Povežite se sa nama

MONITORING

Ko krije nalogodavce

Objavljeno prije

na

Damir Mandić osuđen je u ponedjeljak na kaznu od 30 godina zatvora jer je, kako je obrazloženo u presudi Višeg suda u Podgorici, kao saizvršilac, zajedno sa nepoznatim osobama, planirao i izveo ubistvo Duška Jovanovića, koji je likvidiran na pragu redakcije Dana u maju 2004. godine. Viši sud je, u ponovljenom postupku, uvažio gotovo sve primjedbe Apelacionog suda i oštre kritike na račun oslobađajuće presude koju je u prvostepenom postupku za ubistvo Jovanovića izrekao bivši sudija Radovan Mandić. Vijeće sudije Lazara Akovića glatko je odbacilo navode odbrane i konstatovalo da su, uprkos nedostatku neposrednih dokaza, posredni tragovi protiv Mandića u takvom međusobnom skladu da nedvosmisleno ukazuju na krivicu optuženoG. DOKAZI NADJAČALI ALIBI: Kao neumoljive dokaze Viši sud je naveo činjenicu da je kupovina golfa 3 iz koga je ubistvo počinjeno dogovorena sa Mandićevog telefona, kao i da su njegovi biološki tragovi pronađeni na pušci iz koje nije pucano, a koja je ostavljena unutar vozila. Po ocjeni suda Mandića terete i DNK tragovi na limenci Red Bula nađenoj nedaleko od mjesta gdje je automobil parkiran nakon zločina i barutne čestice otkrivene na crvenoj dukserici zaplijenjenoj tokom policijskog pretresa njegovog stana. Sud nije prihvatio alibi koji je odbrana nazvala savršenim, ni druga svjedočenja koja su išla u Mandićevu korist, uz obrazloženje da su pojedini svjedoci bili pristrasni i instruirani. Mnoge dileme ipak nijesu otklonjene. Nije riješena kontroverza oko limenke Red Bula za koju odbrana od starta tvrdi da je podmetnula policija, i koju je i istražni sudija odbio da uvrsti u zapisnik sa obrazloženjem da je ,,bilo ko mogao da je podmetne”. Nije objašnjeno ni kako je moguće da je u golfu 3 pronađeno samo nekoliko barutnih čestica, ako je iz tog vozila zaista ispaljeno 17 projektila na pokojnog Jovanovića. Zahtjev odbrane da se utvrdi starost tragova takođe je odbijen, kao i sugestija da se ispita mogućnost da je Mandić tragove na pušci iz koje nije pucano ostavio nekom drugom prilikom, a ne u noći ubistva. Mandić je u istrazi tvrdio da je nekada ,,od strane države bio zadužen sa istom vrstom naoružanja i da ga je davao drugima”. U sudskom postupku Mandić se branio ćutanjem, a vijeće nije ulazilo u ove rukavce njegove odbrane.

Jedno je sigurno, to ne kriju ni odbrana, ni tužilaštvo – Mandić zna mnogo više od onoga što je rekao. Njegovo inicijalno svjedočenje navodno je bilo i povod da policijski funkcioneri u prvim danima istrage za ubistvo javno prozovu Baranina Armina Mušu Osmanagića, Mandićevog bliskog rođaka, i Beranca Vuka Vulevića. Taj iskaz, koji Mandićevi advokati negiraju, prema nezvaničnim policijskim izvorima, optuženi je dao odmah nakon privođenja, ali ta nepotpisana i pravno nevalidna službena zabilješka na sudu nije prihvaćena kao dokaz. Ni policija se nije pretrgla da zatvori krug navodnih saizvršilaca, iako je i iz optužnice jasno da je u kolima bilo najmanje troje ljudi. Kako je ranije objavila TV Vijesti, uprkos ozbiljnoj sumnji, biološki uzorci Vulevića i Osmanagića upoređeni su sa tragovima iz vozila tek na četvrtu godišnjicu ubistva Duška Jovanovića. Ni to vještačenje nije dalo konkretne razultate – protiv javno osumnjičenih nikada nijesu podignute krivične prijave. Vuleviću se danas sudi za drugo krivično djelo, a Osmanagić je slobodan čovjek.

NEPOZNANICE OSTALE: Vijeće Lazara Akovića ipak je po prvi put Mandiću odredilo poziciju koju je, prema obrazloženju presude, pokrivao u noći ubistva. Konfuzna optužnica je konkretizovana – sud tvrdi da je Mandić sjedio na zadnjem sjedištu sa automatskom puškom, da je jedan saizvršilac vozio golf 3, dok je drugi pucao na Jovanovića i njegovog tjelohranitelja sa suvozačevog mjesta. Tako vijeće i objašnjava Mandićev trag na oružju koje nije korišteno prilikom likvidacije Jovanovića. Nije jasno međutim kakva je rola Mandiću bila povjerena, ako je utvrđeno da je suvozačevo sjedište bilo oboreno i da se zadnji prozori na golfu 3, iz koga je kako tvrdi tužilaštvo pucano, ne otvaraju. Sa te pozicije optuženi je mogao otvoriti vatru isključivo na sebe ili svoje partnere.

Krug i uloge direktnih izvršilaca ostaju magloviti. O motivu i mogućim nalogodavcima gotovo se ništa ne zna. Porodica Duška Jovanovića je zadovoljna presudom izrečenom Mandiću, ali poručuje da se na tome ne smije stati. ,,Osudom jednog od učesnika u ubistvu mog brata ne smije se od strane države slućaj smatrati zaključenim. Mislimo da je to samo prvi korak do otkrivanja nalogodavca, a vjerujem da država zna o kome se radi, jer nam je premijer tri dana nakon ubistva poručio da je Duška ubila osoba koja je imala najviše interesa od te likvidacije”, kaže za naš list brat Duška Jovanovića, Miodrag.

U obrazloženju presude Damiru Mandiću osuđenom da je Duška Jovanovića ubio sa umišljajem motiv se ne pominje, niti se rješava dilema da li su ubice na prvog čovjeka Dana krenule samoinicijativno, ili po nečijem nalogu. Ili su se možda interesi izvršilaca u jednom momentu poklopili sa željama nekih moćnijih ljudi, koje istraga nije ni ogrebala. Suđenje Damiru Mandiću nije dalo odgovor ni na jedno od tih ključnih pitanja koja je nophodno odgonetnuti kako bi se sklopila slagalica oko ubistva Duška Jovanovića.

ŠTA ZNA MANDIĆ: Ni proces protiv Mandića nije pravosnažno okončan. Damir Mandić ima mogućnost žalbe Apelacionom sudu. Ukoliko Apelacioni sud potvrdi presudu sudije Lazara Akovića, Mandiću, kao redovni pravni lijek ostaje i mogućnost žalbe Vrhovnom sudu, pošto mu je izrečena maksimalna zatvorska kazna.

Upućeni u istragu vjeruju da se ovaj slučaj ne može rasvijetliti do kraja, ako jedini optuženi za Jovanovićevo ubistvo ne pristane na saradnju. Odbrana je do sada zastupala stav da Mandić ne može biti osuđen za ubistvo ,,samo zato što nešto zna”. Okolnosti su se promijenile, a prikupljeni posredni dokazi, bez Mandićevog svjedočenja, koje bi im možda moglo dati nešto drugačije značenje, za vijeće sudije Lazara Akovića bili su neumoljivi. Sudija Radovan Mandić koji ih je u prvostepenom postupku drugačije tumačio, skinuo je togu,pošto je dobio signal da je vrijeme da pređe u advokate. Bilo bi u interesu svih – da Mandić otvori dušu.

Petar KOMNENIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo