Povežite se sa nama

MONITORING

Bracova vremena

Objavljeno prije

na

 

Većinski vlasnik Prve banke CG, Aco Đukanović (užem krugu poznatiji kao Acika) posvetio se sportskim razbribrigama. Na rukometnom derbiju Budućnost-Lovćen 17. maja bodrio je podgoričku ekipu. Dvorana je bila okićena panoima Prve banke a TV prijenos je prekidan njenim reklamnim porukama. Prva banka je generalni sponzor RK Budućnost a Edin Kolarević, sestrić Acike i Mila Đukanovića, član je Upravnog odbora tog kluba. Iako bez tradicije – muški RK Budućnost je prošle godine ušao u prvu ligu – već ove takmičarske sezone je vjerovatni šampion države. NASILJE: U opštoj tuči i metežu nakon utakmice, Acika je bio u parteru; jedan rukometaš Budućnosti, akter tuče, u finišu meča je iz njegovog zagrljaja prijetio igračima Lovćena. Nije poznato da se Acika ranije bavio ili se interesovao za muški rukomet – sport koji u Podgorici nema tradiciju. Nasilje – ima.  Konobari podgoričkog lokala, na glasu kao okupljališta tajkunske klase, bili su sablaznuti kada je u sitne sate jedne tople ljetnje večeri 2007. zapjenušana rasprava Acike i Miomira Mugoše, započeta kod šanka, na obližnjem parkingu prerasla u polemiku bliske vrste. Nadležna služba se postarala da ovaj uličarski nokturno ne dospije „u novine” kao juna 2000. kada je, poslije ponoći, u hotelu Crna Gora držačem od pištolja teško povrijeđen Zoran Kljajić (dvostruka fraktura lobanje i nagnječenje mozga).

 

Nakon četiri godine suđenja Acika je oslobođen optužbi da je učestvovao u premlaćivnju; na ponovljenom suđenju 2007. konstatovano je da je tužba protiv Acike zastarjela. Za razliku od tuče u hotelu Crna Gora (povod: navodna uvreda), Acikin obračun s Mugošom 2007. je bio nastavak kompleksne debate o pravcima urbanističkog razvoja glavnog grada.

GRAĐEVINAC: To je drugo ime klanovskih borbi na unosnom građevinskom tržištu Podgorice koje su započete krajem 2002. kada je gradonačelnik Mugoša jednom od svojih klijenata odobrio izgradnju stambeno-poslovnog centra Maksim u Acikinom komšiliku. Uslijedila je pobuna, svakodnevna ulična okupljanja Acike i drugih uglednih komšija, pa je Maksim „premješten” i napravljen par stotina metara dalje. Direktor gradske Agencije za izgradnju i razvoj Podorice (tada s budžetom od blizu 100 miliona eura), Acikin kum Goran Vuletić, nekoliko mjeseci nakon onog ponoćnog ućerivanja argumenata je „podnio ostavku”. U međuvremenu, Acika se profilisao kao građevinski preduzimač. Registrovao je 2002. firmu za projektovanje i izgradnju Urbisnova a za dva miliona eura 2007. je kupio podgorički Zavod za urbanizam i projektovanje i njegovu upravnu zgradu. Jula prošle godine registrovao je i Investnovu, drugu firmu za građevinske poslove u kojoj je smjestio kuma Vuletića. Acikin drugi kum, Miodrag Ivanović (eks-direktor Telekoma), tokom 2006. je skupa sa bratom Vladom Ivanovićem, vlasnikom Master inženjeringa, oformio Volvoks, firmu sa stovarištima i skladištima u Podgorici za promet građevinskih materijala i opreme. U upravi Volvoksa je sjedio Predrag Poček, u to vrijeme službenik a sada zamjenik glavnog izvršnog direktora Prve banke. Kumovsko vlasništvo je u Volvoksu nastavljeno nakon što su firmu krajem 2008. preuzeli Žarko Burić (Normal kompani) i Željko Mišković (Kroling). Master inženjering je investitor a Kroling izvođač radova na stambeno-poslovnom kompleksu u centru Podgorice u čijem je prizemlju smještena poslovnica Prve banke. Acikina firma Montenova za dva milona eura je kupila oko 5.000 kvadrata zemljišta u Baru a za zgradu Telekoma u centru Podgorice platila je milion eura. Jesenas je Vlada Crne Gore Aciki za 3,3 mliona eura dala pravo da koristi 7.637 kvadratnih metara državnog zemljišta u Podgorici na kojem se nalazi zgrada policije, uz mogućnost da postane vlasnik.

REVOLUCIONAR: Da li je, na vrhuncu tzv. antibirokratske revolucije januara 1989, student prava Acika imao viziju da će baratati milionima? Hroničari su zabilježili da je Acika ispred Unuverziteta Veljko Vlahović bio u mitingaškom Organizacionom odboru (skupa sa Momirom Bulatovićem, Ljubišom Stankovićem, Srđom Darmanovićem, Milicom Pejanović i Ivanom Brajovićem) koji je, socijalnom demagogijom i parolama tipa Gladni smo!, izveo trijumfalno obaranje stare garde Saveza komunista Crne Gore. Acika je bio mladi komunista, aktivista na Unverzitetu i borac za socijalnu pravdu; iako se nije hranio u studentskoj menzi, inspirisao je štrajk glađu drugih studenata. Svega nekoliko godina kasnije, Acikini marksistički ideali su ogoljena, cinična epizoda. Saborac iz Organizacionog odbora AB-revolucije, Momir Bulatović u knjizi Pravila ćutanja svjedoči kako je u jesen 1994. imao pouzdana saznanja da Acika organizuje konvoje cistijerni s naftom. Iz Herceg-Novog, gdje je izgradio kuću, Acika je, tvrdi, bio gospodar švercerskog netvorka i „ekskluzivni snabdijevač gorivom italijanskih švercerskih glisera”. Naredni događaj, piše Bulatović, bio je jedan obračun u mafijaškom stilu koji se odigrao u hercegnovskom hotelu Plaža. ,,Pitao sam Mila šta to radi njegov brat i šta on misli da preduzme? Potpuno neočekivano, rekao mi je da ja ne znam ni dio onoga što radi njegov brat. Nije bilo potrebno da ja potegnem nijednu optužbu. Sve ih je izgovorio sam Milo. U jednom trenutku su mu zacaklile oči, dok je opisivao koliko on i njegovi roditelji pate zbog cjelokupnog Acovog ponašanja. On me, ipak, moli da ga razumijem. Brat je brat, i njemu treba malo više vremena da stvari vezane uz njega dovede u neki red”, zapisao je Bulatović.

BANKAR: Takvo stanje stvari je „Mila činilo politički ranjivim”, primjećuje Bulatović protiv koga je Acika 2004. najavljivao tužbu zbog ovakvih navoda. Izloženost zbog djelovanja mlađeg brata za aktuelnog crnogorskog premijera ni do danas nije umanjena. Ali, projekat Prve banke svjedoči kako je porodični profit bio ispred rizika javnih invektiva. Za nepune dvije godine Prva banka je ustostručila svoje bilanse. Iako je Acika, prema jednoj tvrdnji starijeg brata, godinama bio nezaposlen, njegova firma Montenova je na kraju 2006. imala, poslije Telekoma i KAP-a, najveće profite u Crnoj Gori. Početkom iste, 2006. godine, premijer Đukanović je tvrdio: „Ne znam kakvo je imovinsko stanje mog brata”. U intervjuu za Radio Crne Gore on je kazao da ne vjeruje da Acika spada među najbogatije ljude u Crnoj Gori, dodavši da u njihovoj porodici „postoji kultura da se jedni drugima ne miješaju u poslove”. Već sredinom 2007. postala su braća i formalno ortaci u Prvoj banci i to su još uvijek. Acika je oduvijek bio većinski vlasnik Prve banke a jesenas je i zvanično dobio upravljačko odobrenje Centralne banke. Njegov akcionarski ulog je narastao do 177.073 akcija (bezmalo plovina vlasničkog udjela). Nakon inostrane privatizacije drugih crnogorskih banaka, Acika je postao najkrupniji domaći bankar – iako je podizanje gotovine s njegovih šaltera često bilo nemoguće. U februaru je na (za javnost zatvorenoj) sjednici Udruženja banaka Crne Gore saopšteno da klijenti Prve banke pustoše bankomate drugih banaka, koristeći viza kartice, jer ne mogu podići novac sa svojih računa u matičnoj banci. Ali, kolaps Prve banke postao je prije svega prioritetni državni problem; banka se od bankrota spasila kreditom Vlade Crne Gore i dokapitalizacijom državne Elektroprivrede. U decembru 2008. je Acika sklopio ugovor o zalogu akcija Prve banke s Igorom Lukšićem, ministrom finansija, po nominalnoj vrijednosti od ukupno 22,6 miliona eura. Time je zatvoren trogodišnji ciklus, započet novembra 2006. kada je Acika od Lukšićevog Ministarstva finansija, Zavoda za zapošljavanje i Fonda za razvoj kupio paket akcija Nikšićke banke.

U MUZICI I KNJIŽEVNOSTI: I pored svih poslovnih obaveza, Acika je stigao da magistrira kod kontroverznog prof. Slavka Lukića na temu Ustavna žalba kao oblik neposredne ustavnosudske zaštite ljudskih prava u ustavima zemalja Evropske unije i u Crnoj Gori. Takođe je siva eminencija crnogorske estrade i lakih nota ljetnjih festivala. Uz to, malo ko je, poput Acke (rođen 1965), za života opjevan; podgorička grupa VIS Gorenje je snimila ironičnu rokenrol pjesmu Milo je Acov rođeni brat. Prije pet godina, na podgoričkom Trgu republike, tokom koncerta grupi VIS Gorenje je isključena struja kada su počeli izvođenje ove pjesme. Izgleda da Acika ima i svoje mjesto u literaturi. Poznavaoci prilika, prepoznali su da je literalni junak Braco, u romanu Oklop Milana Popovića, kreiran prema Acikinom liku i djelu. Jevrem Brković u romanu Ljubavnik Duklje (2006) opisuje izvjesnog Glavata Akcina Kčevonea poznatog i kao Ćelavi Medvjed. Brković je u izjavama nakon napada na njega (u kojem je ubijen Srđan Vojičić), optužio svoje literalne junake. U atmosferi jedne svadbe u dvorani hotela u Milanu, okupljeno crnogorsko tajkunsko bratstvo Brković opisuje kao bahatu i primitivnu rulju, dok od Glavata Akcina Kčevonea ,,ove večeri svi u dvorani drhte i prate svaki njegov gest, mig oka, mimiku ili tik na licu, i odmah ih tumače što znače i kako će reagovati”.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

USKLAĐIVANJE JAVNIH FINANSIJA: Evropa sad, novo zaduženje do jeseni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Vlade najavljuju redovne plate i penzije i novo zaduženje države. Šta čeka crnogorsku ekonomiju biće mnogo jasnije nakon  turističke sezone

 

Mjesec nakon formiranja Vlade dobili smo naznake zatečenog stanja u državnoj kasi. I, prve procjene o onome šta bi nas moglo očekivati do kraja godine.

Optimisti su čuli da će plate, penzije i socijalna davanja iz budžeta biti uredno servisirana. Pesimisti su registrovali da nadležni ministar pominje realnost novog kreditnog zaduženja. Vladi Dritana Abazovića već su zamjerili  kontinuitet sa prethodnicima, podsjećajući da je njihov prvi potez bila emisija obveznica vrijedna 700 miliona eura. Previđajući kako je aktuelna Vlada, skupa sa novoformiranom većinom u parlamentu, mandat počela usvajanjem (od prethodne Vlade naslijeđenih) predloga propisa koji su omogućili smanjenje akciza na gorivo i dio prehrambenih proizvoda.

Globalisti su registrovali da bi sve izvjesnije zaduženje donijelo i kamate bitno veće od onih po kojima smo se zadužili u decembru 2020. Iz makar dva razloga.

Na međunarodnim tržištima kamate rastu pogurane, negdje i dvocifrenom, inflacijom sa kojom se zapadni svijet suočava prvi put u ovom vijeku. Međunarodni povjerioci, istovremeno, pokazuju ozbiljne znake nepovjerenja u mogućnost da Crne Gora uredno servisira obaveze. Na Frankfurtskoj berzi, sredinom nedjelje, crnogorskim obveznicama trgovalo se po cijeni od 78 do 80 euro centi za euro nominalnog duga. To znači da je on, od početka godine, izgubio približno 15 odsto svoje vrijednosti. Neki bi rekli da je za toliko opalo povjerenje investitora.

U parlamentu je, na prijedlog Vlade, usvojen tehnički rebalans budžeta. Ministar finansija Aleksandar Damjanović objasnio je da je, suštinski, u pitanju samo preraspodjela važećeg budžeta shodno novoj organizaciji Vlade koja, u odnosu na prethodnu, ima tri potpredsjednika i pet ministarstava više.

On je najavio da bi se, početkom ljeta, mogla pojaviti potreba „suštinskog rebalansa“ budžeta za 2022. Kako bi obezbijedili neometano funkcionisanje javnih finansija. To ne bi trebalo da je iznenađenje.

Prethodni ministar, tada finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić prijedlog ovogodišnjeg budžeta u parlament je proslijedio skupa sa zahtijevom da se Vladi, tokom 2022, omogući novo zaduženje „do 900 miliona eura“. Tadašnja većina nije prihvatila prijedlog. Tako je budžet – obogaćen novim troškovima (ministar je prihvatio predložene amandmane po principu „milion po poslaniku vladajuće većine“) – usvojen bez jasnih izvora finansiranja, a uz znatno uvećane izdatke.

To je bio samo jedan od problema evidentiranih još u decembru, kada je prijedlog budžeta stigao u Skupštinu. Ili još ranije, neposredno nakon predstavljanja plana Evropa sad. Tada smo  upozoravali da su autori plana, uz penzionere i nezaposlene, zaboravili i opštinske budžete koji su zbog povećanja iznosa neoporezive zarade ostale bez značajnog dijela prihoda.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SDT POČETKOM JUNA DOBIJA NOVE TUŽIOCE: Novi kadrovi za stare afere

Objavljeno prije

na

Objavio:

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića

 

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović insistira na promjeni kadrova unutar Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).  Prvo je tražio promjenu Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kako bi doveo ljude od povjerenja. Umjesto Dragana Radonjića na to mjesto doveden je iskusni, ali i kontroverzni, policijski službenik Predrag Šuković. On je zajedno sa Novovićem, gotovo rasformirao cijeli policijski tim koji je  zatekao i iz policijskih redova izabrao 15 novih pripadnika. Ubrzo nakon toga priveden je, a zatim i uhapšen, predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić.

Gavni specijalni tužilac je od  vršiteljke dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maje Jovanović više puta tražio nove tužioce koji bi mu pomogli u novim predmetima, ali i „zaostalim predmetima iz proteklog perioda“. Nepovjerenje Novovića u pojedine tužioce koje je zatekao u svojoj instituciji, značajno mu otežavaju posao.

Već ove sedmice Specijalno državno tužilaštvo privremeno će dobiti nove tužioce. Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića.

Tužilac Vukas Radonjić prvi je na spisku Novovića. Karijeru je u decembru 2008. počeo kao sudijski pripravnik u Višem sudu u Podgorici. Godinu kasnije bio je savjetnik u tom sudu, a potom je 2013. godine izabran za zamjenika državnog tužioca u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Tri godine kasnije izabran je za tužioca u istoj instituciji na četiri godine, a u martu 2020. i na stalnu funkciju. Godinu kasnije određen je i za portparola ODT-a Podgorica, ali i za specijalizovanog tužioca za krivična djela protiv intelektualne svojine.

Radonjić je u oktobru prošle godine istraživao ko je u sistemu Uprave policije krajem decembra 2020. godine dao nalog za skidanje zabrane ulaska visokopozicioniranim članovima takozvanog kavačkog klana iz Beograda Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Tokom rada na predmetu, tražio je hapšenje službenika Uprave policije Aleksandra Boškovića i Saše Đurovića, zbog zloupotrebe službenog položaja, ali je tadašnje Specijalno državno tužilaštvo istog dana preuzelo slučaj i kasnije utvrdilo da u postupcima policajaca nema elemenata krivičnog djela.

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić od Radonjića je tražio izjašnjenje povodom toga, gdje je tužilac iz ODT-a detaljno obrazložio razloge zbog čega je imao osnov sumnje za hapšenje Boškovića i Đurovića, ali ne i za bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Enisa Bakovića, koji je policajcima naredio da ukinu zabranu, ali samo zbog toga što je kao ,,tužilac ODT-a nenadležan za gonjenje javnih funkcionera”…

Radonjić je prilikom hapšenja majke lidera Demokratskog fronta Milana Kneževića u januaru 2020. godine bio protiv takvog zahtjeva policije, obavještavajući CB Podgorica da će zahtjev sudu za odobrenje pretresa kuće Kneževića i još sedam osoba proslijediti tek ukoliko osnove sumnje da će se pretresom pronaći tragovi krivičnog djela… Prošle godine je zadužio i predmet od MUP-a za pronevjeru sistema kontrole na graničnim prelazima, gdje postoje sumnje da je država zakinuta za milion eura.

Tužiteljka Tanja Čolan Deretić je karijeru počela u Osnovnom državnom tužilaštvu Kotor, gdje je obavljala i poslove tužiteljke i portparolke, a potom je napredovala u Više državno tužilaštvo u Podgorici, gdje je dužila brojne predmete mafijaških likvidacija, eksplozija… Prošlog ljeta je bila i kandidat viših tužilaštava da uđe u sastav novog Tužilačkog savjeta. Kandidat za tužioca Jovan Vukotić je još 24. decembra 2019. godine na sjednici Savjeta izabran na spisak od sedam kandidata, a prema rasporedu sa rang-liste, a potom su raspoređeni na inicijalnu obuku u ODT-u Podgorica.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

„Jedno je kada neko uzme legalne cigarete, koje neko proizvede, i prošvercuje ih klasično bez plaćanja poreza i doprinosa. Recimo, uzmete ‘malboro’ i ne platite poreze i doprinose. Drugo su falsifikovane cigarete. Uzmete i napravite lažni ‘malboro’. Njega ne možete da prodate ni na jednom tržištu. I treća vrsta cigareta, koje su posebno aktivne na tržištu u posljednje vrijeme, su te takozvane ‘nelegalne bijele’. To su cigarete koje fabrike proizvode sa ciljem da budu švercovane – nigdje u drugim zemljama nijesu ni na koji način registrovane i ne mogu se prodati na legalnom tržištu“, kazala je Ćalović Marković.

Ona tvrdi da u Crnoj Gori imamo sva tri oblika šverca cigareta „Ideja gospodina Abazovića da ćemo to da prodamo na stranom tržištu nije realna. Možda možemo da prodamo jedan segment toga, gdje imamo legalne cigarete. Ali to je samo djelić ovog tržišta“, pojašnjava ona.

Iz Uprave prihoda i carina saopštili su da je formirana radna grupa koja će pronaći najbolji model da se oduzeti duvanski proizvodi iz Luke Bar, lageruju u skladu sa zakonom. Firmama kojima su oduzete cigarete predočeno je da imaju 15 dana za eventualnu žalbu. Tvrde da je na dan stupanja na snagu Odluke o zabrani skladištenja duvanskh proizvoda na teritoriji Slobodne zone „Luka Bar„ (1. januara) ukupno 13 privrednih društava na zalihama imalo cigarete i druge duvanske proizvode. Posljednjem korisniku, ističu, istekao je rok za iznošenje robe iz Slobode zone 5. maja 2022.

Tog dana su, kako navode, zalihe duvanskih proizvoda imala preduzeća Atlant Mont (Sejšelska ostrva), M.P.S. Grupa (Podgorica), Omni Maxtrade LTD (Sejšelska ostrva), Neworld Overseas Limited (Kipar), NRT Partners LTD (Sejšelska ostrva), Lenora International (SAD), Montenegro Duvan Comerc (Mojkovac), West Point (Podgorica), Sace LTD (SAD) i Ripšped (Bar). Službenici Uprave prihoda i carina zaplijenjenili su cigarete brendova trokadero, marble, regina, nero, barbos, couture, ashima, Napoli blu… Njihova vrijednost prelazi više desetina miliona eura.

Prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata, osnivač i izvršni direktor podgoričke MPS Grupe je Srđan Mitrović, dok je vlasnik West pointa Slavko Janković. Kao osnivač mojkovačkog Montenegro Duvan Commerce upisan je Ivan Begović, a izvršni direktor je Marvin Pešikan. Dragan Radović vlasnik je kompanije Omni Max Trade, takođe osnovane na Sejšelima, dok Goran Milovanović stoji iza sejšelske firme NRT Partners. Advokat Vanja Popović registrovao je na Kipru firmu Neworld Overseas Limited, čiji je vlasnik Srđan Banjević. Bugarin Libenon Georgi vlasnik je firme Sace LTD registrovane u SAD, a Branislav Tomašević kompanije Lenor international, takođe registrovane u SAD.

Barski Ripšped za direktora ima Milovana Perovića, osnivač je Nevenka Popović, a ovlašćeni zastupnik Ana Popović. Perovića, koji je špediter, Specijalno državno tužilaštvo u maju 2018. sumnjičilo je za šverc cigareta. Vlasnik Atlant Monta, registrovanog na Sejšelima, je Dragan Vujačić, kome se 2005. sudilo za šverc cigareta, ali je proces završen 2013. godine oslobađajućom presudom. Vujačiću su prošle godine nestale cigarete iz hangara u Luci Bar, a tada je negirao da stoji iza krađe.

Advokat Nikola Strugar iz Bara, kao punomoćnik Atlant monta tvrdi da su cigarete nezakonito oduzete iz slobodne carinske zone u Luci Bar. On smatra da se takvim postupanjem šalje poruka da će biti sankcionisani oni koji svoju djelatnost obavljaju u skladu sa zakonom. Kaže da se nezakonitim postupanjem Uprave prihoda i carina tom preduzeću čini milionska šteta, koju će jednom država morati nadoknaditi.

„Privredno društvo Atlant mont, čiji je vlasnik Dragan Vujačić, ima svu potrebnu dokumentaciju za skladištenje oduzete robe – cigareta, između ostalog, dokaze o porijeklu robe, koja se nalazila pod carinskim nadzorom, u Slobodnoj carinskoj zoni, za šta je sa Lukom Bar zaključen ugovor o skladištenju cigareta”, rekao je Strugar.

Ovo nije prvi put da Abazović zadaje konačan udarac švercu cigareta. Prvi put to radi sa pozicije premijera. Ranije su ga krijumčari duvana demantovali i pokazali svoju snagu. I ovih dana se na poznatim mjestima oko tržnih centara i na trotoarima mogu naći ulični prodavci cigareta bez akciznih markica. Možda je zato premijer upotrijebio izraz „klinička smrt“. U filmovima, gdje se odigravaju velike akcije zaplijena, hapšenja i obračuna sa kriminalnim strukturama, često se desi da se glavni negativac probudi iz kliničke smrti. Bilo bi dobro da mi počenemo gledati neki drugi film.

 

Zaplijenjene cigarete namijenjene za šverc

Pripadnici Uprave prihoda i carina (UPC) i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) spriječili su danas krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Cigarete su pronađene u kontejneru u kojem su trebale biti čaše, prema onome što je prijavljeno nadležnim organima. Riječ je o zajedničkoj akciji UPC na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić čestitao je pripadnicima Uprave prihoda i carina i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su danas spriječili krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Kaže da ohrabruje činjenica da međuresorna saradnja funkcioniše na visokom nivou i da daje značajne rezultate.

„Cigarete su pronađene u kontejneru, u kojem je nadležnim organima prijavljena druga roba. Čestitam svim učesnicima zajedničke akcije Uprave prihoda i carina na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva po čijem nalogu postupaju inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja”, naveo je Adžić.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo