Povežite se sa nama

MONITORING

Ubistvo Pukanića i crnogorse veze

Objavljeno prije

na

 

Sreten Jocić, zvani Joca Amsterdam, kontroverzni biznismen, koga bije glas da je „najopasniji Srbin,” uhapšen je u ponedeljak u elitnom beogradskom naselju Dedinje, u luksuznoj vili koju je iznajmio od Mire Marković, supruge pokojnog Slobodana Miloševića. Četrdesetogodišnji Jocić osumnjičen je da je naručio i organizovao ubistvo vlasnika hrvatskog časopisa Nacional Ive Pukanića i njegovog finansijskog saradnika Nike Franića prošlog oktobra u Zagrebu. SUSRET ĐUROVIĆA I JOCIĆA: Pukanić i Franić su likvidirani u bombaškom napadu prošlogodišnjeg 23. oktobra u centru Zagreba. Sedam dana poslije zločina zagrebačka policija je počela akciju hapšenja. Lisice su prvo stavljene Robertu Mataniću, osumnjičenom za ubistvo Pukanića, njegovom bratu Luki i Amiru Mafalaniju. Za postavljanje bombe osumnjičen je Željko Milovanović iz Doboja, koji je sve vrijeme u bjekstvu, inače bivši pripadnik rasformirane Jedinice za specijalne operacije Državne bezbednosti Srbije i višestruki bjegunac iz zatvora. Policije zemalja regiona tragaju za Milovanovićem i još jednim umiješanim, Bojanom Gudurićem, za kojima su hrvatske vlasti raspisale i nagradu od po 100.000 kuna (oko 13.500 eura) „po glavi”.  Gotovo istovremeno sa onima u Zagrebu, na parkingu u blizini granice sa Srbijom uhapšen je Slobodan Đurović, kum Joce Amsterdama koji je u Hrvatsku krenuo kako bi Roberta i Luku Matanića izvukao iz zemlje i na sigurno sklonio u inostranstvo. Đurović, koji se primiče 60-tim, rođeni je Baranin, nekadašnji pripadnik Kontraobavještajne službe Jugoslovenske narodne armije. Po odlasku u inostranstvo 1980-tih upoznao je Jocića.

 

,,Policija ima saznanja da se Đurović pre polaska u Hrvatsku sreo sa Jocićem i da je po njegovom naređenju krenuo u ,izvlačenje’ Matanića. Susretu Đurovića i Jocića u Beogradu prethodio je telefonski razgovor. Taj razgovor bio je i ključni trag koji je zagrebačku policiju doveo do Đurovića,” izjavio je u ponedjeljak za beogradski dnevnik Blic, izvor iz vrha MUP Srbije.

Za odluku da vlasnik Nacionala bude ubijen, Jocića je nedavno optužio i tajni svedok zagrebačke policije, koji je prema sopstvenoj tvrdnji u pripremama likvidacije učestvovao do dan pre zločina. ,,Ovaj svjedok saradnik do sada uopšte nije spominjan u vezi sa ubistvom Pukanića. Do sada su isljednici pritisak vršili na uhapšene Roberta Matanića i Jocinog kuma Slobodana Đurovića, nudeći im znatne povlastice ukoliko progovore. Sada je to učinio čovjek koji se dosad uopšte nije pominjao”, pisao je prošle nedjelje Nacional.

KUM I GLAVNI OPERATIVAC: ,,Ubistvo Ive Pukanića naručio je i organizovao Sreten Jocić, zvani Joca Amsterdam! On je za to angažovao Slobodana Đurovića i Roberta Matanića, koji su mjesecima pomno planirali ubistvo u Zagrebu, plaćali ostale pripadnike kriminalne grupe Jocićevim novcem i pomogli u izvršenju likvidacije Pukanića, ” navodi se u Nacionalu.

Po Nacionalu, te je rečenice, uz mnogo više korisnih detalja, nedavno hrvatskim isljednicima ispričao tajni svjedok pokajnik, hrvatski državljanin koji lično poznaje Matanića, Đurovića i Jocića i koji je s njima proteklih godina obavljao razne kriminalne aktivnosti.

,,Đurović je Jocićev kum i glavni operativac, koji za njega odrađuje sve prljave poslove, a Matanić je još pre nekoliko godina u Bugarskoj ubijao po Jocićevim nalozima”, navedeno je u Nacionalu.

Joca je ubijeđen da Hrvatska pokušava da po svaku cijenu, na silu, uvuče nekog iz Srbije u ubistvo Pukanića, objavio je prošle nedjelje sagovornik beogradskog Pressa. ,,Jocić kaže da prvo treba pažljivo pročitati izjavu sudije iz Barija koji se bavio švercom cigareta, o čemu je Pukanić pisao, pa tek onda vidjeti i razmisliti kome je eventualno smetao taj čovjek! Joci sigurno nije,” rekao je tada sagovornik Pressa.

U januaru je Nacional pisao kako su, tada, kao naručitelji, pominjani Vladimir Zagorec, Stanko Subotić Cane i Joca Amsterdam.
Nekadašnji zamjenik hrvatskog ministra odbrane Vladimir Zagorec očekuje u zatvoru u Zagrebu suđenje za pronevjeru. Kontroverzne srpske biznismene Subotića i Jocića je kao organizatore i naručitelje u iskazu istražnom sudiji označio u to vrijeme Robert Matanić, jedan od atentatora na Pukanića i Franića. Matanić je, navodno, ispričao da je informacije dobio od Đurovića, osumnjičenog da je bio glavna veza između izvršitelja i naručitelja atentata.

Nacional navodi da hrvatska policija raspolaže čvrstim saznanjima da se Zagorec, Subotić i Jocić međusobno poznaju iz vremena rata na prostorima bivše Jugoslavije. To baca potpuno novo svijetlo na činjenicu da je Subotić, zajedno sa svojim saradnicima, krajem 1990-ih dobio hrvatsko državljanstvo i to kao osoba od naročite važnosti za Republiku Hrvatsku, objavio je taj list.

 

SUBOTIĆ, ĐUKANOVIĆ I KESTNER: Nacional je tada ponovo pominjao i vezu između Mila Ðukanovića i Stanka Subotića, koji je, navodno, pretio da će kad-tad ubiti Pukanića zbog serije tekstova o duvanskoj mafiji. Subotić je sa Ðukanovićem u tim tekstovima iz 2001-te označen kao protagonista duvanske mafije na Balkanu. Časopis je prenio i da je više stranih diplomata i tajnih službi kao osobu koja bi mogla imati ključne informacije o pozadini atentata, njegovim finansijerima i naručiteljima, označilo Srećka Kestnera, crnogorskog državljanina sa hrvatskim pasošem. Kestner je 2001. dao dva intervjua za Nacional o crnogorskoj i srpskoj duvanskoj mafiji, koji su razotkrili veliku kriminalnu operaciju prebacivanja ilegalnih cigareta preko Crne Gore na tržište Italije i Zapadne Europe. Tada su kao glavni akteri afere označeni Đukanović i Subotić. Direkcija za borbu protiv mafije u Bariju zatražila je 5. oktobra 2008, zbog mafijaškog udruživanja radi šverca cigareta u Italiju, pokretanje sudskog postupka protiv 14 osoba, među kojima i nekih bliskih saradnika Mila Đukanovića. Kako su prenijeli mediji, tada je izričito napomenuto da Đukanović nije optužen samo zato što uživa diplomatski imunitet.

 

PREKOMANDOVAN PERUNIČIĆ

Istovremeno sa hapšenjem Jocića u Beogradu, straža u Kazneno popravnom zavodu u Sremskoj Mitrovici prebacila je osuđenika Miloša Peruničića iz poluotvorenog dela u zatvoreni deo. Robert Matanić, koji je osumnjičen za ubistvo Pukanića, dovodio je Peruničiča u vezu sa likvidacijom vlasnika Nacionala. Matanić je rekao hrvatskim istražiteljima da je Milovanovića i Gudurića, osumnjičene kao direktne izvršioce ubistva Pukanića i Franića, upoznao u zatvoru u Sremskoj Mitrovici i to preko Peruničića iz Crne Gore.  Peruničić je zajedno sa Milovanovićem uhapšen zbog pljačke Delta banke. On je ispričao da je zajedno sa njima planirao neuspjeli bijeg iz zatvora. Peruničić se u vrijeme ubistva Pukanića nalazio na odsustvu iz zatvora, da bi se poslije likvidacije hrvatskog novinara i izdavača uredno vratio u zatvor u Sremskoj Mitrovici, izvijestili su beogradski mediji.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo