Povežite se sa nama

MONITORING

Ubistvo Pukanića i crnogorse veze

Objavljeno prije

na

 

Sreten Jocić, zvani Joca Amsterdam, kontroverzni biznismen, koga bije glas da je „najopasniji Srbin,” uhapšen je u ponedeljak u elitnom beogradskom naselju Dedinje, u luksuznoj vili koju je iznajmio od Mire Marković, supruge pokojnog Slobodana Miloševića. Četrdesetogodišnji Jocić osumnjičen je da je naručio i organizovao ubistvo vlasnika hrvatskog časopisa Nacional Ive Pukanića i njegovog finansijskog saradnika Nike Franića prošlog oktobra u Zagrebu. SUSRET ĐUROVIĆA I JOCIĆA: Pukanić i Franić su likvidirani u bombaškom napadu prošlogodišnjeg 23. oktobra u centru Zagreba. Sedam dana poslije zločina zagrebačka policija je počela akciju hapšenja. Lisice su prvo stavljene Robertu Mataniću, osumnjičenom za ubistvo Pukanića, njegovom bratu Luki i Amiru Mafalaniju. Za postavljanje bombe osumnjičen je Željko Milovanović iz Doboja, koji je sve vrijeme u bjekstvu, inače bivši pripadnik rasformirane Jedinice za specijalne operacije Državne bezbednosti Srbije i višestruki bjegunac iz zatvora. Policije zemalja regiona tragaju za Milovanovićem i još jednim umiješanim, Bojanom Gudurićem, za kojima su hrvatske vlasti raspisale i nagradu od po 100.000 kuna (oko 13.500 eura) „po glavi”.  Gotovo istovremeno sa onima u Zagrebu, na parkingu u blizini granice sa Srbijom uhapšen je Slobodan Đurović, kum Joce Amsterdama koji je u Hrvatsku krenuo kako bi Roberta i Luku Matanića izvukao iz zemlje i na sigurno sklonio u inostranstvo. Đurović, koji se primiče 60-tim, rođeni je Baranin, nekadašnji pripadnik Kontraobavještajne službe Jugoslovenske narodne armije. Po odlasku u inostranstvo 1980-tih upoznao je Jocića.

 

,,Policija ima saznanja da se Đurović pre polaska u Hrvatsku sreo sa Jocićem i da je po njegovom naređenju krenuo u ,izvlačenje’ Matanića. Susretu Đurovića i Jocića u Beogradu prethodio je telefonski razgovor. Taj razgovor bio je i ključni trag koji je zagrebačku policiju doveo do Đurovića,” izjavio je u ponedjeljak za beogradski dnevnik Blic, izvor iz vrha MUP Srbije.

Za odluku da vlasnik Nacionala bude ubijen, Jocića je nedavno optužio i tajni svedok zagrebačke policije, koji je prema sopstvenoj tvrdnji u pripremama likvidacije učestvovao do dan pre zločina. ,,Ovaj svjedok saradnik do sada uopšte nije spominjan u vezi sa ubistvom Pukanića. Do sada su isljednici pritisak vršili na uhapšene Roberta Matanića i Jocinog kuma Slobodana Đurovića, nudeći im znatne povlastice ukoliko progovore. Sada je to učinio čovjek koji se dosad uopšte nije pominjao”, pisao je prošle nedjelje Nacional.

KUM I GLAVNI OPERATIVAC: ,,Ubistvo Ive Pukanića naručio je i organizovao Sreten Jocić, zvani Joca Amsterdam! On je za to angažovao Slobodana Đurovića i Roberta Matanića, koji su mjesecima pomno planirali ubistvo u Zagrebu, plaćali ostale pripadnike kriminalne grupe Jocićevim novcem i pomogli u izvršenju likvidacije Pukanića, ” navodi se u Nacionalu.

Po Nacionalu, te je rečenice, uz mnogo više korisnih detalja, nedavno hrvatskim isljednicima ispričao tajni svjedok pokajnik, hrvatski državljanin koji lično poznaje Matanića, Đurovića i Jocića i koji je s njima proteklih godina obavljao razne kriminalne aktivnosti.

,,Đurović je Jocićev kum i glavni operativac, koji za njega odrađuje sve prljave poslove, a Matanić je još pre nekoliko godina u Bugarskoj ubijao po Jocićevim nalozima”, navedeno je u Nacionalu.

Joca je ubijeđen da Hrvatska pokušava da po svaku cijenu, na silu, uvuče nekog iz Srbije u ubistvo Pukanića, objavio je prošle nedjelje sagovornik beogradskog Pressa. ,,Jocić kaže da prvo treba pažljivo pročitati izjavu sudije iz Barija koji se bavio švercom cigareta, o čemu je Pukanić pisao, pa tek onda vidjeti i razmisliti kome je eventualno smetao taj čovjek! Joci sigurno nije,” rekao je tada sagovornik Pressa.

U januaru je Nacional pisao kako su, tada, kao naručitelji, pominjani Vladimir Zagorec, Stanko Subotić Cane i Joca Amsterdam.
Nekadašnji zamjenik hrvatskog ministra odbrane Vladimir Zagorec očekuje u zatvoru u Zagrebu suđenje za pronevjeru. Kontroverzne srpske biznismene Subotića i Jocića je kao organizatore i naručitelje u iskazu istražnom sudiji označio u to vrijeme Robert Matanić, jedan od atentatora na Pukanića i Franića. Matanić je, navodno, ispričao da je informacije dobio od Đurovića, osumnjičenog da je bio glavna veza između izvršitelja i naručitelja atentata.

Nacional navodi da hrvatska policija raspolaže čvrstim saznanjima da se Zagorec, Subotić i Jocić međusobno poznaju iz vremena rata na prostorima bivše Jugoslavije. To baca potpuno novo svijetlo na činjenicu da je Subotić, zajedno sa svojim saradnicima, krajem 1990-ih dobio hrvatsko državljanstvo i to kao osoba od naročite važnosti za Republiku Hrvatsku, objavio je taj list.

 

SUBOTIĆ, ĐUKANOVIĆ I KESTNER: Nacional je tada ponovo pominjao i vezu između Mila Ðukanovića i Stanka Subotića, koji je, navodno, pretio da će kad-tad ubiti Pukanića zbog serije tekstova o duvanskoj mafiji. Subotić je sa Ðukanovićem u tim tekstovima iz 2001-te označen kao protagonista duvanske mafije na Balkanu. Časopis je prenio i da je više stranih diplomata i tajnih službi kao osobu koja bi mogla imati ključne informacije o pozadini atentata, njegovim finansijerima i naručiteljima, označilo Srećka Kestnera, crnogorskog državljanina sa hrvatskim pasošem. Kestner je 2001. dao dva intervjua za Nacional o crnogorskoj i srpskoj duvanskoj mafiji, koji su razotkrili veliku kriminalnu operaciju prebacivanja ilegalnih cigareta preko Crne Gore na tržište Italije i Zapadne Europe. Tada su kao glavni akteri afere označeni Đukanović i Subotić. Direkcija za borbu protiv mafije u Bariju zatražila je 5. oktobra 2008, zbog mafijaškog udruživanja radi šverca cigareta u Italiju, pokretanje sudskog postupka protiv 14 osoba, među kojima i nekih bliskih saradnika Mila Đukanovića. Kako su prenijeli mediji, tada je izričito napomenuto da Đukanović nije optužen samo zato što uživa diplomatski imunitet.

 

PREKOMANDOVAN PERUNIČIĆ

Istovremeno sa hapšenjem Jocića u Beogradu, straža u Kazneno popravnom zavodu u Sremskoj Mitrovici prebacila je osuđenika Miloša Peruničića iz poluotvorenog dela u zatvoreni deo. Robert Matanić, koji je osumnjičen za ubistvo Pukanića, dovodio je Peruničiča u vezu sa likvidacijom vlasnika Nacionala. Matanić je rekao hrvatskim istražiteljima da je Milovanovića i Gudurića, osumnjičene kao direktne izvršioce ubistva Pukanića i Franića, upoznao u zatvoru u Sremskoj Mitrovici i to preko Peruničića iz Crne Gore.  Peruničić je zajedno sa Milovanovićem uhapšen zbog pljačke Delta banke. On je ispričao da je zajedno sa njima planirao neuspjeli bijeg iz zatvora. Peruničić se u vrijeme ubistva Pukanića nalazio na odsustvu iz zatvora, da bi se poslije likvidacije hrvatskog novinara i izdavača uredno vratio u zatvor u Sremskoj Mitrovici, izvijestili su beogradski mediji.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆ PREDLOŽIO ŽUGIĆA ZA TREĆI MANDAT GUVERNERA: Da je vječan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanovićev cilj nastavka kontrole bankarskog sektora je jasan, nepoznanica je da li će se u parlamentu sastaviti većina spremna da mu pomogne da taj cilj i ostvari.  Po cijenu još jednog moćnika u trećem mandatu

 

,,Dr Radoje Žugić, ministar finansija, na sjednici od 25. februara 2015, informisao je Vladu, da u ovom trenutku nije moguće obezbjediti ponudu koja će sadržati povoljnije uslove kreditiranja poljoprivrede u odnosu na ponudu Abu Dabi fonda za razvoj”, navodi se u dokumentu, koji Monitor prvi put objavljuje, a koji je Vlada uputila Investiciono razvojnom fondu (IRF) u martu 2015. Tu se citira i Žugićev stav o usaglašenom mišljenju dva ministarstva i IRF-a u vezi sa dva najozbiljnija  pitanja koja se tiču ovog ugovora – troškova valutnog rizika i rizika odobrenja, odnosno procedure kreditnog rizika.

Strah je, pokazalo se, bio  opravdan, pa je nakon četiri godine, u aprilu 2019, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo izviđaj koji se odnosi na radnje prilikom raspodjele i trošenja 23 miliona dolara kredita iz ovog fonda. Prethodni ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je po dolasku na čelo tog resora dokumentovao da je novac u državu ušao mimo računa državnog trezora, i da u dokumentaciji nema garancije od 50 miliona koju  je država dala za taj kredit, u okviru Zakona o budžetu za 2015. godinu.

Javnost je tada saznala da je novac išao preko posebnog računa koji je nazvan ,,specijalnim” i koji je u Prvoj banci otvorio tadašnji ministar poljoiprivrede i aktuelni poslanik DPS-a Petar Ivanović. Skupština je na  zahtjev SDT-a Ivanoviću ukinula poslanički imunitet. U sklopu istrage saslušani su i bivši direktor fonda Zoran Vukčević, nekadašnji ministar poljoprivrede u prelaznoj Vladi 2016. godine i aktuleni državni sekretar u tom resoru Budimir Mugoša i procjenitelj Milan Adžić. Na saslušanju u SDT-u bili su i korisnici Abu Dabi kredita, među kojima i vlasnik kompanije Vektra Dragan Brković. Jedini koji nije saslušan je Žugić.

Specijalno tužilaštvo je tokom 2018. ispitivalo minuli rad guvernera CBCG povodom prijave o zloupotrebama novca za udruženja penzionera i naplaćivanja članarina u periodu od 2004. do 2010. kada je bio direktor Fonda PIO. Dok je bio na ovoj poziciji državni fond je učestvovao u transakcijama kojim je Prva banka, familije Đukanović, vraćala kredit Vladi Crne Gore. Ocjena da su transakcije između Prve banke u Vlade sumnjive bile su povod za sukob tadašnjeg guvernera CBCG Ljubiše Krgovića sa Milom Đukanovićem i njegovom DPS većinom. Ubrzo je spremljen novi Zakon o CBCG, Krgović je smijenjen, a zamijenio ga je Žugić.

On je prije toga ispekao zanat kao predsjednik Upravnog odbora Prve banke, i 2008. godine pomogao da se od Ministarstva finansija dobije zajam od 44 miliona evra za spas banke, nakon godina nezakonitih i neregularnih finansijskih aranžmana koji su obilježili njeno poslovanje od kada je Aco Đukanović postao njen najveći akcionar (vlasnik).

I tada je je reagovalo tužilaštvo pa je 2012. vođena  istraga protiv Žugića i ministra finansija Igora Lukšića zbog zloupotrebe ovlašćenja u vezi sa slučajem Prve banke. Kao i u ostalim slučajevima koji se tiču Đukanovića i njegove najbliže okoline, sve prijave su odbačene. Ili arhivirane, pod šifrom „istraga je u toku“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE KRAJ POLITIČKE KRIZE: Država na pauzi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako će se razriješiti duboka politička kriza u kojoj se nalazi zemlja, niko ne zna. Institucije su ili u blokadi, ili na pauzi. Jedino predano rade političke partije, u susret lokalnim izborima 23. oktobra

 

Nakon burne prethodne sedmice, u kojoj se, makar u medijima, masovno razrješavalo s funkcija i tumačio Ustav – zatišje. I parlament, pred kojim je u narednom periodu glasanje o nekoliko inicijativa, od one za razrešenje predsjednika države, preko „zaboravljene“ inicijative za razrešenje predsjednice Skupštine, do zahtjeva Đukanovića za skraćenje mandata Skupštini – pauzira.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović rekla je da će se sjednica, na čijem je dnevnom redu njeno razrješenje, nastaviti nakon što to zatraže poslanici koji su tražili pauzu, i podsjetila da je potpredsjednica  Skupštine Branka Bošnjak dala pauzu na zahtjev Poslaničkog kluba Demokratskog fronta. Pauza, kako su izračunali neki od poslanika, traje duže od 624 sata.

Istovremeno, predsjednica Đurović je za kraj sedmice, petak 30. septembar,  zakazala vanrednu sjednicu na kojoj bi trebalo da se glasa o Đukanovićevom predlogu za skraćenje mandata Skupštini. Ukoliko bi taj predlog prošao, raspisali bi se vanredni parlamentarni izbori. Malo je vjerovatno, procjenjuju mediji i analitičari, da će u petak, kada ovaj broj Monitora bude na trafikama, parlament imati većinu za raspravu i glasanje o skraćenju mandata Skupštini, na zahtjev predsjednika države. Prema nezvaničnim informacijama, avgustovski pobjednici u parlamentu neće podržati dnevni red sjednice koju je inicirao predsjednik države.

Đukanović je 23. septembra predložio skraćenje mandata sadašnjeg skupštinskog saziva, nakon što je odbio predlog avgustovskih pobjednika da bude formirana nova vlada na čelu sa Miodragom Lekićem. „Glasaćemo i protiv dnevnog reda i protiv skraćenja mandata ako bude usvojen”, saopštile su Demokrate i ocijenile da bi ukoliko bi neko iz „stare nove većine” odlučio da glasa suprotno, potvrdio da je  u „dilu sa DPS i  Đukanovićem”.

Tim povodom oglasio se i premijer tehničke vlade Dritan Abazović, tokom  višednevne posjete SAD, u koju je pošao neposredno pred posljednji rok da se Đukanoviću dostavi ponuda o novoj vladi, nakon čega su potpisi URA na dogovor avgustovskih pobjednika stavljeni sa zakašnjenjem.

Za Glas Amerike Abazović je kazao da „misli da bi trebalo da u Skupštini izglasamo inicijativu o razrešenju predsjednika Mila Đukanovića, jer se time šalje važna politička poruka, a pitanje je za pravnike da li to može da se operacionalizuje zbog situacije sa Ustavnim sudom”.  Abazović je dodao da bi, i u slučaju da ne dođe do deblokade Ustavnog suda, koji je neophodan u proceduri razrešenja predsjednika, to bila „važna politička poruka”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

„Ugovor stoljeća“ iz  2007. kojim su pod višegodišnji zakup dati hoteli Miločer i Sveti Stefan, doživio je potpuni krah, koji se poklopio sa promjenom vlasti u Crnoj Gori. Biser turističke ponude Crne Gore pod ključem je već drugo ljeto zaredom, isključen iz turističkog prometa, vidno oronuo i zapušten. Za to vrijeme u Londonu teku dva arbitražna postupka oko Svetog Stefana. Prvi je podnio zakupac, kompanija Adriatic properties protiv tri državne firme, HG Budvanska rivijera, HTP Miločer i Sveti Stefan Hoteli, kao i  protiv Ministarstva ekonomije i turizma. Vlasnik Svetog Stefana i Hotela Miločer, kompanija Sveti Stefan Hoteli, vodi istovremeno arbitražni postupak protiv zakupca.

Na primjeru Svetog Stefana vidljivo je kakvu je privilegije zakupac uživao tokom prethodnih 13 godina najma. Ugovor o zakupu drastično je izmijenjen na štetu države. Prethodno ugovoren iznos godišnje naknade od 1,9 miliona eura smanjen je za 30 odsto dok je rok zakupa produžen sa 30 na 45 godina.

Kruna ustupaka koje su Vlada i Skupština Crne Gore ovom zakupcu napravile, bila je dozvola za gradnju stanova za tržište na najatraktivnijem dijelu Crnogorskog primorja, u samom Miločerskom parku, na nekadašnjem imanju  dinastije Karađorđević.

Miločer je trenutno građevinsko ruglo bivše vlasti i zakupca. Neshvatljiva devastacija vrijednog prostora Miločerskog parka sa betonskim višespratnicama u njemu, ne ostavlja nikoga ravnodušnim. Gradilište je napušteno a prema izjavama Petrosa Statisa, zakupac neće nastaviti tu investiciju.

Grad hotel Sveti Stefan je zatvoren „jer ljudi mogu da plivaju zajedno sa gostima hotela, a to nikada nije bio dio plana. U polu-privatni rizort ne bi nijedan investitor uložio, pa ni Aman“, naveo je između ostalog  Statis.

Projekat Montrose je druga priča  ali sa istim akterima iz tadašnje Vlade. Vlada je 2009. godine sa navedene dvije kompanije, Nortstar i Eqest Capital, zaključila ugovor o zakupu 510.927 m2  zemljišta u zoni morskog dobra u naselju Rose, na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica, na 90 godina. Iza navedenih kompanija, prema izjavama odbjeglog biznismena Duška Kneževića, stoji njegov kum, Branislav Gvozdenović, višegodišnji ministar i visoki funkcioner DPS-a. Vlada je Konzorcijumu dala ekskluzivna prava u pogledu korišćenja zemljišta i dijela morske obale.

Posebno je zanimljiv ugovor koji je Konzorcijum zaključio sa JP Morsko dobro, 2019. godine. Prema tom ugovoru investitoru je dat dio obale na lokalitetu Rt Dobrič u dužini od 1.500 metara, sa akva prostorom površine 62.445 m2, na rok od 90 godina. Zakupac je oslobođen plaćanja zakupnine morskog dobra tokom izgradnje turističkog kompleksa. Konzorcijumu je bilo dozvoljeno „modeliranje“ obale, povećanje površine nasipanjem mora radi izgradnje plaža, privezišta i pristaništa… Ugovorom je dato i ekskluzivno pravo svojine nad izgrađenim objektima kao i pravo da djelove zakupljenog morskog dobra proglase privatnim posjedom. Sva prava JP Morsko dobro, na ovom dijelu obale, prelaze na Nortstar i partnere. Skrivene i zvanične.

Predlog ugovora po kojem je investitor oslobođen plaćanja naknade za morsko dobro stigao je u direkciju JPMD iz Ministartva održivog razvoja i turizma i Ministarstva finansija.

Protokol o pravosnažnosti ugovora potpisan je 2013. od kada traju obaveze investitora da u prvoj fazi gradnje, u prvih pet godina, investira oko 140 miliona eura. Taj iznos je kasnije smanjen na 80 miliona, sa novim rokovima. Potpisivani su aneksi ugovora, prema jednom od njih Opština Herecg Novi preuzela je obavezu izgradnje infrastrukture do lokacije za Monterose.  Za proteklih deset godina niti su izgrađeni putevi, ni vodovod, a za najavljeni luksuzni rizort nije ugrađena nijedna cigla. Ali je investitor platio naknadu za zemljište, unaprijed za 10 godina, do 26. avgusta 2023., u iznosu od 3,9 miliona eura.

Trinaest godina kasnije, potpisnici ugovora svaljuju krivicu jedni na druge, da bi u konačnom kompanija Nordstar obavijestila Vladu da napušta projekat na Luštici.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović rekao je da želi sastanak sa pravim vlasnicima projekta i da je Ministarstvo spremno učiniti sve kako bi zaštitilo interese Crne Gore, da se u direktnoj komunikaciji otklone problemi i da se investicija realizuje transparentno. Do sastanka nije došlo jer su predstavnici investitora zahtijevali susret izvan Crne Gore. Kao krajnji rok za razgovor između Vlade i vlasnika, određen je 23. septembar.

Međutim, premijer Dritan Abazović bio je konkretniji.

„U ovom projektu nisu ispunjene obaveze koje su morale da se ispune. Investitori odlaze jer je neko prethodno loše radio ugovore sa njima. Svaka stvar se završavala na mufte. Nefer odnos prema investitorima treba tražiti kod Vlada od broja 40 do 42“, kazao je Abazović.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo