Povežite se sa nama

MONITORING

Čuvar kumovih para

Objavljeno prije

na

Gdje naći pouzdanog poslovnog ortaka u oluji globalne ekonomske krize? U tranzicionoj Crnoj Gori – a u tranzicji smo već dvije decenije, pa je ona ovdje prirodno stanje stvari – uhodana kumovska veza ima prednost. Krajem 2008. Milo Đukanović je objavio kako je firma Global Montenegro, u kojoj ima 50 odsto vlasništva, dobila kredit od pet miliona eura kod Hipo Alpe Adrija banke. Kredit je uložen u kupovinu 20.000 kvadratnih metara u Budvi (naselje Podkošljun). Global Montenegro osnovao je januara 2007. Vuk Rajković-Vučko, biznismen iz Podgorice, a Đukanović je postao suvlasnik 25. februara prošle godine – samo četiri dana prije nego što se vratio na fukciju premijera.  U julu 2008. Zavod za izgradnju Budve je uvažio zahtjev Global Montenegra da se na placu dodaju dvije podzemne garaže za već ucrtane objekte. Nakon kraha tržišta nekretnina, zimus je premijer kazao kako njegov ortak iz Global Montenegra “ispituje tržište”, radi prodaje zemljišta u Budvi. Mediji su registrovali da je kredit izdat pod neuobičajeno povoljnim uslovima; odobren je 2007. kada je Global Montenegro imao osnivački ulog od svega jednog eura i prije nego što je kupljeno zemljište u Budvi. Dodatna povoljnost je i da krajem 2008. Đukanović i Rajković još nijesu bili u obavezi da plaćaju kamate.

Rajković nije samo ortak u Global Montenegru, već i Đukanovićev kum; ne samo da su vršnjaci, već su se i školovali zajedno. U galeriji drugih premijerovih kumova, Rajković je neko ko Đukanovića poznaje bezmalo cijeli život; na primjer, polagali su ispite kod prof. Veselina Vukotića. Kraj školovanja nekako se poklopio s Đukanovićevim političkim usponom u koji je, iz sijenke, bio uključen i Rajković. Tokom izbornih kampanja 1990-ih, brinuo je da pokretne bine Đukanovićeve partije budu dobro ozvučene i osvijetljene.  Ali, postojali su i drugi aranžmani. U podgoričkom hotelu Ljubović, u doba sankcija, Rajković je imao kancelariju iz koje je vodio diskretne poslove s naftom. Kasnije je, nakon privatizacije, imenovan za člana Upravnog odbora Jugopetrola. Državni službenik Rajković je postao 1998. kao direktor Trećeg kanala TVCG. U to vrijeme je Stanko Subotić-Cane isplatio Aleksandru Tijaniću nagradu za osmišljavanje koncepta Trećeg kanala.  Između 2001. i 2004. Rajković je direktor dnevnog lista Publika. Nakon niza problema, od navigacije uređivačke politike do tužbe šefa tajne službe Duška Markovića, Rajković je Publiku, za jedan euro, prodao Zoranu Bećiroviću-Ćoću. Od sredine 1990-ih Rajković je vlasnik festivala Sunčane skale. U međuvremenu je pokrenuo Radio Gorica, ali i (neuspješno) lansirao cigarete Yes. Osnovao je i firmu za prodaju automobila KIA Montenegro. Sada je Rajković vlasnik ili suvlasnik i preduzeća: T-Mobile, P&G agenci, PG invest.  To je tek dio njegove poslovne karijere. Najvažnije činjenice jesu da je Rajković do 2004. bio sekretar Nadzornog odbora Eurofonda a do jesenas i predsjednik Upravnog odbora Prve banke CG.
Još 2003. utvrđeno je da Eurofond ne igra po pravima, jer je koristio kratkoročnu novčanu pozajmicu koja je imala sve elemente kredita, prekršivši odredbe pravila da ne može uzimati kredit, založiti ili na bilo koji drugi način opteretiti akcije iz svog portfelja. Ali, Eurofond, u većinskom vlasništvu još jednog kuma, Veselina Barovića, bio je favorizovan izbor premijera Đukanovića. On je objavio kako je svoj vaučer uložio u Eurofond jer ga vode „moji prijatelji”. Rajković je, skupa s Barovićem, osnivač Euroinvesta, menadžment firme za upravljanje Eurofondom. Do 2007. neto vrijednost akcija kompanija iz portfelja Eurofonda je bila iznad 300 miliona eura.  Eurofond je bio testiranje projekta Prve banke. Rajković je 2006. postao predsjednik Upravnog odbora Prve banke. Poput Eurofonda, uslijedila je eksplozija profita; aktiva Prve banke je bila narasla na 500 miliona eura. Unakrsnim članstvima u odborima direktora i vlasništvu povezanih firmi, te kumovskim i drugim vezama u tajkunskom netvorku, Rajković je dio crnogorske priče o “zarobljavanju države” kroz proces privatizacije.  Iako nominalno prvi čovjek bankarskog čuda, o Rajkoviću se u medijima izvještavalo samo kroz suvoparne poslovne vijesti. Za to su postojali razlozi. Najprije, malo koji medij nije bio nagrađen reklamom Prve banke. Pored toga, Vučko Rajković je osoba sa stilom, rijedak kontrast bahatom profilu jednog crnogorskog tajkuna.  Osim sujetnih optužbi zbog navodnih namještaljki na Sunčanim skalama – u javnosti nije pomenut u bilo kojem drugom negativnom kontekstu. U njegovom društvu svi mogu računati na dobru zabavu; 1990-ih je to bio podgorički noćni klub Brodvej, kasnije žurke na Sunčanim skalama a posljednjih godina VIP lože za Rolingstonse i Madonu.  Ali, kolaps Prve banke nije bio povod za žurku. Rajković je 8. septembra prošle godine dao ostavku ili je smijenjen na skupštini akcionara koja je održana negdje u Kolašinu; razlog nikada nije objavljen.  Iz Centralne banke Crne Gore je, naknadno, saopšteno da su “zbog problematičng poslovanja” naložili smjenu gotovo cjelokupnog menadžmenta Prve banke, uključujući i Rajkovića.

Navodno, Prva banka je često davala kredite na duže rokove nego što ih je sama obezbjeđivala, dok je novac obezbjeđivan po višim kamatama nego što je plasiran. Eskaliralo je lošom naplatom kredita. Prema legendi, konvencionalni Rajković nije mogao da ubijedi neke ugledne klijente da redovno vraćaju kredite. I uslijedila je, kaže dalje legenda, nezavisno od Rajkovića akcija “od vrata do vrata” u kojoj su neki klijenti nekonvencionalno opomenuti da izvršavaju obaveze.
Na primjer, jesenas je objavljeno kako je kum Barović među najzaduženijim kijentima. Dug prema Prvoj banci je u januaru iznosio najmanje pet miliona eura. I novac je, akcijom “od vrata do vrata”, do te sume ubrzanim tempom vraćan prodajom vaučerski kupljenih nekretnina u državnom vlasništvu. Ali, dug još nije bio izmiren; oglašena je prodaja Eurofondovog hotela Grand na Cetinju a nedavno je Prva banka “zbog kašnjenja vraćanja kredita” za 6,7 miliona stavila na prodaju Barovićev Siti park u Bijelom Polju.
To je naknadno poravnanje računa nastalih dok je Rajković bio predsjednik Upravnog odbora banke. Rajković je i dalje član Eurofondovog Odbora direktora Solane Bajo Sekulić – ranijeg državnog preduzeća u stečaju koje raspolaže ogromnim zemljištem na atraktivnim lokacijama. U izvještaju Državne revizorske institucije, jesenas se tvrdilo da su neki ministri u domaćim bankama tajno deponovali pare ministarstava u iznosima od ukupno 18 miliona eura; nije precizirano o kojim se bankama radi, ali je poznato da kod Prve banke većina državnih organa i javnih preduzeća imaju otvorene račune.
Vrhovna državna tužiteljica Ranka Čarapić u januaru je izjavila kako je otvoren predmet o poslovanju Prve banke. “Nakon proučavanja dostavljene informacije i dokaza, predmet sam, sa uputstvom, dostavila Odjeljenju za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina”, saopštila je Čarapićeva.
Tužilaštvo je od Centralne banke prethodno zatražilo detaljan izveštaj o poslovanju Prve banke od 2006. godine; još uvijek nijesu objavljeni rezultati istrage. Nije objašnjeno ni kako je Prva banka postala nelikvidna – kako glasi službeno objašnjenje za davanje državnog kredita od 44 miliona eura.
Nedostatak objašnjenja produbljuje sumnje. Kada je 11. decembra prošle godine tužiteljka Čarapić iz Centralne banke inicijalno obaviještena o „postojanju osnova sumnje da su odgovorni u njoj (Prvoj banci), nezakonitim postupanjem, ugrozili prava svojih deponenata i povjerilaca”, Vlada Crne Gore je isti dan, zauzvrat, jednoglasnom odlukom, odobrila kredit ovoj banci. Na osnovu te odluke je i Rajković 19. decembra sklopio s ministrom finansija Igorom Lukšićem ugovor o zalogu 2,22 odsto akcija svoje firme P&G agenci u Prvoj banci. I Đukanović, premijer i akcionar, naravno, pozvao je da se ispita poslovanje Prve banke, što uključuje i provjeru Rajkovićeve djelatnosti. Zakon o bankama predviđa da su članovi upravnih odbora (sada preimenovani u odbore direktora) dužni da svojom imovinom nadoknade štete nastale u poslovanju banaka. Vjerujete li u mogućnost da Rajković, kum i ortak Đukanovića u Global Montenegru, namiruje štete nastale poslovanjem Prve banke?

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

U SUSRET PRESUDI DARKU ŠARIĆU: Okle milioni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Hoće li i proces za pranje novca  protiv Darka Šarića u Srbiji završiti na isti način kao onaj protiv njegovog brata  u Crnoj Gori, znaće se nakon izlaska ovog broja Monitora.  Postupak ovdje se  istopio jer nije dokazano porijeklo Šarićevog novca. U Srbiji će proces za pranje novca biti okončan prije pravosnažne presude za trgovinu kokainom. A tu su i brojne Šarićeve veze sa najmoćnijim ljudima regiona

 

Suđenje Darku Šariću za pranje novca u Beogradu je završeno, a presuda će biti poznata u petak, 31. jula, kada ovaj broj Monitora bude na kioscima.

Šariću se u Beogradu za pranje novca  sudi  od 2011. godine. U optužnici se navodi da  je ovaj Pljevljak organizovao kriminalnu grupu sa kojom je oprao više od 20 miliona evra stečenih švercom kokaina. Prema tužilaštvu, Šarić je  novac u legalne tokove uglavnom ubacivao kupovinom preduzeća i nekretnina.

To nije jedini proces protiv Šarića u Beogradu. Sudi mu se paralelno i za međunarodni šverc kokaina. I taj postupak traje godinama. Šarić je u decembru 2018. godine osuđen na 15 godina, ali se i dalje čeka odluka Apelacionog suda na žalbe koje su podnijete nakon presude.

Grupa Darka Šarića razotkrivena je zajedničkom akcijom policije, regionalnih i stranih tajnih službi pod nazivom „Balkanski ratnik“. Nakon ove akcije u više zemalja u svijetu pokrenuti su postupci, a osuđujućim presudama okončana su suđenja ograncima klana Darka Šarića u Urugvaju, Italiji i Sloveniji. Suđenja na brdovitom Balkanu protiv Šarićeve grupe, ne idu, međutim, tako lako. I uglavnom se tope.

U Crnoj Gori je proces protiv brata Darka Šarića, Duška, za pranje novca okončan oslobađajućom presudom. Problem je bio to što tužilaštvo nije utvrdilo porijeklo novca. U obrazloženju oslobađajuće presude Vrhovni sud održao je lekciju tužilaštvu o tome da optužnica za pranje novca ne može biti održiva ako se ne utvrdi porijeko novca.

Vidjećemo hoće li i procesi u Srbiji završiti na isti način, imajući u vidu i to da će proces za pranje novca biti okončan prije onog koji se tiče trgovine kokainom.  U završnim riječima procesa koji se protiv Šarića vodi zbog pranja novca, njegovi advokati naveli su da tužilaštvo nije dokazalo da je ,,Šarić švercovao kokain i tako zaradio novac, a kamoli da je organizovao kriminalnu grupu koja je oprala više od 20 miliona eura”.  Njegovi zastupnici tvrde da je Šarić prije nego što su ga u Srbiji optužili za pranje novca imao ,,apsolutno legalno zarađenih više od 50 miliona eura”. Oni navode da je samo od prodaje Štampa sistema, prihodovao 30 miliona eura.

Milena PEROVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VAKCINA ZA KORONU I NEPOVJERENJE U SISTEM: U potrazi za superlijekom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Naučnici širom svijeta utrkuju se ko će prije stići do rješenja zagonetke znane kao COVID-19. Naravno, nije ovo samo stvar naučnog prestiža već i profita koji će zgrnuti onaj koji prvi stigne na cilj. Po SZO u ovu trku je uključeno više od 150 kandidata

 

Teorije o imunitetu krda i zamjenskim ljekovima jedna po jedna padaju u vodu. Rješenje, po mišljenju Svjetske zdravstvene organizacije, za globalnu krizu izazvanu pandemijom COVID-19 je – vakcinacija. No, do pronalaska vakcine proći će još vremena.

Najoptimističniji se ovih dana uzdaju u Rusiju čiji je direktor Investicionog fonda Kiril Dimitrijev u kolumni u  Newsweeku najavio proizvodnju 200 miliona doza vakcine do kraja godine.

Dimitrijev nije jedini koji u javnost izlazi sa optimističnim scenarijima. Slušali smo kineske zvaničnike kako najavljuju vakcinu koja će postati opšte dobro i američke koji po pravilu jednako pričaju o lijeku protiv korone i tržišnim gibanjima nakon njega.

Ipak, optimizam treba staviti u aktuelni kontekst.

Naučnici širom svijeta utrkuju se ko će prije stići do rješenja zagonetke znane kao COVID-19. Naravno, nije to samo stvar naučnog prestiža već i profita koji će zgrnuti onaj koji prvi stigne na cilj. Po SZO u ovu trku je uključeno više od 150 kandidata. Za spravljanje vakcine u normalnim uslovima treba više godina rada i testiranja. Alarmantna situacija je uticala na urgentnost, pa se struka nada da će za izradu vakcine protiv korona virusa biti dovoljno od 12 do 18 mjeseci. Dosta je onih koji upozoravaju da se ovakvim ubrzanjem može ponešto i preskočiti.

Ozbiljnost istraživanja i spori ritam procesa su daleko od idealnog scenarija kada se nađete usred pandemije. Tome valja dodati vrijeme potrebno da vakcine prođu pravnu regulativu i odobravanje od regionalnih agencija, na kraju i Svjetske zdravstvene organizacije.

Kada se govori o ubrzanom ritmu, Hana Devlin naučna saradnica Gardijana, to objašnjava na sljedeći način. Ovakav rad podrazumijeva da imuni sistem prepoznaje samo određene djelove virusa i reaguje na njih. „Ako je virus bojni brod, teorija kaže da je imunom sistemu dovoljno da vidi neprijateljsku zastavu kako bi formirao neizbrisivu imunu memoriju. U slučaju COVID-19 zastava bi bili proteinski šiljci koji formiraju ‘koronu’ oko virusa“.

Neki timov su preskakali određene faze. Profesor Robin Šatok kaže da su neke grupe naučnika preskočile fazu testiranja na životinjama. Njegov tim to sebi nije dozvolio, što ih je koštalo par mjeseci zaostatka za kolegama. „Bolje je biti oprezan i biti siguran u bezbjednost onoga što ste uradili“, kaže ovaj naučnik sa Imperijal koledža u Londonu.

Timovi širom svijeta su brzim ritmom rada uspjeli doći od prepoznavanja genetske sekvence proteinskih šiljaka u januaru ove godine, do kandidata za vakcinu u nedjeljama nakon toga. Iz SZO dijele određenu dozu suzdržanosti u svojim saopštenjima, pa kažu da ostaju optimistični čak i ako klinička ispitivanja koja su sada u toku ne urode plodom.

Trka se nastavlja nesmanjenom žestinom i neizvjesnim ishodom. Nedavno smo čuli i od našeg tima za borbu protiv korone da su antitijela kratkog vijeka. Epidemiolog Senad Begić je na konferenciji za štampu izjavio da je imunitet na novi korona virus ono što brine. „Ono što sada vidimo ne sviđa nam se. Antitijela ili nijesu dobrog kvaliteta ili ne žive dovoljno dugo da bi pružili dugotrajnu zaštitu”, kazao je doktor Begić.

I ovaj faktor treba uključiti u jednačinu o vakcini. „Razumne pretpostavke su da će ona pružiti ograničenu zaštitu na period do godinu dana” tvrdi Markus Lipsič, profesor epidemiologije sa Harvarda. Njegov tim predviđa da će se u odsustvu adekvatne vakcine mjere socijalne distance produžiti makar do 2022. „Na duže staze vakcina će možda obezbijediti par godina sigurnosti“, kaže Lipsič naglašavajući da je u ovoj fazi razvoja vakcine riječ više o nagađanjima nego o čvrstim dokazima.

Dragan LUČIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

RAZBUKTAVANJE EPIDEMIJE: Više straha, manje povjerenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drugi talas korona virusa pokazuje se kao opasniji od prvog. NKT polako uvodi mjere, uz obrazloženje da treba misliti i na ekonomiju, turizam, izbore… Pozivaju se na ,,solidarnost, razumijevanje i saradnju”, a prave slične greške kao kolege u Srbiji

 

,,Crna Gora je mala država, ali velike snage, volje i odlučnosti, i ostaje posvećena ključnoj brizi o zdravlju građana i borbi protiv pandemije, na bazi solidarnosti, razumijevanja i saradnje”. To je izdeklamovao  vicepremijer i predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) Milutin Simović na ovonedjeljnom sastanku sa kineskim ambasadorom u Crnoj Gori Liu Đinom. Medijski naslovi sa ovog sastanka bili su – Pažnju usmjeriti na oporavak ekonomije, uz strogu kontrolu širenja virusa.

Oporavka ekonomije nema ni na vidiku a epidemija se otrgla kontroli. Najviše  novooboljelih tokom prvog talasa zabilježeno je 3. aprila – 30, a u utorak 7. jula broj novozaraženih je bio 66. Ukupan broj inficiranih korona virusom je 960, od čega je od početka juna registrovano 636 slučajeva. Umrlo je ukupno 17 ljudi, od početka juna osam.

I pored goreg  stanja nego tokom prvog talasa, epidemija je proglašena samo u opštinama na sjeveru zemlje: Bijelom Polju, Beranama, Petnjici, Rožajama i Gusinju. Rad ugostiteljskih objekata ograničen je do 22 sata u kontinentalnom dijelu, osim primorja.

I najveći optimisti u turizmu svjesni su da od ove sezone nema ništa. Raspršen je san o mogućnosti dolaska turista iz Srbije. NKT je uvela obaveznu mjeru karantina za osobe koje dolaze iz Srbije.  Za one koji iz Crne Gore ulaze u Srbiju od ove nedjelje na snazi je obavezna samoizolacija od dvije nedjelje.

Na granici ispod 25 inficiranih na 100.000 stanovnika ostali su Hrvatska 23 i Slovenija 11, dok je u ostalim zemljama regiona broj drastično porastao. U Crnoj Gori na 99, Sjevernoj Makedoniji 168, Kosovu 98, BiH 85, Srbiji (u kojoj se računa broj oboljelih u bolnicama) 45, Albaniji 43.

Direktor Dječje bolnice u Podgorici Saša Radović rekao je da je u Crnoj Gori, tokom drugog talasa, virus potvrđen kod 33 djece do devet godina. Ukupno je  98 zaraženih do 19 godina.

Nakon što je potvrđeno da je korona virusom zaražena vaspitačica u vrtiću u Tivtu, a zatim i medicinska sestra u vrtiću u Podgorci, NKT je odlučio da zatvori vrtiće.  Jedan od roditelja i samohrani roditelji imaju plaćeno odsustvo sa posla.

Počeo je da se primjenjuje novi Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, kojim su predviđene rigorozne novčane kazne za kršenje naredbi o sprečavanju širenja korona virusa. Od 100 do 2.000 eura platiće građani ako ne drže distancu i ne nose masku u zatvorenom i u javnom prevozu. Preduzetnicima prijete kazne od 350 do šest hiljada eura a firmama i njihovim direktorima od 200 do čak 20 hiljada. U prva dva dana primjene mjera inspektori su izrekli 8.500 eura kazni zbog nenošenja maski i nepridržavanja obavezne distance. Među kažnjenima su jedan prodajni objekat i Delta Cityu, dvije zlatare, jedna pekara, jedan frizerski salon i više preduzetnika drugih djelatnosti.

Nadležni,  uz postepeno vraćanje pojedinih mjera, očito  teret odgovornosti ponovo svaljuju na građane.

Najveći broj aktivnih slučajeva je u Podgorici, u četvrtak ujutru, 229. Ukoliko građani ne redukuju  dnevne obaveze  biće predloženo zatvaranje grada, izjavio je direktor podgoričkog Doma zdravlja dr Nebojša Kavarić Radiju Crne Gore u nedjelju. On je već sjutradan ovo demantovao, kazavši da je njegova izjava slobodna interpretacija novinara.

Nakon ovih izjava gradom se počelo nagađati o terminu zatvaranja. Reagovao je NKT koji je poručio da nema osnova za  glasine o navodnom zatvaranju Podgorice zbog korona virusa. ,,NKT nije razmatrao takvu mogućnost. Ne vjerujte glasinama, već pouzdanim izvorima”, kazali su iz NKT-a, a objavljeno je na zvaničnom Tviter profilu Vlade.  E sada što su pouzdani izvori, najbolje bi bilo da se u NKT-u dogovore između sebe.

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić pozitivan na korona virus.  Iz Instituta za javno zdravlje nijesu kazali  da li je  još članova Vlade u samoizolaciji.

Zbog sumnje u selektivnu primjenu mjera samoizolacije građanin dr Marko Begović je podnio krivičnu prijavu protiv NKT-a i Uprave za inspekcijske poslove, u kojoj ih je optužio za zloupotrebu položaja i nesprovođenje mjera donesenih od strane NKT-a. U krivičnoj prijavi Begović navodi da je ministar sporta i mladih Nikola Janović 24. juna boravio u Bijelom Polju u posjeti ženskoj košarkaškoj reprezentaciji i bio u kontaktu s osobom oboljenom od covida 19, ali da je izostala obavezna mjera samoizolacije. Ministar Janović je dan nakon posjete Bijelom Polju bio gost RTCG, a potom je prisustvovao i sjednici Vlade. Iz Vlade su, početkom ove nedjelje, obavijestili javnost da je Janović testiran na korona virus i rezultati su negativni.

,,Obznanjujemo još jedan poraz kampanje dezinformacija, čiji su ciljevi očigledno politički, zaogrnuti plaštom navodne brige o zdravlju građana. Ministarstvo sporta i mladih neće dalje polemisati sa bilo kim. Nemamo ni vremena – sportisti i omladina su naš posao, i računaju na nas”, poručili su  iz Ministarstva sporta.

U slučaju Janovića mjere koje važe za ostale nijesu primjenjivanje. Zabrinjava  objašnjenje Instituta za javno zdravlje da ministar nije bio u samoizolaciji jer je nosio masku tokom susreta u Bijelom Polju, te da osoba sa kojom je bio u kontaktu tada možda nije bila zaražena.

Iz Instituta je saopšteno i da je direktor Urgentnog centra Nermin Abdić bio samo u telefonskom kontaktu sa stručnim štabom fudbalskog kluba Budućnost te da je procijenjeno da ne treba da bude u samoizolaciji. Međutim, na snimku sa utakmice između Budućnosti i Petrovca 30. juna na terenu se vidi dr Abdić kako ukazuje pomoć jednom od igrača. Nakon te utakmice donešena je odluka o odgađanju fudbalskog takmičenja jer je igrač fudbalskog kluba Budućnost zaražen covidom 19.

O povjerenju  govori i primjer predsjednika Opštine Tivat Siniše Kusovca koji je prekršio mjeru samoizolacije. Nakon što su ga građani uslikali, podnesena je krivična prijava protiv njega.

Da je ovakav  način upravljanja krizom daleko od  ,,solidarnosti, razumijevanja i saradnje” govori i primjer Srbije. ,,Ja, taj i taj, pod krivičnom i materijalnom odgovornošću objavljujem da neću poštovati policijski sat i bilo kakve zabrane kretanja propisane od strane onih koji su svojim neodgovornim, bahatim i političko-kalkulantskim potezima izazvali novi talas epidemije”, poručivali su građani sa društvenih mreža Vladi Srbije. Onda su krenuli nasilni protesti koji još traju.

Ispostavilo se da su u Srbiji, u kojoj su bolnice prebukirane, u predizbornom vremenu zvanične brojke o oboljelima i umrlima bile manje od stvarnih. Svaljivanje svega na pleća građana nije urodilo plodom. A o načinu plasiranja ,,informacija” govori i to da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno izjavio da Crna Gora nema laboratoriju za PCR analizu već da radi brze testove. Demantovao ga je profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu infektolog Dragan Delić koji je rekao da se PCR dijagnostika u Crnoj Gori radi od 2007. Srbija je jedina evropska zemlja za koju nema nikakve sumnje da je uvodila restriktivne mere za suzbijanje širenja epidemije  radi jačanja autokratske vlasti, utvrđeno je u komparativnoj analizi UNESCO-a o reakcijama svih evropskih zemalja na pandemiju.

Specijalni izvjestioci Ujedinjenih nacija su 8. maja ove godine izrazili zabrinutost zbog objavljivanja na internet stranici Vlade Crne Gore spiska osoba kojima su izdata rešenja o obaveznoj samoizolaciju  14 dana zbog korona virusa. Uprkos tome što su izvjestioci zatražili dodatno izjašnjenje Vlade na sporna pitanja ona nije odgovorila u predviđenom roku od 60 dana koji je istekao sredinom ove sedmice, saopštili su iz Akcije za ljudska prava.

Prvi zahtjev demonstranata u Srbiji je raspuštanje sadašnjeg i formiranje novog depolitizovanog Kriznog štaba za borbu protiv virusa. Krizni štab u Srbiji je izgubio povjerenje u predizbornom vremenu.

Ovdašnje NKT se sa saopštenjima u kojima hvali policajce zbog intervencije nakon protesta u Budvi, te kritikovanjem jedne opozicione partije, upušta u teme koje nemaju veze sa korona virusom. Ali imaju sa izborima.

NKT, predstavnici državnih institucija i nevladinih organizacija, u srijedu su počeli razgovore o tome, kako je navedeno, kako da se zajednički odgovori na izazove održavanja izbora u vrijeme pandemije.

Tek nakon izbora, svodiće se i epidemiološki računi.

 

Imunitet krda

Španska studija o korona virusu pokazuje da je samo pet odsto njene populacije razvilo antitijela. To jača dokaze da je takozvani imunitet krda na COVID-19 ,,nedostižan”, objavio je medicinski časopis Lancet.

Nalazi pokazuju da je 95 odsto stanovništva Španije, jedne od najteže pogođenih zemalja u Evropi korona virusom, i dalje podložno virusu. Imunitet krda postiže se kada je dovoljno populacije zaraženo virusom ili bakterijama ili vakcinisano protiv njega da bi se zaustavila njegova cirkulacija.

Istraživanja u Švedskoj, koja je imala jedinstven model nezatvaranja, pokazuju da je samo 7,3 odsto stanovnika Stokholma, do kraja aprila, razvilo antitijela na korona virus. Nedavno su se pojavili podaci za Srbiju koji govore da je 6,4 odsto građana steklo imunitet. Na pitanje da li imaju ove podatke za Crnu Goru iz Instituta za javno zdravlje nam nijesu odgovorili.

Još mnogo je nedoumica oko korona virusa. Nema pouzdanih informacija o tome da li oni koji su preležali korona virus mogu opet da se zaraze i koliko dugo ili koliko dobro antitijela štite ljude od virusa. Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore saopštili su da u Crnoj Gori nije zabilježen slučaj ponovnog dobijanja virusa nakon što je jednom preboljen.

Svjetska zdravstvena organizacija  saopštila je ove nedjelje da se pojavljuju dokazi o širenju korona virusa vazduhom upozoravajući da se ,,epidemija ubrzava u svijetu”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo