Povežite se sa nama

MONITORING

Ubistvo Pukanića i crnogorse veze

Objavljeno prije

na

 

Sreten Jocić, zvani Joca Amsterdam, kontroverzni biznismen, koga bije glas da je „najopasniji Srbin,” uhapšen je u ponedeljak u elitnom beogradskom naselju Dedinje, u luksuznoj vili koju je iznajmio od Mire Marković, supruge pokojnog Slobodana Miloševića. Četrdesetogodišnji Jocić osumnjičen je da je naručio i organizovao ubistvo vlasnika hrvatskog časopisa Nacional Ive Pukanića i njegovog finansijskog saradnika Nike Franića prošlog oktobra u Zagrebu. SUSRET ĐUROVIĆA I JOCIĆA: Pukanić i Franić su likvidirani u bombaškom napadu prošlogodišnjeg 23. oktobra u centru Zagreba. Sedam dana poslije zločina zagrebačka policija je počela akciju hapšenja. Lisice su prvo stavljene Robertu Mataniću, osumnjičenom za ubistvo Pukanića, njegovom bratu Luki i Amiru Mafalaniju. Za postavljanje bombe osumnjičen je Željko Milovanović iz Doboja, koji je sve vrijeme u bjekstvu, inače bivši pripadnik rasformirane Jedinice za specijalne operacije Državne bezbednosti Srbije i višestruki bjegunac iz zatvora. Policije zemalja regiona tragaju za Milovanovićem i još jednim umiješanim, Bojanom Gudurićem, za kojima su hrvatske vlasti raspisale i nagradu od po 100.000 kuna (oko 13.500 eura) „po glavi”.  Gotovo istovremeno sa onima u Zagrebu, na parkingu u blizini granice sa Srbijom uhapšen je Slobodan Đurović, kum Joce Amsterdama koji je u Hrvatsku krenuo kako bi Roberta i Luku Matanića izvukao iz zemlje i na sigurno sklonio u inostranstvo. Đurović, koji se primiče 60-tim, rođeni je Baranin, nekadašnji pripadnik Kontraobavještajne službe Jugoslovenske narodne armije. Po odlasku u inostranstvo 1980-tih upoznao je Jocića.

 

,,Policija ima saznanja da se Đurović pre polaska u Hrvatsku sreo sa Jocićem i da je po njegovom naređenju krenuo u ,izvlačenje’ Matanića. Susretu Đurovića i Jocića u Beogradu prethodio je telefonski razgovor. Taj razgovor bio je i ključni trag koji je zagrebačku policiju doveo do Đurovića,” izjavio je u ponedjeljak za beogradski dnevnik Blic, izvor iz vrha MUP Srbije.

Za odluku da vlasnik Nacionala bude ubijen, Jocića je nedavno optužio i tajni svedok zagrebačke policije, koji je prema sopstvenoj tvrdnji u pripremama likvidacije učestvovao do dan pre zločina. ,,Ovaj svjedok saradnik do sada uopšte nije spominjan u vezi sa ubistvom Pukanića. Do sada su isljednici pritisak vršili na uhapšene Roberta Matanića i Jocinog kuma Slobodana Đurovića, nudeći im znatne povlastice ukoliko progovore. Sada je to učinio čovjek koji se dosad uopšte nije pominjao”, pisao je prošle nedjelje Nacional.

KUM I GLAVNI OPERATIVAC: ,,Ubistvo Ive Pukanića naručio je i organizovao Sreten Jocić, zvani Joca Amsterdam! On je za to angažovao Slobodana Đurovića i Roberta Matanića, koji su mjesecima pomno planirali ubistvo u Zagrebu, plaćali ostale pripadnike kriminalne grupe Jocićevim novcem i pomogli u izvršenju likvidacije Pukanića, ” navodi se u Nacionalu.

Po Nacionalu, te je rečenice, uz mnogo više korisnih detalja, nedavno hrvatskim isljednicima ispričao tajni svjedok pokajnik, hrvatski državljanin koji lično poznaje Matanića, Đurovića i Jocića i koji je s njima proteklih godina obavljao razne kriminalne aktivnosti.

,,Đurović je Jocićev kum i glavni operativac, koji za njega odrađuje sve prljave poslove, a Matanić je još pre nekoliko godina u Bugarskoj ubijao po Jocićevim nalozima”, navedeno je u Nacionalu.

Joca je ubijeđen da Hrvatska pokušava da po svaku cijenu, na silu, uvuče nekog iz Srbije u ubistvo Pukanića, objavio je prošle nedjelje sagovornik beogradskog Pressa. ,,Jocić kaže da prvo treba pažljivo pročitati izjavu sudije iz Barija koji se bavio švercom cigareta, o čemu je Pukanić pisao, pa tek onda vidjeti i razmisliti kome je eventualno smetao taj čovjek! Joci sigurno nije,” rekao je tada sagovornik Pressa.

U januaru je Nacional pisao kako su, tada, kao naručitelji, pominjani Vladimir Zagorec, Stanko Subotić Cane i Joca Amsterdam.
Nekadašnji zamjenik hrvatskog ministra odbrane Vladimir Zagorec očekuje u zatvoru u Zagrebu suđenje za pronevjeru. Kontroverzne srpske biznismene Subotića i Jocića je kao organizatore i naručitelje u iskazu istražnom sudiji označio u to vrijeme Robert Matanić, jedan od atentatora na Pukanića i Franića. Matanić je, navodno, ispričao da je informacije dobio od Đurovića, osumnjičenog da je bio glavna veza između izvršitelja i naručitelja atentata.

Nacional navodi da hrvatska policija raspolaže čvrstim saznanjima da se Zagorec, Subotić i Jocić međusobno poznaju iz vremena rata na prostorima bivše Jugoslavije. To baca potpuno novo svijetlo na činjenicu da je Subotić, zajedno sa svojim saradnicima, krajem 1990-ih dobio hrvatsko državljanstvo i to kao osoba od naročite važnosti za Republiku Hrvatsku, objavio je taj list.

 

SUBOTIĆ, ĐUKANOVIĆ I KESTNER: Nacional je tada ponovo pominjao i vezu između Mila Ðukanovića i Stanka Subotića, koji je, navodno, pretio da će kad-tad ubiti Pukanića zbog serije tekstova o duvanskoj mafiji. Subotić je sa Ðukanovićem u tim tekstovima iz 2001-te označen kao protagonista duvanske mafije na Balkanu. Časopis je prenio i da je više stranih diplomata i tajnih službi kao osobu koja bi mogla imati ključne informacije o pozadini atentata, njegovim finansijerima i naručiteljima, označilo Srećka Kestnera, crnogorskog državljanina sa hrvatskim pasošem. Kestner je 2001. dao dva intervjua za Nacional o crnogorskoj i srpskoj duvanskoj mafiji, koji su razotkrili veliku kriminalnu operaciju prebacivanja ilegalnih cigareta preko Crne Gore na tržište Italije i Zapadne Europe. Tada su kao glavni akteri afere označeni Đukanović i Subotić. Direkcija za borbu protiv mafije u Bariju zatražila je 5. oktobra 2008, zbog mafijaškog udruživanja radi šverca cigareta u Italiju, pokretanje sudskog postupka protiv 14 osoba, među kojima i nekih bliskih saradnika Mila Đukanovića. Kako su prenijeli mediji, tada je izričito napomenuto da Đukanović nije optužen samo zato što uživa diplomatski imunitet.

 

PREKOMANDOVAN PERUNIČIĆ

Istovremeno sa hapšenjem Jocića u Beogradu, straža u Kazneno popravnom zavodu u Sremskoj Mitrovici prebacila je osuđenika Miloša Peruničića iz poluotvorenog dela u zatvoreni deo. Robert Matanić, koji je osumnjičen za ubistvo Pukanića, dovodio je Peruničiča u vezu sa likvidacijom vlasnika Nacionala. Matanić je rekao hrvatskim istražiteljima da je Milovanovića i Gudurića, osumnjičene kao direktne izvršioce ubistva Pukanića i Franića, upoznao u zatvoru u Sremskoj Mitrovici i to preko Peruničića iz Crne Gore.  Peruničić je zajedno sa Milovanovićem uhapšen zbog pljačke Delta banke. On je ispričao da je zajedno sa njima planirao neuspjeli bijeg iz zatvora. Peruničić se u vrijeme ubistva Pukanića nalazio na odsustvu iz zatvora, da bi se poslije likvidacije hrvatskog novinara i izdavača uredno vratio u zatvor u Sremskoj Mitrovici, izvijestili su beogradski mediji.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRAVOSUĐE, BANKE I ZLOUPOTREBA MOĆI: Falsifikatom do bogatstva?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve više je povoda za sumnje u presude sudova pod komandom Vesne Medenice, tokom trajanja njene funkcije i nakon odlaska sa nje. I Dragan Senić tvrdi da je presudom zasnovanom na falsifikovanom dokumentu (mjenici AA 0889562) oštećen za ogroman novac. Pa traži reviziju i čeka odluku Tužilačkog savjeta

 

Širi se istraga o zloupotrebama nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda i Vrhovne države tužiteljke Vesne Medenice. Više nije o riječ o dva već o četiri predmeta u kojima je, sumnja se, presuđeno tako što su sudije u postupku izvršile njeno naređenje. Ne mareći za činjenice i pravdu.

O načinu na koji je funkcionisalo pravosuđe pod komandom Medenice nedavno je, u Tužilaštvu, svjedočio sudija Osnovnog suda u Herceg Novom Jovan Stanković. Novinarka TV Vijesti Svetlana Đokić predočila nam je dio njegovog iskaza o tome kako je postupio nakon što je Medenica, tada već bivša predsjednica Vrhovnog suda, od njega naručila presudu vršeći, jezikom krivičnog prava, nezakonit uticaj.

„U tom trenutku sam se našao u veoma nezahvalnoj poziciji. Da sam odbio, zamjerio bih joj se, shvatio sam da mi može vrlo lako stvoriti goleme probleme u pravosuđu, a s druge strane otvorio bih prostor za dalje pritiske da se taj predmet što prije završi, a koji bi sigurno uslijedili čim se ona za njega zainteresovala”, objasnio je Stanković u svom iskazu. „I donio sam tu (traženu – prim. Monitora) odluku, smatrajući to u tom trenutku najjednostavnijim rješenjem, da sklonim taj predmet iz kancelarije, a što je najvažnije da skinem nju sa dnevnog reda”.

U zapisniku sa saslušanja zapisano je i opravdanje hercegnovskog sudije. On se, kaže, kaje a nezadovoljne stranke mogu da se – žale.

„Ja, kao i sve sudije parničari u Crnoj Gori, predmete često lomim preko koljena…  U tim uslovima se ponekad donose odluke sa jasnim falinkama samo da bi se predmet riješio”. Pravdajući svoje postupke sudija-svjedok saopštio je da nije mogao da se odupre pritisku Vesne Medenice, ali jeste drugima koji su dolazili iz Višeg ili Apelacionog suda. Sa tih adresa je „u najmanje dva navrata”, dobijao direktne naloge kako da postupi u određenim predmetima. Ali ih, kaže, nije izvršio.

Možemo samo da razmišljamo o tome koliko je sličnih presuda donijeto u crnogorskim sudnicama. Po predočenom modelu: predmet sklonim iz kancelarije, moćnika skinem s dnevnog reda. A možemo i da se zapitamo šta je sa onima kojima su takve presude, jednostavne i efikasne, nanijele nepravdu i, nerijetko, donijele velike egzistencijalne probleme. Posebno ako pretpostavimo, a za to već postoji jak osnov sumnje, da se niz presuda donijetih pod pritiskom onih koji mogu da naruče ili kupe pravdu protezao od najnižih do najviših sudskih instanci. Odnosno, od osnovih do Vrhovnog suda.

Iz arhiva sumnjivih slučajeva izdvojimo jedan. On je dio priče o švajcarskim kreditima koje je nekadašnja Hypo Alpe Adria Banka (HAAB) svojim klijentima isplaćivala u domaćoj valuti (eurima) a nominalno obračunava u švajcarskim francima. Da bi naknadno, na kursnim razlikama, ostvarila ogromnu razliku. Gurajući u probleme i bijedu nekoliko stotina svojih klijenata u Crnoj Gori. I hiljade njih u regionu.

„Poslovanje Hypo Alpe Adria Grupe u Jugoistočnoj Evropi najveći je kriminalni akt nakon Drugog svjetskog rata”, ocijenio je Kristijan Bohler, inspektor austrijske policije i vođa posebnog tima zaduženog za istraživanje afere Hypo u Beču.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREDSJEDNIK PRIVREDNOG SUDA – VOĐA ORGANIZOVANE KRIMINALNE GRUPE?: Od Vrhovnog suda do ZIKS-a

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iskustvo  uči da bi do pravosnažnog okončanja postupka protiv Blaža Jovanića i Vesne Medenice mogle proći godine. Crnogorsko pravosuđe još će se duže nositi sa posljedicama njihove vladavine. Ako dobije priliku da se oporavi

 

Nedugo za Vesnom Medenicom, nekadašnjom VDT i višestrukom predsjednicom Vrhovnog suda, u pritvorsku jedinicu spuškog zatvora (ZIKS, ili po novom, UIKS) stigao je predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić. Direktno iz kancelarije nakon što je, prema nezvaničnim informacijama, osumnjičen da je zloupotrijebio položaj i formirao kriminalnu organizaciju koja je, u makar desetak stečajnih postupaka, stranke oštetila za iznose koji se mjere milionima eura.

I površno upućeni u višedecenijska dešavanja u pravosuđu prepoznali su, u tom spletu okolnosti, još jedno preklapanje u biografijama dvojca koji je, godinama, vedrio i oblačio ovdašnjim sudnicama. I blisko sarađivao – formalno i, sumnja se, neformalno – na predmetima od zajedničkog interesa.

Kada je Blažo Jovanić, sa mjesta parničara i sudije Osnovnog suda u Podgorici, u aprilu 2014, neočekivano izabran za predsjednika Privrednog suda, preskačući uobičajenu dinamiku napredovanja u sudskoj hijerarhiji, analitičari nijesu imali dileme o uzrocima njegovog profesionalnog uzleta. Baš kao ni u ocjeni da je za tu odluku, operativno, najzaslužnija bila Vesna Medenica. Razlike su bile samo u interpretativnim finesama.

Jedni su  imenovanje Jovanića cijenili kao „pokušaj Medenice da zaštiti predmete koji se direktno tiču članova i poslova uže familije Đukanović“, dok su drugi bili direktniji, tvrdeći da je Jovanić „doveden na tu odgovornu funkciju direktno po nalogu Aca i Mila Đukanovića, a sve u cilju da se kontroliše prodaja imovine Kombinata aluminijuma u stečaju“.

Slijed događaja potvrdio je ova predviđanja. Ali i pokazao da se Jovanićeve ambicije nijesu zadržavala samo na zaštiti interesa  prve familije.

Pronevjera novca iz blagajne Vrhovnog suda, 2006. godine, dovela je Jovanića u fokus interesovanja javnosti. On je tada, kao šef  kabineta tadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda Ratka Vukotića osumnjičen da je zloupotrijebio položaj i učestvovao u pronevjeri skoro 330 hiljada eura iz sudske kase.  Jovanić, tada već sudija Osnovnog suda, oslobođen je sumnji usljed nedostatka dokaza (ceh je platila blagajnica).

O kolopletu veza i uticaja svjedoči i epizoda iz poslovne biografije njegovog brata Bora Jovanića. On je, kao carinik, osuđen na godinu zatvora zbog primanja mita u vrijeme kada je Blažo već bio sudija Osnovnog suda. Nakon pola izdržane kazne pomilovao ga je tadašnji predsjednik Filip Vujanović. Na prijedlog Duška Markovića, ministra pravde iz tog doba. Javnost je, zahvaljujući NVO MANS, saznala da je Jovanić vraćen na posao u Upravu carina, suprotno svim zakonskim propisima. Podigla se prevelika prašina, Jovanić je napustio Upravu carina i novi posao našao kod Aca Đukanovića.

Kao sudija Osnovnog suda Blažo Jovanić je opravdao očekivanja svojih zaštitnika i promotera. Po tužbi Stanka Subotića osudio je Monitor. Kada je propao pokušaj da nas osudi za nanošenje duševnog bola kontroverznom tužiocu (čije je saslušanje odbio) Jovanić je Monitor proglasio krivim zato što, navodno, Subotićevo reagovanje nije objavljeno na zakonom propisan način.

Vijesti je osudio zbog prenošenja izjave poslanika Nebojše Medojevića koji je kritikovao (tadašnju) privatizaciju Željezare u Nikšiću i doveo u pitanje kredibilitet njenih novih vlasnika. Isti su, da pomenemo, kasnije pobjegli iz Nikšića ostavljajući dugove a odnoseći sa sobom svu vrjedniju pokretnu imovinu kompanije.

Konačno je dara prevršila mjeru, pa je Jovanić, kao sudija u postupku po tužbi kompanija Lutrija i Džek pot (Sava Grbović i Branislav Mićunović) protiv Daily Pressa (izdavač Vijesti) i MANS-a, izuzet zbog pristrasnosti. Tek nakon trećeg zahtjeva tuženih.

Prelazak na dužnost u Privredni sud, pozicionirao je Jovanića na skali uticaja. Kao što je višestruko uvećao štetu koju je on, sa nove pozicije, proizvodio ovdašnjoj privredi, ali i cijelom društvu.

Njegovim odlukama nepristrasnim sudijama su oduzimani predmeti, nepodobni su premještani sa sistemski važnih funkcija, a protiv nesalomivih su pokretani discilinski postupci s naumom da se, uz pomoć Medenice i njenog Sudskog savjeta, istjeraju iz sudnice.

Jovanić je mandat u Privrednom sudu započeo pomenutom aferom KAP. Kao stečajni sudija u postupku morao je biti u toku prodaje imovine bankrotirale firme. A ona je Veselinu Pejoviću i njegovom Unipromu prodata uz kršenje praktično svih postojećih pravila i procedura.

Stečajni upravnik Veselin Perišić prodao je imovinu koja nije pripadala KAP-u;  Kupac godinama nije platio „kupljeno“; Država i Opština Podgorica častile su ga, nakon potpisivanja kupoprodajnog ugovora, sa nekih 2,5 miliona kvadrata građevinskog zemljišta uz oproštene komunalije, uz sumnje da je taj aranžman ugovoren ranije, mimo znanja drugih potencijalnih kupaca; Stečajni upravnik je novom vlasniku iznajmljivao radnike i iz stečajne mase plaćao fizičko obezbjeđenje (stražare) prodate imovine, a stečaj je okončan tek krajem prošlog ljeta. Povjerioci su namirili manje od 10 odsto svojih (priznatih) potraživanja a Pejović je nekoliko mjeseci kasnije zaustavio proizvodnju u svojoj fabrici.

Nabrojati sve one koji su podnijeli krivične prijave zbog (ne)postupanja stečajnog sudije i upravnika zahtijevalo bi još jedan, makar ovoliki, pasus. Ne znamo, ipak, da li su i  za slučaj KAP  Jovanić i grupa njegovih saradnika privedeni u ponedjeljak. Čekamo zvanične informacije iz SDT-a.

Jovanić, uporedo sa poslom predsjednika Privrednog suda obavlja, ili je obavljao, posao stečajnog sudije u KAP-u, Boksitima, Radoju Dakiću, Vektri Boki, Brodogradilištu Bijela, Onogoštu, uz još nekoliko stotina stečajnih postupaka manje vrijednosti. Karakteristično za većinu njih  je da se radi o kompanijama koje su bile, ili su prešle, u vlasništvo nekog od ovdašnjih pobjednika tranzicije. I da su stečajni postupak u njima pratile sumnje i optužbe zbog brojnih, velikih, zloupotreba.

Veselin Pejović je, uz KAP, kupio i imovinu Boksita u stečaju ali i njihovu koncesiju za kopanje crvene rude. Opet uz brojne kontroverze.

Veselin Barović nije uspio u naumu da državno zemljište, 1,5 miliona kvadrata u zaleđu Velike plaže, urbanizuje i proda kao svoje vlasništvo. Iako je stečajni upravnik Žarko Ostojić (Jovanićev kum i kolega iz afere pljačka Vrhovnog suda) u više navrata oglašavao prodaju tog zemljišta. Znajući da ono ne pripada Solani.

Dragan Brković, vlasnik HTP Boka uhapšen je prošlog ljeta zbog sumnji da je novac dobijen prodajom imovine svog preduzeća u stečaju, umjesto povjeriocima, distribuirao sebi bliskim kompanijama iz nekadašnjeg sistema Vektra (bankrotirala i promijenila vlasnika). Prethodno je, uz pomoć Blaža Jovanića, godinama blokirao  uvođenje stečaja koji su tražile banke kojima je dugovao. Bivši radnici Boke godinama su upozoravali na zloupotrebe ali Jovanić i stečajni upravnik koga je imenovao (navodno, još jedan njegov kum)  nijesu imali sluha za njih. Dok se nije umiješalo SDT.

Kao što je i Vesna Medenica ostajala slijepa na njegove propuste i, moguće, nezakonite radnje.

Udruženje za zaštitu interesa manjinskih akcionara DKP-a (njih je bilo 3.600), nezadovoljno načinom na koji je proveden stečajni postupak u njihovom preduzeću, uložilo je u novembru 2015.  Privrednom sudu zahtjev za reviziju postupka. I ako je u pitanju postupak koji bi trebalo da se rješava po ubrzanoj proceduri, njihov zahtjev čamio je, skriven, sve do jula 2020. Tek tada, nakon skoro pet godina,  proslijeđen je na postupanje Vrhovnom sudu. Sporna imovina je do data trajno izgubljena. Reakcije Medenice nije bilo.

Na krivičnu prijavu koju su protiv Jovanića državnom tužilaštvu podnijeli predstavnici Udruženja još nije bilo zvanične reakcije.

Zanimljiva je i priča sa predmetom vezanim za odluku EPCG-a da od Aca Đukanovića i italijanske A2A kupi većinski paket akcija Rudnika uglja u Pljevljima. Jovanić je taj predmet oduzeo sudiji Nataši Bošković nakon što je ona, dva puta, donosila mjeru privremene zabrane sprječavajući da se taj posao pravno okonča dok se ne razriješe kontroverze koje su ga pratile. I krivične prijave dijela manjiskih akcionara EPCG-a ostale su bez reakcije tužilaštva ali i Sudskog savjeta.

Nabrajanje bi moglo potrajati. Ipak, tek treba da saznamo za šta, konkretno, SDT sumnjiči Jovanića i njegove saradnike. Onda treba napisati optužnicu koju, opet, mora da potvrdi nadležni sud. Odnosno, neko od Jovanićevih kolega – on je i dalje sudija i predsjednik Privrednog suda. Kad sve to prođe predviđenu proceduru predmet treba dovesti do pravosnažne presude.

Iskustvo uči (suđenja za aferu Telekom, Koverta (Slavoljub Stijepović), Carine (Miomir Mugoša) da bi do okončanja tog postupka mogle proći godine. Uz mogućnost da se predmet okonča plaćanjem odštete optuženim pa pravosnažno oslobođenim (Šarić, Kalići…).

Crnogorsko pravosuđe još će se duže nositi sa posljedicama vladavine Medenice, Jovanića i njima sličnih. Ako dobije priliku da se oporavi.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo