Povežite se sa nama

MONITORING

Bracova vremena

Objavljeno prije

na

 

Većinski vlasnik Prve banke CG, Aco Đukanović (užem krugu poznatiji kao Acika) posvetio se sportskim razbribrigama. Na rukometnom derbiju Budućnost-Lovćen 17. maja bodrio je podgoričku ekipu. Dvorana je bila okićena panoima Prve banke a TV prijenos je prekidan njenim reklamnim porukama. Prva banka je generalni sponzor RK Budućnost a Edin Kolarević, sestrić Acike i Mila Đukanovića, član je Upravnog odbora tog kluba. Iako bez tradicije – muški RK Budućnost je prošle godine ušao u prvu ligu – već ove takmičarske sezone je vjerovatni šampion države. NASILJE: U opštoj tuči i metežu nakon utakmice, Acika je bio u parteru; jedan rukometaš Budućnosti, akter tuče, u finišu meča je iz njegovog zagrljaja prijetio igračima Lovćena. Nije poznato da se Acika ranije bavio ili se interesovao za muški rukomet – sport koji u Podgorici nema tradiciju. Nasilje – ima.  Konobari podgoričkog lokala, na glasu kao okupljališta tajkunske klase, bili su sablaznuti kada je u sitne sate jedne tople ljetnje večeri 2007. zapjenušana rasprava Acike i Miomira Mugoše, započeta kod šanka, na obližnjem parkingu prerasla u polemiku bliske vrste. Nadležna služba se postarala da ovaj uličarski nokturno ne dospije „u novine” kao juna 2000. kada je, poslije ponoći, u hotelu Crna Gora držačem od pištolja teško povrijeđen Zoran Kljajić (dvostruka fraktura lobanje i nagnječenje mozga).

 

Nakon četiri godine suđenja Acika je oslobođen optužbi da je učestvovao u premlaćivnju; na ponovljenom suđenju 2007. konstatovano je da je tužba protiv Acike zastarjela. Za razliku od tuče u hotelu Crna Gora (povod: navodna uvreda), Acikin obračun s Mugošom 2007. je bio nastavak kompleksne debate o pravcima urbanističkog razvoja glavnog grada.

GRAĐEVINAC: To je drugo ime klanovskih borbi na unosnom građevinskom tržištu Podgorice koje su započete krajem 2002. kada je gradonačelnik Mugoša jednom od svojih klijenata odobrio izgradnju stambeno-poslovnog centra Maksim u Acikinom komšiliku. Uslijedila je pobuna, svakodnevna ulična okupljanja Acike i drugih uglednih komšija, pa je Maksim „premješten” i napravljen par stotina metara dalje. Direktor gradske Agencije za izgradnju i razvoj Podorice (tada s budžetom od blizu 100 miliona eura), Acikin kum Goran Vuletić, nekoliko mjeseci nakon onog ponoćnog ućerivanja argumenata je „podnio ostavku”. U međuvremenu, Acika se profilisao kao građevinski preduzimač. Registrovao je 2002. firmu za projektovanje i izgradnju Urbisnova a za dva miliona eura 2007. je kupio podgorički Zavod za urbanizam i projektovanje i njegovu upravnu zgradu. Jula prošle godine registrovao je i Investnovu, drugu firmu za građevinske poslove u kojoj je smjestio kuma Vuletića. Acikin drugi kum, Miodrag Ivanović (eks-direktor Telekoma), tokom 2006. je skupa sa bratom Vladom Ivanovićem, vlasnikom Master inženjeringa, oformio Volvoks, firmu sa stovarištima i skladištima u Podgorici za promet građevinskih materijala i opreme. U upravi Volvoksa je sjedio Predrag Poček, u to vrijeme službenik a sada zamjenik glavnog izvršnog direktora Prve banke. Kumovsko vlasništvo je u Volvoksu nastavljeno nakon što su firmu krajem 2008. preuzeli Žarko Burić (Normal kompani) i Željko Mišković (Kroling). Master inženjering je investitor a Kroling izvođač radova na stambeno-poslovnom kompleksu u centru Podgorice u čijem je prizemlju smještena poslovnica Prve banke. Acikina firma Montenova za dva milona eura je kupila oko 5.000 kvadrata zemljišta u Baru a za zgradu Telekoma u centru Podgorice platila je milion eura. Jesenas je Vlada Crne Gore Aciki za 3,3 mliona eura dala pravo da koristi 7.637 kvadratnih metara državnog zemljišta u Podgorici na kojem se nalazi zgrada policije, uz mogućnost da postane vlasnik.

REVOLUCIONAR: Da li je, na vrhuncu tzv. antibirokratske revolucije januara 1989, student prava Acika imao viziju da će baratati milionima? Hroničari su zabilježili da je Acika ispred Unuverziteta Veljko Vlahović bio u mitingaškom Organizacionom odboru (skupa sa Momirom Bulatovićem, Ljubišom Stankovićem, Srđom Darmanovićem, Milicom Pejanović i Ivanom Brajovićem) koji je, socijalnom demagogijom i parolama tipa Gladni smo!, izveo trijumfalno obaranje stare garde Saveza komunista Crne Gore. Acika je bio mladi komunista, aktivista na Unverzitetu i borac za socijalnu pravdu; iako se nije hranio u studentskoj menzi, inspirisao je štrajk glađu drugih studenata. Svega nekoliko godina kasnije, Acikini marksistički ideali su ogoljena, cinična epizoda. Saborac iz Organizacionog odbora AB-revolucije, Momir Bulatović u knjizi Pravila ćutanja svjedoči kako je u jesen 1994. imao pouzdana saznanja da Acika organizuje konvoje cistijerni s naftom. Iz Herceg-Novog, gdje je izgradio kuću, Acika je, tvrdi, bio gospodar švercerskog netvorka i „ekskluzivni snabdijevač gorivom italijanskih švercerskih glisera”. Naredni događaj, piše Bulatović, bio je jedan obračun u mafijaškom stilu koji se odigrao u hercegnovskom hotelu Plaža. ,,Pitao sam Mila šta to radi njegov brat i šta on misli da preduzme? Potpuno neočekivano, rekao mi je da ja ne znam ni dio onoga što radi njegov brat. Nije bilo potrebno da ja potegnem nijednu optužbu. Sve ih je izgovorio sam Milo. U jednom trenutku su mu zacaklile oči, dok je opisivao koliko on i njegovi roditelji pate zbog cjelokupnog Acovog ponašanja. On me, ipak, moli da ga razumijem. Brat je brat, i njemu treba malo više vremena da stvari vezane uz njega dovede u neki red”, zapisao je Bulatović.

BANKAR: Takvo stanje stvari je „Mila činilo politički ranjivim”, primjećuje Bulatović protiv koga je Acika 2004. najavljivao tužbu zbog ovakvih navoda. Izloženost zbog djelovanja mlađeg brata za aktuelnog crnogorskog premijera ni do danas nije umanjena. Ali, projekat Prve banke svjedoči kako je porodični profit bio ispred rizika javnih invektiva. Za nepune dvije godine Prva banka je ustostručila svoje bilanse. Iako je Acika, prema jednoj tvrdnji starijeg brata, godinama bio nezaposlen, njegova firma Montenova je na kraju 2006. imala, poslije Telekoma i KAP-a, najveće profite u Crnoj Gori. Početkom iste, 2006. godine, premijer Đukanović je tvrdio: „Ne znam kakvo je imovinsko stanje mog brata”. U intervjuu za Radio Crne Gore on je kazao da ne vjeruje da Acika spada među najbogatije ljude u Crnoj Gori, dodavši da u njihovoj porodici „postoji kultura da se jedni drugima ne miješaju u poslove”. Već sredinom 2007. postala su braća i formalno ortaci u Prvoj banci i to su još uvijek. Acika je oduvijek bio većinski vlasnik Prve banke a jesenas je i zvanično dobio upravljačko odobrenje Centralne banke. Njegov akcionarski ulog je narastao do 177.073 akcija (bezmalo plovina vlasničkog udjela). Nakon inostrane privatizacije drugih crnogorskih banaka, Acika je postao najkrupniji domaći bankar – iako je podizanje gotovine s njegovih šaltera često bilo nemoguće. U februaru je na (za javnost zatvorenoj) sjednici Udruženja banaka Crne Gore saopšteno da klijenti Prve banke pustoše bankomate drugih banaka, koristeći viza kartice, jer ne mogu podići novac sa svojih računa u matičnoj banci. Ali, kolaps Prve banke postao je prije svega prioritetni državni problem; banka se od bankrota spasila kreditom Vlade Crne Gore i dokapitalizacijom državne Elektroprivrede. U decembru 2008. je Acika sklopio ugovor o zalogu akcija Prve banke s Igorom Lukšićem, ministrom finansija, po nominalnoj vrijednosti od ukupno 22,6 miliona eura. Time je zatvoren trogodišnji ciklus, započet novembra 2006. kada je Acika od Lukšićevog Ministarstva finansija, Zavoda za zapošljavanje i Fonda za razvoj kupio paket akcija Nikšićke banke.

U MUZICI I KNJIŽEVNOSTI: I pored svih poslovnih obaveza, Acika je stigao da magistrira kod kontroverznog prof. Slavka Lukića na temu Ustavna žalba kao oblik neposredne ustavnosudske zaštite ljudskih prava u ustavima zemalja Evropske unije i u Crnoj Gori. Takođe je siva eminencija crnogorske estrade i lakih nota ljetnjih festivala. Uz to, malo ko je, poput Acke (rođen 1965), za života opjevan; podgorička grupa VIS Gorenje je snimila ironičnu rokenrol pjesmu Milo je Acov rođeni brat. Prije pet godina, na podgoričkom Trgu republike, tokom koncerta grupi VIS Gorenje je isključena struja kada su počeli izvođenje ove pjesme. Izgleda da Acika ima i svoje mjesto u literaturi. Poznavaoci prilika, prepoznali su da je literalni junak Braco, u romanu Oklop Milana Popovića, kreiran prema Acikinom liku i djelu. Jevrem Brković u romanu Ljubavnik Duklje (2006) opisuje izvjesnog Glavata Akcina Kčevonea poznatog i kao Ćelavi Medvjed. Brković je u izjavama nakon napada na njega (u kojem je ubijen Srđan Vojičić), optužio svoje literalne junake. U atmosferi jedne svadbe u dvorani hotela u Milanu, okupljeno crnogorsko tajkunsko bratstvo Brković opisuje kao bahatu i primitivnu rulju, dok od Glavata Akcina Kčevonea ,,ove večeri svi u dvorani drhte i prate svaki njegov gest, mig oka, mimiku ili tik na licu, i odmah ih tumače što znače i kako će reagovati”.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo