Povežite se sa nama

MONITORING

Ko je garantovao za Šinavatru

Objavljeno prije

12 godina

na

nasshinawatra-protest

Posjeta Liberiji 20. aprila Taksina Šinavatre, bivšeg premijera Tajlanda pravosnažno osuđenog krivičnom presudom, otkrila je da on posjeduje crnogorski pasoš br.138kd3695. Šinavatrin tajlandski pasoš je opozvan 12. aprila a nalog za njegovo hapšenje je izdat 14. aprila ove godine nakon što je, tvrdi se, inspirisao teške sukobe u svojoj zemlji zbog kojih je otkazan samit zemalja ASEAN-a. Crnogorski zvaničnici nijesu negirali da Šinavatra ima naš pasoš. Ministar unutrašnjih poslova Jusuf Kalamperović, pozivajući se na Zakon o zaštiti podataka, kazao je da se javno neće objaviti podaci o tome kako je Šinavatra dobio pasoš. Čitav slučaj dobio je na značaju u završnici pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom o liberalizaciji viznog režima. Kada je Šinavatra stigmatizovan, Velika Britanija mu je 2007. uskratila vizu. On je naredne godine morao da opozove i svoje investicije (fudbalski klub Mančester siti) iz te zemlje. Ukoliko epilog afere bude oduzimanje Šinavatri crnogorskog pasoša, time neće biti uklonjene sumnje da se radi o nezakonitom poslu izdavanja službenih isprava, niti će biti umanjen efekat kompromitujućeg akta solidarnosti crnogorske države s osuđenim kriminalcem. Uostalom, solidarnost naših državnika s Šinavatrom je i ranije pokazana. U septembru 2006. godine, premijer Milo Đukanović je Šinavatri dozvolio da govori prije njega na 66. generalnom zasijedanju Skupštine UN. Razlog za ovo je bio vojni udar na Tajlandu kojim je Šinavatra zbačen s vlasti.

STANjE STVARI: Zakonska procedura jasno definiše način sticanja crnogorskog pasoša. Da bi neko imao pasoš mora da bude crnogorski državljanin a državljanstvo se stiče: porijeklom, rođenjem na teritoriji Crne Gore, prijemom ili po međunarodnim ugovorima i sporazumima.
Šinavatra nije porijeklom iz Crne Gore niti je ovdje rođen; njegova supruga, takođe umiješana u kriminalne poslove, nije iz Crne Gore.
Opcija da je Šinavatra postao crnogorski državljanin prijemom – isključena je. Naime, Zakon o crnogorskom državljanstvu navodi uslov da podnosilac zahtjeva ,,u Crnoj Gori i drugoj državi nije pravosnažno osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju dužem od jedne godine za krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti ili su prestale pravne posljedice osude”. U čl. 8 se dodatno precizira da se postupak izdavanja državljanstva ,,prekida do donošenja pravosnažne odluke u krivičnom postupku”.

Šinavatra je globalna medijska zvijezda. Krivični postupak i pravosnažna presuda protiv Šinavatre bila je lako dostupna činjenica o kojoj su izvještavali mediji u Tajlandu i širom svijeta. Bivši premijer Tajlanda je prošle godine pravosnažno osuđen na dvije godine zatvora zbog korupcije, jer je utvrđeno da je supruzi omogućio kupovinu zemljišta od državne agencije po tri puta nižoj cijeni od tržišne.
U Vrhovnom sudu Tajlanda se vode još tri postupka protiv Šinavatre, njegovih saradnika i porodice zbog zloupotrebe službenog položaja i drugih krivičnih djela. On je predmet istrage u još deset slučajeva. Osim toga, Šinavatra se nalazi na potjernici Interpola. Time se eliminiše mogućnost da u MUP-u nijesu znali da on ima problema s zakonom.
ZASLUŽNI KRIMINALAC: Preostala transparentna mogućnost – da je Šinavatra dobio pasoš po osnovu međunarodnog ugovora – takođe je isključena; Crna Gora i Tajland su uspostavili diplomatske odnose 2007. godine, ali nemaju ugovor o uzajamnosti dvojnih državljanstava.
Nedostatak transparentnih uslova za dobijanje pasoša, upućuje da je Šinavatra dobio pasoš na jedini preostali način – diskretnom odlukom nekog iz vrha crnogorske vlasti.
,,Jedini zakonit način na koji je Šinavatra mogao dobiti crnogorsko državljanstvo, uprkos tome što je osuđen zbog korupcije, jeste kao osoba od posebnog značaja za interes Crne Gore”, saopšteno je iz MANS-a.
Međutim, ,,postavlja se pitanje kako je Šinavatra zadužio Crnu Goru, ko je to procijenio i dao prepuruku da mu se dodijeli državljanstvo, odnosno šta je to što pravosnažno osuđenog kriminalca preporučuje kao osobu od posebnog značaja za interese države Crne Gore”, pitaju se u MANS-u.
Naredna dilema odnosi se na način i mjesto gdje je Šinavatra dobio pasoš? Pasoše je van Crne Gore moguće izdati samo u dva diplomatsko-konzularna predstavništva: u Njujorku i Frankfurtu. Ali, kako je Šinavatra na potjernici Interpola, malo je vejrovatno da je on mogao ući u SAD ili Njemačku i tamo preuzeti svoj pasoš.
Osim crnogorskog, objavljeno je kako on posjeduje još dva egzotična pasoša, Nikaragve i vjerovatno Kambodže; to možda nije konačan popis pasoša koje Šinavatra ima.

Skandal s crnogorskim pasošem bi bio dupliran ukoliko se ispostavi da je Šinvatra bio u Crnoj Gori – čiji se zvaničnici ponose saradnjom s Interpolom – i da je ovdje dao biometrijske podatke i priložio potrebnu dokumentaciju, pa na licu mjesta podigao pasoš. Uprava policije 29. aprila je demantovala da je ,,osoba pod tim imenom ulazila u Crnu Goru”.
DRŽAVNA TAJNA: Ali, činjenica je da Šinavatra ima crnogorski pasoš. Kako i kada ga je dobio? Domaći Zakon o putnim ispravama precizira da će se ,,izdavanje pasoša odbiti ako je protiv crnogorskog državljanina donijeto rješenje o sprovođenju istrage ili je podignuta optužnica” i ,,ako je odlukom međunarodne organizacije koju je priznala, odnosno kojoj je pristupila Crna Gora, crnogorskom državljaninu ograničeno kretanje”.
Broj Šinavatrinog crnogorskog pasoša, prema medijskim izvještajima, govori da je, uprkos decidnim zakonskim organičenjima, on izdat novijeg datuma – u periodu kada su se protiv njega vodili krivični postupci ili je već bio pravosnažno osuđen. Uostalom, Crna Gora tek od 2008. izdaje svoje pasoše.
Sve to dovodi do zaključka kako crnogorska vlast nema vjerodostojno objašnjenje za izdavanje isprava Šinavatri – posebno pasoša. Odluka ministra Kalamperovića da stavi embargo na informacije je razlog za sumnju da se možda radi o teškoj zloupotrebi položaja i kršenju domaćih i međunarodnih propisa. U jeku predizborne kampanje, ministar Kalamperović je svečano objavio identitete tridesetak novih crnogorskih državljana – osoba od posebnog značaja – sa pravom na pasoše. Tako je Kalamperović uspostavio praksu da javnost sazna ko su osobe od posebnog značaja i zbog čega dobijajju državljanstva i pasoše. Ali, praksa je, kod Šinavatre, naprečac prekinuta.
POSLOVNE VEZE: Predsjednik Skupštine, Ranko Krivokapić, kazao je 8. maja Televiziji IN kako nije neuobičajeno da krupni biznismeni, koji imaju namjeru da investiraju u neku zemlju, traže i dobiju državljanstvo i pasoš.
Sada pouzdano nije poznato da li je Šinavatra, kao prikriveni vlasnik ili ortak, već negdje investirao u Crnoj Gori. Postoje njegove poslovne veze sa kompanijama iz Dalekog istoka i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAR). Premijer Đukanović je nedavno boravio u Singapuru gdje je imao susrete s neimenovanim potencijalnim investitorima, dok je jedna singapurska kampanija zakupac Svetog Stefana; na drugoj strani, vladajuća familija UAR-a pokazivala je interesovanje za kupovinu Velike plaže i navodno Prve banke CG.
Američki The Nation objavio je 12. maja kako je Šinavatra zainteresovan za kupovinu ostrva Sveti Nikola (Havaji) kod Budve. Kupac ostrva je 2007. bio kontroverzni Stanko Subotić-Cane. Ranije je saopšteno da Subotić nije u stanju da otplati kredit Đukanovićevoj banci pa je Sveti Nikola, kao hipoteka, navodno postao vlasništvo Prve banke CG.
Prijenos vlasništva nad ostrvom nije obavljen do 1. februara kada je Prva banka CG objavila poziv za aukcijsku prodaju dijela Svetog Nikole po cijeni od 28 miliona eura; aukcija je propala a nova je zakazana za 23. maj. Monitor je objavio kako je tokom aprila Prvoj banci CG već uplaćeno nešto manje od 20 miliona eura za tu kupovinu, ali identitet kupca zasad nije dostupan. Da li je Šinavatrin crnogorski pasoš kupljen u paketu sa Svetim Nikolom ili nekom sličnom investicijom?
SLUŽBENA LAŽ: Iz MANS-a su zatražili pristup svim odlukama MUP-a o prijemu u crnogorsko državljanstvo lica od posebnog značaja za državni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski i drugi interes Crne Gore, od 2007. do 2009. godine, zatim pristup svim prijedlozima premijera Đukanovića i svih drugih državnih organa za prijem u crnogorsko državljanstvo. U međuvremenu je tajlandska vlada od svoje ambasade u Mađarskoj zatražila da diplomatskim putem provjeri da li je Crna Gora izdala pasoš Šinavatri, javila je TV Vijesti.
Iako je najavio odlazak u penziju, ministra Kalamperovića Zakon o džavljanstvu u čl. 24 obavezuje da po službenoj dužnosti pokrene postupak oduzimanja državljanstva (samim tim i pasoša) ukoliko utvrdi da je isprava izdata na osnovu lažne izjave ili namjernog prikrivanja bitnih činjenica i okolnosti. Ali, da li je Šinavatra crnogorskom MUP-u uopšte davao lažne izjave ili namjerno prikrivao bitne činjenice i okolnosti?
Sve i da je Šinavatra lagao, MUP je mogao lako ustanoviti da on ne ispunjava zakonske uslove dobijanja pasoša. Kako sada stvari stoje, neko ko po hijerarhiji i redu veličina ima moć da garantuje za eks-premijera u bjekstvu je davao lažne izjave ili je namjerno prikrivao bitne činjenice i okolnosti.

Vlado JOVANOVIĆ)

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

2 dana

na

8 Aprila, 2021

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MALE HE: TUŽBE FAMILIJE ĐUKANOVIĆ I OSOBA POVEZANIH SA NJIMA PROTIV DRŽAVE: Građani će opet platiti ceh

Objavljeno prije

2 dana

na

8 Aprila, 2021

Objavio:

Dok nova vlast stidljivo udara na monopol u izgradnju mini hidroelektrana, investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu. Ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

 

Nova Vlada preispituje ugovore o koncesijama za male hidroelektrane da utvrdi da li je u njima bilo korupcije i nepotizma. Stidljivo je udarila u monopol pa je zabranila gradnju sedam malih HE. Sada investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu. Ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ovog četvrtka je u Privrednom sudu zakazano prvo ročište po tužbi investitora za male hidroelektrane protiv države. To je samo prva u nizu tužbi investitora malih HE, članova familije Đukanović i lica povezanih sa njima, protiv države.

Proces tužbi protiv države otvara kozorcijum Hydra MNE, koga čine: Hydra Podgorica, IMP Ljubljana, Slovenija i Igma Energy, Andrijevica, a čiji su vlasnici Milovan Maksimović, brat od ujaka predsjednika države Mila Đukanovića, i njegov partner Jovan Gordijan. Predmet je dodjeljen sudiji Borjanki Zogović, državu zastupa Sandra Filipović, a advokati konzorcijuma su Ana Đukanović i Milija Đuranović.

U tužbi, u koju je Monitor imao uvid, navodi se da je pomenutom konzorciju na javnom oglasu data koncesija za izgradnju dvije male HE na vodotoku Bukovica, Šavnik. Ugovor potpisan u januaru 2017. godine. U tužbi se ističe stalna opstrukcija dijela mještana, nevladinih organizacija, dijela medija, političara, čak i ,,rođaka iz Srbije”.

Hydra je još u martu 2018. najvaljivala tužbu protiv države ukoliko im se ne omogući gradnja. U oktobru 2018. godine izdata im je gađevinska dozvola za dvije HE.  Tokom 2019. upozoravaju tadašnje Ministarstvo ekonomije da imaju probleme sa lokalnim stanovništvom da nastave investiciju. Tadašnja Vlada je 17. oktobra 2019. godine donijela zaključak kojim zadužuje to Ministarstvo da sa ovim koncesionarom otpočne pregovore oko sporazumnog raskida ugovora.

Iz nove Vlade tvrde da je, bez obzira na proteste protiv gradnje, Hydra prekršila ugovorene obaveze jer nije do oktobra 2020, dvije godine od dobijanja građevinskih dozvola kako se obavezala ugovorom, izgradila postrojenja malih HE.

Investicija je trebalo da košta 8,8 miliona eura, a u tužbenom zahtjevu se navodi je investitor u dosadašnje radove potošio preko tri miliona eura. No, iz Hydre ne traže samo to oni tužbom zahtjevaju i isplatu izmakle očekivane dobiti i to na ugovorenih 30 godina.

Kolika je izgubljena dobit ne navode, traže vještačenje. Dali su okvirne inpute – prema važećem tarifnom sistemu otkupna cijena za prvih 12 godina za Bukovicu 1  – 0,086 eura po kilovat satu, a za Bukovicu 2 – 0,093 eura. A za ostalih 18 godina traže naplatu po prosječnoj cijeni na međunarodnoj berzi od 0,06, eura po kilovat satu.

Da se ne radi o malim novcima, potvrdio je i ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić koji je kazao da se ,,zbog strateškog bezobrazluka i sumnjivih dodjela koncesija, pored uništenja životnog okruženja mnogih građana, nova vlast suočava sa odštetnim zahtjevima u visini, za sada, od preko 50 miliona eura”.

Do sada, nova vlast je krajem decembra raskinula ugovore o koncesiji za izgradnju sedam malih HE. Monitoru su iz Ministarstva kapitalnih investicija kazali da se radi o sljedećim vodotocima ,,Đurička rijeka u Plavu, Bistrici u Bijelom Polju, Bukovici u Šavniku, Reževića rijeka u Budvi, Ljeviškoj i Raštaku u Kolašinu. Na vodotoku Raštak je bila predviđena izgradnja dvije mHE na osnovu dva ugovora o koncesiji”.

Odgovorili su nam i da su ,,od pomenutih sedam ugovora koji su raskinuti, koncesionari za vodotoke Đurička, Bistrica, Bukovica i Ljeviška podnijeli tužbe. Takođe je podnijeta i tužba za vodotok Trepačka radi poništenja sporazumnog raskida ugovora koji je zaključen 30.12.2019”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI NAPADI NA NOVINARE I GRAĐANE: Građanska dužnost je suprotstavljanje normalizaciji nasilja

Objavljeno prije

1 sedmica

na

2 Aprila, 2021

Objavio:

Od nikšićkih lokalnih izbora na crnogorskim ulicama dogodila su se tri napada na novinare i mnogo više verbalnih i fizičkih napadana na građane

 

Tri napada na novinare dogodila su se samo u posljednjih petnaestak dana. Nijesu samo novinari žrtve, usljed zaoštrene političke atmosfere bivaju napadnuti i drugi građani, poput incidenta koji se nedavno dogodio tokom skupa u Gusinju. Međutim, novinari kao javni djelatnici najčešće budu lake mete i žrtve takve atmosfere.

Nakon lokalnih izbora u Nikšiću pogođena je brisačem automobila u glavu novinarka Vijesti Jelena Jovanović, od strane slavljenika koalicije Za budućnost Nikšića. Tokom takozvanog „patriotskog skupa“ u Bijelom Polju pretukli su novinara Televizije Vijesti Seada Sadikovića. Posljednji napad takve vrste dogodio se u subotu, a napadnut je glavni urednik Monitora Esad Kočan. U sva tri slučaja počinioci su poznati, a čeka se sudski epilog.

Kočan je nakon napada na njega saopštio da prizori uličnih napada, koji se nižu Crnom Gorom, samo ilustruju da se pred našim očima odvija strašni, samoubilački proces normalizacije nasija. Tome smo se, kaže, svi dužni suprotstaviti, sa punom sviješću da je solidarnost sa drugima najbolja briga o sebi.

„U otporu normalizaciji nasilja, mogu se okupiti ljudi različitih uvjerenja. Pod uslovom da su  kadri reći – ne u moje ime. Ulozi su veliki. Ako se povučemo, ovaj val će nas potopiti”, objavio je Kočan na svom fejsbuk profilu.

On je pod čudnim okolnostima napadnut ispred ulaza svoje zgrade. Nakon napada policija je lišila slobode Dragutina Šukovića, a sudija za istragu mu je odredio zadržavanje do 30 dana. Riječ je o čovjeku sa debelim kriminalnim dosijeom, koji je ležao u zatvoru zbog pokušaja ubistva, nasilničkog ponašanja, droge, napada na policiju…

Monitoru je iz Osnovnog državnog tužilaštva, koje vodi istragu, saopšteno da se još utvrđuju okolnosti i činjenice u vezi sa napadom na Kočana. Državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Zoran Miljanić saopštio je da će i policija i tužilaštvo utvrditi kako je i zašto Šuković sa Starog Aerodroma došao ispred stana Esada Kočana. Govoreći o nasilniku, Miljanić je rekao da je on „tempirana bomba”.

Višestruki povratnik je Kočana presreo ispred njegove zgrade, iako je višegodišnji novinar i urednik Monitora prethodno, u širokom luku, zaobišao grupu ljudi pokraj kojih je stajao i Šuković. Nakon što su mu upućivane brojne teške uvrede i prijetnje, praćene unošenjem u lice i povlačenjem za rever mantila, Kočan je uspio da  uđe u zgradu i popne se do stana kako bi pozvao policiju. Nakon toga se spustio ispred zgrade da sačeka policiju, a Šuković je i dalje bio tu. Kada je čuo da je obaviještena policija, razbijesnio se i jurnuo da nasrće na Kočana. Esad Kočan ga je upozoravao da mu se ne približava, a kad ništa nije pomoglo, bio je prinuđen da se dbrani – šibnuvši ga štapom, koji inače nosi, po ruci. Dalje nasrtaje Šukovića više puta su zaustavljali mladići koji su se tu nalazili.

Predsjednik Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama napada na novinare Mihailo Jovović kazao je za Monitor da su učestali fizički napadi na novinare i građane rezultat zaoštrenih tenzija u društvu, koje podgrijavaju sebični i neodgovorni političari i mediji sa obje nacionalističke strane. On je rekao da „izuzetno poštuje“ što su se Sadiković i Kočan branili od uvreda i prijetnji, pa i od fizičkog napada. On je na konferenciji nakon napada na Sadikovića izjavio da bi u ovakvoj atmeferi novinari „možda trebalo da se naoružaju“, ali pojašnjava da je aludirao na raniju izjavu predsjednika Mila Đukanovića da „medijsko nasilje“ često dovodi do „fizičkog nasilja“.

„Aludirao sam na više izjava tada najmoćnijeg čovjeka u državi koji, opravdavajući već počinjene nasilničke napade, prečesto govori da je legitimno primijeniti ‘običajno pravo’ i ‘tradicionalne metode’ protiv neistomišljenika na javnoj sceni, a napad na kolegu (Borisa) Pejovića i mene davne 2009. godine filozofski pokušao da opravda rečenicom da ‘medijsko nasilje’ dovodi do fizičkog nasilja. A Boris i ja smo samo radili svoj posao te noći… Naravno da ne mislim da će novinari ići na pres konferencije ili ulicom sa mitraljezom na leđima, niti da ima mnogo novinara koji su po prirodi nasilnički raspoloženi, ali izuzetno poštujem to što su se kolege Sadiković i Kočan branili od uvreda i prijetnji pa onda i od fizičkog napada“, pojašnjava Jovović.

On je i sam bio napadnut od strane bivšeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše i njegovog sina.

Jovović je u srijedu rekao da u tom trenutku Komisija i policija još nemaju sve podatke da bi moglo da se tvrdi je li to bio slučajan napad osuđivanog nasilnika ili naručena „sačekuša“ za Kočana..

Pisma podrške za Esada Kočana stižu sa svih strana. Napad osudili i na što skorije rješavanje slučaja pozvali premijer i ministri i gotovo sve veće crnogorske nevladine organizacije, ali i međunarodne organizacije. Napad su osudile i sve veće crnogorske političke partije, ali ne i najbrojnija – Demokratska partija socijalista (DPS). Između ostalih, i Reporteri bez granica pozvali su na što bržu istragu i tražili su od vlasti da objasne kako je osuđeni čovjek mogao da napadne novinara na ulici. Napad je osudila i NVO Gariwo sa sjedištem u Sarajevu.

„Povodom brutalnog fizičkog i verbalnog napada ispred zgrade u kojoj živi u Podgorici, na novinara Esada Kočana, dobitnika međunarodne Nagrade ‘Duško Kondor’ za građansku hrabrost NGO Gariwo iz Sarajeva izražava duboku zabrinutost i nezadovoljstvo. U civilizovanoj državi ne smije se dozvoliti da najbolje među nama uznemiravaju i napadaju najgori, najčešće izvršioci prljavih nalagodavaca. Očekujemo da nadležne institucije daju punu zaštitu novinaru Kočanu, otkriju pozadinu ovog nedopustivog čina i spriječe buduće nasrtaje na integritet ličnosti Esada Kočana“, navodi se u saopštenju koje potpisuje direktorica Svetlana Broz.

Generalna sekretarka Društva profesionalnih novinara Crne Gore Mila Radulović za Monitor kaže da su podignute tenzije stvorile atmosferu u kojoj je poželjno obračunati se sa „izdajnicima“ – svima koji ne slave poistovjećivanje države i vrhuške Demokratske partije socijalista (DPS). Tvrdi da ne zna da li je neko direktno huškao na novinare, ali da su novinari kao eksponirani i javne ličnosti koje su kritikovale politiku DPS-a laka meta.

„Motiv napada na kolegu Kočana tek treba da se otkrije, nezahvalno je kalkulisati, ali je splet okolnosti svakako čudan“, ocijenila je Radulović.

Ako su se od nikšićkih izbora dogodila već tri napadana na novinare, i mnogo više na druge građane, pitanje je kako stati na kraj normalizaciji nasilja, koja se u užarenoj i podijeljenoj političko-društvenoj situaciji, sve više  prenosi na ulice.

 

Jovović: Poštujemo lijep gest, ali cijenićemo isključivo djela

Mihailo Jovović kaže da će rad Komisije, na čijem je čelu, zavisiti od podataka i informacija koje dobija o istragama u napadima na novinare. Smatra da je i pod predsjedavanjem Nikole Markovića (u prethodnom sastavu) uradila dosta, s obzirom na količinu i kvalitet podataka i informacija koje je imala.

„Postoje najave da se u budućem sastavu Komisije ponovo nađu tužioci, policajci i agenti ANB. Samo da to ne budu ljudi koji su učestvovali u spornim istragama napada na novinare, kao neki iz prvog sastava Komisije, pa da sami sebe istražuju“, istakao je Jovović.

On ocjenjuje da prisustvo ministra unutrašnjih poslova i pomoćnika direktora policije na dvije sjednice Komisije, pokazuju  političku volju ove vlasti da bude posvećenija nego što je bila prethodna vlast, koja je osnovala to tijelo. Kaže da taj gest uliva nadu, ali da će Komisija rad bezbjednosnih organa cijeniti isključivo po djelima i istragama svih napada na novinare, uključujući ubistvo Duška Jovanovića, pokušaje ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić, napade na ostale ljude i imovinu Vijesti, a ne po lijepim riječima i gestovima, koji su naravno za pohvalu.

„S posebnom pažnjom pratićemo spremnost na saradnju ovog ili nekog budućeg rukovodstva tužilaštva, koja do sada često nije bila na zavidnom nivou. Preporučujem i da nadležni iz Vlade, policije i tužilaštva pročitaju dosadašnje preporuke Komisije u vezi sa istragama koje smo obradili, koje su ostale bez odgovora i bilo kakve reakcije prošle vlasti“, kazao je Jovović.

 

Status službenih lica ili oštrije kazne?

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je osudio napad na glavnog i odgovornog urednika nedjeljnika Monitor Esada Kočana i ocijenio da napad na novinare treba tretirati kao napad na službeno lice. To je na nedavnoj konferenciji ponovio i sekretar MUP-a Zoran Miljanić.

Mila Radulović smatra da namjera da se novinarima da status službenog lica nije najbolje rešenje, jer će s druge strane dovesti većinu novinara u situaciju da ne izlaze iz sudova s obzirom na težinu odgovornosti koju nosi ta pozicija. Posao novinara je, tvrdi, dovoljno težak i ne treba ga usložnjavati.

„Pooštravanje krivične odgovornosti, po ugledu na Hrvatsku i Srbiju, mislimo da je bolje rešenje i to je naša inicijativa, ali čekamo stav čitave medijske zajednice o ovom pitanju“, kazala je Radulović.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo