Povežite se sa nama

MONITORING

Hoće li kum otkriti nalogodavce

Objavljeno prije

na

Sreten Jocić, zvani Joca Amsterdam, provešće narednih 30 dana u pritvoru, u dijelu beogradskog Centralnog zatvora poznatom kao Hajat sa posebnim bezbjednosnim mjerama, kakve priliče ,,balkanskom kralju droge” i ,,najopasnijem Srbinu”. Specijalni sud u Beogradu odbio je kao neosnovanu žalbu odbrane na rješenje o određivanju pritvora. Sumnja se da je Jocić organizovao ubistvo Iva Pukanića. Istražuje se, međutim, ko su nalogodavci zločina. Kao motiv za ubistvo navode se i tekstovi koje je Pukanićev Nacional objavio početkom decenije o balkanskoj duvanskoj mafiji, u kojoj su glavni akteri bili Stanko Subotić Cane i crnogorski premijer Milo Đukanović. JOCA, CANE I DRUGOVI: Jocić je uhapšen 27. aprila, u luksuznoj vili koju već godinu dana iznajmljuje od Mire Marković, supruge pokojnog Slobodana Miloševića.

Tužilaštvo sumnjiči Jocića za dva krivična djela, teško ubistvo, odnosno za povezanost s atentatom na vlasnika lista Nacional Iva Pukanića i njegovog saradnika Nika Franića u Zagrebu 23. oktobra pošle godine, kao i zločinačko udruživanje na području Srbije i Hrvatske.

Jocić od Slobodana Miloševića nije preuzeo samo kuću već i advokata, Zdenka Tomanovića, koji je iznio da je njegov klijent u istrazi odbacio sve optužbe i bilo kakvu vezu s atentatom na Pukanića.

Balkanski mediji su pisali da je Joca pao kada je propjevao krunski svjedok, Jocin kum Slobodan Đurović, Crnogorac iz Bara. Tvrdi se i da je Amsterdam povezan sa Stankom Subotićem Canetom i njegovim duvanskim partnerima iz Crne Gore. Crnogorski premijer Milo Đukanović nije ostao pošteđen u medijskim špekulacijama. Vatru je dodatno potpalio izjavom, u sred afere, da mu je Stanko Subotić Cane prijatelj, a da se Pukanić bavio reketaškim novinarstvom.

Navodno, Joca Amsterdam je obezbijedio 1,5 milion eura za ubistvo Pukanića. Prema pisanju zagrebačkog Jutarnjeg lista, Joca Amsterdam je tražio od atentatora da što pre ubiju Pukanića.
Prema tom listu, svjedok saradnik u iskazu kaže da ih je Jocić požurivao jer se bojao da bi Pukanić, koji je planirao da ode u Beograd, mogao da svjedoči u aktuelnom procesu protiv Subotića i njegovih duvanskih ortaka, slično kao što je svjedočio pred italijanskim istražiteljima o duvanskoj mafiji.

DETALJI PRIJAVE: Beogradski Blic je u srijedu, ekskluzivno objavio detalje krivične prijave koju je prošle srijede protiv njega podnijela srpska policija. U prijavi se navodi da su plan za likvidaciju Jocić i njegov kum Slobodan Đurović „skovali” na sastancima u Crnoj Gori.
„Jocić se sa Đurovićem sastajao u Baru. Posljednji sastanak održan je mjesec dana prije ubistva Pukanića”, navodi se u krivičnoj prijavi, prenio je list pozivajući se na izvore srpskog MUP-a. Zbog organizacije ubistva, u Hrvatsku je Đurović odlazio četiri puta gdje se sastajao sa glavnim Jocićevim saradnikom u Hrvatskoj Robertom Matanićem.

Portparolka Uprave policije Crne Gore Tamara Popović saopštila je, međutim, da prema saznanjima crnogorske policije Pukanićevo ubistvo nije planirano u Crnoj Gori.

„Sreten Jocić je 2006. godine, s umišljajem oformio kriminalnu grupu na teritoriji Srbije i Hrvatske, čije je djelovanje imalo međunarodne razmjere. U grupi su Slobodan Đurović zvani Kardinal, Robert i Luka Matanić, Željko Milovanović… S ovim osobama Jocić je po unaprijed dogovorenom planu počinio krivično djelo teškog ubistva 23. oktobra prošle godine. Za ovaj zločin Jocić je obezbijedio milion i po eura”, navedeno je u prijavi.

sreten-jocic-bobo-djurovicSARADNJA POLICIJA: Predstavnici MUP-a Hrvatske nekoliko su puta izvijestili kolege u Srbiji da imaju ozbiljne dokaze o umiješanosti Jocića. Na sastanku u Opatiji, prije tri nedjelje, vrhu srpske policije i predstavnicima Specijalnog tužilaštva predočeno je svjedočenje tajnog svjedoka o Joci Amsterdamu. Mediji ističu i da je odluku o Jocinom hapšenju donio lično Boris Tadić, jer je i njemu organizovana mafijaška grupa navodno prijetila likvidacijom.
Istraga se, prema izvorima iz policije, neće zaustaviti samo na Jociću.
,,Srpski biznismen Stanko Subotić Cane angažovao je Sretena Jocića – Jocu Amsterdama i njegovu ekipu da ubiju Pukanića! Jocić je za to angažovao svog kuma Slobodana Ðurovića i Roberta Matanića, koji su mjesecima planirali ubistvo u Zagrebu. Motiv ubistva je Pukanićevo svjedočenje o „duvanskoj mafiji pred tužilaštvom u Bariju,” rekao je svjedok pokajnik prema pisanju Jutarnjeg lista.
Međunarodni advokatski tim Stanka Subotića insistira da njihov klijent ni na koji način nije povezan sa slučajem Pukanić. Sve spekulacije koje se ovih dana pojavljuju u štampi plod su kontinuiranih aktivnosti koje se protiv Subotića vode u posljednjih desetak godina i zbog kojih je do sada podnijeto više od 50 tužbi za klevetu, a koje su sve završene u korist našeg klijenta, tvrde advokati.
SUBOTIĆEVA ODBRANA: Prethodno je Subotić preko jednog od svojih advokata Radosava Tadića poručio za Blic da ne poznaje nijednu osobu osumnjičenu za ubistvo Pukanića. ,,Nikog od njih nikada nisam vidio, pa ni Sretena Jocića,” izjavio je Subotić, koji je advokatu Tadiću rekao da je u Ženevi u Švajcarskoj.
Za Subotićem je na snazi Interpolova potjernica, koju je raspisao Specijalni sud u Beogradu pod optužbom da je vođa kriminalne grupe koja je švercom cigareta zaradila 174 miliona dinara. Tadić je naveo kako ,,Subotić kaže da italijansko tužilaštvo nije kontaktiralo s njim u vezi svjedočenja u istrazi protiv duvanske mafije. Pukanić nije bio svjedok u pravom smislu, on nije svjedočio o švercu duvana već o tekstovima u Nacionalu – prenio je advokat Subotićevu izjavu.
Advokat Tadić je za beogradske Novosti povodom svjedoka-saradnika iz zagrebačkog Županijskog suda kazao kako ,,taj svjedok nije neposredno čuo da je naručeno ubistvo i ko ga je naručio, već je to čuo od neke treće osobe, i to su neozbiljne stvari”.
U tekstovima u Nacionalu Subotić je navođen kao šef balkanske mafije, Ðukanovićev poslovni ortak s kojim „najdirektnije dijeli švercersku dobit”. U tim tekstovima Nacional je optužio Subotića i za ubistvo Vanje Bokana u Atini 2000. i Radovana Stojičića Badže 1997. godine.
Nacional je u najnovijem broju objavio navode s audio snimka dijela intervjua koji je ovom nedjeljniku 2001. dao Srećko Kestner. Kestner je tada navodno najavio „da će crnogorski premijer Milo Ðukanović i njegov prijatelj Stanko Subotić Cane, kad-tad ubiti Iva Pukanica” zbog pisanja ovog lista o „duvanskoj mafiji”.
,,Originalni snimak tog intervjua nadležne hrvatske institucije pronašle su među privatnim stvarima Ive Pukanića”, naveo je sada Nacional. Kestner je prije osam godina dao dva senzacionalna intervjua kojima je ovaj nedjeljnik počeo seriju članaka o crnogorskoj i srpskoj „duvanskoj mafiji”.
OPASAN SVJEDOK: Prije nego što je ubijen, Pukanić je svjedočio u Bariju u istrazi o švercu cigareta, za koji su osumnjičeni Ðukanović i Stanko Subotić. ,,Ivo Pukanić bio je jedan od ključnih svjedoka optužbe i njegovo ubistvo moglo bi se odraziti na ishod ovog postupka,” izjavio je italijanski tužilac Đuzepe Šelzi.
Istraga u Bariju obnovljena je 2008. kad se Šelzi vratio na staro radno mjesto, s kojeg je 2005. bio premješten. Kada nije bio na dužnosti, dogodio se obrt u kojem je krunski svjedok Kesner odustao od iskaza protiv svog poslovnog partnera Subotića. Kesner je poslije intervjua s Pukanićem dao iskaz i hrvatskoj tajnoj službi s detaljima o pranju novca zarađenim krijumčarenjem. Poslije Kesnerovog odbijanja saradnje, Pukanić je odlučio da taj iskaz odnese Šelziju i predložio se za svjedoka.
STRAH OD ĐUROVIĆA: Slobodan Đurović navodno zna mnoge detalje veze Jocića i glavnih aktera duvanske afere.

Veza Ðurovića, poznatijeg kao Kardinal i Jocića traje godinama. ,,Ðurović je prvi Jocićev saradnik, čovjek kroz čije ruke je prošao sav njegov novac. U podzemlju je slovio za Jocićevog knjigovođu – osobu koja je novac zarađen kriminalom ubacila u legalne tokove, najviše kroz privatizaciju. Vlasnik je nekoliko firmi Grosom trejding,Veko trejd, Pangram, Vermot… U bliskim vezama je s većinom Jocićevih saradnika, medu kojima su i nekadašnji čelnici Državne bezbjednosti Srbije Jovica Stanišić i Franko Simatović,” kazao je za Blic izvor iz vrha MUP Srbije.
,,Ðurović je osoba koja Jocića povezuje s Robertom Matanićem i ostatkom hrvatske ekipe koja je imala zadatak da izvrši ubistvo. Matanić nije nasumice odabran. On je godinama dio Jocićeve kriminalne grupe… Slovio je za Jocićevog plaćenog ubicu u Bugarskoj…” rekao je izvor Blica.
,,Jocić je znao da je Matanić progovorio. Hrvatski mediji su o tome naveliko pisali. Više je strahovao od Ðurovićevog svjedočenja jer bi samo njegov iskaz mogao da ga dovede u direktnu vezu sa zločinom,” kaže izvor Blica.
Prije hapšenja, Jocić se bukvalno povukao u ilegalu, prestao je da koristi telefon, prekinuo sve kontakte na ulici i nije izlazio iz kuće, u kojoj je prošlog ponedjeljka i uhapšen, kazao je sagovornik Blica.
Prema pisanju Nacionala, u dosadašnjem toku istrage za ubistvo Pukanića, Đurović se u hijerarhiji kriminalne grupe nalazi odmah ispod Jocića.
BIOGRAFIJA: Tokom istrage koja proteklih mjeseci vođena u Hrvatskoj, rekonstruisana je Đurovićeva biografija: rođen je 15. oktobra 1954. u Baru u Crnoj Gori. Nakon srednje škole, 1973. došao je u vojnu bazu Zemunik kod Zadra, gdje je radio do 1974. Iste godine odlučio je da se preseli u Francusku.
Đurović je u Francuskoj živio sve do 2001, kad se vratio u Crnu Goru. Nacional piše da je Đurović u Baru živio godinu dana, a potom se, doselio u Beograd.
Istraga protiv Jocića u Beogradu, označena je strogo povjerljivom. U praksi su svi istražni postupci koji se vode zbog organizovanog kriminala označavaju službenom tajnom. Shodno tom pravilu, najave Jocićeve odbrane da će tražiti skidanje oznake tajnosti vjerovatno neće uroditi plodom.

(Milan BOŠKOVIĆ / Milka TADIĆ MIJOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Kovač tvrdi da je Ministarstvo pravde pažljivo sagledalo višegodišnje stanje u crnogorskom pravosuđu, koje je rezultiralo i pokretanjem krivičnih postupaka protiv najviših nosilaca pravosudnih funkcija, negativnim izvještajima evropskih partnera i NVO sektora na njihov rad, i ogromnim nepovjerenjem građana u pravosudne organe. Zbog toga žele da uvedu „dodatni modalitet utvrđivanja njihove odgovornosti“, jer dosadašnji sistem provjera „očigledno nije ispunio željena očekivanja i pokazao je nesporne limite o ovom pitanju“.

„S tim u vezi, ukazala se potreba za razmatranjem mogućnosti uvođenja procesa vetinga, kroz koji bi se utvrdila odgovornost svih onih sudija i državnih tužilaca koji su u prethodnom periodu nestručno i nesavjesno obavljali funkciju“, navodi se u saopštenju ministra pravde Marka Kovača.

On pojašnjava da „veting“ podrazumijeva procjenu imovine u vlasništvu sudija i tužilaca, članova njihovih porodica, provjeru eventualne povezanosti s kriminalom, procjenu profesionalnih kvalifikacija… U saopštenju se navodi da će Kovač započeti proceduru formiranja radnog tima (koji će pored predstavnika Ministarstva pravde činiti i predstavnici sudstva, državnog tužilaštva, civilnog sektora i međunarodni eksperti) sa zadatkom da razmotri mogućnost uvođenja veting sistema u Crnoj Gori, u skladu sa međunarodnim standardima i uz puno poštovanje ustavnih principa nezavisnosti pravosuđa.

Advokat Veselin Radulović pozdravio je tu inicijativu, ali istakao da se tome mora pristupiti ozbiljno. On je naveo upravo primjer Albanije i njihov Zakon o vetingu (Veting Law).

„Imali smo uporedna iskustva u našem susjedstvu. Albanija je uvela veting sistem 2017. godine i postigla je veoma ozbiljne rezultate kada je riječ o reformi pravosuđa. Kod njih je osnovni kriterijum bio provjera imovine nosilaca pravosudnih funkcija – sudija i tužilaca. Kada ti nosioci pravosudnih funkcija nijesu mogli da dokažu porijeklo njihove imovine, odnosno kada je ona značajno odudarala od onoga što su bili njihovi zvanični prihodi, oni su bili razriješeni funkcija. Jedan broj njih je podnosio ostavku pa se postupak obustavljao i to je bio jedan od rezultata ovog sistema. Nakon tri ili četiri godine uvođenja ove prakse, 40 odsto sudija i tužilaca je uklonjeno iz pravosuđa“, kaže Radulović.

On smatra da je neophodno uraditi kvalitetan zakon koji bi utvrdio kriterijume i da bi bilo dobro fokusirati se na dio utvrđivanja porijekla imovine.

„Moje je mišljenje da se Crna Gora ne bi trebala ograničiti samo na sudije i državne tužioce. Pod sistem vetinga lično bih sproveo i sve političare. Najmanja mjera koja bi mogla biti određena je da oni budu uklonjeni sa funkcija. Naravno to ne znači da tužilaštvo ne treba, kada prikupi dokaze, da pokrene i  krivični postupak protiv njih“, kazao je Radulović.

Kada je u Albaniji 2016. godine usvojen paket reformi pravosuđa, eksperti su predviđali da bi veting proces mogao očistiti oko 30 odsto sudija u Albaniji. Međutim, iz njihovog Instituta za demokratiju i medijaciju ističu da je pet godina nakon začetka reforme, ta brojka duplirana.

„Danas, 45 odsto od 408 sudija je izvan sistema zbog veting procesa, ostavke i drugih razloga. Iz istih razloga je izvan sistema i 37 odsto od 321 tužioca”, kazala je programska menadžerka iz te organizacije Rovena Sulstarova.

Za ovo rješenje nijesu zainteresovani samo u Crnoj Gori, već i u regionu. Transparency International u Bosni i Hercegovini već godinama priča o neophodnosti ovakve reforme pravosuđa u toj zemlji.

Kosovo i Sjeverna Makedonija godinama pokušavaju da svoje pravosuđe reformišu pomoću sistema vetinga. Predstavnici Evropske unije su, međutim, odbili da ih podrže u tom naumu.

Kosovska ministraka pravde Aljbuljena Hadžiju kazala je da su zvaničnici EU tvrdili da bi takve reforme mogle dovesti do previše ostavki, pa bi sudovi i tužilaštva postali nefunkcionalni. Tvrde da je to bio slučaj i u Albaniji gdje su preko dvije godine dva suda sa najvišim autoritetom bila disfunkcionalna.

Na Kosovu se pravosudni organi protive ovoj vrsti reforme. Prošle godine su predstavnici sudskog i tužilačkog savjeta bojkotovali zajednički sastanak sa Vladom u izradi nacrta zakona u tom procesu.

Kada je riječ o Crnoj Gori, pravnici nijesu htjeli detaljnije da komentarišu predlog dok ga ne vide „na papiru“. Dileme su ko će i kako sprovoditi proceduru. I koja Vlada, s obzirom na to da je trenutnoj, koja o tome razmišlja, izglasano nepovjerenje. Kao i Radulović, smatraju da se mora uraditi ozbiljna analiza i da se tom procesu mora pristupiti ozbiljno.

Agencija za sprečavanje korupcije saopštila je za TV Vijesti da podržava inicijativu. Međutim, strahuju da izvršna vlast proces može koristiti kao pritisak na pravosuđe.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Teoretičar politike Predrag Zenović ocijenio je da je Crna Gora ostala i bez smislene spoljne politike, te da je  i spoljnopolitički bilans Vlade gotovo jednako poražavajući kao i unutrašnji. ,,Evropske integracije stagniraju, a u očima Brisela ozbiljno je poljuljan kapacitet izvršne vlasti i društva da napreduju u tom procesu”, ocijenio je. On smatra i da je neodgovorno da se pitanjem Otvorenog Balkana bavi tehnička Vlada.

,,Nije odgovorno da Vlada, koja je u tehničkom mandatu, pa još manjinska, i sad već krnja, obavezuje državu međunarodnim sporazumom, iako bi, naravno, bio podložan ratifikaciji u Skupštini, a da se o tome nije povela šira društveno-politička debata i stvorio načelni konsenzus koji bi takav postupak učinio legitimnim. Posebno zabrinjava to što najava nije povučena nakon što je Ministarstvo objavilo negativan izvještaj”, smatra Zenović.

To nije jedini stav iz civilnog sektora da ovo pitanje ne bi trebalo da rješava tehnička Vlada.  ,,Manjinska Vlada, koja je izgubila povjerenje Skupštine i zapostavila evropske obaveze, nema pravo da uvodi Crnu Goru u Otvoreni Balkan, i to u trenutku kada država nema funkcionalne institucije“, poručila je i građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.

U međuvremenu, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić obznanio je želju pojedinih u tehničkoj Vladi da traju što duže.  On je saopštio da „postojeća Vlada treba da se rekonstruiše, s obzirom na to da već nema četiri ministra”. Vlada bi, kako je kazao, trebalo da se rekonstruiše tako što bi u nju ušli ministri iz većine od 30. avgusta 2020. godine – Demokrate i Demokratski front.

Šćekić je objasnio da je to njegov lični stav, ali i da je o tome razgovarao sa potpredsjednikom Vlade Jokovićem.

Ponuda se ne dopada Frontu, koji i dalje insistira na tome da predsjednik Milo Đukanović prihvati mandatara za Lekića, te da avgustovska većina tako formira novu 44. vladu.

Ponudu Šćekića komentarisao je poslanik Demokratskog fronta Jovan Vučurović, koji smatra da se „ne može oživjeti politički mrtvac“.

,,To bi bila kompromitacija ne samo za one koji su u Vladi i vrše dužnosti do izbora nove, nego i za one koji bi u tu Vladu ušli”, kazao je.  Vučurović  je podsjetio da je 12. decembra na dnevnom redu Skupštine  Zakon o predsjedniku Crne Gore. ,,Mi čvrsto vjerujemo da će se tu na djelu pokazati jedinstvo onih koji su pobijedili 30. avgusta 2020. godine, što će biti i dobra osnova za formiranje nove vlade”, kazao je i ocijenio da ako se ,,nekim čudnim slučajem desi da ne bude većine za izglasavanje Zakona o predsjedniku, onda smatram da su izbori u najkraćem mogućem roku najbolje rešenje”.

Za isti datum, sjednicu parlamenta 12. decembra zakazano je i glasanje za sudije Ustavnog suda, koje je bilo predviđeno za 28. novembar. Kandidati treba da budu izabrani tropetinskom većinom, odnosno sa 49 glasova od ukupno 81. To znači da pored poslanika vladajuće većine, koja ima 41 glas, izbor treba da podrži još bar osam poslanika opozicije.

Uz Venecijanske komisije pozvali su nedavno parlamentarce da hitno izaberu sudije Ustavnog suda. Oni su saopštili i da će sredinom decembra dati mišljenje povodom izmjena Zakona o predsjedniku, koje im je tražio  predsjednik Đukanović.

Iz Đukanovićevog DPS-a, bez koga nije moguća deblokada Ustavnog suda, saopštili su da su spremni da glasaju za jednog sudiju ako se povuče za njih sporni Zakon o predsjedniku i odredi tačan datum izbora. To je saopštio poslanik DPS-a Nikola Rakočević.

,,Ako te racionalne uslove za izlazak iz krize, koji su u skladu sa društvenim interesima, prihvate i sjednemo da razgovaramo, glasaćemo za jednog sudiju. Iako je proces na odboru bio veoma netransparentan i nije bio u skladu sa Ustavom”, kazao je on.

Za sada je jasno da će Demokratski front glasati opet za Zakon o predsjedniku. Ostali se tim povodom nijesu izjašnjavali.

„Mora se glasati i drugi put i naravno parlamentarna većina može da odluči da odustane od takvog predloga”, saopštio je nedavno poslanik Demokrata Dragan Krapović.

Zahtjev za povlačenje Zakona o predsjedniku ponovljen je i na trećem po redu protestu Ima nas, koji iako ne u zvaničnoj organizaciji, podržava Demokratska partija socijalista, te ostatak opozicije. Na ovonedjeljnom protestu bili su prisutni i supruga predsjednika Crne Gore Lidija Đukanović i njihov sin Blažo. Đukanović je nedavno ponovio da podržava proteste, ali da je, kako je naveo, ,,pametnije u tim prilikama dati mogućnost nekim drugim ljudima”.

Valjalo bi na svim nivoima dati mogućnost nekim drugim ljudima. Koji bi zemlju izvukli iz sve dublje političke i institucionalne krize. I haosa napravljenog zbog uskih političkih interesa.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo