Povežite se sa nama

MONITORING

Ko je garantovao za Šinavatru

Objavljeno prije

14 godina

na

nasshinawatra-protest

Posjeta Liberiji 20. aprila Taksina Šinavatre, bivšeg premijera Tajlanda pravosnažno osuđenog krivičnom presudom, otkrila je da on posjeduje crnogorski pasoš br.138kd3695. Šinavatrin tajlandski pasoš je opozvan 12. aprila a nalog za njegovo hapšenje je izdat 14. aprila ove godine nakon što je, tvrdi se, inspirisao teške sukobe u svojoj zemlji zbog kojih je otkazan samit zemalja ASEAN-a. Crnogorski zvaničnici nijesu negirali da Šinavatra ima naš pasoš. Ministar unutrašnjih poslova Jusuf Kalamperović, pozivajući se na Zakon o zaštiti podataka, kazao je da se javno neće objaviti podaci o tome kako je Šinavatra dobio pasoš. Čitav slučaj dobio je na značaju u završnici pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom o liberalizaciji viznog režima. Kada je Šinavatra stigmatizovan, Velika Britanija mu je 2007. uskratila vizu. On je naredne godine morao da opozove i svoje investicije (fudbalski klub Mančester siti) iz te zemlje. Ukoliko epilog afere bude oduzimanje Šinavatri crnogorskog pasoša, time neće biti uklonjene sumnje da se radi o nezakonitom poslu izdavanja službenih isprava, niti će biti umanjen efekat kompromitujućeg akta solidarnosti crnogorske države s osuđenim kriminalcem. Uostalom, solidarnost naših državnika s Šinavatrom je i ranije pokazana. U septembru 2006. godine, premijer Milo Đukanović je Šinavatri dozvolio da govori prije njega na 66. generalnom zasijedanju Skupštine UN. Razlog za ovo je bio vojni udar na Tajlandu kojim je Šinavatra zbačen s vlasti.

STANjE STVARI: Zakonska procedura jasno definiše način sticanja crnogorskog pasoša. Da bi neko imao pasoš mora da bude crnogorski državljanin a državljanstvo se stiče: porijeklom, rođenjem na teritoriji Crne Gore, prijemom ili po međunarodnim ugovorima i sporazumima.
Šinavatra nije porijeklom iz Crne Gore niti je ovdje rođen; njegova supruga, takođe umiješana u kriminalne poslove, nije iz Crne Gore.
Opcija da je Šinavatra postao crnogorski državljanin prijemom – isključena je. Naime, Zakon o crnogorskom državljanstvu navodi uslov da podnosilac zahtjeva ,,u Crnoj Gori i drugoj državi nije pravosnažno osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju dužem od jedne godine za krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti ili su prestale pravne posljedice osude”. U čl. 8 se dodatno precizira da se postupak izdavanja državljanstva ,,prekida do donošenja pravosnažne odluke u krivičnom postupku”.

Šinavatra je globalna medijska zvijezda. Krivični postupak i pravosnažna presuda protiv Šinavatre bila je lako dostupna činjenica o kojoj su izvještavali mediji u Tajlandu i širom svijeta. Bivši premijer Tajlanda je prošle godine pravosnažno osuđen na dvije godine zatvora zbog korupcije, jer je utvrđeno da je supruzi omogućio kupovinu zemljišta od državne agencije po tri puta nižoj cijeni od tržišne.
U Vrhovnom sudu Tajlanda se vode još tri postupka protiv Šinavatre, njegovih saradnika i porodice zbog zloupotrebe službenog položaja i drugih krivičnih djela. On je predmet istrage u još deset slučajeva. Osim toga, Šinavatra se nalazi na potjernici Interpola. Time se eliminiše mogućnost da u MUP-u nijesu znali da on ima problema s zakonom.
ZASLUŽNI KRIMINALAC: Preostala transparentna mogućnost – da je Šinavatra dobio pasoš po osnovu međunarodnog ugovora – takođe je isključena; Crna Gora i Tajland su uspostavili diplomatske odnose 2007. godine, ali nemaju ugovor o uzajamnosti dvojnih državljanstava.
Nedostatak transparentnih uslova za dobijanje pasoša, upućuje da je Šinavatra dobio pasoš na jedini preostali način – diskretnom odlukom nekog iz vrha crnogorske vlasti.
,,Jedini zakonit način na koji je Šinavatra mogao dobiti crnogorsko državljanstvo, uprkos tome što je osuđen zbog korupcije, jeste kao osoba od posebnog značaja za interes Crne Gore”, saopšteno je iz MANS-a.
Međutim, ,,postavlja se pitanje kako je Šinavatra zadužio Crnu Goru, ko je to procijenio i dao prepuruku da mu se dodijeli državljanstvo, odnosno šta je to što pravosnažno osuđenog kriminalca preporučuje kao osobu od posebnog značaja za interese države Crne Gore”, pitaju se u MANS-u.
Naredna dilema odnosi se na način i mjesto gdje je Šinavatra dobio pasoš? Pasoše je van Crne Gore moguće izdati samo u dva diplomatsko-konzularna predstavništva: u Njujorku i Frankfurtu. Ali, kako je Šinavatra na potjernici Interpola, malo je vejrovatno da je on mogao ući u SAD ili Njemačku i tamo preuzeti svoj pasoš.
Osim crnogorskog, objavljeno je kako on posjeduje još dva egzotična pasoša, Nikaragve i vjerovatno Kambodže; to možda nije konačan popis pasoša koje Šinavatra ima.

Skandal s crnogorskim pasošem bi bio dupliran ukoliko se ispostavi da je Šinvatra bio u Crnoj Gori – čiji se zvaničnici ponose saradnjom s Interpolom – i da je ovdje dao biometrijske podatke i priložio potrebnu dokumentaciju, pa na licu mjesta podigao pasoš. Uprava policije 29. aprila je demantovala da je ,,osoba pod tim imenom ulazila u Crnu Goru”.
DRŽAVNA TAJNA: Ali, činjenica je da Šinavatra ima crnogorski pasoš. Kako i kada ga je dobio? Domaći Zakon o putnim ispravama precizira da će se ,,izdavanje pasoša odbiti ako je protiv crnogorskog državljanina donijeto rješenje o sprovođenju istrage ili je podignuta optužnica” i ,,ako je odlukom međunarodne organizacije koju je priznala, odnosno kojoj je pristupila Crna Gora, crnogorskom državljaninu ograničeno kretanje”.
Broj Šinavatrinog crnogorskog pasoša, prema medijskim izvještajima, govori da je, uprkos decidnim zakonskim organičenjima, on izdat novijeg datuma – u periodu kada su se protiv njega vodili krivični postupci ili je već bio pravosnažno osuđen. Uostalom, Crna Gora tek od 2008. izdaje svoje pasoše.
Sve to dovodi do zaključka kako crnogorska vlast nema vjerodostojno objašnjenje za izdavanje isprava Šinavatri – posebno pasoša. Odluka ministra Kalamperovića da stavi embargo na informacije je razlog za sumnju da se možda radi o teškoj zloupotrebi položaja i kršenju domaćih i međunarodnih propisa. U jeku predizborne kampanje, ministar Kalamperović je svečano objavio identitete tridesetak novih crnogorskih državljana – osoba od posebnog značaja – sa pravom na pasoše. Tako je Kalamperović uspostavio praksu da javnost sazna ko su osobe od posebnog značaja i zbog čega dobijajju državljanstva i pasoše. Ali, praksa je, kod Šinavatre, naprečac prekinuta.
POSLOVNE VEZE: Predsjednik Skupštine, Ranko Krivokapić, kazao je 8. maja Televiziji IN kako nije neuobičajeno da krupni biznismeni, koji imaju namjeru da investiraju u neku zemlju, traže i dobiju državljanstvo i pasoš.
Sada pouzdano nije poznato da li je Šinavatra, kao prikriveni vlasnik ili ortak, već negdje investirao u Crnoj Gori. Postoje njegove poslovne veze sa kompanijama iz Dalekog istoka i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAR). Premijer Đukanović je nedavno boravio u Singapuru gdje je imao susrete s neimenovanim potencijalnim investitorima, dok je jedna singapurska kampanija zakupac Svetog Stefana; na drugoj strani, vladajuća familija UAR-a pokazivala je interesovanje za kupovinu Velike plaže i navodno Prve banke CG.
Američki The Nation objavio je 12. maja kako je Šinavatra zainteresovan za kupovinu ostrva Sveti Nikola (Havaji) kod Budve. Kupac ostrva je 2007. bio kontroverzni Stanko Subotić-Cane. Ranije je saopšteno da Subotić nije u stanju da otplati kredit Đukanovićevoj banci pa je Sveti Nikola, kao hipoteka, navodno postao vlasništvo Prve banke CG.
Prijenos vlasništva nad ostrvom nije obavljen do 1. februara kada je Prva banka CG objavila poziv za aukcijsku prodaju dijela Svetog Nikole po cijeni od 28 miliona eura; aukcija je propala a nova je zakazana za 23. maj. Monitor je objavio kako je tokom aprila Prvoj banci CG već uplaćeno nešto manje od 20 miliona eura za tu kupovinu, ali identitet kupca zasad nije dostupan. Da li je Šinavatrin crnogorski pasoš kupljen u paketu sa Svetim Nikolom ili nekom sličnom investicijom?
SLUŽBENA LAŽ: Iz MANS-a su zatražili pristup svim odlukama MUP-a o prijemu u crnogorsko državljanstvo lica od posebnog značaja za državni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski i drugi interes Crne Gore, od 2007. do 2009. godine, zatim pristup svim prijedlozima premijera Đukanovića i svih drugih državnih organa za prijem u crnogorsko državljanstvo. U međuvremenu je tajlandska vlada od svoje ambasade u Mađarskoj zatražila da diplomatskim putem provjeri da li je Crna Gora izdala pasoš Šinavatri, javila je TV Vijesti.
Iako je najavio odlazak u penziju, ministra Kalamperovića Zakon o džavljanstvu u čl. 24 obavezuje da po službenoj dužnosti pokrene postupak oduzimanja državljanstva (samim tim i pasoša) ukoliko utvrdi da je isprava izdata na osnovu lažne izjave ili namjernog prikrivanja bitnih činjenica i okolnosti. Ali, da li je Šinavatra crnogorskom MUP-u uopšte davao lažne izjave ili namjerno prikrivao bitne činjenice i okolnosti?
Sve i da je Šinavatra lagao, MUP je mogao lako ustanoviti da on ne ispunjava zakonske uslove dobijanja pasoša. Kako sada stvari stoje, neko ko po hijerarhiji i redu veličina ima moć da garantuje za eks-premijera u bjekstvu je davao lažne izjave ili je namjerno prikrivao bitne činjenice i okolnosti.

Vlado JOVANOVIĆ)

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

4 dana

na

2 Decembra, 2022

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

4 dana

na

2 Decembra, 2022

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

2 sedmice

na

25 Novembra, 2022

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo