Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DECENIJA REFORME SUDSTVA: Lideri po neodgovornosti

Objavljeno prije

na

,,Uspješnost koju prati reforma sudstva, kao najvećeg pravosudnog organizma, bila je ključna za započinjanje pristupnih pregovora Crne Gore i EU, a u 2017. opredjeljujuća za prijem naše zemlje u NATO”, istakla je predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica na Svečanoj akademiji, koja se povodom 29. oktobra – Dana crnogorskog sudstva, održala ovog vikenda u hotelu Avala u Budvi.

Kako je ove godine i jubilej – 10-godišnjica od početka reformi u sudstvu, Medenica se pohvalila i dosadašnjim reformskim pregnućima: jačanje nepristrasnosti i odgovornosti sudija, povećanu javnost rada sudija. Osvrnula se Medenica i na izmjene Etičkog kodeksa sudija i aktivnosti Komisije za etički kodeks, kazavši da pojedini slučajevi neprimjerenog ponašanja sudija u sudu ili van radnog vremena moraju biti izuzeci s odgovarajućim sankcijama: ,,Sudijski poziv je nažalost teret, a ne privilegija i moramo biti jaki da u uslovima smanjenja zarada, neriješenih stambenih pitanja i ličnih provokacija ne pokleknemo u očuvanju sudijskog ugleda”.

I pored zahuktale reforme, koja predviđa i veću odgovornost sudija, disciplinski postupci i razrješenja su veoma rijetki ili ih uopšte nema. U Vladinom izvještaju o sprovođenju Akcionog plana se navodi da je u 2016. podnešen jedan predlog za disciplinski postupak, koji je odbačen.

Slično je i sa Komisijom za etički kodeks sudija. Komisija u periodu od 2011. do 2016. godine, nije ispunila očekivanja u pogledu jačanja nepristrasnosti i odgovornosti sudija, to je jedan od zaključaka izvještaja pod nazivom Odgovornost za kršenje sudijske etike u Crnoj Gori – rad Komisije za Etički kodeks sudija (2011-2016), koji je prošle nedjelje prezentovala Akcija za ljudska prava (HRA).

U izvještaju su obuhvaćene sve odluke koje je Komisija donijela u periodu od pet godina – ukupno 47, samo u pet je utvrđeno kršenje kodeksa.

Izvještaj, čiji je autor Tea Gorjanc-Prelević ocjenjuje da su obrazloženja odluka Komisije po pravilu bila nedovoljna, nejasna i nepotpuna, i da se iz njih nije moglo uvijek zaključiti na osnovu čega je Komisija donijela odluku.

Kod škakljivih pitanja, kao što su propusti pojedinih sudija da adekvatno prijave imovinu, Komisija se uglavnom proglašavala nenadležnom.

U prijavi iz 2015. Komisija je postupala po inicijativi protiv P. L, sudije Osnovnog suda u Ulcinju, zbog navoda da je povrijedio čl. 7 Kodeksa koji se odnosi na integritet sudija, tako što je izgradio objekat bez dozvole, što je i evidentirano u njegovom listu nepokretnosti, da je prilikom gradnje uzurpirao javni put i da je sporni objekat izgradio u svrhu izdavanja apartmana, što je aktivnost koja po podnosiocu predstavke ne priliči sudiji.

U postupku po inicijativi, Komisija je utvrdila da se P. L. zajedno sa suprugom zaista bavio iznajmljivanjem soba u domaćinstvu turistima, da je za to imao dozvolu opš¬tinskog organa i da je tako ostvarene prihode prijavio u svom imovinskom kartonu za 2013. godinu. Komisija u ovom slučaju nije našla elemente povrede Kodeksa. U izvještaju se ocjenjuje da je Komisija u ovom slučaju propustila da razmotri, odluči, odnosno uputi na odlučivanje Sudskom savjetu pitanje postavljeno inici¬jativom da li je djelatnost iznajmljivanja soba i stanova spojiva s obavljanjem sudijske funkcije ili ne.

Takav način rada doveo je i do ignorisanja inicijative, kako se navodi u Izvještaju, o skandalozno pristrasnom postupanju sudije u slučaju u kome je žrtva zlostavljanja i trgovine ljudima pravosnažno osuđena u odsustvu na godinu dana zatvora zbog navodnog davanja lažnog iskaza. Radi se o poznatom slučaju suđenja protiv moldavske državljanke S.Č.

Grupa nevladinih organizacija je zahtijevala procesuiranje sudije Osnovnog suda u Podgorici G. Đ. koji je donio prvostepenu presudu u navedenom predmetu, kao i sudija koje su odlučivale po žalbi, zbog disciplinske odgovornosti i odgovornosti za kršenje Kodeksa. Sudski savjet i Viši sud u Podgorici su se oglasili nenadležnim, a predsjednik Komisije za etički kodeks sudija Dobrica Šljivančanin ignorisao je ovu pritužbu.

Tako je ostalo neispitano da li je u skladu sa sudijskom etikom i dužnošću sudije da postupa nepristrasno i zakonito sljedeći stav sudije koji se navodi u presudi – da je ,,nemoguće da premijer vodi nemoralan način života”!

U Izvještaju se zaključuje da je Komisija propustila da protumači određena sporna pitanja, koja su ostala bez odgovora. Kao na primjer: da li se govor mržnje kao što su riječi sudije ,,nismo mi Cigani” može smatrati etičnim; da li činjenica da suprug i ćerka sudije dijele poslovni prostor sa advokatima koji zastupaju stranu u postupku u kojem sudija sudi opravdano dovodi u sumnju nepristrasnost sudije…

Komisija, za pet godina postojanja, nije podnijela nijedan predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudije. U tri slučaja, u kojima je postupanje sudija sasvim odgovaralo opisu disci¬plinskog prekršaja, nije objašnjeno zašto nije pokrenut disciplinski postupak.

HRA je Izvještaj prije objavljivanja dostavila na komentar predsjedavajućem članu Komisije za etiku i članu Sudskog savjeta Dobrici Šljivančaninu, i članicama Komisije, sutkinjama Vrhovnog suda Crne Gore Hasniji Simonović i Dušanki Radović, koji su se izjasnili stavom da autorka izvještaja „nema zakonska ovlašćenja komentarisanja obrazloženja donijetih odluka koje su konačne i pravosnažne”.

Sudije sa kojima je Monitor razgovarao kažu da su sudije pod budnim okom javnosti, predsjednika suda i posebno predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. Tvrde i da kontrole, ocjenjivanje, pritisci sa rokovima, kontrolni zahtjevi, prijetnje disiplinskom i drugom odgovornosti samo dodatno opterećuju ionako sve manje privlačan posao sudije: ,,Trebamo da se zapitamo ko će od mladih ljudi poželjeti da se bavi ovim poslom koji je sve više pod javnom porugom, uz ne sjajne plate, a mnoge sudije mogu samo da sanjaju o mogućnosti da riješe stambeno pitanje”. Pitaju se kad su već sudije pod lupom, gdje je disciplinska odgovornost za državne činovnike, za ministre: ,,Hoće li odgovarati disciplinski ministar što je zaboravio petlju na auto putu?”.

I pored zahuktale reforme jedan od ključnih problema je što i dalje određenim sudijama, i pored očiglednih grešaka, nadležni gledaju kroz prste, dok se pojedine sudije samo čekaju da naprave grešku i da snose sankcije.

Uoči praznika sudstva, Medenica je u besjedi na Pravnom fakultetu u Podgorici, citirala Aristotela: ,,Ići sudiji, znači ići pravdi”.

Monitorovi izvori tvrde da sudstvo nikad nije bilo raslojenije od kada je Medenica došla na njegovo čelo. ,,Postoji sudsko plemstvo koje dobija novac, stanove, privilegije, dok je većina sudija pod pritiskom i često se bore za egzistenciju”. Ili kako je Medenica objasnila – ,,sudijski poziv je nažalost teret, a ne privilegija”. Pa nam je i pravda takva još na pola puta između tereta i privilegije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo