Povežite se sa nama

MONITORING

Daleko je vlada

Objavljeno prije

na

nasmarovic-svetozar-021

Lukšićeva uloga u cijeloj priči sve je samo ne zanemarljiva. Još kad je Đukanović bio odlučio da ode iz politike naveliko se govorilo da je za nasljednika predvidio Lukšića. Potpredsjednici DPS-a međutim nijesu bili oduševljeni, Željko Šturanović je bio kompromis. Prema nekim izvorima, Đukanović i dalje računa da bi ga, ukoliko opet odluči da ode, trebao zamijeniti Lukšić i to bi mogao biti jedan od razloga zašto Marovića ne želi u vladi. KANDIDAT IZ NOVINA: Za mjesto u vladi Marović je konkurisao preko novina. Velikodušno je dopustio mogućnost da ,,ako doista bude neophodno”, sa neke odgovorne državne funkcije, pomogne Crnoj Gori u vremenu ekonomske krize. Izvori Monitora iz vrha DPS-a tvrde da prvi intervju na tu temu nije dao, nego tražio. Da su odnosi u vladajućoj partiji onakvi kakvima se u javnosti predstavljaju, potpredsjednik partije bi svoju želju da pomogne, valjda, prvo otkrio svojim partijskim drugovima. Na za to predviđenom mjestu, Predsjedništvu DPS-a, recimo. Poslije se išlo u detalje. Objavljeno je da Marovića zanima mjesto potpredsjednika vlade, preciznije jedinog potpredsjednika ili zamjenika premijera. Prema nekim informacijama, bio je raspoložen da postane ministar inostranih poslova i potpredsjednik vlade. Sam se, kao i obično, izjašnjavao visokoumno: ,,Vlada bi mogla da ostane ista, ali da bude i bolja, jer nema toga što ne može biti bolje…Može da se ne mijenja ništa ili da se promijeni sve. Ali, najbolja je ona treća koncepcija po kojoj je dobro uvijek vladu osnažiti novim ljudima sa novim političkim motivom i težinom. Oni daju novu energiju i to je ono što mi se čini da je realno. To očekujem”. Očekivao je i da će vlada biti formirana u maju, možda i prije 25. maja. Bile su to slabe prognoze. NAPAD NA EMIRAT: U međuvremenu je na sva zvona udareno da je opština Budva, Marovićev emirat, bankrotirala. Nad tom se činjenicom ,,zabrinuo” ministar finansija Igor Lukšić, te je gradonačelnik Rajko Kuljača ,,usmeno” ponudio ostavku. Šef lokalnog DPS-a Boro Lazović je rekao da Lukšić govori neistine i da je Kuljaču birao narod i ,,on će samo građanima polagati račune”. Do daljnjeg se sleglo. Opšte je poznata činjenica da je račun opštine Budva svako malo blokiran još od prošle godine i nagla zainteresovanost ministra Lukšića protumačena je na dva načina: dobio je zadatak da Maroviću poruči da sjedi đe je, ili djeluje samostalno protiv konkurenta za mjesto potpredsjednika vlade. Druga varijanta je manje vjerovatna. Mandatar Milo Đukanović ponovio je da u novoj vladi neće biti velikih promjena. Postojeći sastav, kaže, djeluje ,,uhodano i efikasno”. Premda šestostruki premijer još ,,sagledava različite opcije”, sve je izvjesnije da u novoj vladi neće biti mjesta za potpredsjednika DPS-a Svetozara Marovića.

Pouzdani izvori Monitora tvrde da je, zapravo, i kada su se on i Đukanović povlačili, Marović htio da bude premijer. Nije mu moglo bit. Kad su se, nakon dugih i tužnih nagađanja da Đukanović odlazi, zajedno pojavili na konferenciji za novinare malo kome je bilo jasno – odakle se zapravo povlači Svetozar Marović. Prije toga je bio prvi i posljednji predsjednik SCG, referendum je, međutim, bio davno prošao, on je bio samo na partijskoj funkciji na kojoj je i ostao. Kad se Đukanović vratio, moglo je izgledati da je Marović – izvisio. Milioni, zavale i madone teško, izgleda, mogu da potru činjenicu da nedvojbeno već dugo vlada samo u granicama emirata. Bilo koja verzija zaoštravanja odnosa, izvjesno, ne bi se pretjerano dopala ministrima i ostalim državnim prvacima od kojih je većina u Budvi nešto kupila, izgradila, dogradila ili dozidala. Prijateljstvo i timski rad lijepa su priča, ono što ih sigurno veže je interes. Upućeni tvrde da bi odricanje od Marovića za Đukanovića značilo gubitak Budve. Tamo je DPS na posljednjim izborima osvojio impresivnih 73 odsto glasova. Ipak, broj birača – oko 17.000 – i nije nešto, ukrašće se na drugom mjestu. Količina novca je već nešto drugo. Ovih dana će se vidjeti – šta ako dva prva čovjeka DPS-a različito vide gdje je kome u timu mjesto. ,,Mi nemamo razloga da se bojimo jedan drugoga. Našeg prijateljstva, političke saradnje i uticaja se vjerovatno boji neko drugi. Mi nijesmo konkurenti jedan drugome, mi smo tim u kojem svako ima svoje mjesto”, rastumačio je ovih dana Marović odnose sa Đukanovićem. Poznavaoci prilika tvrde da će, ukoliko zaista nakon samokandidovanja, ostane bez mjesta u vladi, Marović ,,lično biti u groznoj situaciji”, te da će prvi put biti sasvim očigledno da on i Đukanović nijesu u dobrim odnosima. Odavno se zna da se Đukanović i Marović slabo druže. Ako je Marović na predstavi Grad teatra, Đukanović je u obližnjoj kafani. I obrnuto. Za razliku od višednevnih druženja sa Momirom Bulatovićem, Marović se ne viđa sa Đukanovićem na istoj plaži, partijskog šefa nema na njegovoj jahti. Đukanović je preskočio i Madonin i koncert Rolingstounsa. Možda je do muzičkog ukusa.

PRIJATELJI, STRINE I KUMOVI: Javnosti je zasad nepoznato kako tekuću šah partiju između predsjednika i potpredsjednika DPS-a vide ostala dva potpredsjednika – Filip Vujanović i Željko Šturanović. Upućeni objašnjavaju da su Šturanović i Marović, preko strine, rodbinski povezani, ali – to ne znači ništa naročito. Kumstvo je nekad vezalo Marovića sa Momirom Bulatovićem, pa ništa. Pitanje je, naravno, hoće li se, ako ne zablista u vladi, Marović praviti da ništa nije bilo. Uvijek postoji mogućnost da se braća po biznisu, kao i dosad, dogovore. Meni Avala, tebi Zavala. Meni….

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

U SUSRET PRESUDI DARKU ŠARIĆU: Okle milioni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Hoće li i proces za pranje novca  protiv Darka Šarića u Srbiji završiti na isti način kao onaj protiv njegovog brata  u Crnoj Gori, znaće se nakon izlaska ovog broja Monitora.  Postupak ovdje se  istopio jer nije dokazano porijeklo Šarićevog novca. U Srbiji će proces za pranje novca biti okončan prije pravosnažne presude za trgovinu kokainom. A tu su i brojne Šarićeve veze sa najmoćnijim ljudima regiona

 

Suđenje Darku Šariću za pranje novca u Beogradu je završeno, a presuda će biti poznata u petak, 31. jula, kada ovaj broj Monitora bude na kioscima.

Šariću se u Beogradu za pranje novca  sudi  od 2011. godine. U optužnici se navodi da  je ovaj Pljevljak organizovao kriminalnu grupu sa kojom je oprao više od 20 miliona evra stečenih švercom kokaina. Prema tužilaštvu, Šarić je  novac u legalne tokove uglavnom ubacivao kupovinom preduzeća i nekretnina.

To nije jedini proces protiv Šarića u Beogradu. Sudi mu se paralelno i za međunarodni šverc kokaina. I taj postupak traje godinama. Šarić je u decembru 2018. godine osuđen na 15 godina, ali se i dalje čeka odluka Apelacionog suda na žalbe koje su podnijete nakon presude.

Grupa Darka Šarića razotkrivena je zajedničkom akcijom policije, regionalnih i stranih tajnih službi pod nazivom „Balkanski ratnik“. Nakon ove akcije u više zemalja u svijetu pokrenuti su postupci, a osuđujućim presudama okončana su suđenja ograncima klana Darka Šarića u Urugvaju, Italiji i Sloveniji. Suđenja na brdovitom Balkanu protiv Šarićeve grupe, ne idu, međutim, tako lako. I uglavnom se tope.

U Crnoj Gori je proces protiv brata Darka Šarića, Duška, za pranje novca okončan oslobađajućom presudom. Problem je bio to što tužilaštvo nije utvrdilo porijeklo novca. U obrazloženju oslobađajuće presude Vrhovni sud održao je lekciju tužilaštvu o tome da optužnica za pranje novca ne može biti održiva ako se ne utvrdi porijeko novca.

Vidjećemo hoće li i procesi u Srbiji završiti na isti način, imajući u vidu i to da će proces za pranje novca biti okončan prije onog koji se tiče trgovine kokainom.  U završnim riječima procesa koji se protiv Šarića vodi zbog pranja novca, njegovi advokati naveli su da tužilaštvo nije dokazalo da je ,,Šarić švercovao kokain i tako zaradio novac, a kamoli da je organizovao kriminalnu grupu koja je oprala više od 20 miliona eura”.  Njegovi zastupnici tvrde da je Šarić prije nego što su ga u Srbiji optužili za pranje novca imao ,,apsolutno legalno zarađenih više od 50 miliona eura”. Oni navode da je samo od prodaje Štampa sistema, prihodovao 30 miliona eura.

Milena PEROVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VAKCINA ZA KORONU I NEPOVJERENJE U SISTEM: U potrazi za superlijekom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Naučnici širom svijeta utrkuju se ko će prije stići do rješenja zagonetke znane kao COVID-19. Naravno, nije ovo samo stvar naučnog prestiža već i profita koji će zgrnuti onaj koji prvi stigne na cilj. Po SZO u ovu trku je uključeno više od 150 kandidata

 

Teorije o imunitetu krda i zamjenskim ljekovima jedna po jedna padaju u vodu. Rješenje, po mišljenju Svjetske zdravstvene organizacije, za globalnu krizu izazvanu pandemijom COVID-19 je – vakcinacija. No, do pronalaska vakcine proći će još vremena.

Najoptimističniji se ovih dana uzdaju u Rusiju čiji je direktor Investicionog fonda Kiril Dimitrijev u kolumni u  Newsweeku najavio proizvodnju 200 miliona doza vakcine do kraja godine.

Dimitrijev nije jedini koji u javnost izlazi sa optimističnim scenarijima. Slušali smo kineske zvaničnike kako najavljuju vakcinu koja će postati opšte dobro i američke koji po pravilu jednako pričaju o lijeku protiv korone i tržišnim gibanjima nakon njega.

Ipak, optimizam treba staviti u aktuelni kontekst.

Naučnici širom svijeta utrkuju se ko će prije stići do rješenja zagonetke znane kao COVID-19. Naravno, nije to samo stvar naučnog prestiža već i profita koji će zgrnuti onaj koji prvi stigne na cilj. Po SZO u ovu trku je uključeno više od 150 kandidata. Za spravljanje vakcine u normalnim uslovima treba više godina rada i testiranja. Alarmantna situacija je uticala na urgentnost, pa se struka nada da će za izradu vakcine protiv korona virusa biti dovoljno od 12 do 18 mjeseci. Dosta je onih koji upozoravaju da se ovakvim ubrzanjem može ponešto i preskočiti.

Ozbiljnost istraživanja i spori ritam procesa su daleko od idealnog scenarija kada se nađete usred pandemije. Tome valja dodati vrijeme potrebno da vakcine prođu pravnu regulativu i odobravanje od regionalnih agencija, na kraju i Svjetske zdravstvene organizacije.

Kada se govori o ubrzanom ritmu, Hana Devlin naučna saradnica Gardijana, to objašnjava na sljedeći način. Ovakav rad podrazumijeva da imuni sistem prepoznaje samo određene djelove virusa i reaguje na njih. „Ako je virus bojni brod, teorija kaže da je imunom sistemu dovoljno da vidi neprijateljsku zastavu kako bi formirao neizbrisivu imunu memoriju. U slučaju COVID-19 zastava bi bili proteinski šiljci koji formiraju ‘koronu’ oko virusa“.

Neki timov su preskakali određene faze. Profesor Robin Šatok kaže da su neke grupe naučnika preskočile fazu testiranja na životinjama. Njegov tim to sebi nije dozvolio, što ih je koštalo par mjeseci zaostatka za kolegama. „Bolje je biti oprezan i biti siguran u bezbjednost onoga što ste uradili“, kaže ovaj naučnik sa Imperijal koledža u Londonu.

Timovi širom svijeta su brzim ritmom rada uspjeli doći od prepoznavanja genetske sekvence proteinskih šiljaka u januaru ove godine, do kandidata za vakcinu u nedjeljama nakon toga. Iz SZO dijele određenu dozu suzdržanosti u svojim saopštenjima, pa kažu da ostaju optimistični čak i ako klinička ispitivanja koja su sada u toku ne urode plodom.

Trka se nastavlja nesmanjenom žestinom i neizvjesnim ishodom. Nedavno smo čuli i od našeg tima za borbu protiv korone da su antitijela kratkog vijeka. Epidemiolog Senad Begić je na konferenciji za štampu izjavio da je imunitet na novi korona virus ono što brine. „Ono što sada vidimo ne sviđa nam se. Antitijela ili nijesu dobrog kvaliteta ili ne žive dovoljno dugo da bi pružili dugotrajnu zaštitu”, kazao je doktor Begić.

I ovaj faktor treba uključiti u jednačinu o vakcini. „Razumne pretpostavke su da će ona pružiti ograničenu zaštitu na period do godinu dana” tvrdi Markus Lipsič, profesor epidemiologije sa Harvarda. Njegov tim predviđa da će se u odsustvu adekvatne vakcine mjere socijalne distance produžiti makar do 2022. „Na duže staze vakcina će možda obezbijediti par godina sigurnosti“, kaže Lipsič naglašavajući da je u ovoj fazi razvoja vakcine riječ više o nagađanjima nego o čvrstim dokazima.

Dragan LUČIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

RAZBUKTAVANJE EPIDEMIJE: Više straha, manje povjerenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drugi talas korona virusa pokazuje se kao opasniji od prvog. NKT polako uvodi mjere, uz obrazloženje da treba misliti i na ekonomiju, turizam, izbore… Pozivaju se na ,,solidarnost, razumijevanje i saradnju”, a prave slične greške kao kolege u Srbiji

 

,,Crna Gora je mala država, ali velike snage, volje i odlučnosti, i ostaje posvećena ključnoj brizi o zdravlju građana i borbi protiv pandemije, na bazi solidarnosti, razumijevanja i saradnje”. To je izdeklamovao  vicepremijer i predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) Milutin Simović na ovonedjeljnom sastanku sa kineskim ambasadorom u Crnoj Gori Liu Đinom. Medijski naslovi sa ovog sastanka bili su – Pažnju usmjeriti na oporavak ekonomije, uz strogu kontrolu širenja virusa.

Oporavka ekonomije nema ni na vidiku a epidemija se otrgla kontroli. Najviše  novooboljelih tokom prvog talasa zabilježeno je 3. aprila – 30, a u utorak 7. jula broj novozaraženih je bio 66. Ukupan broj inficiranih korona virusom je 960, od čega je od početka juna registrovano 636 slučajeva. Umrlo je ukupno 17 ljudi, od početka juna osam.

I pored goreg  stanja nego tokom prvog talasa, epidemija je proglašena samo u opštinama na sjeveru zemlje: Bijelom Polju, Beranama, Petnjici, Rožajama i Gusinju. Rad ugostiteljskih objekata ograničen je do 22 sata u kontinentalnom dijelu, osim primorja.

I najveći optimisti u turizmu svjesni su da od ove sezone nema ništa. Raspršen je san o mogućnosti dolaska turista iz Srbije. NKT je uvela obaveznu mjeru karantina za osobe koje dolaze iz Srbije.  Za one koji iz Crne Gore ulaze u Srbiju od ove nedjelje na snazi je obavezna samoizolacija od dvije nedjelje.

Na granici ispod 25 inficiranih na 100.000 stanovnika ostali su Hrvatska 23 i Slovenija 11, dok je u ostalim zemljama regiona broj drastično porastao. U Crnoj Gori na 99, Sjevernoj Makedoniji 168, Kosovu 98, BiH 85, Srbiji (u kojoj se računa broj oboljelih u bolnicama) 45, Albaniji 43.

Direktor Dječje bolnice u Podgorici Saša Radović rekao je da je u Crnoj Gori, tokom drugog talasa, virus potvrđen kod 33 djece do devet godina. Ukupno je  98 zaraženih do 19 godina.

Nakon što je potvrđeno da je korona virusom zaražena vaspitačica u vrtiću u Tivtu, a zatim i medicinska sestra u vrtiću u Podgorci, NKT je odlučio da zatvori vrtiće.  Jedan od roditelja i samohrani roditelji imaju plaćeno odsustvo sa posla.

Počeo je da se primjenjuje novi Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, kojim su predviđene rigorozne novčane kazne za kršenje naredbi o sprečavanju širenja korona virusa. Od 100 do 2.000 eura platiće građani ako ne drže distancu i ne nose masku u zatvorenom i u javnom prevozu. Preduzetnicima prijete kazne od 350 do šest hiljada eura a firmama i njihovim direktorima od 200 do čak 20 hiljada. U prva dva dana primjene mjera inspektori su izrekli 8.500 eura kazni zbog nenošenja maski i nepridržavanja obavezne distance. Među kažnjenima su jedan prodajni objekat i Delta Cityu, dvije zlatare, jedna pekara, jedan frizerski salon i više preduzetnika drugih djelatnosti.

Nadležni,  uz postepeno vraćanje pojedinih mjera, očito  teret odgovornosti ponovo svaljuju na građane.

Najveći broj aktivnih slučajeva je u Podgorici, u četvrtak ujutru, 229. Ukoliko građani ne redukuju  dnevne obaveze  biće predloženo zatvaranje grada, izjavio je direktor podgoričkog Doma zdravlja dr Nebojša Kavarić Radiju Crne Gore u nedjelju. On je već sjutradan ovo demantovao, kazavši da je njegova izjava slobodna interpretacija novinara.

Nakon ovih izjava gradom se počelo nagađati o terminu zatvaranja. Reagovao je NKT koji je poručio da nema osnova za  glasine o navodnom zatvaranju Podgorice zbog korona virusa. ,,NKT nije razmatrao takvu mogućnost. Ne vjerujte glasinama, već pouzdanim izvorima”, kazali su iz NKT-a, a objavljeno je na zvaničnom Tviter profilu Vlade.  E sada što su pouzdani izvori, najbolje bi bilo da se u NKT-u dogovore između sebe.

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić pozitivan na korona virus.  Iz Instituta za javno zdravlje nijesu kazali  da li je  još članova Vlade u samoizolaciji.

Zbog sumnje u selektivnu primjenu mjera samoizolacije građanin dr Marko Begović je podnio krivičnu prijavu protiv NKT-a i Uprave za inspekcijske poslove, u kojoj ih je optužio za zloupotrebu položaja i nesprovođenje mjera donesenih od strane NKT-a. U krivičnoj prijavi Begović navodi da je ministar sporta i mladih Nikola Janović 24. juna boravio u Bijelom Polju u posjeti ženskoj košarkaškoj reprezentaciji i bio u kontaktu s osobom oboljenom od covida 19, ali da je izostala obavezna mjera samoizolacije. Ministar Janović je dan nakon posjete Bijelom Polju bio gost RTCG, a potom je prisustvovao i sjednici Vlade. Iz Vlade su, početkom ove nedjelje, obavijestili javnost da je Janović testiran na korona virus i rezultati su negativni.

,,Obznanjujemo još jedan poraz kampanje dezinformacija, čiji su ciljevi očigledno politički, zaogrnuti plaštom navodne brige o zdravlju građana. Ministarstvo sporta i mladih neće dalje polemisati sa bilo kim. Nemamo ni vremena – sportisti i omladina su naš posao, i računaju na nas”, poručili su  iz Ministarstva sporta.

U slučaju Janovića mjere koje važe za ostale nijesu primjenjivanje. Zabrinjava  objašnjenje Instituta za javno zdravlje da ministar nije bio u samoizolaciji jer je nosio masku tokom susreta u Bijelom Polju, te da osoba sa kojom je bio u kontaktu tada možda nije bila zaražena.

Iz Instituta je saopšteno i da je direktor Urgentnog centra Nermin Abdić bio samo u telefonskom kontaktu sa stručnim štabom fudbalskog kluba Budućnost te da je procijenjeno da ne treba da bude u samoizolaciji. Međutim, na snimku sa utakmice između Budućnosti i Petrovca 30. juna na terenu se vidi dr Abdić kako ukazuje pomoć jednom od igrača. Nakon te utakmice donešena je odluka o odgađanju fudbalskog takmičenja jer je igrač fudbalskog kluba Budućnost zaražen covidom 19.

O povjerenju  govori i primjer predsjednika Opštine Tivat Siniše Kusovca koji je prekršio mjeru samoizolacije. Nakon što su ga građani uslikali, podnesena je krivična prijava protiv njega.

Da je ovakav  način upravljanja krizom daleko od  ,,solidarnosti, razumijevanja i saradnje” govori i primjer Srbije. ,,Ja, taj i taj, pod krivičnom i materijalnom odgovornošću objavljujem da neću poštovati policijski sat i bilo kakve zabrane kretanja propisane od strane onih koji su svojim neodgovornim, bahatim i političko-kalkulantskim potezima izazvali novi talas epidemije”, poručivali su građani sa društvenih mreža Vladi Srbije. Onda su krenuli nasilni protesti koji još traju.

Ispostavilo se da su u Srbiji, u kojoj su bolnice prebukirane, u predizbornom vremenu zvanične brojke o oboljelima i umrlima bile manje od stvarnih. Svaljivanje svega na pleća građana nije urodilo plodom. A o načinu plasiranja ,,informacija” govori i to da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno izjavio da Crna Gora nema laboratoriju za PCR analizu već da radi brze testove. Demantovao ga je profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu infektolog Dragan Delić koji je rekao da se PCR dijagnostika u Crnoj Gori radi od 2007. Srbija je jedina evropska zemlja za koju nema nikakve sumnje da je uvodila restriktivne mere za suzbijanje širenja epidemije  radi jačanja autokratske vlasti, utvrđeno je u komparativnoj analizi UNESCO-a o reakcijama svih evropskih zemalja na pandemiju.

Specijalni izvjestioci Ujedinjenih nacija su 8. maja ove godine izrazili zabrinutost zbog objavljivanja na internet stranici Vlade Crne Gore spiska osoba kojima su izdata rešenja o obaveznoj samoizolaciju  14 dana zbog korona virusa. Uprkos tome što su izvjestioci zatražili dodatno izjašnjenje Vlade na sporna pitanja ona nije odgovorila u predviđenom roku od 60 dana koji je istekao sredinom ove sedmice, saopštili su iz Akcije za ljudska prava.

Prvi zahtjev demonstranata u Srbiji je raspuštanje sadašnjeg i formiranje novog depolitizovanog Kriznog štaba za borbu protiv virusa. Krizni štab u Srbiji je izgubio povjerenje u predizbornom vremenu.

Ovdašnje NKT se sa saopštenjima u kojima hvali policajce zbog intervencije nakon protesta u Budvi, te kritikovanjem jedne opozicione partije, upušta u teme koje nemaju veze sa korona virusom. Ali imaju sa izborima.

NKT, predstavnici državnih institucija i nevladinih organizacija, u srijedu su počeli razgovore o tome, kako je navedeno, kako da se zajednički odgovori na izazove održavanja izbora u vrijeme pandemije.

Tek nakon izbora, svodiće se i epidemiološki računi.

 

Imunitet krda

Španska studija o korona virusu pokazuje da je samo pet odsto njene populacije razvilo antitijela. To jača dokaze da je takozvani imunitet krda na COVID-19 ,,nedostižan”, objavio je medicinski časopis Lancet.

Nalazi pokazuju da je 95 odsto stanovništva Španije, jedne od najteže pogođenih zemalja u Evropi korona virusom, i dalje podložno virusu. Imunitet krda postiže se kada je dovoljno populacije zaraženo virusom ili bakterijama ili vakcinisano protiv njega da bi se zaustavila njegova cirkulacija.

Istraživanja u Švedskoj, koja je imala jedinstven model nezatvaranja, pokazuju da je samo 7,3 odsto stanovnika Stokholma, do kraja aprila, razvilo antitijela na korona virus. Nedavno su se pojavili podaci za Srbiju koji govore da je 6,4 odsto građana steklo imunitet. Na pitanje da li imaju ove podatke za Crnu Goru iz Instituta za javno zdravlje nam nijesu odgovorili.

Još mnogo je nedoumica oko korona virusa. Nema pouzdanih informacija o tome da li oni koji su preležali korona virus mogu opet da se zaraze i koliko dugo ili koliko dobro antitijela štite ljude od virusa. Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore saopštili su da u Crnoj Gori nije zabilježen slučaj ponovnog dobijanja virusa nakon što je jednom preboljen.

Svjetska zdravstvena organizacija  saopštila je ove nedjelje da se pojavljuju dokazi o širenju korona virusa vazduhom upozoravajući da se ,,epidemija ubrzava u svijetu”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo