Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SVJETSKA BIZNIS ELITA U MILOČERU: Legendarna lokacija

Objavljeno prije

na

Protekle sedmice održan je zanimljiv internacionalni skup u našem najpoznatijem ljetovalištu Miločer-Sveti Stefan. Obasjan suncem poslednjih dana miholjskog ljeta, ambijent predivnog primorskog rizorta sa poznatim hotelima, ostavio je nezaboravan utisak na učesnike Global Citizen Foruma koji se ove godine održao u Crnoj Gori, nakon Dubaia, Toronta i Monaka.

Inicijativa Global Citizen Forum okuplja poznate ličnosti iz svijeta biznisa, politike, finansija, umjetnosti i zabave, koji koriste ovakve skupove na poznatim odredištima da se što uspješnije promovišu kao državljani svijeta, preko svojih investicija i humanitarnih aktivnosti.

Skup u Miločeru održan je pod pokroviteljstvom Arton Capitala, kompanije kanadskog biznismena Armanda Artona, osnivača Global Citizen Foruma i Vlade Crne Gore, odnosno premijera Duška Markovića.

Tokom dvodnevnog trajanja foruma Miločerom su prodefilovali bivši i sadašnji premijeri, biznismeni, holividski glumci, proslavljeni muzičari, dizajneri, članovi arapskih kraljevskih porodica, generali…Bila je to izvanredna prilika za turističku promociju Crne Gore.

Forum je okupio ličnosti poput bivšeg zapovjednika snaga NATO Veslija Klarka, bivšeg predsjednika Bugarske Petra Stojanova, bivšeg predsjednika Evropske komisije Manuel Barosa, motivacionog govornika Robina Šarmu. U Miločeru je bio premijer Antigve i Barbude Gaston Braun, zatim Irina Bocova, direktorica UNESKO, Cherie Bler supruga bivšeg britanskog premijera i mnoge druge istaknute ličnosti.

Glavna zvijezda događaja bio je holivudski glumac Robert de Niro čiji su dolazak drugog dana foruma svi sa nestrpljenjem iščekivali. Poznati glumac nije imao razumijevanja za goste foruma a još manje za prisutne novinare, koje je na gotovo uvredljiv način zaobišao praćen brojnim obezbjeđenjem, ne posvetivši im ni jedan minut svog vremena, koje je uglavnom potrošio na razgovore sa premijerom Markovićem. Svejedno, snimci sa glumcem Robertom de Nirom, koji je sa suprugom stigao u Miločer, obišli su svijet.

Dio scenografije sa bijelim balonima kao improvizovanim salama na travnjaku, u zaleđu velike miločerske plaže, bio je i atraktivan stari jedrenjak, na kome je crnogorski premijer priredio ručak u njegovu čast.

O čemu su De Niro i naš premijer razgovarali gotovo dva sata nije poznato, osim izjave slavnog glumca, kako je ,,ovdje toliko lijepo, pejzaži su fascinantni da bih rado snimio film u vašoj zemlji, ukoliko se, naravno, obezbijede odgovarajući uslovi za to”.

De Niro već ima biznis na Svetom Stefanu. Suvlasnik je lanca Nobu restorana širom svijeta. Jedan od 32 suši restorana pod renomiranim imenom otvoren je nedavno i na Svetom Stefanu. Tako da nije tu slučajno.

Pored pripremljenih izlaganja na temu globalnog državljanstva, pozitivnog razmišljanja i djelovanja kako bi se svijet učinio boljim mjestom za sve, na forumu koji se odražavao pod geslom Prilike u doba neizvjesnosti, najviše pažnje posvećeno je investicijama i biznisu.Ovo je ipak bio investicioni skup, ali ne onaj klasičnog tipa. Global Citizen Forum promoviše poseban vid stranih ulaganja, privlačenje investicija putem programa ekonomskog državljanstva.

Strani investitori, dobitnici prebivališta i državljanstva u zemlji u kojoj ulažu trebaju i posebne privilegije u vidu korišćenja državnih fondova i sredstava za otvaranje novih radnih mjesta za domicilno stanovništvo, oslobađanje od mnogobrojnih dažbina i taksi… Zato su na forumima Global Citizen u prvom planu susreti s predstavnicima vlasti.

U Miločeru je to ispoštovano, temu ekonomskog državljanstva elaborirao je ne samo premijer Marković, nego i ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović. Iako se razgovaralo o biznisu, od crnogorskih privrednika je na ovaj prestižni skup bio pozvan samo Tomislav Čelebić.

Pozvani su pojedini konsultanti i novopečeni revizori. Zanimljivo je da je jedan od rijetkih učesnika foruma iz Crne Gore bio bivši premijer Igor Lukšić i to sa svojim školskim drugovima, bivšim ministrima Vladimirom Kavarićem i Miloradom Katnićem.

Sva trojica našla su dobar posao nakon odlaska iz Vlade. Bivši premijer i šef diplomatije našao je posao u konsultatntskoj firmi PwC, sa sjedištem u Londonu. Zadužen je za Jugoistočnu Evropu, ali posao obavlja iz Podgorice. Bivši ministar finansija Katnić zaposlio se na poziciji predsjednika Odbora direktora crnogorske Societe Generale banke, iako je državne finansije ostavio u gorem stanju nego što ih je zatekao.

Bivši ministar ekonomije Kavarić našao je angažman u međunarodnoj revizorskoj kući KPMG. Do pred kraj svog ministarskog mandata tvrdio je kako je gradnja Bloka II Termoelektrane Pljevlja, samo pitanje dana.

Zagonetka je kako su i na osnovu kojih referenci ta trojica postala crnogorska biznis elita. Pitanje je da li su ih preporučili kontakti i poznanstva iz vremena ministarskih mandata ili nove funkcije.

Domaćin skupa, kompanija Adriatik properties, zakupac hotela Sveti Stefan i Miločer, imala je ekskluzivnu ponudu za učesnike, potencijalne investitore. Izložena je maketa projekta novog hotela Kraljičina plaža i raskošnih stanova za tržište koje namjerava da gradi u Miločeru. Kao da je cijeli forum bio posvećen ovoj investiciji i prodaji luksuznih nekretnina u stoljetnom miločerskom parku.

Planirana gradnja u Miločeru u suprotnosti je sa idejama koje inicijativa Global Citizen propagira. Upravo je organizator foruma po njegovom završetku odaslao poruku o mjestu koje su posjetili. ,,Kakva legendarna lokacija”.

Njihovi crnogorski domaćini privode kraju pripreme za betoniranje te ,,legendarne lokacije”.

Da li bi u svojim zemljama tako nešto dozvolili ili bi iskoristili svoj uticaj da devastaciju turističke lokacije neponovljive prirodne ljepote spriječe.

Mjesna zajendica Sveti Stefan i mještani Paštrovića uputili su otvoreno pismo De Niru i Irini Bokovoj od kojih su zatražili pomoć u sprečavanju ,,eutanazije” miločerskog parka.

,,Najavljeni Global Citizen Forum… biće prava prilika za sve učesnike foruma da prošetaju kroz hotelski kompleks i vide ljepote Miločerskog parka. Istovremeno, to će biti i njihova posebna prilika da ga vide poslednji put u njegovom prepoznatljivom ambijentu, jer je u pripremi urbanistički napad na ovaj jedinstveni botanički rezervat – jedan od najljepših parkova u Evropi”, navodi se u pismu.

,,Kroz skoro sto godina svog trajanja u sklopu dvorca Miločer koji je sagradila kraljevska dinastija Karađorđević, on je i nijemi posmatrač krupnih istorijskih promjena… Za sve vrijeme postojanja, dok se o njemu brinula kraljevina, a nakon toga komunistički režim, on je ostao nedirnut, čineći biser u kruni nekadašnjeg jugoslovenskog, a danas crnogorskog turizma. Nažalost, u demokratiji, u saradnji sa Vladom Crne Gore, njegovu eutanaziju uskoro započinje investitor koji trenuto upravlja ovim kompleksom..”

Paštrovići kao starosjedioci pozivaju De Nira i Irinu Bokovu da pruže podršku lokalnoj zajednici i time izbjegnu da na forumu budu iskorišćeni, da prećutno podrže namjere investitora, čime bi dali svojevrstan pečat saglasnosti na ovakav zločin.

Da li je ovo pismo stiglo do slavnog glumca nije poznato. A ko će od uglednih zvanica kupovati kvadrate u Miločeru, vidjet ćemo.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo