Povežite se sa nama

MONITORING

Ko je garantovao za Šinavatru

Objavljeno prije

12 godina

na

nasshinawatra-protest

Posjeta Liberiji 20. aprila Taksina Šinavatre, bivšeg premijera Tajlanda pravosnažno osuđenog krivičnom presudom, otkrila je da on posjeduje crnogorski pasoš br.138kd3695. Šinavatrin tajlandski pasoš je opozvan 12. aprila a nalog za njegovo hapšenje je izdat 14. aprila ove godine nakon što je, tvrdi se, inspirisao teške sukobe u svojoj zemlji zbog kojih je otkazan samit zemalja ASEAN-a. Crnogorski zvaničnici nijesu negirali da Šinavatra ima naš pasoš. Ministar unutrašnjih poslova Jusuf Kalamperović, pozivajući se na Zakon o zaštiti podataka, kazao je da se javno neće objaviti podaci o tome kako je Šinavatra dobio pasoš. Čitav slučaj dobio je na značaju u završnici pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom o liberalizaciji viznog režima. Kada je Šinavatra stigmatizovan, Velika Britanija mu je 2007. uskratila vizu. On je naredne godine morao da opozove i svoje investicije (fudbalski klub Mančester siti) iz te zemlje. Ukoliko epilog afere bude oduzimanje Šinavatri crnogorskog pasoša, time neće biti uklonjene sumnje da se radi o nezakonitom poslu izdavanja službenih isprava, niti će biti umanjen efekat kompromitujućeg akta solidarnosti crnogorske države s osuđenim kriminalcem. Uostalom, solidarnost naših državnika s Šinavatrom je i ranije pokazana. U septembru 2006. godine, premijer Milo Đukanović je Šinavatri dozvolio da govori prije njega na 66. generalnom zasijedanju Skupštine UN. Razlog za ovo je bio vojni udar na Tajlandu kojim je Šinavatra zbačen s vlasti.

STANjE STVARI: Zakonska procedura jasno definiše način sticanja crnogorskog pasoša. Da bi neko imao pasoš mora da bude crnogorski državljanin a državljanstvo se stiče: porijeklom, rođenjem na teritoriji Crne Gore, prijemom ili po međunarodnim ugovorima i sporazumima.
Šinavatra nije porijeklom iz Crne Gore niti je ovdje rođen; njegova supruga, takođe umiješana u kriminalne poslove, nije iz Crne Gore.
Opcija da je Šinavatra postao crnogorski državljanin prijemom – isključena je. Naime, Zakon o crnogorskom državljanstvu navodi uslov da podnosilac zahtjeva ,,u Crnoj Gori i drugoj državi nije pravosnažno osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju dužem od jedne godine za krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti ili su prestale pravne posljedice osude”. U čl. 8 se dodatno precizira da se postupak izdavanja državljanstva ,,prekida do donošenja pravosnažne odluke u krivičnom postupku”.

Šinavatra je globalna medijska zvijezda. Krivični postupak i pravosnažna presuda protiv Šinavatre bila je lako dostupna činjenica o kojoj su izvještavali mediji u Tajlandu i širom svijeta. Bivši premijer Tajlanda je prošle godine pravosnažno osuđen na dvije godine zatvora zbog korupcije, jer je utvrđeno da je supruzi omogućio kupovinu zemljišta od državne agencije po tri puta nižoj cijeni od tržišne.
U Vrhovnom sudu Tajlanda se vode još tri postupka protiv Šinavatre, njegovih saradnika i porodice zbog zloupotrebe službenog položaja i drugih krivičnih djela. On je predmet istrage u još deset slučajeva. Osim toga, Šinavatra se nalazi na potjernici Interpola. Time se eliminiše mogućnost da u MUP-u nijesu znali da on ima problema s zakonom.
ZASLUŽNI KRIMINALAC: Preostala transparentna mogućnost – da je Šinavatra dobio pasoš po osnovu međunarodnog ugovora – takođe je isključena; Crna Gora i Tajland su uspostavili diplomatske odnose 2007. godine, ali nemaju ugovor o uzajamnosti dvojnih državljanstava.
Nedostatak transparentnih uslova za dobijanje pasoša, upućuje da je Šinavatra dobio pasoš na jedini preostali način – diskretnom odlukom nekog iz vrha crnogorske vlasti.
,,Jedini zakonit način na koji je Šinavatra mogao dobiti crnogorsko državljanstvo, uprkos tome što je osuđen zbog korupcije, jeste kao osoba od posebnog značaja za interes Crne Gore”, saopšteno je iz MANS-a.
Međutim, ,,postavlja se pitanje kako je Šinavatra zadužio Crnu Goru, ko je to procijenio i dao prepuruku da mu se dodijeli državljanstvo, odnosno šta je to što pravosnažno osuđenog kriminalca preporučuje kao osobu od posebnog značaja za interese države Crne Gore”, pitaju se u MANS-u.
Naredna dilema odnosi se na način i mjesto gdje je Šinavatra dobio pasoš? Pasoše je van Crne Gore moguće izdati samo u dva diplomatsko-konzularna predstavništva: u Njujorku i Frankfurtu. Ali, kako je Šinavatra na potjernici Interpola, malo je vejrovatno da je on mogao ući u SAD ili Njemačku i tamo preuzeti svoj pasoš.
Osim crnogorskog, objavljeno je kako on posjeduje još dva egzotična pasoša, Nikaragve i vjerovatno Kambodže; to možda nije konačan popis pasoša koje Šinavatra ima.

Skandal s crnogorskim pasošem bi bio dupliran ukoliko se ispostavi da je Šinvatra bio u Crnoj Gori – čiji se zvaničnici ponose saradnjom s Interpolom – i da je ovdje dao biometrijske podatke i priložio potrebnu dokumentaciju, pa na licu mjesta podigao pasoš. Uprava policije 29. aprila je demantovala da je ,,osoba pod tim imenom ulazila u Crnu Goru”.
DRŽAVNA TAJNA: Ali, činjenica je da Šinavatra ima crnogorski pasoš. Kako i kada ga je dobio? Domaći Zakon o putnim ispravama precizira da će se ,,izdavanje pasoša odbiti ako je protiv crnogorskog državljanina donijeto rješenje o sprovođenju istrage ili je podignuta optužnica” i ,,ako je odlukom međunarodne organizacije koju je priznala, odnosno kojoj je pristupila Crna Gora, crnogorskom državljaninu ograničeno kretanje”.
Broj Šinavatrinog crnogorskog pasoša, prema medijskim izvještajima, govori da je, uprkos decidnim zakonskim organičenjima, on izdat novijeg datuma – u periodu kada su se protiv njega vodili krivični postupci ili je već bio pravosnažno osuđen. Uostalom, Crna Gora tek od 2008. izdaje svoje pasoše.
Sve to dovodi do zaključka kako crnogorska vlast nema vjerodostojno objašnjenje za izdavanje isprava Šinavatri – posebno pasoša. Odluka ministra Kalamperovića da stavi embargo na informacije je razlog za sumnju da se možda radi o teškoj zloupotrebi položaja i kršenju domaćih i međunarodnih propisa. U jeku predizborne kampanje, ministar Kalamperović je svečano objavio identitete tridesetak novih crnogorskih državljana – osoba od posebnog značaja – sa pravom na pasoše. Tako je Kalamperović uspostavio praksu da javnost sazna ko su osobe od posebnog značaja i zbog čega dobijajju državljanstva i pasoše. Ali, praksa je, kod Šinavatre, naprečac prekinuta.
POSLOVNE VEZE: Predsjednik Skupštine, Ranko Krivokapić, kazao je 8. maja Televiziji IN kako nije neuobičajeno da krupni biznismeni, koji imaju namjeru da investiraju u neku zemlju, traže i dobiju državljanstvo i pasoš.
Sada pouzdano nije poznato da li je Šinavatra, kao prikriveni vlasnik ili ortak, već negdje investirao u Crnoj Gori. Postoje njegove poslovne veze sa kompanijama iz Dalekog istoka i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAR). Premijer Đukanović je nedavno boravio u Singapuru gdje je imao susrete s neimenovanim potencijalnim investitorima, dok je jedna singapurska kampanija zakupac Svetog Stefana; na drugoj strani, vladajuća familija UAR-a pokazivala je interesovanje za kupovinu Velike plaže i navodno Prve banke CG.
Američki The Nation objavio je 12. maja kako je Šinavatra zainteresovan za kupovinu ostrva Sveti Nikola (Havaji) kod Budve. Kupac ostrva je 2007. bio kontroverzni Stanko Subotić-Cane. Ranije je saopšteno da Subotić nije u stanju da otplati kredit Đukanovićevoj banci pa je Sveti Nikola, kao hipoteka, navodno postao vlasništvo Prve banke CG.
Prijenos vlasništva nad ostrvom nije obavljen do 1. februara kada je Prva banka CG objavila poziv za aukcijsku prodaju dijela Svetog Nikole po cijeni od 28 miliona eura; aukcija je propala a nova je zakazana za 23. maj. Monitor je objavio kako je tokom aprila Prvoj banci CG već uplaćeno nešto manje od 20 miliona eura za tu kupovinu, ali identitet kupca zasad nije dostupan. Da li je Šinavatrin crnogorski pasoš kupljen u paketu sa Svetim Nikolom ili nekom sličnom investicijom?
SLUŽBENA LAŽ: Iz MANS-a su zatražili pristup svim odlukama MUP-a o prijemu u crnogorsko državljanstvo lica od posebnog značaja za državni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski i drugi interes Crne Gore, od 2007. do 2009. godine, zatim pristup svim prijedlozima premijera Đukanovića i svih drugih državnih organa za prijem u crnogorsko državljanstvo. U međuvremenu je tajlandska vlada od svoje ambasade u Mađarskoj zatražila da diplomatskim putem provjeri da li je Crna Gora izdala pasoš Šinavatri, javila je TV Vijesti.
Iako je najavio odlazak u penziju, ministra Kalamperovića Zakon o džavljanstvu u čl. 24 obavezuje da po službenoj dužnosti pokrene postupak oduzimanja državljanstva (samim tim i pasoša) ukoliko utvrdi da je isprava izdata na osnovu lažne izjave ili namjernog prikrivanja bitnih činjenica i okolnosti. Ali, da li je Šinavatra crnogorskom MUP-u uopšte davao lažne izjave ili namjerno prikrivao bitne činjenice i okolnosti?
Sve i da je Šinavatra lagao, MUP je mogao lako ustanoviti da on ne ispunjava zakonske uslove dobijanja pasoša. Kako sada stvari stoje, neko ko po hijerarhiji i redu veličina ima moć da garantuje za eks-premijera u bjekstvu je davao lažne izjave ili je namjerno prikrivao bitne činjenice i okolnosti.

Vlado JOVANOVIĆ)

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

NAPUŠTENI HOTELI I TURISTIČKA NASELJA NA BUDVANSKOJ RIVIJERI: Simboli megalomanije, korupcije i bespravne gradnje

Objavljeno prije

2 dana

na

22 Oktobra, 2021

Objavio:

Među oronulim, napuštenim objektima, primjerima pogrešne privatizacije i nelegalne gradnje ubjedljivo vodi hotel As u Perazića Dolu. Ukleti hotel, poput Titanika leži nasukan na obali male pješčane uvale

 

Investiciona groznica koja je zahvatila Crnogorsko primorje, posebno područje budvanske rivijere, nakon proglašenja nezavisnosti Crne Gore, ostavila je neizbrisiv trag u vidu brojnih građevina koje su svojim gabaritima i izgledom trajno narušile atraktivan priobalni prostor turističke prijestonice. Grozničavu kupoprodaju zemljišta i gradnju neprimjerenih objekata uz morsku obalu, pratilo je enormno zaduživanje kod crnogorskih banaka, bespravna gradnja, kriminal i korupcija, te nevjerovatne povlastice koje su pripadnici građevinskog lobija dobijali od tadašnje vlade i pojedinih ministarstava.

Iza investicione euforije ostali su brojni nedovršeni objekti, napušteni betonski skeleti razasuti duž morske obale, ponegdje i čitava stambena naselja, kao svojevrsni spomenici megalomanije i alavosti investitora.

Među oronulim, napuštenim objektima, primjerima pogrešne privatizacije i nelegalne gradnje ubjedljivo vodi hotel As u Perazića Dolu. Ukleti hotel, koji poput Titanika leži nasukan na obali male pješčane uvale, prešao je put od elitnog hotela izgrađenog za potrebe njemačkog auto-moto kluba, preko blokade rada u jednoj od privrednih afera u SFRJ, do strateške privatizacije koja je završila optužnicom protiv vlasnika za privredni kriminal i korupciju. Prošlo je 18 godina od neuspjele privatizacije hotela As koju je obilježila blamaža sa izdavanjem bezvrijednih garancija Vladi, tadašnjem ministru Branimiru Gvozdenoviću, u iznosu od 3 miliona eura. Hotel je nelegalno rekonstruisan i dograđivan dok nije dostigao nevjerovatnih 17 spratova. Sablasna betonska građevina hotela As izgleda kao kadar iz horor filmova

U selu Blizikuće iznad Svetog Stefana, na uzvišenju lokaliteta Česminovo, tik uz seosko groblje i crkvu Sv. Neđelja, sagrađeno je stambeno naselje Carsko selo, sa 36 tipskih kuća namijenjenih prodaji. Investitor projekta prvobitno nazvanog Rusko selo, bio je poznati crnogorski tajkun Zoran Ćoćo Bećirović, dok je radove izvodila kompanija Trejdjunik iz Budve, vlasnika Mirka Latinovića. Luksuzne vile podijeljene su među partnerima. One u posjedu Latinovića već su u funkciji, dok  kuće Bećirovića, deset godina kasnije, zvrje napuštene i prazne.

Bećirovićeva investicija na brdu Česminovo, odakle se pruža predivan pogled na morsku pučinu i budvansku rivijeru, svjedoči prije svega o korupciji, kriminalu i povlasticama koje su Opština Budva i Vlada udjeljivale pojedincima tokom proteklog investicionog buma. Carsko selo izgrađeno je na opštinskoj zemlji koju je tadašnji predsjednik Opštine, bez saglasnosti Skupštine i bez javnog poziva, ustupio Bećiroviću. Radi se o parceli površine 6.000 kvadrata procijenjenih na 600.000 eura. Bećirović zemljište nije platio Opštini. Zbog nezakonitog prenosa opštinske imovine na fizičko lice, Specijalno državno tužilaštvo otvorilo je 2016. istragu protiv tadašnjih budvanskih funkcionera Rajka Kuljače, Aleksandra Tičića i biznismena Mirka Latinovića, koja pored ostalih leži u nekoj fijoci.

Bećirović je stambeno naselje sagradio nelegalno, na lokaciji koja nije bila urbanizovana. Prodaja kuća u Carskom selu ne ide željenim tokom jer investitori nisu uzeli u obzir veoma prisutno sujevjerje kod potencijalnih kupaca, koji su odustajali od kupovine čim bi ugledali seosko groblje i crkvu. Trejdjunik je uspio prodati tek 5-6 kuća, dok ostale koristi za izdavanje tokom turističke sezone. Vile površine 180 m2 sa 400m2 placa prodaju se po cijeni od 400.000–500.000 eura.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZBRKA U DRŽAVNOM TUŽILAŠTVU: Ko je nadležan za bivše čelnike UP

Objavljeno prije

2 dana

na

22 Oktobra, 2021

Objavio:

Osnovni državni tužilac Vukas Radonjić naredio je hapšenje dvojice policijskih rukovodilaca zbog sumnje da su „skidanjem“ zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću zloupotrijebili službeni položaj, ali je SDT preuzeo predmet i oslobodio ih

 

Hapšenje visokih policijskih službenika Aleksandra Boškovića i Saše Đurovića odjeknulo je prethodne sedmice. Lišenje slobode rukovodilaca u Upravi policije naredio je podgorički osnovni državni tužilac Vukas Radonjić. Nakon tog događaja nastala je opšta zbrka u državnom tužilaštvu, ali i u bezbjednosnom sektoru.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je, istog dana kada je objavljena vijest o hapšenju Boškovića i Đurovića, preuzelo slučaj od Radonjića i odlučilo da u njihovim postupcima nema elemenata krivičnog djela. Ono je naredilo Specijalnom policijskom odjeljenju da policijske rukovodioce pusti na slobodu.

Radonjića je zatvorio Boškovića i Đurovića zbog osnova sumnje da su krajem prošle godine zloupotrijebili službeni položaj nezakonitim ukidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru beogradskim kriminalcima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Protiv njihove kriminalne grupe je u Srbiji podignuta optužnica zbog više ubistava i trgovine drogom, a važe za saradnike kavačkog klana i njihovog odbjeglog vođe Radoja Zvicera.

Belivuk i Miljković su optuženi i u Crnoj Gori za ubistvo pripadnika škaljarskog klana Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića. Oni su tada, prema sumnjama SDT-a, nelegalno ušli u Crnu Goru da bi počinili ovaj zločin. U to vrijeme im je kao bezbjednosno interesantnim licima, bio zabranjen ulaz u Crnu Goru. Krajem prošle godine, međutim, dozvoljeno im je da uđu u državu kao gosti kotorskih kriminalaca Slobodana Kašćelana i Zvicera. Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ranije je pojasnio da je menadžment Uprave policije „skinuo“ zabranu ulaska na zahtjev srpskih bezbjednosnih službi, ali do danas nema materijalnih dokaza koji bi potkrijepili tu tvrdnju.

Osnovni državni tužilac Vukas Radonjić, ipak je sumnjao da zabrana ulaska opasnim beogradskim kriminalcima nije skinuta u skladu sa zakonom. Monitor nezvanično saznaje da je do osnova sumnje došao nakon saslušanja službenice Granične policije S.I. protiv koje je prijavu podnio državni sekretara u MUP-u Rade Milošević. Nakon toga odredio je zadržavanje policijskim službenicima zbog, kako saznaje Monitor, opasnosti da će uticati na svjedoke, saradnike, između ostalog, i na S.I.

Privođenje Boškovića i Đurovića izazvalo je, prema informacijama Monitora, veliko interesovanje kod tužilaca višeg ranga od Radonjića. Iste noći nazvala ga je predsjednica Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica. Milošević je na pres konferenciji kazao da je Medenica pokušala da vrši pritisak na Radonjića.

„Naređeno mu je kako da postupa, a postupajući tužilac je to odbio“, kazao je Milošević na pres konferenciji.

Pravnici objašnjavaju da Medenica nije imala zakonski osnov da direktno telefonom pozove Radonjića i naloži mu kako da postupa. Zakonom propisana komunikacija je da Medenica, kao predsjednica tužilaštva višeg ranga, pismenim putem šalje obavezujuće uputstvo rukovodiocu osnovnog tužilaštva. On dalje prosljeđuje uputstvo tužiocu nadležnom za taj predmet. Ovdje je očigledno bila riječ o žurbi da se neke radnje završe što prije.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZVJEŠTAJ O POSTUPANJU BEZBJEDNOSNOG SEKTORA NA CETINJU: Papir bez pravne snage

Objavljeno prije

1 sedmica

na

15 Oktobra, 2021

Objavio:

Komisiju Vladinog Biroa za operativnu koordinaciju ne prepoznaje zakon, zbog čega njen izvještaj nema pravnu snagu.  Međutim, ovaj dokument  može poslužiti kao osnov sumnje drugim, stvarno nadležnim, državnim organima da pokrenu eventualne postupke

 

Nešto više od mjesec dana od ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, završen je dokument komisije, koju je osnovao Biro za operativnu koordinaciju (BOK), a koja je trebala da utvrdi šta se dešavalo na dan ustoličenja na Cetinju, 5. septembra ove godine, i da li je bilo propusta u radu izvršnih organa.

Noć uoči ustoličenja došlo je do sukoba između premijera Zdravka Krivokapića i ministra unutrašnjih poslova (MUP) Sergeja Sekulovića i direktora Uprave policije Zorana Brđanina, jer su navodno, vođeni bezbjednosnim procjenama Agencije za nacionalnu bezbjendost (ANB) i Uprave policije, čelnici policije bili za to da se ustoličenje izmjesti ili odgodi. Krivokapić je navodno tražio smjenu Sekulovića i Brđanina, ali se predomislio prije konferencije na kojoj je to trebao da najavi, a nakon reakcija zemalja Kvinte i najave Građanskog pokreta URA da će uskratiti podršku Vladi. Na toj konferenciji je, međutim, premijer iznio da će Vlada obrazovati tijelo, koje će ispitati rad svih državnih organa tokom protesta na Cetinju 4. i 5. septembra. Iza Krivokapića stali su Demokratski front i Demokratska Crna Gora, dok je iza Sekulovića i Brđanina stao potpredsjednik Vlade i koordinator bezbjednosnih službi Dritan Abazović.

Izvještaju o rezultatima postupanja sektora bezbjednosti tokom ustoličenja mitropolita Joanikija, prethodilo je prepucavanje između političkih lidera. Vlast i dalje preokupira  ko je bio za, a ko protiv ustoličenja novog mitropolita, dok se gotovo i ne pominje  uloga najvećeg opozicionog subjekta Demokratske partije socijalista (DPS) u neredima na Cetinju.

Komisija, na čijem čelu je poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Ivanović, konstatovala je u Izvještaju  da su lica kojima tu nije bilo mjesto i koja nisu u lancu odgovornosti, prisustvovala  sastanku u Vladi na kom su donošene važne odluke uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-pimorskog Joanikija. Situaciju je, piše u izvještaju, dodatno usložnila činjenica da su se Sekulović i Brđanin protivili ustoličenju na Cetinju, pozivajuću se na procjene ANB-a i Uprave polcije. Komisija je zaključila da je Uprava policije profesionalno odradila svoj posao.

,,Uzimajući u obzir sve okolnosti, probleme i uočene nedostatke, UP je 5. septembra svoj zadatak obavila profesionalno i efikasno, čuvajući ustavni poredak i štiteći zagarantovana vjerska prava i slobode”, navodno piše u Izvještaju.

Na posljednjoj sjednici BOK-a nije usvojen Izvještaj, niti se razmatrao, jer je Ivanović bio odsutan. Abazović je rekao da je na sjednici preovladao stav da u Izvještaju nije dovoljno potencirana uloga državnog tužilaštva u potencijalnom suzbijanju rizika za dešavanje na Cetinju 4. i 5. septembra.

,,Siguran sam da će to biti glavni komentar nakon što se mi i zvanično izjasnimo, i vjerujem da će i Komisija to prihvatiti. Možda je to nešto što je promaklo, ali to je jako važna činjenica vezana za aktivnosti državnog tužilaštva u susret i tokom dešavanja na Cetinju”, kazao je Abazović.

Članovi Biroa za operativnu koordinaciju će na narednoj sjednici dati komentare na Izvještaj, ali i usvojiti zaključke. Prema nezvaničnim informacijama Monitora, pojedini članovi će insistirati da se kroz zaključke precizira da Sekulović i Brđanin nijesu bili protiv ustoličenja mitropolita, već da nijesu željeli da ugrožavaju bezbjednost štićene ličnosti (patrijarha Porfirija), za čiji su život bili najodgovorniji kao rukovodioci policije. Da je postojao visok stepen opasnost po život štićene ličnosti ukazuju bezbjednosne procjene ANB-a.

Iako bi Izvještaj trebao da završi priču o događajima na Cetinju, sagovornici Monitora iz izvršne vlasti smatraju da se to neće dogoditi. Jedan od lidera Demokratskog fronta i predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević tražio je da Izvještaj, koji trenutno nosi oznaku tajnosti, bude dostavljen članovima tog tijela. Takođe je tražio da se taj dokument otvori za javnost.

Nezvanični izvori Monitora tvrde da je i ministar Sekulović predložio da se svi iskazi, na osnovu kojih je sačinjen Izvještaj, učine javnim. O tome će se, međutim, takođe raspravljati na narednoj sjednici BOK-a, a i na nekoj od narednih sjednica Vlade.

Izvještaj, međutim, tvrde eksperti sam po sebi ne može da ima pravno dejstvo. Riječ je o komisiji koju ne prepoznaje sistem, niti zakoni. Međutim, ovaj Izvještaj može poslužiti kao osnov sumnje drugim, stvarno nadležnim, državnim organima da pokrenu postupke. Jedan od njih je Skupština, koja vrši kontrolnu funkciju izvršne vlasti, i može da pokrene parlamentarnu istragu. Odbor za bezbjednost i odbranu je već obavio kontrolna saslušanja čelnika bezbjednosnog sektora na sjednici koja je trajala devet sati.

Na osnovu Izvještaja moglo bi da djeluje i državno tužilaštvo, ukoliko je stvarno bilo ,,veleizdaje” i ,,pokušaja državnog udara u Vladi” koji su se pominjali nakon 5. septembra. Međutim, Abazović od početka potencira ulogu tužilaštva koje nije regovalo uoči, tokom i nakon protesta na Cetinju. On će, prema saznanjima Monitora, inicirati da BOK u tom pravcu donese i jedan od zaključaka nakon rasprave o Izvještaju.

Ovaj dokument, čini se, neće otkriti ništa novo o postupanju policije, tužilaštva, Vlade, političara tokom protesta na Cetinju. Neće ni otkloniti neslaganja nosilaca vlasti u Crnoj Gori. Izvještaj konstatuje da su Sekulović i Brđanin predlagali da se, zbog bezbjednosnih razloga, odgodi ili izmjesti ustoličenje, što ide na ruku onih koji zagovaraju njihovu smjenu zbog protivljenja ustoličenju. Dok, sa druge strane, zaključuje i da je Uprava policije radila profesionalno što je argument onih koji brane ministra i prvog čovjeka policije. Međutim, iako je zakonska obaveza ministra unutrašnjih poslova i direktora Uprave policije da postupaju jedino na osnovu podataka koje prikupi policija (uniformisana i tajna), donosiocima odluka je, čini se, mnogo bitnija politička konotacija njihovih predloga, a ne zakonitost.

Abazović je više puta javno rekao da neće dozvoliti da ni na jedan način budu sankcionisani ljudi koji su dobro obavili svoj posao. Takođe je podsjetio da bi promjenama u sektoru bezbjednosti ova Vlada mogla izgubiti podršku država Kvinte. On naredne sedmice putuje u zvaničnu posjetu jednoj od tih država – Sjedinjenim Američkim Državama, gdje će upravo biti govora i o bezbjednosnim izazovima. Demokratski front, međutim, traži rekonstrukciju Vlade i da Abazovićevu ulogu u rekonstruisanoj izvršnoj vlasti preuzme lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević.

Izvještaj svakako, čini se, neće značajno uticati na političke posljedice i neslaganja nakon događaja na Cetinju, ali pitanje je da li će i kakve pravne posljedice proizaći iz ovog dokumenta.

 

Formiran 21 predmet povodom postupanja policije na Cetinju

Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije, žalilo se 25 građana na postupanje službenika tog organa tokom protesta na Cetinju 4. i 5. septembra. Na osnovu toga formiran je 21 predmet.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je četiri pritužbe proslijedilo Direktoratu za bezbjednosno-nadzorne poslove.

,,Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije je dostavljeno 25 pritužbi građana u vezi sa postupanjem policijskih službenika povodom predmetnog događaja, povodom kojih je formiran 21 predmet, dok su četiri pritužbe, imajući u vidu njihovu sadržinu, proslijeđene na uvid i dalje postupanje Direktoratu za bezbjednosno-nadzorne poslove Ministarstva unutrašnjih poslova. Osim navedenog, Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije preduzima mjere i radnje iz nadležnosti i povodom šest zahtjeva za prikupljanje potrebnih obavještenja koje je, u vezi sa primjenom policijskih ovlašćenja u predmetnom događaju, Unutrašnjoj kontroli policije dostavilo Osnovno državno tužilaštvo Cetinje”, navode iz MUP-a.

 

U Vladi bili ljudi koji nijesu u lancu komande

U javnosti se ranije vodila polemika o ljudima koji su bili u Krivokapićevom kabinetu, a nijesu iz bezbjednosnog sektora. U Izvještaju Komisije konstantovano je da su ljudi koji nisu u lancu odgovornosti prisustvovali sastanku u Vladi na kom su donošene važne odluke uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-pimorskog Joanikija.

U zgradi Vlade sastali su se Krivokapić, Abazović, Sekulović, Brđanin, ministarka odbrane Olivera Injac, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, šef diplomatije Đorđe Radulović, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić, ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović, ministar ekologije i prostornog planiranja Ratko Mitrović, direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić, generalna sekretarka Vlade Žana Praščević – Milačić, poslanik i lider Prave Crne Gore Marko Milačić i državna sekretarka u Ministarstvu poljoprivrede Nikolina Mišnić. Sastanci su trajali gotovo neprekidno tokom cijele noći. U zgradu Vlade kasnije su, u različitim terminima, ušli funkcioner Demokratske Crne Gore Momo Koprivica, a potom i lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo