibi koji je odbrana nazvala savršenim, ni druga svjedočenja koja su išla u Mandićevu korist, uz obrazloženje da su pojedini svjedoci bili pristrasni i instruirani. Mnoge dileme ipak nijesu otklonjene. Nije riješena kontroverza oko limenke Red Bula za koju odbrana od starta tvrdi da je podmetnula policija, i koju je i istražni sudija odbio da uvrsti u zapisnik sa obrazloženjem da je ,,bilo ko mogao da je podmetne”. Nije objašnjeno ni kako je moguće da je u golfu 3 pronađeno samo nekoliko barutnih čestica, ako je iz tog vozila zaista ispaljeno 17 projektila na pokojnog Jovanovića. Zahtjev odbrane da se utvrdi starost tragova takođe je odbijen, kao i sugestija da se ispita mogućnost da je Mandić tragove na pušci iz koje nije pucano ostavio nekom drugom prilikom, a ne u noći ubistva. Mandić je u istrazi tvrdio da je nekada ,,od strane države bio zadužen sa istom vrstom naoružanja i da ga je davao drugima”. U sudskom postupku Mandić se branio ćutanjem, a vijeće nije ulazilo u ove rukavce njegove odbrane.

Jedno je sigurno, to ne kriju ni odbrana, ni tužilaštvo – Mandić zna mnogo više od onoga što je rekao. Njegovo inicijalno svjedočenje navodno je bilo i povod da policijski funkcioneri u prvim danima istrage za ubistvo javno prozovu Baranina Armina Mušu Osmanagića, Mandićevog bliskog rođaka, i Beranca Vuka Vulevića. Taj iskaz, koji Mandićevi advokati negiraju, prema nezvaničnim policijskim izvorima, optuženi je dao odmah nakon privođenja, ali ta nepotpisana i pravno nevalidna službena zabilješka na sudu nije prihvaćena kao dokaz. Ni policija se nije pretrgla da zatvori krug navodnih saizvršilaca, iako je i iz optužnice jasno da je u kolima bilo najmanje troje ljudi. Kako je ranije objavila TV Vijesti, uprkos ozbiljnoj sumnji, biološki uzorci Vulevića i Osmanagića upoređeni su sa tragovima iz vozila tek na četvrtu godišnjicu ubistva Duška Jovanovića. Ni to vještačenje nije dalo konkretne razultate – protiv javno osumnjičenih nikada nijesu podignute krivične prijave. Vuleviću se danas sudi za drugo krivično djelo, a Osmanagić je slobodan čovjek.

NEPOZNANICE OSTALE: Vijeće Lazara Akovića ipak je po prvi put Mandiću odredilo poziciju koju je, prema obrazloženju presude, pokrivao u noći ubistva. Konfuzna optužnica je konkretizovana – sud tvrdi da je Mandić sjedio na zadnjem sjedištu sa automatskom puškom, da je jedan saizvršilac vozio golf 3, dok je drugi pucao na Jovanovića i njegovog tjelohranitelja sa suvozačevog mjesta. Tako vijeće i objašnjava Mandićev trag na oružju koje nije korišteno prilikom likvidacije Jovanovića. Nije jasno međutim kakva je rola Mandiću bila povjerena, ako je utvrđeno da je suvozačevo sjedište bilo oboreno i da se zadnji prozori na golfu 3, iz koga je kako tvrdi tužilaštvo pucano, ne otvaraju. Sa te pozicije optuženi je mogao otvoriti vatru isključivo na sebe ili svoje partnere.

Krug i uloge direktnih izvršilaca ostaju magloviti. O motivu i mogućim nalogodavcima gotovo se ništa ne zna. Porodica Duška Jovanovića je zadovoljna presudom izrečenom Mandiću, ali poručuje da se na tome ne smije stati. ,,Osudom jednog od učesnika u ubistvu mog brata ne smije se od strane države slućaj smatrati zaključenim. Mislimo da je to samo prvi korak do otkrivanja nalogodavca, a vjerujem da država zna o kome se radi, jer nam je premijer tri dana nakon ubistva poručio da je Duška ubila osoba koja je imala najviše interesa od te likvidacije”, kaže za naš list brat Duška Jovanovića, Miodrag.

U obrazloženju presude Damiru Mandiću osuđenom da je Duška Jovanovića ubio sa umišljajem motiv se ne pominje, niti se rješava dilema da li su ubice na prvog čovjeka Dana krenule samoinicijativno, ili po nečijem nalogu. Ili su se možda interesi izvršilaca u jednom momentu poklopili sa željama nekih moćnijih ljudi, koje istraga nije ni ogrebala. Suđenje Damiru Mandiću nije dalo odgovor ni na jedno od tih ključnih pitanja koja je nophodno odgonetnuti kako bi se sklopila slagalica oko ubistva Duška Jovanovića.

ŠTA ZNA MANDIĆ: Ni proces protiv Mandića nije pravosnažno okončan. Damir Mandić ima mogućnost žalbe Apelacionom sudu. Ukoliko Apelacioni sud potvrdi presudu sudije Lazara Akovića, Mandiću, kao redovni pravni lijek ostaje i mogućnost žalbe Vrhovnom sudu, pošto mu je izrečena maksimalna zatvorska kazna.

Upućeni u istragu vjeruju da se ovaj slučaj ne može rasvijetliti do kraja, ako jedini optuženi za Jovanovićevo ubistvo ne pristane na saradnju. Odbrana je do sada zastupala stav da Mandić ne može biti osuđen za ubistvo ,,samo zato što nešto zna”. Okolnosti su se promijenile, a prikupljeni posredni dokazi, bez Mandićevog svjedočenja, koje bi im možda moglo dati nešto drugačije značenje, za vijeće sudije Lazara Akovića bili su neumoljivi. Sudija Radovan Mandić koji ih je u prvostepenom postupku drugačije tumačio, skinuo je togu,pošto je dobio signal da je vrijeme da pređe u advokate. Bilo bi u interesu svih – da Mandić otvori dušu.

Petar KOMNENIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

2 dana

na

17 Januara, 2025

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAKON TRAGEDIJE NA CETINJU: Mreža mržnje

Objavljeno prije

2 dana

na

17 Januara, 2025

Objavio:

Dok policija i tužilaštvo najavljuju obračun sa sijačima mržnje nakon zločina na Cetinju, bez dovoljno informacija o konkretnim mjerama,  pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija i dalje pletu mrežu mržnje

 

 

Provala govora mržnje nakon tragedije na Cetinju ne jenjava, dodatno onespokojavajći i ulivajući strah.  Dok nadležni o tragediji daju dozirane(na početku i pogrešne) informacije, te još uvijek ne rasvjetljavaju bitne činjenice o ovom masovnom ubistvu, pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija pletu mrežu mržnje.

Podstaknuti političarima i djelom ,,analitičara”, koji su se odmah nakon tragedije osjetili pozvanim da javno saopšte nešto ,,bitno”, na društvenim mrežama se otvoreno i nekažnjeno zloupotrebljava tragedija za obračun sa Cetinjem, sa crnogorskim ili srpskim ,,krivcima”.

Uprava policije i Tužilaštvo dodatno su doprinijeli ovom problemu nedjelovanjem i zakašnjelim saopštenjima o “preduzimanju mjera i radnji”, bez dovoljno informacija o konkretno preduzetim aktivnostima, saopštili su iz Centra za demokratsku tranzicju (CDT).

Policija i tužilaštvo uključili su se tek nakon više od deset dana, saopštenjem da će procesuirati govor mržnje. Iz Uprave policije su ove sedmice poručili da su tužioca obavijestili o neprimjerenim komentarima i tekstovima na jednom portalu. Kazali su da, uzimajući u obzir da su u posljednjih 10 dana izraženi negativni i neprimjereni komentari na društvenim mrežama i drugim otvorenim izvorima, koji su uzrokovani tragedijom na Cetinju, službenici Uprave policije sa svim pojedinačnim navodima blagovremeno upoznaju državno tužilaštvo po mjesnoj nadležnosti.

Iz Višeg državnog tužilaštva su podsjetili da to tužilaštvo, u okviru svoje nadležnosti, ali i sva druga tužilaštva, kao i policija,  prate sve komentare i objave povodom tragičnog događaja na Cetinju, koji mogu sadržati elemente govora mržnje i preduzimaju mjere i radnje.

Prije nadležnih, reagovali su uznemireni građani. ,,Danima sam čitala otrovne komentare na društvenim mrežam. Nijesam mogla vjerovati da u pojedenim ljudima postoji tolika količina mržnje. U objavama i komentarima se pisalo: Cetinje ne treba razoružati, njega treba razoriti. Sjeme zla je tu posijano, Smrt Cetinju“, Nigdje krsta, nigdje Čirilice (ovo se odnosilo na smrtovnice djece). Dobro je da se izrodi pobiju između se, treba baciti atomsku bombu, tamo su  sve ludaci, potomci italijanske kopiladi, demonizovani izrodi…”, kaže za Monitor S. D. koja je prikupila 17 primjera govora mržnje povodom tragedije na Cetinju s namjerom da ih preda tužilaštvu.

,,To je trebao neko  pravno da uobliči, a pravo nije moj teren. Uputili su me na čovjeka koji je napisao preko 100 prijava. On je završio ostalo”, objašnjava sagovornica Monitora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

3 sedmice

na

27 Decembra, 2024

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Pregovori DPS –a i Milatovićevog pokreta navodno su imali  jedan  tehnički problem. Miloš Krstović, jedan od četiri odbornika PzPg, nije htio u koaliciju sa višedecenijskom bivšom vladajućom partijom.  No, taj problem opozicija očito nije smatrala nepremostivim kada je početkom sedmice gotovo slavila buduću vlast sa PzPG.

U utorak su  stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu.  Osvanuo je tvit predsjednika  Milatovića da   budućnost Podgorice i Crne Gore treba pronaći kroz jačanje dijaloga i međusobnog razumijevanja između političkih subjekata i aktera građanskog centra – ideje koju je na prethodnim lokalnim, predsjedničkim i parlamentarnim izborima predvodio jedinstveni PES .  I dok javnost još pokušava da shvati kako se desio obrt i otkud  preko noći  jedinstveni PES i građanski centar,  blok vlasti i Milatovićev blok  sjeli su za pregovarački sto. To im, kažu, „ide u dobrom pravcu“.  Pregovori sa DPS-om i partnerima „odgođeni su“.

Pravac je prvi javno prepoznao bivši premijer Zdravko Krivokapić, među čijih su 12 apostola bili i Milatović i Spajić, kao ministri ekonomskog sektora u tadašnjoj vladi.  On je odmah tvitnuo da podržava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića “koji je pružio ruku svom nekadašnjem PES-u za saradnju na obostrano korisnim osnovama, u funkciji svih građana Crne Gore”.

Nakon sastanka predstavnika PZPG sa blokom koji predvodi Spajićev PES, nosilac liste koalicije PES-Demokrate Saša Mujović saopštio je  da je stvorena “dobra osnova”, ali da tek treba da se vidi hoće li to biti pretočeno “u rezultat”.

“Pokazali smo da želimo kompromis i da smo spremni na ustupke, te da smo listi koju predvodi Milatović spremni da ponudimo saradnju, a u korist građana Podgorice i cijele Crne Gore”, rekao je Mujović. Odbornica PzPG-a Nađa Ljiljanić, saopštila je da je sastanak s vladajućim strankama prošao u najboljem redu, i da su razgovarali o principima na kojima treba konstituisati vlast.  Principi su, očigledno, relativna stvar. Poklope se sa političkim interesom.

Učinak  pregovarača se broji u funkcijama. Navodno je PZPG ponuđeno više od četvrtine: mjesto zamjenika gradonačelnika, potpredsjednik Skupštine Glavnog grada, Sekretarijat za finansije, Upravu lokalnih javnih prihoda, Sekretarijat za socijalno staranje, Sekretarijat za kulturu, KIC Budo Tomović, Muzeji i galerije, CIS, Parking servis ili Zelenilo, Sportski objekti.

Za razliku od eventualne koalicije PZPG sa DPS i partnerima, blok vlasti ima većinu sa partijom bliskom Milatoviću,  pa vlast u Podgorici može formirati bez URE Dritana Abazovića, koalicionog partnera Milatovićevih snaga.   Iz Abazovićeve URE su stigle optužbe na račun novog pravca PzPG, dok im Mujović, kaže, drži otvorena vrata ako žele da se vrate na “poznati teren”. URA svakako više nema nepoznati teren.

Nepoznati teren je još i sastanak Milatovića i Spajića koji se odigrao krajem prethodne sedmice. Spajić je saopštio prije sastanka da ide „da izbavi Milatovića iz zagrljaja DPS-a“.  Nakon sastanka, ni on ni Milatović nijesu saopštili ništa, a do danas je tajna o čemu su razgovarali i šta su dogovorili.  Ko je koga izbavio i od čega.  Zbunjujuće je svakako što je nakon sastanka Milatović par dana nastavio da kritikuje vlast, a potom okrenuo priču na građanski centar i jedinstveni PES.  Da li  je u međuvremenu bilo još nekih razgovora iza zatvorenih vrata, javnost ne zna.

Teško  da se ovako važne pretumbacije u CrnojGori mogu desiti mimo znanja  i uticaja međunarodnog faktora. Preciznije Kvinte. Kakav i koliki je to uticaj može se samo nagađati,  ali je primijetno da su strane adrese u Crnoj Gori ovih dana,  oko formiranja vlasti u Podgorici,  vrlo suzdržane. Nemaju primjedbi, možda bi se moglo reći .

Milatović je priču o građanskom centru aktuelizovao još ranije, tokom boravka u Briselu.   Krajem novembra saopštio je da će po povratku iz Brisela pozvati premijera Milojka Spajića na dijalog. „Okupljanje građanskog i evropskog centra, koji će diktirati tempo društvenih promena do ulaska Crne Gore u EU, ideja je koja je veća od svakog pojedinca ili partije“, poručio je. Kazao je da smatra da je u narednom periodu neophodno prevazići nesuglasice između snaga koje pripadaju građanskom centru i zajednički krenuti ka ostvarivanju najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja – članstvu Crne Gore u EU do 2028. godine.

I Brisel  je potezima davao znak da želi „građanski centar“ u Crnoj Gori, koja je ove godine dobila IBAR, ali istovremeno zaradila blokiranje zatvaranja poglavlja 31 od strane susjedne Hrvatske.  Stigla je na naplatu politika podjela i tenzija, i Rezolucija o Jasenovcu izglasana glasovima parlamentarne većine,  pogurana od strane bloka Aleksandra Vučića u Crnoj Gori.

U narednom periodu, a nakon što je Spajić zvaničnim saopštenjem prihvatio ponudu Milatovića da se sastanu radi evropskog puta zemlje, premijer i Predsjednik su zaoštrili retoriku. Sastanak se desio tek krajem prošle sedmice, a njegov rezultat ostao tajna. Javnost je isključena iz procesa.

Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta u Podgorici,sve su prilike  da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo