Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA: Ni podataka ni borbe

Objavljeno prije

na

Generalna skupština UN 1993. godine proglasila je 17. oktobar za Međunarodni dan borbe protiv siromaštva. Datum je izabran jer se, 17. oktobra 1987, oko sto hiljada ljudi okupilo na otvaranju spomenika borbi protiv siromaštva u Parizu.

Naravno naša Vlada brine, i o siromaštvu, i o važnim obljetnicama. Oglasio se ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić i kazao da 8,6 odsto građana u CG živi ispod linije siromaštva. Ne zna se – otkud zna. Zavod za statistiku poljednju analizu siromaštva objavio je 2013. Četiri-pet godina tamo-vamo, ministar koristi podatke iz te analize. Linija siromaštva tada je po odrasloj osobi iznosila 186 eura, računalo se da ljudi koji imaju manje prihode žive u apsulutnom siromaštvu. ,,Ispod crte” tada je bilo oko 53 hiljade, odnosno 8,6 ljudi u Crnoj Gori.

,,Jesmo li zadovoljni? Nijesmo, jer bukvalno svaki 12 stanovnik živi u siromaštvu. Međutim, u Crnoj Gori ne možemo govoriti o ekstremnom siromaštvu, kako je to zapisano u Milenijumskoj deklaraciji, gdje je kao reper uzeta zarada od dolara dnevno. Srećom imamo značajno bolje rezultate od tih”, ocijenio je Purišić.

U pravu je ministar. Ako isključimo činjenicu da dolazi iz Plava, ne iz Subsaharske Afrike. Prvi od osam Milenijumskih ciljeva razvoja koje su zemlje UN dogovorile 2000. godine jeste bio ,Iskorjenjivanje ekstremnog siromaštva i gladi. Da bi se ostvario trebalo je na pola smanjiti broj ljudi koji žive sa manje od jednog dolara dnevno i onih koji pate od gladi, te povećati količinu hrane za gladne. Liniju od jednog dolara dnevno utvrdila je ranije Svjetska banka na osnovu nacionalnih linija siromaštva najsiromašnijih zemalja, uglavnom iz Južne Azije i Subsaharske Afrike.

Nije to za nas, ustanovio je čak i Zavod za statistiku. Činjenicu da godinama nemamo podatke o broju siromašnih objašnjavaju time što su riješili da, umjesto metodologije Svjetske banke, koriste računice koje će biti usklađene sa pravilima koja važe u zemljama EU.

Tu ćemo da se proslavimo.

Evropsku definiciju siromaštva je prvi put Savjet Evrope usaglasio 1975. „Pojedinci su siromašni ako su njihov dohodak i resursi u toj meri neadekvatni da im ne omogućavaju da ostvare životni standard koji se smatra kao prihvatljiv u društvima u kojima žive”, piše u definiciji. Precizirano je da je zbog siromaštva moguća višestruka ugroženost koja se odražava kroz nezaposlenost, nizak dohodak, neadekvatne stambene uslove, neadekvatnu zdravstvenu zaštitu i barijere za doživotno učenje, kulturu, sport i rekreaciju. ,,Siromašni su često isključeni i marginalizovani i ne učestvuju u aktivnostima (ekonomskim, socijalnim i kulturnim) koje predstavljaju normu za druge, a često im nije omogućen ni pristup fundamentalnim pravima”. Odokativno – dvije trećine ljudi u Crnoj Gori, minimum.

Evropska definicija uglavnom se poklapa sa onim što se smatra relativnim siromaštvom. Stručnjaci objašnjavaju da je u upotrebi i termin materijalna deprivacija. Iako zvuči baš birokratski, lista od devet stavki na osnovu kojih se procenjuje materijalna deprivacija u EU, vrlo je konkretna. Čine je: dugovanje za kiriju, hipoteku, račune za komunalne usluge, neredovna otplata kredita ili druga zaduženja; adekvatno grijanje prostora za stanovanje; suočavanje sa nepredvidivim izdacima; obrok od mesa, piletine ili ribe (ili vegetarijanskog ekvivalenta) svaki drugi dan; odlazak na jednonedeljni odmor jednom godišnje; televizor u boji; mašina za pranje veša; kola; telefon.

Čovjek je materijalno depriviran ukoliko ne može da priušti najmanje tri od devet predviđenih stavki, izrazito je materijalno depriviran ukoliko ne može da priušti najmanje četiri stavke, a ekstremno je depriviran ukoliko sebi ne može da priušti pet i više stavki. Ko god je voljan da pogleda sebe i oko sebe lako će utvrditi da nikako neće biti da tek svako dvanaesto čeljade u Crnoj Gori ima problem da zagrije kuću, plati ratu za kredit, kupi auto, da se taj jednonedjeljni odmor ne pominje.

Iznos koji treba izdvojiti za minimalnu potrošačku korpu posljednji put je objavljen prije dvije godine. U međuvremenu je Monstat pokušao da nam objasni da se može živjeti sa 2,08 eura dnevno po članu familije. Od tada ćute. Traže, biće, metodologiju. Prema posljednjim objavljenim podacima četvoročlanoj porodici je za mimalne troškove trebalo oko osamsto eura.

Prosječna plata u Crnoj Gori je 509 eura. Najmanje su plate u kategoriji Trgovina na veliko i trgovina na malo – 353 eura. U toj grani radi najviše radnika u Crnoj Gori, oko 47,5 hiljada. Ispod prosjeka su i plate u obrazovanju u kojem radi 13.700 ljudi. Iznose 485 eura.

Zato se dobro drži državna uprava. Oko dvadest hiljada zaposlenih kod najsigurnijeg poslodavca u prosjeku prima 592 eura.

Najviše su plate u sektorima Finansijske djelatnosti gdje radi blizu četiri hiljade i Snabdijevanje električnom energijom kojim se bavi 2,2 hiljade ljudi – 907, odnosno 816 eura.

Oko prosjeka, naravno, treba biti obazriv. Većina prodavačica, daleko je manje plaćena od prosječnih 353 eura u toj oblasti. Ako četiri zaposlena u firmi primaju, recimo, 350 eura, a njihov menadžer 1100, prosječno imaju petsto eura.

Nevladina organizacija Banka hrane saopštila je, povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva da polovina zaposlenih u Crnoj Gori ima 1,8 eura po članu porodice za dnevnu potrošnju, a da 1,2 eura po članu dnevno ima višečlana porodica, korisnik socijalne pomoći nakon skorašnjeg povećanja od 20 odsto.

Ta organizacija podsjeća da je MMF saopštio da se siromaštvo u zemljama Zapadnog Balkana posljednjih sedam godina povećalo, te da je Crna Gora uz Albaniju imala najoštriji rast siromaštva od pojave globalne finansijske krize.

,,Ja sam samohrana majka, koja nemam ni najosnovnije za dijete da krene u školu. Radim za dnevnicu, a to ni za ljekove mojih roditelja nije dosta, stari su po 75 godina, teško su bolesni. Boli me duša dijete ne mogu upisati u školu do koje mora da pješači osam kilometara, i ona je lošeg zdravlja : mokri svakih 15 minuta. Nemam način da je spremim, kao ćerka i majka molim za pomoć”, dio je jedne od molbi za pomoć koje se mogu pročitati na stranici Banke hrane.

Bivši šef UNICEF-a u Crnoj Gori Bendžamin Perks znao je da upozori kako traženje pomoći preko medija nije dobar način za rješavanje problema siromaštva. Vjerovatno je bio u pravu, ali uvijek postoji i onaj ugao iz kojeg je bolje pomoći jednoj nego nijednoj porodici.

„Država Crna Gora još uvijek, na žalost nema strategiju za pomoć siromašnima”, ocjijenjeno je u saopštenju Banke hrane.

Što bi se naša Vlada baktala siromašnima kad krupnim koracima zemlja ide naprijed, bruto domaći proizvod nam ne raste, nego leti. Sve i ako su podaci o rastu tačni, to za građane ne mora da znači ništa.

Na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, skupu najuticajnijih svjetskih ekonomista i političara, ove godine je osnovna poruka bila da razvijene države svijeta i zemlje u razvoju treba da daju prednost životnom standardu nad apsolutnim rastom kao najboljem pokazatelju ekonomskih performansi. Neki od izlagača kazali su da nejednakost i nezadovoljstvo vode ka nesigurnosti, jačanju populizma i slično. Moglo bi se reći da su se važne i bogate glave prisjetile sirotinje zato što su se malčice prepale ulica.

Ranije je i MMF priznao kako neoliberalizam izaziva ,,ogromne lomove koji za sobom ostavljaju ljudske ruševine i potrebne su milijarde za saniranje posljedica”. The Guardian je tada, napomenuo kako takva upozorenja dolaze od istraživačkog odeljenja MMF-a, a ne od osoblja ,,koje leti u bankrotirane zemlje, pregovara o uslovima zajma sa vladama kojima je očajnički potreban novac i sprovodi fiskalno maltretiranje”.

Neće ta nauka kod nas skoro stići. Ovdje je na sceni i dalje čerupanje zemlje i guljenje ljudi.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo