Povežite se sa nama

MONITORING

Drvo zaklonilo goru

Objavljeno prije

na

Nakon što su u Bijelom Polju namakli lisice na ruke jednom sudiji, a u Ulcinju službenim kamerama snimili privođenje funkcionera lokalne samouprave, na red su došli i vladini zvaničnici. Pa, čik neka neko sada kaže da se vlast nije uhvatila u koštac sa korupcijom i organizovanim kriminalom. Još kad Gordana Đurović pokaže koliki je to napredak na putu stvaranja pravne države – Evropa ima da ostane u čudu. Policija je u ponedjeljak privela Radoša Šućura, direktora Uprave za šume, bivšeg direktora Isa Kalača i pomoćniku direktora Uprave za opšte i pravne poslove Miloša Rosića. Oni su osumnjičeni za zloupotrebu službenog položaja tešku 180 hiljada eura. Istražni sudije bjelopoljskog suda Milorad Smolović osumnjičenima je odredio tridesetodnevni pritvor. Da se vidi koliko je stvar ozbiljna, a on revnostan u postupanju po ovom predmetu.

RED JE RED: ,,Sumnja se da je Šućur”, saopšteno je iz Uprave policije, ,,tokom 2007. i 2008. godine, donio više nezakonitih odluka kojima je odobrio sredstva za rješavanje stambenih potreba službenika te Uprave, koji su već imali riješeno to pitanje”. Tako je, izračunali su u policiji, direktor Upravu za šume oštetio za 103 hiljade eura. Po istom scenario, samo u periodu 2004. – 2006, i Kalač je Upravu ojadio za 80 hiljada eura. Treće osumnjičenom Rosiću se na teret stavlja što je ,,propuštajući radnje koje se odnose na primjenu zakona i drugih propisa, omogućio realizaciju stambenih kredita na osnovu nezakonitih odluka Kalača i Šućura” .

Stižemo do poente višemjesečne istrage. Bivši i aktuelni rukovodioci Uprave postupali su ,,suprotno odredbama pravilnika o rješavanju stambenih pitanja zaposlenih”! Pošto je to u Crnoj Gori nezapamćen zločin, predmet je završio na stolu specijalnog tužioca za suzbijanje organizovanog kriminala Stojanke Radović. Nema najava, ali je prirodno očekivati da će na istom mjestu uskoro biti i spisi koji se tiču dugogodišnje prakse podjele stanova i stambenih kredita u Vladi, Skupštini, Javnom servisu… Zato će kod Specijalnog tužioca uskoro biti otvoreno posebno odjeljenje ,,organizovani kriminal i rješavanje stambenih pitanja”. A zatvor u Spužu će dobiti poseban (stambeni) blok.

Kada se Crna Gora oslobodi ove pošasti, onda će Vrhovni državni tužilac Ranka Čarapić pripadnicima Uprave za privredni kriminal dozvoliti da se pozabave i pitanjem otpremnina na Željeznici,nabavkom službenih automobila u pljevaljskim Rudnicima uglja, Avalom, Zavalom, privatizacijom Jugopetrola, Željezare i KAP-a, tranzicionim bogatašima i njihovim prvim bankama…

Moglo bi se tu naći još štošta od svega onoga što su, govorka se po kuloarima, policijski inspektori, prije nekoliko mjeseci ili nekoliko godina, dostavili tužilaštvu. A ovi sve to uredno arhivirali čekajući da padne u zaborav. Da nije tako mi bi smo znali da u crnogorskoj policiji, u ogromnoj većini, rade ljudi koji nijesu slijepi i gluvi na kriminal i visoku korupcija, koja se oko njih dešava. Ali su im okovi i ograničenja koje im nameću pojedinci iz izvršne, zakonodavne i sudske vlasti preteški.

RIJEČI I DJELO: Osnove za sumnju postoje. Tako je i Opštinski odbor plužinskog SDP-a, uzimajući u odbranu svog predsjednika Radoša Šućira, našao za shodno da tužilaštvo podsjeti na ,,milionske pronevjere, kojih smo svjedoci proteklih godina”. Članovi partije koja, u koaliciji sa DPS, Crnom Gorom vlada već deset godina znaju o čemu govore.

O ,,slučaju Šućur” oglasila se i partijska centrala. U saopštenju SDP-a stoji da «što se SDP tiče, u skladu sa temeljnim pravnim principom, za nas je Šućur nevin sve dok se ne dokaže suprotno, a trebao bi biti i za pravosuđe i medije”. Kalača i Rosića ne pominju. Premisa nevinosti, po toj logici, važi samo za visoko kotirane partijske funkcionere.

Zanimljiv je i dio saopštenja SDP-a, u kome se kaže da je «ovo postupanje nastavak prakse suprotne preporukama Savjeta Evrope o određivanju pritvora”. Odluku o određivanju pritvora teško se može razumjeti u kontekstu crnogorske pravosudne prakse. Osumnjičenima za ratne zločine u Kaluđerskom lazu i Morinju pritvor je određen tek po završetku istrage, a nakon podizanja optužnice. Čelnici Savjeta za privatizaciju i Agencije za prestrukturiranje privrede Veselin Vukotić i Branko Vujović nijesu pritvarani nakon optužbe da su, tokom privatizacije Jugopetrola, državu oštetili za tri miliona. A optužbi su oslobođeni upravo na osnovu iskaza svjedoka koji su potvrdili da su i ono, skupa sa optuženima, kršili zakon.

Sličnih primjera je na pretek. Sve to, ipak, jednoj od vladajućih partije ne daje za pravo da se iščuđava zbog svega onoga što je direktna posljedica njihove desetogodišnje vladavine. Valjalo bi da se, kao i po mnogo čemu drugome, i tu ugledaju na DPS. Tamo, makar, svi šute kada se neki od viđenijih partijskih drugova nađe na putu pravosuđa i policije. Znaju oni da neko to od gore vidi sve. I odlučuje.

LICITACIJA: Vratimo se slučaju Uprava za šume. Iz tužilaštva je u četvrtak saopšteno da je podnijet zahtjev za sprovođenje istrage protiv trojice osumnjičenih direktora. Opis djela koje im se stavlja na teret ostao je isti kao i u policijskom saopštenju ali se, za tri dana, promijenio novčani iznos podijeljenih kredita. Umjesto 183, sada se govori o 223 hiljade eura ,,imovinske koristi”.

Javnost je, u međuvremenu, obaviještena da su Kalač i Šućur takođe dobili sporne kredite. Prvi, u vrijeme dok je bio direktor, 30 hiljada eura. Drugi, nakon što je postao direktor, 50 hiljada eura. Opšti utisak je – ništa novo i neobično.

Oguglala od priča o državnim zvaničnicima kao ,,bogatim nasljednicima” i ,,uspješnim privrednicima” koji su preko noći stekli milione eura, javnost aferu ,,stambeni krediti” nije doživjela kao borbu protiv kriminala već kao policijsko pravosudnu farsu. Tako je i znatiželja javnosti sa pitanja da li su osumnjičeni zaista krivi za ono što im se stavlja na teret, pomjeren na dilemu – zašto oni a ne neki drugi ljudi iz političkog i privrednog života.

A, dok god je tako, Crna Gora neće biti država u kojoj vladaju pravo i pravda. I nikakva statistika i saopštenja tu ne mogu pomoći.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo