Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DECENIJA REFORME SUDSTVA: Lideri po neodgovornosti

Objavljeno prije

na

,,Uspješnost koju prati reforma sudstva, kao najvećeg pravosudnog organizma, bila je ključna za započinjanje pristupnih pregovora Crne Gore i EU, a u 2017. opredjeljujuća za prijem naše zemlje u NATO”, istakla je predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica na Svečanoj akademiji, koja se povodom 29. oktobra – Dana crnogorskog sudstva, održala ovog vikenda u hotelu Avala u Budvi.

Kako je ove godine i jubilej – 10-godišnjica od početka reformi u sudstvu, Medenica se pohvalila i dosadašnjim reformskim pregnućima: jačanje nepristrasnosti i odgovornosti sudija, povećanu javnost rada sudija. Osvrnula se Medenica i na izmjene Etičkog kodeksa sudija i aktivnosti Komisije za etički kodeks, kazavši da pojedini slučajevi neprimjerenog ponašanja sudija u sudu ili van radnog vremena moraju biti izuzeci s odgovarajućim sankcijama: ,,Sudijski poziv je nažalost teret, a ne privilegija i moramo biti jaki da u uslovima smanjenja zarada, neriješenih stambenih pitanja i ličnih provokacija ne pokleknemo u očuvanju sudijskog ugleda”.

I pored zahuktale reforme, koja predviđa i veću odgovornost sudija, disciplinski postupci i razrješenja su veoma rijetki ili ih uopšte nema. U Vladinom izvještaju o sprovođenju Akcionog plana se navodi da je u 2016. podnešen jedan predlog za disciplinski postupak, koji je odbačen.

Slično je i sa Komisijom za etički kodeks sudija. Komisija u periodu od 2011. do 2016. godine, nije ispunila očekivanja u pogledu jačanja nepristrasnosti i odgovornosti sudija, to je jedan od zaključaka izvještaja pod nazivom Odgovornost za kršenje sudijske etike u Crnoj Gori – rad Komisije za Etički kodeks sudija (2011-2016), koji je prošle nedjelje prezentovala Akcija za ljudska prava (HRA).

U izvještaju su obuhvaćene sve odluke koje je Komisija donijela u periodu od pet godina – ukupno 47, samo u pet je utvrđeno kršenje kodeksa.

Izvještaj, čiji je autor Tea Gorjanc-Prelević ocjenjuje da su obrazloženja odluka Komisije po pravilu bila nedovoljna, nejasna i nepotpuna, i da se iz njih nije moglo uvijek zaključiti na osnovu čega je Komisija donijela odluku.

Kod škakljivih pitanja, kao što su propusti pojedinih sudija da adekvatno prijave imovinu, Komisija se uglavnom proglašavala nenadležnom.

U prijavi iz 2015. Komisija je postupala po inicijativi protiv P. L, sudije Osnovnog suda u Ulcinju, zbog navoda da je povrijedio čl. 7 Kodeksa koji se odnosi na integritet sudija, tako što je izgradio objekat bez dozvole, što je i evidentirano u njegovom listu nepokretnosti, da je prilikom gradnje uzurpirao javni put i da je sporni objekat izgradio u svrhu izdavanja apartmana, što je aktivnost koja po podnosiocu predstavke ne priliči sudiji.

U postupku po inicijativi, Komisija je utvrdila da se P. L. zajedno sa suprugom zaista bavio iznajmljivanjem soba u domaćinstvu turistima, da je za to imao dozvolu opš¬tinskog organa i da je tako ostvarene prihode prijavio u svom imovinskom kartonu za 2013. godinu. Komisija u ovom slučaju nije našla elemente povrede Kodeksa. U izvještaju se ocjenjuje da je Komisija u ovom slučaju propustila da razmotri, odluči, odnosno uputi na odlučivanje Sudskom savjetu pitanje postavljeno inici¬jativom da li je djelatnost iznajmljivanja soba i stanova spojiva s obavljanjem sudijske funkcije ili ne.

Takav način rada doveo je i do ignorisanja inicijative, kako se navodi u Izvještaju, o skandalozno pristrasnom postupanju sudije u slučaju u kome je žrtva zlostavljanja i trgovine ljudima pravosnažno osuđena u odsustvu na godinu dana zatvora zbog navodnog davanja lažnog iskaza. Radi se o poznatom slučaju suđenja protiv moldavske državljanke S.Č.

Grupa nevladinih organizacija je zahtijevala procesuiranje sudije Osnovnog suda u Podgorici G. Đ. koji je donio prvostepenu presudu u navedenom predmetu, kao i sudija koje su odlučivale po žalbi, zbog disciplinske odgovornosti i odgovornosti za kršenje Kodeksa. Sudski savjet i Viši sud u Podgorici su se oglasili nenadležnim, a predsjednik Komisije za etički kodeks sudija Dobrica Šljivančanin ignorisao je ovu pritužbu.

Tako je ostalo neispitano da li je u skladu sa sudijskom etikom i dužnošću sudije da postupa nepristrasno i zakonito sljedeći stav sudije koji se navodi u presudi – da je ,,nemoguće da premijer vodi nemoralan način života”!

U Izvještaju se zaključuje da je Komisija propustila da protumači određena sporna pitanja, koja su ostala bez odgovora. Kao na primjer: da li se govor mržnje kao što su riječi sudije ,,nismo mi Cigani” može smatrati etičnim; da li činjenica da suprug i ćerka sudije dijele poslovni prostor sa advokatima koji zastupaju stranu u postupku u kojem sudija sudi opravdano dovodi u sumnju nepristrasnost sudije…

Komisija, za pet godina postojanja, nije podnijela nijedan predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudije. U tri slučaja, u kojima je postupanje sudija sasvim odgovaralo opisu disci¬plinskog prekršaja, nije objašnjeno zašto nije pokrenut disciplinski postupak.

HRA je Izvještaj prije objavljivanja dostavila na komentar predsjedavajućem članu Komisije za etiku i članu Sudskog savjeta Dobrici Šljivančaninu, i članicama Komisije, sutkinjama Vrhovnog suda Crne Gore Hasniji Simonović i Dušanki Radović, koji su se izjasnili stavom da autorka izvještaja „nema zakonska ovlašćenja komentarisanja obrazloženja donijetih odluka koje su konačne i pravosnažne”.

Sudije sa kojima je Monitor razgovarao kažu da su sudije pod budnim okom javnosti, predsjednika suda i posebno predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. Tvrde i da kontrole, ocjenjivanje, pritisci sa rokovima, kontrolni zahtjevi, prijetnje disiplinskom i drugom odgovornosti samo dodatno opterećuju ionako sve manje privlačan posao sudije: ,,Trebamo da se zapitamo ko će od mladih ljudi poželjeti da se bavi ovim poslom koji je sve više pod javnom porugom, uz ne sjajne plate, a mnoge sudije mogu samo da sanjaju o mogućnosti da riješe stambeno pitanje”. Pitaju se kad su već sudije pod lupom, gdje je disciplinska odgovornost za državne činovnike, za ministre: ,,Hoće li odgovarati disciplinski ministar što je zaboravio petlju na auto putu?”.

I pored zahuktale reforme jedan od ključnih problema je što i dalje određenim sudijama, i pored očiglednih grešaka, nadležni gledaju kroz prste, dok se pojedine sudije samo čekaju da naprave grešku i da snose sankcije.

Uoči praznika sudstva, Medenica je u besjedi na Pravnom fakultetu u Podgorici, citirala Aristotela: ,,Ići sudiji, znači ići pravdi”.

Monitorovi izvori tvrde da sudstvo nikad nije bilo raslojenije od kada je Medenica došla na njegovo čelo. ,,Postoji sudsko plemstvo koje dobija novac, stanove, privilegije, dok je većina sudija pod pritiskom i često se bore za egzistenciju”. Ili kako je Medenica objasnila – ,,sudijski poziv je nažalost teret, a ne privilegija”. Pa nam je i pravda takva još na pola puta između tereta i privilegije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo