Povežite se sa nama

DRUŠTVO

EPIDEMIJA U KOMŠILUKU: Vakcine protiv teorije zavjere

Objavljeno prije

na

Malo straha od pojave malih boginja u zemljama u bližem i daljem komšiluku, malo kampanje nadležnih i prvi rezultati su tu: porastao je broj djece koja su primila MMR vakcinu. Svi već znaju, riječ je o vakcini koja štiti od malih boginja, rubeole i zaušaka. U Crnoj Gori broj djece zaštićene ovom vakcinom iz godine u godinu je opadao, zbog uticaja ,,antivakcinalnog lobija” koji tvrdi da MMR vakcina može da izazove autizam.

Na Kosovu je, prema posljednjim podacima koji se mogu naći u reginalnim medijima, male boginje dobilo oko 130 osoba. Jedna beba je umrla.

Male boginje stigle su i do Kragujevca – u Srbiji su do sada laboratorijski potvrđena dva slučaja bolesti, obje osobe ,,donijele” su virus sa Kosova. Morbila ima i u Makedoniji, Rumunija i Italija su zemlje sa najvećim brojem oboljelih u Evropi. U posljednjih 12 mjeseci, nakon dobijanja malih boginja, u Evropi je umrlo 27 ljudi.

Opasnost od epidemije malih boginja u Crnoj Gori je realna i gotovo izvjesna, iako se u ovom trenutku ne može sa sigurnošću reći kada će do nje doći, upozorili su iz Instituta za javno zdravlje. Epidemiolog Senad Begić, načelnik odjeljenja za imunoprofilaksu i putnike u međunarodnom saobraćaju u IJZ Crne Gore, kazao je agenciji MINA da se ne može sa sigurnošću reći da li će se virus unijeti sa Kosova, iz Makedonije ili neke druge države u kojoj ima oboljelih.

Kako ljekari uporno objašnjavaju, male boginje, kao ni zaušci i rubeola, same po sebi nijesu smrtonosne bolesti. Problem su koplikacije koje zbog njih mogu da nastanu.

Stučnjaci tvrde da su komplikacije najčešće kod malih boginja. Ta bolest se kod nas ranije zvala frus. Može se na različite načine iskomplikovati u 30 odsto slučajeva, posebno kod djece mlađe od pet godina. U najtežim slučajevima kao komplikacije se javljaju pneumonija, gubitak sluha i zapaljenje mozga – panencefalitis- koji se uglavnom završava fatalno.

Komplikacije zauški takođe mogu biti zapaljenje moždanica ili mozga, kao i testisa i jajnika, što može imati za posledicu sterilitet kod muškaraca, kao i gubitak sluha. Rubeola takođe ima komplikacije u vidu zapaljenja pluća ili encefalitisa, a ukoliko žena nije preležala ovu bolest ili nije vakcinisana, u toku trudnoće može dovesti do pobačaja.

Na sve to ljekari i međunarodne organizacije koje se bave zdravstvom, godinama upozoravaju, ali su zastrašujuće priče, koje se šire uglavnom preko interneta, dovele do ozbiljnog pada broja vakcinisane djece.

Ministar zdravlja Kenan Hrapović kazao je ovih dana da je crnogorsko društvo imalo izuzetno visok obuhvat vakcinacijama, sve do 2014. godine, kada se u cijelom regionu intenzivirala kampanja protiv zaštite zdravlja djece. ,,Obuhvat MMR vakcinom u Crnoj Gori je 2016. godine bio najniži u istoriji i iznosio je 46,58 procenata”, rekao je Hrapović u Budvi na Regionalnom sastanku rukovodilaca imunizacijskih programa evropskog regiona.

Od avgusta je u Podgorici organizovana medijska kampanja, intenzivirani su razgovori sa roditeljima i organizovane vanredne vakcinacije, tako da je broj vakcinisane djece znatno porastao.

Iako je tačno da je broj djece koja su primila MMR vakcinu bio najmanji u Podgorici, nejasno je zašto nema kampanje i vanrednih vakcinacija u ostatku Crne Gore.

Zato postoji jedan zanimljiv detalj. ,,Sprovodimo dodatnu imunizaciju u rizičnim, teško dostupnim i mobilnim populacijama, a posebno među Romima i raseljenim licima, tražiocima azila”, kazao je Hrapović. Nadležni na Kosovu, ako pišu tamošnji mediji, takođe tvrde da posebno brinu o rizičnim grupama – Srbima, Romima, Aškalijama.

Među stanovnicima Podgorice ima oko dva odsto Roma. Ako je od ukupnog broja djece nevakcinisano više od pola – odoka se vidi da romska djeca nijesu u centru problema.

Svi znamo – osnov problema sa vakcinacijom su ljudi skloni teorijama zavjere, veoma raširenim po internetu.

Pedijatar iz podgoričkog Doma zdravlja objašnjava u izjavi za Monitor da vakcinaciju češće izbjegavaju roditelji koji imaju više novca, a o vakcinama se obrazuju preko društvenih mreža. Dešava se da roditelji, ako ih ljekari previše ubjeđuju da djecu treba vakcinisati, odjave dijete od izabranog ljekara i ne prijave ga kod drugog. Liječe ih u privatnim ordinacijama. Ako im papir iz Doma zdravlja zatreba u vrijeme upisa u vrtić – upišu ga u privatni.

,,Novom, vanrednom akcijom, svaka sestra, svakog doma zdravlja po spisku poziva roditelje da vakcinišu dijete i zakazuje se vanredni termin. Gotovo 90 odsto nevakcinisane djece su 2015. i 2016 godište.

Roditelji koji neće da vakcinišu djecu kažiu da su pročitali na internetu da su vakcine štetne. Kad treba da potpišu da odbijaju vakcinu, počinju da se ponašaju bahato i traže da im ja garantujem da se dijete neće razboljeti”, kaže Monitorov sagovornik. Po njegovim riječima, akcija koja se trenutno sprovodi u pojedinim domovima zdravlja, u Zagoriču i na Koniku na primjer, ne daje rezultate.

Roditelje koji uporno odbijaju da vakcinišu djecu iz domova zdravlja upućuju kod dr Dragana Lauševića u Institut za javno zdravlje, koji, kako podsjeća naš sagovornik, već godinama ukazuje na važnost redovnih vakcinacija. ,,Kad odu onda i vakcinišu dijete, ali najčešće ne odu”.

Kod zdrave djece, prema riječima pedijatra, rizik od komplikacija je jedan prema 1000, ali su u znatno većoj opasnosti djeca sa lošim opštim stanjem organizma, sklonija prehladama i virusima.

,,Što se kolega tiče, posljednjim atomima snage pokušavaju da obave vakcinaciju ali ima sukoba sa nervoznim pacijentima koji neće vakcinu, a neće da potpišu da odbijaju”, kaže naš sagovornik koji smatra da je država zatajila zato što ranije nije pokrenula sistem kažnjavanja. On upozorava da opasnosti za širenje epidemije pogoduje to što dolazi zima. ,,Ljudi više borave u zatvorenim prostorijama, u većim kolektivima, tržnim centrima, a virus se prenosi kapljično. Sve to pogoduje širenju zaraze”.

Posebna strana priče je, ukazuje naš sagovornik, što vanredne vakcinacije treba sprovesti u sistemu koji je ionako pred pucanjem. ,,Po smjeni imam od 60-80 pacijenata jer su mimo redovnih pregleda uklju;ene i vanredne vakcinacije, redovne vakcinacije, virusi… Iz ugla pacijenata mi ljekari smo često spori, neljubazni, ali podijeljeno sa brojem pacijenata, pregled može da traje najviše četiri minuta”.

Monitorov sagovornik izražava sumnju u cifru od 1000 djece vakcinisane tokom posljednja dva mjeseca. Smatra da se ona može odnositi na znatno duži period. Ipak kaže da ,,mala” nepreciznost nije važna ,,ako će to da pokrene narod”.

Na sastanku u Budvi, ekspert za program imunizacije SZO za Evropu Rob Batler rekao je da je svako ko ,,insinuira” da postoji veza između MMR vakcine i autizma – prevarant.

Strašne su priče roditelja čija djeca boluju od autizma. Kad oni za muke kroz koje prolaze oprtužuju vakcine, svako ko ih sluša i ima srca, može razumjeti koliko njima treba, kakvo god – objašnjenje. Oni su jedini koje na tu temu treba saslušati. Ne i poslušati.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo