Povežite se sa nama

MONITORING

Drvo zaklonilo goru

Objavljeno prije

na

Nakon što su u Bijelom Polju namakli lisice na ruke jednom sudiji, a u Ulcinju službenim kamerama snimili privođenje funkcionera lokalne samouprave, na red su došli i vladini zvaničnici. Pa, čik neka neko sada kaže da se vlast nije uhvatila u koštac sa korupcijom i organizovanim kriminalom. Još kad Gordana Đurović pokaže koliki je to napredak na putu stvaranja pravne države – Evropa ima da ostane u čudu. Policija je u ponedjeljak privela Radoša Šućura, direktora Uprave za šume, bivšeg direktora Isa Kalača i pomoćniku direktora Uprave za opšte i pravne poslove Miloša Rosića. Oni su osumnjičeni za zloupotrebu službenog položaja tešku 180 hiljada eura. Istražni sudije bjelopoljskog suda Milorad Smolović osumnjičenima je odredio tridesetodnevni pritvor. Da se vidi koliko je stvar ozbiljna, a on revnostan u postupanju po ovom predmetu.

RED JE RED: ,,Sumnja se da je Šućur”, saopšteno je iz Uprave policije, ,,tokom 2007. i 2008. godine, donio više nezakonitih odluka kojima je odobrio sredstva za rješavanje stambenih potreba službenika te Uprave, koji su već imali riješeno to pitanje”. Tako je, izračunali su u policiji, direktor Upravu za šume oštetio za 103 hiljade eura. Po istom scenario, samo u periodu 2004. – 2006, i Kalač je Upravu ojadio za 80 hiljada eura. Treće osumnjičenom Rosiću se na teret stavlja što je ,,propuštajući radnje koje se odnose na primjenu zakona i drugih propisa, omogućio realizaciju stambenih kredita na osnovu nezakonitih odluka Kalača i Šućura” .

Stižemo do poente višemjesečne istrage. Bivši i aktuelni rukovodioci Uprave postupali su ,,suprotno odredbama pravilnika o rješavanju stambenih pitanja zaposlenih”! Pošto je to u Crnoj Gori nezapamćen zločin, predmet je završio na stolu specijalnog tužioca za suzbijanje organizovanog kriminala Stojanke Radović. Nema najava, ali je prirodno očekivati da će na istom mjestu uskoro biti i spisi koji se tiču dugogodišnje prakse podjele stanova i stambenih kredita u Vladi, Skupštini, Javnom servisu… Zato će kod Specijalnog tužioca uskoro biti otvoreno posebno odjeljenje ,,organizovani kriminal i rješavanje stambenih pitanja”. A zatvor u Spužu će dobiti poseban (stambeni) blok.

Kada se Crna Gora oslobodi ove pošasti, onda će Vrhovni državni tužilac Ranka Čarapić pripadnicima Uprave za privredni kriminal dozvoliti da se pozabave i pitanjem otpremnina na Željeznici,nabavkom službenih automobila u pljevaljskim Rudnicima uglja, Avalom, Zavalom, privatizacijom Jugopetrola, Željezare i KAP-a, tranzicionim bogatašima i njihovim prvim bankama…

Moglo bi se tu naći još štošta od svega onoga što su, govorka se po kuloarima, policijski inspektori, prije nekoliko mjeseci ili nekoliko godina, dostavili tužilaštvu. A ovi sve to uredno arhivirali čekajući da padne u zaborav. Da nije tako mi bi smo znali da u crnogorskoj policiji, u ogromnoj većini, rade ljudi koji nijesu slijepi i gluvi na kriminal i visoku korupcija, koja se oko njih dešava. Ali su im okovi i ograničenja koje im nameću pojedinci iz izvršne, zakonodavne i sudske vlasti preteški.

RIJEČI I DJELO: Osnove za sumnju postoje. Tako je i Opštinski odbor plužinskog SDP-a, uzimajući u odbranu svog predsjednika Radoša Šućira, našao za shodno da tužilaštvo podsjeti na ,,milionske pronevjere, kojih smo svjedoci proteklih godina”. Članovi partije koja, u koaliciji sa DPS, Crnom Gorom vlada već deset godina znaju o čemu govore.

O ,,slučaju Šućur” oglasila se i partijska centrala. U saopštenju SDP-a stoji da «što se SDP tiče, u skladu sa temeljnim pravnim principom, za nas je Šućur nevin sve dok se ne dokaže suprotno, a trebao bi biti i za pravosuđe i medije”. Kalača i Rosića ne pominju. Premisa nevinosti, po toj logici, važi samo za visoko kotirane partijske funkcionere.

Zanimljiv je i dio saopštenja SDP-a, u kome se kaže da je «ovo postupanje nastavak prakse suprotne preporukama Savjeta Evrope o određivanju pritvora”. Odluku o određivanju pritvora teško se može razumjeti u kontekstu crnogorske pravosudne prakse. Osumnjičenima za ratne zločine u Kaluđerskom lazu i Morinju pritvor je određen tek po završetku istrage, a nakon podizanja optužnice. Čelnici Savjeta za privatizaciju i Agencije za prestrukturiranje privrede Veselin Vukotić i Branko Vujović nijesu pritvarani nakon optužbe da su, tokom privatizacije Jugopetrola, državu oštetili za tri miliona. A optužbi su oslobođeni upravo na osnovu iskaza svjedoka koji su potvrdili da su i ono, skupa sa optuženima, kršili zakon.

Sličnih primjera je na pretek. Sve to, ipak, jednoj od vladajućih partije ne daje za pravo da se iščuđava zbog svega onoga što je direktna posljedica njihove desetogodišnje vladavine. Valjalo bi da se, kao i po mnogo čemu drugome, i tu ugledaju na DPS. Tamo, makar, svi šute kada se neki od viđenijih partijskih drugova nađe na putu pravosuđa i policije. Znaju oni da neko to od gore vidi sve. I odlučuje.

LICITACIJA: Vratimo se slučaju Uprava za šume. Iz tužilaštva je u četvrtak saopšteno da je podnijet zahtjev za sprovođenje istrage protiv trojice osumnjičenih direktora. Opis djela koje im se stavlja na teret ostao je isti kao i u policijskom saopštenju ali se, za tri dana, promijenio novčani iznos podijeljenih kredita. Umjesto 183, sada se govori o 223 hiljade eura ,,imovinske koristi”.

Javnost je, u međuvremenu, obaviještena da su Kalač i Šućur takođe dobili sporne kredite. Prvi, u vrijeme dok je bio direktor, 30 hiljada eura. Drugi, nakon što je postao direktor, 50 hiljada eura. Opšti utisak je – ništa novo i neobično.

Oguglala od priča o državnim zvaničnicima kao ,,bogatim nasljednicima” i ,,uspješnim privrednicima” koji su preko noći stekli milione eura, javnost aferu ,,stambeni krediti” nije doživjela kao borbu protiv kriminala već kao policijsko pravosudnu farsu. Tako je i znatiželja javnosti sa pitanja da li su osumnjičeni zaista krivi za ono što im se stavlja na teret, pomjeren na dilemu – zašto oni a ne neki drugi ljudi iz političkog i privrednog života.

A, dok god je tako, Crna Gora neće biti država u kojoj vladaju pravo i pravda. I nikakva statistika i saopštenja tu ne mogu pomoći.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREDIZBORNO ZAPOŠLJAVANJE U MINISTARSTVIMA: I trostruko više honoraraca u julu nego u januaru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada Crne Gore, ministarstva i većina opština nijesu željeli da odgovore na pitanja Monitora u vezi sa znatnim povećanjem zaposlenih po osnovu ugovora o djelu

 

Još od afere Snimak, i pravila „jedan zaposleni, četiri glasa“, jasni su mehanizmi Demokratske partije socijalista – zapošljavanja u zamjenu za podršku na glasačkom listiću. Akcije udomljavanja  birača, najčešće u državnim organima i javnim preduzećima, sudeći po tadašnjem snimku šestočasovne sjednice, praksa su uoči svakih izbora.

Više nezvaničnih izvora Monitora tvrde da se u javnoj upravi masovno zapošljavaju ljudi po osnovu ugovora o djelu, koje popularno nazivaju „honorarcima“. Za razliku od honoraraca koji se zapošljavaju radi obavljanja povremenih i privremenih poslova, ovi ljudi rade regularne poslove u ministarstvima, opštinama i javnim preduzećima, uz puno radno vrijeme i obaveze.  Za razliku od ugovora o radu (na određeno ili neodređeno vrijeme), ugovor o djelu se može raskinuti u bilo kojem trenutku voljom bilo koje ugovorne strane bez pravnih posljedica. To je, tvrde,  idealano  za kontrolu zaposlenih, koji u svakom trenutku mogu da izgube „državni posao“.

Prema saznanjima Monitora, državna uprava je u prvoj polovini godine značajno povećala broj zaposlenih po osnovu ugovora o djelu. U nekim resorima je u julu (mjesec pred parlamentarne izbore) bilo duplo više, a negdje i tri puta više, zaposlenih po osnovu ugovora o djelu, nego u januaru.

Najdrastičnije uvećanje bilo je u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, na čijem je čelu potpredsjednik Vlade Milutin Simović. U tom resoru je u januru bilo zaposleno njih 18 po osnovu ugovora o djelu, a u julu 58 – više od tri puta.

U Ministarstvu održivog razvoja i turizma u julu je bio 61 zaposleni po osnovu ugovora o djelu, a na početku godine  duplo manje – 29. Ministarstvo kulture u januaru je imalo devet zaposlenih „honoraraca“, a u julu ih je bilo 23. U Ministarstvu saobraćaja i pomorstva broj zaposlenih po istom osnovu porastao je sa šest na 14, dok ih je u Ministarstvu prosvjete u julu bilo 76, a početkom godine 52 zaposlena po osnovu ugovora o djelu. Isto se, prema informacijama Monitora, događa u organima uprave i u opštinama.

U posljednjem presjeku predizbornih zapošljavanja (4. avgust) objavljenom na sajtu Agencije za sprječavanje korupcije, nijesu upisana zapošljavanja po osnovu ugovora o djelu, iako su, prema saznanjima Monitora, mnogi od ovih ugovora zaključeni u julu, nakon raspisivanja izbora (20. juna). Prema Zakonu, ukoliko organi javne uprave zapošljavaju nakon raspisivanja izbora, odluke o zapošljavanju, sa kompletnom pratećom dokumentacijom, moraju dostaviti Agenciji. U to spadaju i zapošljavanja po osnovu ugovora o djelu, odnosno obligacionim odnosima. Državnom organu koji prekrši taj član zakona slijedi novčana kazna u iznosu od 5.000 do 20.000 eura.

Nijedno od 17 ministarstava, niti Vlada Crne Gore, od petka ne odgovaraju na pitanja Monitora u vezi sa zapošljavanjem po osnovu ugovora o djelu.

PR službe gotovo svih ministarstava, kao i Vlade Crne Gore, uputile su novinara Monitora da odgovore na postavljenja pitanja potraži podnošenjem zahtjeva za slobodan pristup informacijama, iako su ranije bez problema odgovarali na novinarska pitanja. Odgovore na ova pitanja je i besmisleno tražiti na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, jer nije riječ o gotovoj informaciji sačinjenoj u formi dokumenta, ili o dokumentaciji, zbog čega je jasno da su PR službe samo izbjegle da odgovore na pitanja.

Da je riječ samo o odugovlačenju i izbjegavanju odgovora pokazala je situacija sa Ministarstvom finansija, koje je u januaru imalo osam,  a u julu 21 potpisan ugovor o djelu. Nakon što su ga uputili na slobodan pristup informaciji, novinar Monitora je podnio zahtjev svim ministarstvima, pa i resoru zaduženom za finansije, kojim upravlja ministar Darko Radunović. Iz službe za slobodan pristup informacijama u Ministarstvu finansija u ponedjeljak su potvrdili da postavljenj pitanja nijesu za njih već za PR službu.

„Pitanja uputite PR službi Ministarstva finansija, jer se po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama ne odgovara na pitanja već se dostavlja gotova informacija odnosno dokumentacija (kopija)“, navodi se u odgovoru službe tog resora.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I IZBORI: Kad politika zarobi struku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Direktor Instituta Boban Mugoša je ubijeđen da će izbori biti bezbjedni. Veli i da je, ukoliko što krene naopako, odgovornost na građanima. Dodatno nepovjerenje u struku utvrđuje i to što je predsjednik NKT-a Milutin Simović treći na izbornoj listi DPS-a, a direktor KCCG Jevto Eraković deveti

 

U srijedu su od korona virusa u Crnoj Gori umrle četiri osobe. ,,Nažalost, danas je najcrnji dan, prijavljena su četiri smtna ishoda”, istakao je epidemiolog Senad Begić na konferenciji za medije Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT).

Ukupan broj umrlih od početka godine je 57. Prema podacima koje je Monitoru dostavio Institut za javno zdravlje najstarija osoba imala je 98, a najmlađa 49 godina. Prosječna starost preminulih je 70 godina.

Smrtni slučajevi i još uvijek najveći postotak broja oboljelih u regionu od 210 na 100.000 stanovnika više nijesu dovoljno upozorenje. Opuštanje nadležnih i građana dovelo je i do pada povjerenja. Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša u svakom obraćanju javnosti ističe da oboljeli sve manje prijavljuju kontakte. ,,Pravi se medveđa usluga time što se ne otkrivaju kontakti. Molim da se svi kontakti prijave, kako bismo uspostavili sistem sprječavanje širenja korona virusa”, kazao je on.

Monitoru se nadavno obratila porodica sa informacijom da  se oboljelima nakon isteka dvonedjeljne samoizolacije ne radi ponovno test na korona virus. Iz Instituta su nam odgovorili: ,,Prema trenutno važećim protokolima Svjetske zdravstvene organizacije, Američkog centra za kontrolu bolesti (CDC) i drugih javnozdravstvenih agencija i autoriteta, testiranje osoba koje su u procesu oporavka od infekcije novim korona virusom više se ne preporučuje niti predstavlja strategiju neophodnu za određivanje kada će se prekinuti izolacija, osim u određenim okolnostima koje podrazumjevaju npr. teške slučajeve infekcije, osobe kod kojih su simptomi prisutni u produženom trajanju, imunokompromitovane pacijente i slično’’.

Objašnjavaju da se oporavljenom osobom smatra osoba koja najmanje tri dana nema simptome i nije uzimala nikakvu terapiju, pri čemu je ista ta osoba morala da provede najmanje dvije sedmice u izolaciji. Za ovakve osobe smatra se da nisu zarazne niti „sposobne“ da šire infekciju.  Pojasnili su i da je PCR test kod određenih osoba bio  pozitivan pet do šest nedjelja, ali to ne znači da osoba ima virus, već djelove genoma virusa koje otkriva PCR.

NKT je  u ponedjeljak donio odluku o otvaranju granica i ulazak u Crnu Goru bez dodatnih uslova za državljane Ruske Federacije i Azerbejdžana. Najavljeno je da će prvi avioni iz Moskve na tivatski aerodrom sletjeti 10. avgusta.

Predrag NIKOLIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

U SUSRET PRESUDI DARKU ŠARIĆU: Okle milioni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Hoće li i proces za pranje novca  protiv Darka Šarića u Srbiji završiti na isti način kao onaj protiv njegovog brata  u Crnoj Gori, znaće se nakon izlaska ovog broja Monitora.  Postupak ovdje se  istopio jer nije dokazano porijeklo Šarićevog novca. U Srbiji će proces za pranje novca biti okončan prije pravosnažne presude za trgovinu kokainom. A tu su i brojne Šarićeve veze sa najmoćnijim ljudima regiona

 

Suđenje Darku Šariću za pranje novca u Beogradu je završeno, a presuda će biti poznata u petak, 31. jula, kada ovaj broj Monitora bude na kioscima.

Šariću se u Beogradu za pranje novca  sudi  od 2011. godine. U optužnici se navodi da  je ovaj Pljevljak organizovao kriminalnu grupu sa kojom je oprao više od 20 miliona evra stečenih švercom kokaina. Prema tužilaštvu, Šarić je  novac u legalne tokove uglavnom ubacivao kupovinom preduzeća i nekretnina.

To nije jedini proces protiv Šarića u Beogradu. Sudi mu se paralelno i za međunarodni šverc kokaina. I taj postupak traje godinama. Šarić je u decembru 2018. godine osuđen na 15 godina, ali se i dalje čeka odluka Apelacionog suda na žalbe koje su podnijete nakon presude.

Grupa Darka Šarića razotkrivena je zajedničkom akcijom policije, regionalnih i stranih tajnih službi pod nazivom „Balkanski ratnik“. Nakon ove akcije u više zemalja u svijetu pokrenuti su postupci, a osuđujućim presudama okončana su suđenja ograncima klana Darka Šarića u Urugvaju, Italiji i Sloveniji. Suđenja na brdovitom Balkanu protiv Šarićeve grupe, ne idu, međutim, tako lako. I uglavnom se tope.

U Crnoj Gori je proces protiv brata Darka Šarića, Duška, za pranje novca okončan oslobađajućom presudom. Problem je bio to što tužilaštvo nije utvrdilo porijeklo novca. U obrazloženju oslobađajuće presude Vrhovni sud održao je lekciju tužilaštvu o tome da optužnica za pranje novca ne može biti održiva ako se ne utvrdi porijeko novca.

Vidjećemo hoće li i procesi u Srbiji završiti na isti način, imajući u vidu i to da će proces za pranje novca biti okončan prije onog koji se tiče trgovine kokainom.  U završnim riječima procesa koji se protiv Šarića vodi zbog pranja novca, njegovi advokati naveli su da tužilaštvo nije dokazalo da je ,,Šarić švercovao kokain i tako zaradio novac, a kamoli da je organizovao kriminalnu grupu koja je oprala više od 20 miliona eura”.  Njegovi zastupnici tvrde da je Šarić prije nego što su ga u Srbiji optužili za pranje novca imao ,,apsolutno legalno zarađenih više od 50 miliona eura”. Oni navode da je samo od prodaje Štampa sistema, prihodovao 30 miliona eura.

Milena PEROVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo