Osim na društvenim mrežama, teorije zavjere protiv vakcina šire se i putem pojedinih medija u regionu, koji su lako dostupni i našoj publici zbog poznavanja jezika. Urednik platforme Raskrinkavanje.me Darvin Murić kazao je da je protiv HPV vakcine vođena otvorena dezinformacijska kampanja
„Odvela sam ćerku da primi vakcinu, ali sam se ispred ordinacije predomislila. Prosto, uhvatio me je neki strah, pomislila sam šta ako stvarno izaziva neplodnost ili paralizu”, ispričala nam je Podgoričanka Biljana koja ima devetogodišnju djevojčicu.
Na pitanja gdje je pročitala da vakcina HPV izaziva neplodnost, odmah je odgovorila: „Na društvenim mrežama, naravno, gdje bih drugo…”. Naša sagovornica je visokoobrazovana, zaposlena, majka dvoje djece. Svjesna je da na društvenim mrežama ima dosta lažnih vijesti, teorija zavjere, ali ipak je, kaže, strah bio jači.
U Crnoj Gori je 26. septembra počela vakcinacija protiv HPV (humana papiloma virus) infekcije, a prve vakcine dobijaju djevojčice od devet godina.
HPV je jedan od glavnih uzročnika karcinoma grlića materice, koji je jedan od pet vodećih uzroka malignih bolesti žena u Crnoj Gori. Epidemiolozi kažu da HPV vakcinacija može pružiti zaštitu od šest vrsta raka i od genitalnih bradavica, ali da je njena glavna namjena sprečavanje obolijevanja od raka grlića materice.
Vakcinacijom protiv HPV-a Crna Gora se pridružila zajednici od oko 100 država svijeta koje tu djelotvornu i visokobezbjednu vakcinu primjenjuju već 15 godina. Posljednji zvanični podaci govore da je u Crnoj Gori za godinu dana registrovano 106 novootkrivenih slučajeva raka grlića materice, od čega je preminulo 46 žena, saopštilo je Ministarstvo zdravlja početkom septembra.
Iako je naša sagovornica sve ovo pročitala u etabliranim medijima u Crnoj Gori, njenu sumnju su probudile razne objave na društvenim mrežama. Dovoljno da se vrati ispred Doma zdravlja i da joj ćerka ne primi vakcinu.
Društvene mreže su skoro pa potpuno neregulisane, iako u posljednje vrijeme postoje napori tehnoloških kompanija koje njima upravljaju da, pod pritiskom, uvedu neku vrstu kontrole. U Crnoj Gori sva istraživanja nevladinih organizacija pokazuju da oko 60 odsto građana koristi društvene mreže, posebno mladi kojima to često bude jedini izvor informisanja.
Iz Instituta za javno zdravlje nam je 29. oktobra, za potrebe ovog teksta, saopšteno da je prvu dozu vakcine primilo 550 djevojčica uzrasta devet godina (starosne grupe kojoj je taj vid prevencije za sada jedino i ponuđen u našoj zemlji). „Za samo mjesec dana već je nešto više od 10 odsto roditelja djevojčica ciljne grupe vakcinisalo svoje ćerke. Ovo su podaci koji ohrabruju, ali i obavezuju na dalji predan i naporan rad da se unapređuje povjerenje i postižu dobri rezultati”, naveli su iz Instituta.
Informacije o tome koliko je roditelja odbilo da zaštiti svoje dijete ovom vakcinom se, međutim, ne prikupljaju, niti se to, kako ističu u Instititu rutinski radi za bilo koju vakcinu. Podaci se prikupljaju o tome koliko je djece zaštićeno određenom vakcinom i sa koliko doza.
„Početak HPV vakcinacije je dobar i to ohrabruje, tako da smo fokusirani i bavimo se pozitivnim aspektom Programa HPV imunizacije u Crnoj Gori. Nema mjesta nikakvoj negativnoj priči, defetizmu ili slično”, navode u Institutu. Međutim, najjednostavnijom pretragom na Internetu, naići ćete i na tekst naslova – Anketa: Da li ćete vakcinisati vaše dijete. Preko 70 odsto navodnih ispitanika kaže da neće. Vijest je naravno generisala komentare čitalaca u kojima domira narativ da je riječ o otrovu.
Komentari slične sadržine mogu se sporadično naći i na platformama većine portala u Crnoj Gori. Pa ipak teorije zavjere se dominatno šire na društenim mrežama, u objavama i komentarima. Na jednu od objava koja se širila društvenim mrežama o tome da vakcina izaziva paralizu ukazala nam je sagovornica s početka teksta. Tom objavom bavila se platforma Raskrinkavanje.me i označili su je kao teoriju zavjere.
„Krajem septembra crnogorski dušebrižnici žele pozivati telefonom roditelje da dovedu svoje djevojčice da im zabodu HPV vakcinu. Koliko je ova vakcina opasna, spremio sam video od par minuta. U datom video materijalu, koji prati objavu, prikazana je izjava žene čiji je sin uslijed vakcinacije navodno obolio od paralize. Kao argument kojim je potkrijepio tvrdnje o štetnom uticaju HPV vakcine, autor je u video materijalu naveo mišljenje jednog bivšeg ljekara.
Na snimku je Colton Berrett, koji je bio 13-godišnjak kada je obolio od transverzalnog mijelitisa. Njegova majka je za njegov transverzalni mijelitis okrivila to što je primio HPV vakcinu. Tragičnom pričom Coltona Barreta i njenom zloupotrebom od strane antivakserske propagande su se već bavili autori na blogu Science-Based Medicine, koji pokriva probleme nauke i medicine, posebno medicinske prevare i prakse.
Osim društvenih mreža, teorije zavjere protiv vakcina šire se i putem pojedinih medija u regionu, koji su lako dostupni i našoj publici zbog poznavanja jezika. Urednik platforme Raskrinkavanje.me Darvin Murić kazao je da je protiv HPV vakcine vođena otvorena dezinformacijska kampanja u isto vrijeme kada je počela vakcinacija djevojčica i dok je trajala kampanja za njihovu vakcinaciju.
„Dezinformacije o HPV vakcini širili su na društvenim mrežama ljudi iz antivakserskog pokreta, dakle isti oni koji su širili neistine o kovidu, vakcini protiv kovida… To su uglavnom umreženi nalozi na društvenim mrežama koji dijele isti sadržaj i tako dolaze do hiljada korisnika što može biti jako opasno. Neka samo jedan dio onih koji vide objave o navodnoj štetnosti vakcina pomisli da je u pitanju istina – to je već problem. A da taj problem u Crnoj Gori imamo, govori nam poražavajuća statistika o MMR vakcinama”, kazao nam je Murić.
On kaže da su crnogorski mediji, kada su u pitanju zdravstvene teme, u najvećoj mjeri odgovorni i ne plasiraju dezinformacije. „Uz pojedine izlete koji se češće mogu pripisati nepažnji i greškama, nismo imali ozbiljnih slučajeva širenja teorija zavjere o bilo kojim vakcinama, pandemiji koronavirusa i sličnim pitanjima”, kazao je Murić. Ali, zato, ukazuje da odgovor države na dezinformacije bilo koje vrste nije adekvatan.
„Crna Gora se još uvijek ne bori protiv dezinformacija. Svakako postoje pozitivni primjeri poput nekih zdravstvenih institucija i zdravstvenih radnika koji su učestvovali u kampanjama kroz koje se građanima ukazivalo na dezinformacije o vakcinama, ali ozbiljnog odgovora države na dezinformacije i dalje nema”, kaže Murić. „Borbu protiv dezinformacija ne prepoznaje nijedan zakon, strategija, institucija. Državne institucije kao da ignorišu taj ozbiljan problem, čini se da nismo priznali da problem postoji, iako je cjelokupno društvo moglo da ga vidi, sa Mjeseca, tokom pandemije, ali i prilikom drugih turbulentnih događaja.”
Crna Gora se prvi put ovim problemima detaljnije bavi u dokumentu Medijska strategija za period od 2022. do 2026. godine, čiji je nacrt objavljen u martu ove godine, ali ni u njemu ne postoje konkretni predlozi, niti precizni mehanizmi za borbu protiv spornih medijskih sadržaja. „Najbolja evropska praksa ukazuje na to da se protiv ovog problema nije moguće boriti samo represijom ili regulacijom, već je neophodan minimum konsenzusa u novinarskoj zajednici”, navodi se u Vladinom dokumentu, koji bi tek trebalo da se usvoji.
Edukovati zdravstvene radnike i roditelje
„Naporno smo radili posljednjih 10 mjeseci, pažljivo planirali početak i u skladu sa tim nastavljamo dalje sa posvećenim radom. Cilj je da se roditelji učine samopouzdanim da donose ispravne odluke i štite svoje ćerke od raka koji su povezani sa HPV infekcijama”, saopštili su nam iz Instituta za javno zdravlje.
„Nastavljamo sa kontinuiranim radom i promocijom, kako preko sajta Instituta, oficijelnih stranica na društvenim mrežama, brojnih medijskih objava i nastupa u štampanim i elektronskim medijima. Fokus je jačanje kapaciteta kroz osnaživanje zdravstvenih radnika koji sprovode vakcinaciju, edukacije roditelja ciljne grupe i jačanje povjerenja. Izgradnja povjerenja kroz interpersonalnu komunikaciju zdravstvenih radnika i roditelja je najvažnija karika u sprovođenju Programa svih rutinskih vakcinacija, a naročito preporučenih programa.”
Vesna RAJKOVIĆ NENADIĆ