Povežite se sa nama

MONITORING

Čuvar kumovih para

Objavljeno prije

na

Gdje naći pouzdanog poslovnog ortaka u oluji globalne ekonomske krize? U tranzicionoj Crnoj Gori – a u tranzicji smo već dvije decenije, pa je ona ovdje prirodno stanje stvari – uhodana kumovska veza ima prednost. Krajem 2008. Milo Đukanović je objavio kako je firma Global Montenegro, u kojoj ima 50 odsto vlasništva, dobila kredit od pet miliona eura kod Hipo Alpe Adrija banke. Kredit je uložen u kupovinu 20.000 kvadratnih metara u Budvi (naselje Podkošljun). Global Montenegro osnovao je januara 2007. Vuk Rajković-Vučko, biznismen iz Podgorice, a Đukanović je postao suvlasnik 25. februara prošle godine – samo četiri dana prije nego što se vratio na fukciju premijera.  U julu 2008. Zavod za izgradnju Budve je uvažio zahtjev Global Montenegra da se na placu dodaju dvije podzemne garaže za već ucrtane objekte. Nakon kraha tržišta nekretnina, zimus je premijer kazao kako njegov ortak iz Global Montenegra “ispituje tržište”, radi prodaje zemljišta u Budvi. Mediji su registrovali da je kredit izdat pod neuobičajeno povoljnim uslovima; odobren je 2007. kada je Global Montenegro imao osnivački ulog od svega jednog eura i prije nego što je kupljeno zemljište u Budvi. Dodatna povoljnost je i da krajem 2008. Đukanović i Rajković još nijesu bili u obavezi da plaćaju kamate.

Rajković nije samo ortak u Global Montenegru, već i Đukanovićev kum; ne samo da su vršnjaci, već su se i školovali zajedno. U galeriji drugih premijerovih kumova, Rajković je neko ko Đukanovića poznaje bezmalo cijeli život; na primjer, polagali su ispite kod prof. Veselina Vukotića. Kraj školovanja nekako se poklopio s Đukanovićevim političkim usponom u koji je, iz sijenke, bio uključen i Rajković. Tokom izbornih kampanja 1990-ih, brinuo je da pokretne bine Đukanovićeve partije budu dobro ozvučene i osvijetljene.  Ali, postojali su i drugi aranžmani. U podgoričkom hotelu Ljubović, u doba sankcija, Rajković je imao kancelariju iz koje je vodio diskretne poslove s naftom. Kasnije je, nakon privatizacije, imenovan za člana Upravnog odbora Jugopetrola. Državni službenik Rajković je postao 1998. kao direktor Trećeg kanala TVCG. U to vrijeme je Stanko Subotić-Cane isplatio Aleksandru Tijaniću nagradu za osmišljavanje koncepta Trećeg kanala.  Između 2001. i 2004. Rajković je direktor dnevnog lista Publika. Nakon niza problema, od navigacije uređivačke politike do tužbe šefa tajne službe Duška Markovića, Rajković je Publiku, za jedan euro, prodao Zoranu Bećiroviću-Ćoću. Od sredine 1990-ih Rajković je vlasnik festivala Sunčane skale. U međuvremenu je pokrenuo Radio Gorica, ali i (neuspješno) lansirao cigarete Yes. Osnovao je i firmu za prodaju automobila KIA Montenegro. Sada je Rajković vlasnik ili suvlasnik i preduzeća: T-Mobile, P&G agenci, PG invest.  To je tek dio njegove poslovne karijere. Najvažnije činjenice jesu da je Rajković do 2004. bio sekretar Nadzornog odbora Eurofonda a do jesenas i predsjednik Upravnog odbora Prve banke CG.
Još 2003. utvrđeno je da Eurofond ne igra po pravima, jer je koristio kratkoročnu novčanu pozajmicu koja je imala sve elemente kredita, prekršivši odredbe pravila da ne može uzimati kredit, založiti ili na bilo koji drugi način opteretiti akcije iz svog portfelja. Ali, Eurofond, u većinskom vlasništvu još jednog kuma, Veselina Barovića, bio je favorizovan izbor premijera Đukanovića. On je objavio kako je svoj vaučer uložio u Eurofond jer ga vode „moji prijatelji”. Rajković je, skupa s Barovićem, osnivač Euroinvesta, menadžment firme za upravljanje Eurofondom. Do 2007. neto vrijednost akcija kompanija iz portfelja Eurofonda je bila iznad 300 miliona eura.  Eurofond je bio testiranje projekta Prve banke. Rajković je 2006. postao predsjednik Upravnog odbora Prve banke. Poput Eurofonda, uslijedila je eksplozija profita; aktiva Prve banke je bila narasla na 500 miliona eura. Unakrsnim članstvima u odborima direktora i vlasništvu povezanih firmi, te kumovskim i drugim vezama u tajkunskom netvorku, Rajković je dio crnogorske priče o “zarobljavanju države” kroz proces privatizacije.  Iako nominalno prvi čovjek bankarskog čuda, o Rajkoviću se u medijima izvještavalo samo kroz suvoparne poslovne vijesti. Za to su postojali razlozi. Najprije, malo koji medij nije bio nagrađen reklamom Prve banke. Pored toga, Vučko Rajković je osoba sa stilom, rijedak kontrast bahatom profilu jednog crnogorskog tajkuna.  Osim sujetnih optužbi zbog navodnih namještaljki na Sunčanim skalama – u javnosti nije pomenut u bilo kojem drugom negativnom kontekstu. U njegovom društvu svi mogu računati na dobru zabavu; 1990-ih je to bio podgorički noćni klub Brodvej, kasnije žurke na Sunčanim skalama a posljednjih godina VIP lože za Rolingstonse i Madonu.  Ali, kolaps Prve banke nije bio povod za žurku. Rajković je 8. septembra prošle godine dao ostavku ili je smijenjen na skupštini akcionara koja je održana negdje u Kolašinu; razlog nikada nije objavljen.  Iz Centralne banke Crne Gore je, naknadno, saopšteno da su “zbog problematičng poslovanja” naložili smjenu gotovo cjelokupnog menadžmenta Prve banke, uključujući i Rajkovića.

Navodno, Prva banka je često davala kredite na duže rokove nego što ih je sama obezbjeđivala, dok je novac obezbjeđivan po višim kamatama nego što je plasiran. Eskaliralo je lošom naplatom kredita. Prema legendi, konvencionalni Rajković nije mogao da ubijedi neke ugledne klijente da redovno vraćaju kredite. I uslijedila je, kaže dalje legenda, nezavisno od Rajkovića akcija “od vrata do vrata” u kojoj su neki klijenti nekonvencionalno opomenuti da izvršavaju obaveze.
Na primjer, jesenas je objavljeno kako je kum Barović među najzaduženijim kijentima. Dug prema Prvoj banci je u januaru iznosio najmanje pet miliona eura. I novac je, akcijom “od vrata do vrata”, do te sume ubrzanim tempom vraćan prodajom vaučerski kupljenih nekretnina u državnom vlasništvu. Ali, dug još nije bio izmiren; oglašena je prodaja Eurofondovog hotela Grand na Cetinju a nedavno je Prva banka “zbog kašnjenja vraćanja kredita” za 6,7 miliona stavila na prodaju Barovićev Siti park u Bijelom Polju.
To je naknadno poravnanje računa nastalih dok je Rajković bio predsjednik Upravnog odbora banke. Rajković je i dalje član Eurofondovog Odbora direktora Solane Bajo Sekulić – ranijeg državnog preduzeća u stečaju koje raspolaže ogromnim zemljištem na atraktivnim lokacijama. U izvještaju Državne revizorske institucije, jesenas se tvrdilo da su neki ministri u domaćim bankama tajno deponovali pare ministarstava u iznosima od ukupno 18 miliona eura; nije precizirano o kojim se bankama radi, ali je poznato da kod Prve banke većina državnih organa i javnih preduzeća imaju otvorene račune.
Vrhovna državna tužiteljica Ranka Čarapić u januaru je izjavila kako je otvoren predmet o poslovanju Prve banke. “Nakon proučavanja dostavljene informacije i dokaza, predmet sam, sa uputstvom, dostavila Odjeljenju za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina”, saopštila je Čarapićeva.
Tužilaštvo je od Centralne banke prethodno zatražilo detaljan izveštaj o poslovanju Prve banke od 2006. godine; još uvijek nijesu objavljeni rezultati istrage. Nije objašnjeno ni kako je Prva banka postala nelikvidna – kako glasi službeno objašnjenje za davanje državnog kredita od 44 miliona eura.
Nedostatak objašnjenja produbljuje sumnje. Kada je 11. decembra prošle godine tužiteljka Čarapić iz Centralne banke inicijalno obaviještena o „postojanju osnova sumnje da su odgovorni u njoj (Prvoj banci), nezakonitim postupanjem, ugrozili prava svojih deponenata i povjerilaca”, Vlada Crne Gore je isti dan, zauzvrat, jednoglasnom odlukom, odobrila kredit ovoj banci. Na osnovu te odluke je i Rajković 19. decembra sklopio s ministrom finansija Igorom Lukšićem ugovor o zalogu 2,22 odsto akcija svoje firme P&G agenci u Prvoj banci. I Đukanović, premijer i akcionar, naravno, pozvao je da se ispita poslovanje Prve banke, što uključuje i provjeru Rajkovićeve djelatnosti. Zakon o bankama predviđa da su članovi upravnih odbora (sada preimenovani u odbore direktora) dužni da svojom imovinom nadoknade štete nastale u poslovanju banaka. Vjerujete li u mogućnost da Rajković, kum i ortak Đukanovića u Global Montenegru, namiruje štete nastale poslovanjem Prve banke?

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MALE HE: TUŽBE FAMILIJE ĐUKANOVIĆ I OSOBA POVEZANIH SA NJIMA PROTIV DRŽAVE: Građani će opet platiti ceh

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok nova vlast stidljivo udara na monopol u izgradnju mini hidroelektrana, investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu. Ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

 

Nova Vlada preispituje ugovore o koncesijama za male hidroelektrane da utvrdi da li je u njima bilo korupcije i nepotizma. Stidljivo je udarila u monopol pa je zabranila gradnju sedam malih HE. Sada investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu. Ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ovog četvrtka je u Privrednom sudu zakazano prvo ročište po tužbi investitora za male hidroelektrane protiv države. To je samo prva u nizu tužbi investitora malih HE, članova familije Đukanović i lica povezanih sa njima, protiv države.

Proces tužbi protiv države otvara kozorcijum Hydra MNE, koga čine: Hydra Podgorica, IMP Ljubljana, Slovenija i Igma Energy, Andrijevica, a čiji su vlasnici Milovan Maksimović, brat od ujaka predsjednika države Mila Đukanovića, i njegov partner Jovan Gordijan. Predmet je dodjeljen sudiji Borjanki Zogović, državu zastupa Sandra Filipović, a advokati konzorcijuma su Ana Đukanović i Milija Đuranović.

U tužbi, u koju je Monitor imao uvid, navodi se da je pomenutom konzorciju na javnom oglasu data koncesija za izgradnju dvije male HE na vodotoku Bukovica, Šavnik. Ugovor potpisan u januaru 2017. godine. U tužbi se ističe stalna opstrukcija dijela mještana, nevladinih organizacija, dijela medija, političara, čak i ,,rođaka iz Srbije”.

Hydra je još u martu 2018. najvaljivala tužbu protiv države ukoliko im se ne omogući gradnja. U oktobru 2018. godine izdata im je gađevinska dozvola za dvije HE.  Tokom 2019. upozoravaju tadašnje Ministarstvo ekonomije da imaju probleme sa lokalnim stanovništvom da nastave investiciju. Tadašnja Vlada je 17. oktobra 2019. godine donijela zaključak kojim zadužuje to Ministarstvo da sa ovim koncesionarom otpočne pregovore oko sporazumnog raskida ugovora.

Iz nove Vlade tvrde da je, bez obzira na proteste protiv gradnje, Hydra prekršila ugovorene obaveze jer nije do oktobra 2020, dvije godine od dobijanja građevinskih dozvola kako se obavezala ugovorom, izgradila postrojenja malih HE.

Investicija je trebalo da košta 8,8 miliona eura, a u tužbenom zahtjevu se navodi je investitor u dosadašnje radove potošio preko tri miliona eura. No, iz Hydre ne traže samo to oni tužbom zahtjevaju i isplatu izmakle očekivane dobiti i to na ugovorenih 30 godina.

Kolika je izgubljena dobit ne navode, traže vještačenje. Dali su okvirne inpute – prema važećem tarifnom sistemu otkupna cijena za prvih 12 godina za Bukovicu 1  – 0,086 eura po kilovat satu, a za Bukovicu 2 – 0,093 eura. A za ostalih 18 godina traže naplatu po prosječnoj cijeni na međunarodnoj berzi od 0,06, eura po kilovat satu.

Da se ne radi o malim novcima, potvrdio je i ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić koji je kazao da se ,,zbog strateškog bezobrazluka i sumnjivih dodjela koncesija, pored uništenja životnog okruženja mnogih građana, nova vlast suočava sa odštetnim zahtjevima u visini, za sada, od preko 50 miliona eura”.

Do sada, nova vlast je krajem decembra raskinula ugovore o koncesiji za izgradnju sedam malih HE. Monitoru su iz Ministarstva kapitalnih investicija kazali da se radi o sljedećim vodotocima ,,Đurička rijeka u Plavu, Bistrici u Bijelom Polju, Bukovici u Šavniku, Reževića rijeka u Budvi, Ljeviškoj i Raštaku u Kolašinu. Na vodotoku Raštak je bila predviđena izgradnja dvije mHE na osnovu dva ugovora o koncesiji”.

Odgovorili su nam i da su ,,od pomenutih sedam ugovora koji su raskinuti, koncesionari za vodotoke Đurička, Bistrica, Bukovica i Ljeviška podnijeli tužbe. Takođe je podnijeta i tužba za vodotok Trepačka radi poništenja sporazumnog raskida ugovora koji je zaključen 30.12.2019”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI NAPADI NA NOVINARE I GRAĐANE: Građanska dužnost je suprotstavljanje normalizaciji nasilja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od nikšićkih lokalnih izbora na crnogorskim ulicama dogodila su se tri napada na novinare i mnogo više verbalnih i fizičkih napadana na građane

 

Tri napada na novinare dogodila su se samo u posljednjih petnaestak dana. Nijesu samo novinari žrtve, usljed zaoštrene političke atmosfere bivaju napadnuti i drugi građani, poput incidenta koji se nedavno dogodio tokom skupa u Gusinju. Međutim, novinari kao javni djelatnici najčešće budu lake mete i žrtve takve atmosfere.

Nakon lokalnih izbora u Nikšiću pogođena je brisačem automobila u glavu novinarka Vijesti Jelena Jovanović, od strane slavljenika koalicije Za budućnost Nikšića. Tokom takozvanog „patriotskog skupa“ u Bijelom Polju pretukli su novinara Televizije Vijesti Seada Sadikovića. Posljednji napad takve vrste dogodio se u subotu, a napadnut je glavni urednik Monitora Esad Kočan. U sva tri slučaja počinioci su poznati, a čeka se sudski epilog.

Kočan je nakon napada na njega saopštio da prizori uličnih napada, koji se nižu Crnom Gorom, samo ilustruju da se pred našim očima odvija strašni, samoubilački proces normalizacije nasija. Tome smo se, kaže, svi dužni suprotstaviti, sa punom sviješću da je solidarnost sa drugima najbolja briga o sebi.

„U otporu normalizaciji nasilja, mogu se okupiti ljudi različitih uvjerenja. Pod uslovom da su  kadri reći – ne u moje ime. Ulozi su veliki. Ako se povučemo, ovaj val će nas potopiti”, objavio je Kočan na svom fejsbuk profilu.

On je pod čudnim okolnostima napadnut ispred ulaza svoje zgrade. Nakon napada policija je lišila slobode Dragutina Šukovića, a sudija za istragu mu je odredio zadržavanje do 30 dana. Riječ je o čovjeku sa debelim kriminalnim dosijeom, koji je ležao u zatvoru zbog pokušaja ubistva, nasilničkog ponašanja, droge, napada na policiju…

Monitoru je iz Osnovnog državnog tužilaštva, koje vodi istragu, saopšteno da se još utvrđuju okolnosti i činjenice u vezi sa napadom na Kočana. Državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Zoran Miljanić saopštio je da će i policija i tužilaštvo utvrditi kako je i zašto Šuković sa Starog Aerodroma došao ispred stana Esada Kočana. Govoreći o nasilniku, Miljanić je rekao da je on „tempirana bomba”.

Višestruki povratnik je Kočana presreo ispred njegove zgrade, iako je višegodišnji novinar i urednik Monitora prethodno, u širokom luku, zaobišao grupu ljudi pokraj kojih je stajao i Šuković. Nakon što su mu upućivane brojne teške uvrede i prijetnje, praćene unošenjem u lice i povlačenjem za rever mantila, Kočan je uspio da  uđe u zgradu i popne se do stana kako bi pozvao policiju. Nakon toga se spustio ispred zgrade da sačeka policiju, a Šuković je i dalje bio tu. Kada je čuo da je obaviještena policija, razbijesnio se i jurnuo da nasrće na Kočana. Esad Kočan ga je upozoravao da mu se ne približava, a kad ništa nije pomoglo, bio je prinuđen da se dbrani – šibnuvši ga štapom, koji inače nosi, po ruci. Dalje nasrtaje Šukovića više puta su zaustavljali mladići koji su se tu nalazili.

Predsjednik Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama napada na novinare Mihailo Jovović kazao je za Monitor da su učestali fizički napadi na novinare i građane rezultat zaoštrenih tenzija u društvu, koje podgrijavaju sebični i neodgovorni političari i mediji sa obje nacionalističke strane. On je rekao da „izuzetno poštuje“ što su se Sadiković i Kočan branili od uvreda i prijetnji, pa i od fizičkog napada. On je na konferenciji nakon napada na Sadikovića izjavio da bi u ovakvoj atmeferi novinari „možda trebalo da se naoružaju“, ali pojašnjava da je aludirao na raniju izjavu predsjednika Mila Đukanovića da „medijsko nasilje“ često dovodi do „fizičkog nasilja“.

„Aludirao sam na više izjava tada najmoćnijeg čovjeka u državi koji, opravdavajući već počinjene nasilničke napade, prečesto govori da je legitimno primijeniti ‘običajno pravo’ i ‘tradicionalne metode’ protiv neistomišljenika na javnoj sceni, a napad na kolegu (Borisa) Pejovića i mene davne 2009. godine filozofski pokušao da opravda rečenicom da ‘medijsko nasilje’ dovodi do fizičkog nasilja. A Boris i ja smo samo radili svoj posao te noći… Naravno da ne mislim da će novinari ići na pres konferencije ili ulicom sa mitraljezom na leđima, niti da ima mnogo novinara koji su po prirodi nasilnički raspoloženi, ali izuzetno poštujem to što su se kolege Sadiković i Kočan branili od uvreda i prijetnji pa onda i od fizičkog napada“, pojašnjava Jovović.

On je i sam bio napadnut od strane bivšeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše i njegovog sina.

Jovović je u srijedu rekao da u tom trenutku Komisija i policija još nemaju sve podatke da bi moglo da se tvrdi je li to bio slučajan napad osuđivanog nasilnika ili naručena „sačekuša“ za Kočana..

Pisma podrške za Esada Kočana stižu sa svih strana. Napad osudili i na što skorije rješavanje slučaja pozvali premijer i ministri i gotovo sve veće crnogorske nevladine organizacije, ali i međunarodne organizacije. Napad su osudile i sve veće crnogorske političke partije, ali ne i najbrojnija – Demokratska partija socijalista (DPS). Između ostalih, i Reporteri bez granica pozvali su na što bržu istragu i tražili su od vlasti da objasne kako je osuđeni čovjek mogao da napadne novinara na ulici. Napad je osudila i NVO Gariwo sa sjedištem u Sarajevu.

„Povodom brutalnog fizičkog i verbalnog napada ispred zgrade u kojoj živi u Podgorici, na novinara Esada Kočana, dobitnika međunarodne Nagrade ‘Duško Kondor’ za građansku hrabrost NGO Gariwo iz Sarajeva izražava duboku zabrinutost i nezadovoljstvo. U civilizovanoj državi ne smije se dozvoliti da najbolje među nama uznemiravaju i napadaju najgori, najčešće izvršioci prljavih nalagodavaca. Očekujemo da nadležne institucije daju punu zaštitu novinaru Kočanu, otkriju pozadinu ovog nedopustivog čina i spriječe buduće nasrtaje na integritet ličnosti Esada Kočana“, navodi se u saopštenju koje potpisuje direktorica Svetlana Broz.

Generalna sekretarka Društva profesionalnih novinara Crne Gore Mila Radulović za Monitor kaže da su podignute tenzije stvorile atmosferu u kojoj je poželjno obračunati se sa „izdajnicima“ – svima koji ne slave poistovjećivanje države i vrhuške Demokratske partije socijalista (DPS). Tvrdi da ne zna da li je neko direktno huškao na novinare, ali da su novinari kao eksponirani i javne ličnosti koje su kritikovale politiku DPS-a laka meta.

„Motiv napada na kolegu Kočana tek treba da se otkrije, nezahvalno je kalkulisati, ali je splet okolnosti svakako čudan“, ocijenila je Radulović.

Ako su se od nikšićkih izbora dogodila već tri napadana na novinare, i mnogo više na druge građane, pitanje je kako stati na kraj normalizaciji nasilja, koja se u užarenoj i podijeljenoj političko-društvenoj situaciji, sve više  prenosi na ulice.

 

Jovović: Poštujemo lijep gest, ali cijenićemo isključivo djela

Mihailo Jovović kaže da će rad Komisije, na čijem je čelu, zavisiti od podataka i informacija koje dobija o istragama u napadima na novinare. Smatra da je i pod predsjedavanjem Nikole Markovića (u prethodnom sastavu) uradila dosta, s obzirom na količinu i kvalitet podataka i informacija koje je imala.

„Postoje najave da se u budućem sastavu Komisije ponovo nađu tužioci, policajci i agenti ANB. Samo da to ne budu ljudi koji su učestvovali u spornim istragama napada na novinare, kao neki iz prvog sastava Komisije, pa da sami sebe istražuju“, istakao je Jovović.

On ocjenjuje da prisustvo ministra unutrašnjih poslova i pomoćnika direktora policije na dvije sjednice Komisije, pokazuju  političku volju ove vlasti da bude posvećenija nego što je bila prethodna vlast, koja je osnovala to tijelo. Kaže da taj gest uliva nadu, ali da će Komisija rad bezbjednosnih organa cijeniti isključivo po djelima i istragama svih napada na novinare, uključujući ubistvo Duška Jovanovića, pokušaje ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić, napade na ostale ljude i imovinu Vijesti, a ne po lijepim riječima i gestovima, koji su naravno za pohvalu.

„S posebnom pažnjom pratićemo spremnost na saradnju ovog ili nekog budućeg rukovodstva tužilaštva, koja do sada često nije bila na zavidnom nivou. Preporučujem i da nadležni iz Vlade, policije i tužilaštva pročitaju dosadašnje preporuke Komisije u vezi sa istragama koje smo obradili, koje su ostale bez odgovora i bilo kakve reakcije prošle vlasti“, kazao je Jovović.

 

Status službenih lica ili oštrije kazne?

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je osudio napad na glavnog i odgovornog urednika nedjeljnika Monitor Esada Kočana i ocijenio da napad na novinare treba tretirati kao napad na službeno lice. To je na nedavnoj konferenciji ponovio i sekretar MUP-a Zoran Miljanić.

Mila Radulović smatra da namjera da se novinarima da status službenog lica nije najbolje rešenje, jer će s druge strane dovesti većinu novinara u situaciju da ne izlaze iz sudova s obzirom na težinu odgovornosti koju nosi ta pozicija. Posao novinara je, tvrdi, dovoljno težak i ne treba ga usložnjavati.

„Pooštravanje krivične odgovornosti, po ugledu na Hrvatsku i Srbiju, mislimo da je bolje rešenje i to je naša inicijativa, ali čekamo stav čitave medijske zajednice o ovom pitanju“, kazala je Radulović.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo