Povežite se sa nama

MONITORING

Što se ne šće u lance vezati

Objavljeno prije

na

sokovic

Suđenje akterima „kokainske afere” biće održano na jesen, vjerovatno u septembru. Ukoliko crnogorski državljani, optuženi u tom predmetu, do tada ne budu dostupni, sudiće im se u odsustvu – rečeno je izvještaču Monitora u Specijalnom tužilaštvu za organizovani kriminal u Beogradu. Optužnice, podignute zimus, postale su pravosnažne 13. juna, no, to je možda tek uvod u mnogo dublji pravosudni zahvat.

Istraga je, naime, podijeljena u dva dijela: jedna za šverc kokaina a druga za pranje novca. Sada je optuženo ukupno 20 lica, na čelu sa Darkom Šarom Šarićem, zbog krijumčarenje kokaina 2008. i 2009. na području Srbije, Zapadne Evrope i Južne Amerike. Optuženima prijeti kazna od minimalnih 10 do maksimalnih 40 godina robije.

Još 12 lica, međutim, obuhvaćeno je istragom i zbog „plasmana ilegalnih prihoda u legalne tokove”, kroz finansijske transakcije i investiranje. Od 20 optuženih, sedam je u bjekstvu, uključujući i crnogorske državljane: Gorana Sokovića i Darka Tošića iz Pljevalja, Draška Vukovića iz Berana.

Sva trojica su, nakon podizanje optužnice, bili ili još uvijek jesu u Crnoj Gori. U februaru, povodom „kokainske afere”, oni su bili u kontaktu sa crnogorskom policijom; Soković i Tošić su bili uhapšeni, dok je Vuković imao „informativne razgovore”.

„Crnoj Gori su dostavljene optužnice još u januaru ove godine. Poznat je odgovor vašeg Ministarstva pravde. Od tada nema nikakvih novosti u smislu da će optuženi crnogorski državljani biti izručeni”, kaže za Monitor Maja Kovačević-Tomić, portparolka srpskog specijalnog tužilaštva.

Naše državljane ne potražuju samo iz Srbije zbog „kokainske afere”. Iz Argentine su tim povodom zainteresovani za Borisa Labana i Dejana Šekularca. Njihova se imena nalaze na crvenim potjernicama Interpola. Laban je u februaru bio na „informativnom razgovoru” u policijskoj stanici u Beranama, dok je Šekularac, iz Bijelog Polja, uhapšen, skupa sa Sokovićem, pa su pušteni jer je crnogorsko tužilaštvo saopštilo „da nema zakonskog osnova da protiv njih bude pokrenut postupak”.

To je, zasad, crnogorski epilog optužnica iz Srbije, dostavljenih Ministarstvu pravde Crne Gore. Optuženi crnogorski državljani nijesu izručeni, jer to ne dozvoljava Ustav.

Pravni limiti, međutim, ne umanjuju snagu dokaza o višekanalnim linkovima crnogorskih vlasti sa Darkom Šarom Šarićem. Ovdje je uvijek imao razumijevanja za svoje kriminalne radnje. Šara je u postojbini volšebno izbjegavao dugotrajniji zatvor, bez obzira na sudske presude. A uprkos „operativnim saznanjima” protiv njega nijesu podizane nove optužnica.

Milo Đukanović je 19. februara u intervjuu za TV B92 kazao: „Znali smo plašim se i nešto više od onoga što zna srpska policija… imamo vrlo precizno uvid u kvalitet sumnji koja se ispostavlja u odnosu na to i na druga lica (Šarića i ortake -prim.a). Sumnje su, da kažem, jedan kvalitet. Međutim, jako dobro znamo da na bazi sumnji, bez argumenata, ne možemo suditi ljudima”.
Što su sumnje i dokazi za Đukanovića i njegove? Šara je posljednji put viđen u Pljevljima. MUP Crne Gore tvrdi da nije u našoj državi, iako nije objavljeno kada i gdje je napuštio Crnu Gori.

DARKO ŠARIĆ: Pljevljak je oduvijek prolazio kroz policijske i sudske evidencije, po više osnova, više od dvije decenije. Osuđivan još 1988. kao maloljetnik, kada mu je izrečena mjera pojačanog nadzora roditelja. U Srbiji je, nešto kasnije, počinio prvo krivično djelo teške krađe, zbog koje mu je 1992. izrečena kazna od godinu dana, uslovno na dvije godine.

No, iste godine je Šarić prekrišio uslovnu kaznu da ne počini novo srodno krivično djelo, jer je avgusta 1992. u Pljevljima pokrao krojača Dragana Kneževića. Njegova krivična evidencija – sa uslovnom kaznom – uopšte nije razmatrana u prosecu pred Osnovnim sudom u Pljevljima, jer mu nije izrečena jedinstvena kazna za obje krađe. Decembra 1993. osuđen je na sedam godina robije. Odlukom Višeg suda u Bijelom Polju aprila 1994. kazna za Šarića je preinačena na četiri godine. U to je vrijeme Šara navodno bio nedostupan, boravio je u inostranstvu.

Direktor Uprave policije Veselin Veljović (od oktobra 1992. do decembra 1995 bio šef milicije u Pljevljima) objasnio čime se Šara bavio dok je – po službenoj verziji – bio u bjekstvu. Skupštini Crne Gore je u februaru Veljović dostavio izvještaj o Balkanskom ratniku. Vrativši se u Pljevlja 1998, piše šef policije, raspolagao je Šara „velikom količinom novca, koji ulaže u stanove i ugostiteljske objekte”, a novac je „u inostranstvu stekao baveći se raznim oblicima kriminala”. Veljović izvještava i da se „radilo o višestrukom počiniocu krivičnih djela teških krađa, falsifikovanja isprava, krijumčarenja oružja i motornih vozila”, pa je „stavljen pod mjeru pojačanog nadzora”.

U praksi, to je bilo mrtvo slovo na papiru. Po zahtjevu advokata, juna 1998. pokrenuto je novo suđenje u Pljevljima a pravosnažna presuda je stavljena van snage, jer su, objašnjeno je, „presude donijete u odsustvu okrivljenog Šarića”. Iako je, „po povratku u u zemlju”, Šara morao biti uhapšen, zbog počinjenog teškog krivičnog djela, Veljović nije naveo da se to i desilo. Na ponovljenom suđenu ukinuta mu je pravosnažna presuda.

Šarić je 1998. osuđen na još dvije pravosnažne presude: najprije u avgustu na na dva mjeseca a u decembru na kaznu od tri mjeseca zatvora, zbog nedozvoljnog držanja oružja i eksplozivnih sredstava. Ove dvije presude su spojene u jedinstvenu i Šarić je od marta 2002. odležao četiri mjeseca u bjelopoljskom zatvoru.

Nema sumnje da, još u to vrijeme, Šarić nije samo običan lopov i nasilnik, već dio prvoklasne crnogorske kriminalne zajednice. Naknadno se pojavio snimak na kojem se Šarić našao na onoj čuvenoj svadbi Safeta Saja Kalića, sa drugarima iz branše i gostima iz ondašnje SDB Crne Gore; poznavali su i ga i asovi i Srbije, na snimku je sa Ljubišom Buhom Čumetom.
Po izlasku iz četvoromjesečnog zatvora, Šarić je avgusta 2002. osnovao Šmid produkt, firmu za prijevoz robe u drumskom saobraćaju. Na njega se ozbiljno računalo. Na primjer, u Strategiji razvoja građevinarstva u Crnoj Gori do 2020. kao važni resursi potenciraju se kamenolom za izradu tehničkog kamena i fabrika betona u Rajčevom brdu, Otilovići, u posjedu Mat kompani.

Dok se Šarić skriva, ili ga skrivaju, za petoricu crnogorskih državljana, protiv kojih su zbog „kokainske afere” podignute optužnice i/ili potjernice Interpola, Crna Gora je bezbjedno utočište.

GORAN SOKOVIĆ, drugi po redu na srpskoj optužnici. Započeo kao radnik na benzinskoj pumpi, da bi 1990-ih vodio biznis preregistracije automobila vlasnika iz Srbije. U pljevaljskoj policiji, „preko veze”, završavao poslove, 20-30 zahtjeva dnevno. U Pljevljima je kasnije na licitaciji otkupio kuću u kojoj su sada prostorije filijale Prve banke, u Ulici Vuka Kneževića, u kojoj je i sjedište Mat kompani. Ima legalan biznis, vlasnik je Promont-trejda, trgovine hranom, a do prije par godina i Brend and ko., firme za promet predmetima od kože. Sokovićev otac je poslovođa benzinske pumpe Mat petrol koju kontrolišu Šarići. Nedavno prodao akcije u državnoj Pobjedi, tvrdi se ispod cijene, za 56,4 hilljade eura.

DRAŠKO VUKOVIĆ, „profesor bez zaposlenja” iz Berana. Prolazi kroz policijske evidencije u Danskoj, uhvaćen sa 38 kilograma kokaina, odakle je pobjegao 2007. nakon spektakularne pucnjave u centru Kopenhagena. U Luksemburgu je, zbog šverca droge, odležao dvije godine zatvora. Ispod automobila mu je u Beranama 2006. podmetnut eksploziv. Optužen da je u stanu u Beogradu držao pola miliona eura radi plaćanja troškova za funkcionisanje Šarićevog klana. Navodno, jesenas je bio u Argentini, odakle je radio na transportu kokaina.

DARKO TOŠIĆ, optužen da je članovima Šarićevog klana, koji su boravili u Južnoj Americi, davao uputstva preko mejlova i SMS poruka o kupovini, smještanju kokaina u iznajmljena skladišta i prebačivanju na prekookeanske brodove. Povratne informacije dostavljao Šariću. Darko Tošić je brat Dragana Tošića, nedavno uhapšenog u Sloveniji, pod optužbom da je šef tamošnjeg Šarićevog ogranka. Dragan Tošić je imao slovenačko državljanstvo, drži ljubljanske lokale Petit kafe i Randevu.

BORIS LABAN, vlasti Argentine ga još jesenas označile kao jednog od organizatora šverca kokaina. Vlasnik firme za parking servis u Beranama. U znak protesta što ga je policija privela 2004, Laban demonstrativno pojeo vozačku dozvolu. Navodno su Laban, Draško Vuković i družina u predgrađu Buenos Ajresa, gdje su iznajmili stan, napravili tajno skrovište gdje je zaplijenjeno oko pola tone kokaina.

DEJAN ŠEKULARAC, nema ga na srpskoj optužnici, ali ga preko Interpola potražuje Argentina. U Argentini boravio od 18. do 22. juna prošle godine, tamo se zarazio virusom H1N1. Po povratku u Beograd, gdje ima stan, hospitalizovan kao u Srbiji prvi oboljeli od „svinjskog gripa”. Tvrdi se da su Darko Šarić i saradnici bili u dilemi da li je Šekularac zaista zaražen ili ga zapravo policija drži u bolnici, pa su bili privremeno prekinuli organizaciju šverca kokaina.

Hronologija hapšenja, kredita i ubistva

Milo Đukanović je najprije kazao da ne vjeruje da je „grupa iz Crne Gore” organizovala šverc kokaina. Potom su objavljeni neoborivi dokazi o kreditima Prve banke za firme povezane sa Darkom Šarićem i pokojnim Draganom Fricom Dudićem? Hronološki su se stvari odigrale na sljedeći način:

16. OKTOBAR 2009. Objavljeno da je u akciji Balkanski ratnik zaplijenjeno 2,1 tona kokaina u Urugvaju. Učestvovale policijske i tajne službe Argentine, Urugvaja, SAD i Srbije. Prva hapšenja.
.
26. OKTOBAR 2009. U Izvještaju o aktivnostima Uprave policije u realizaciji policijske operacije Balkanski ratnik, koji je zimus u crnogorskom parlamentu predstavio Veselin Veljović, priznaje se da crnogorske službe nijesu bili uključene u planiranje akcije, uključeni su tek kad su počele racije: „Nacionalni centralni biro Interpol Podgorica je prvi zahtjev u vezi operacije Balkanski ratnik dobio 26. oktobra 2009. godine od MUP-a Republike Srbije, NCB Interpol Beograd. Tim zahtjevom smo obaviješteni da su 15. oktobra 2009. godine u Srbiji lišeni slobode Marko Vorotović, Željko Vujanović i Nikola Pavlović. Zahtjev se odnosio na provjere za naše državljane Vorotovića i Vujanovića”.
27. OKTOBAR 2009. Milo Đukanović u Skupštini dao smjernice za državne organe o (ne)činjenju u „kokainskoj aferi”. Kazao: „Ne vjerujem da je grupa iz Crne Gore organizovala najveći šverc kokaina u svijetu, jer da je to tačno, državni organi bi sigurno bili obaviješteni”. Istog dana, prema Veljovićevom izvještaju, „Nacionalni centralni Biro Interpol Buenos Ajres nas je 27. oktobra 2009. godine obavijestio da je raspisao nacionalnu potjernicu za pet lica, među kojima su bili i naši državljani Boris Laban i Draško Vuković. Dva dana nakon toga, Uprava policije je NCB Interpol Buenos Ajres dostavila određene podatke za Vukovića i Labana”.
26. NOVEMBAR 2009. Objavljeno da je u nastavku Balkanskog ratnika u Buenos Ajresu zaplijenjeno još 492 kilograma kokaina. Argentinska policija izdala potjernice za Berancima Labanom i Vukovićem.
19. JANUAR 2010. Advokat Josif Mićković, pravni zastupnik Darka Šarića, naknadno je objavio kako je tog dana sa svojim klijentom bio u Pljevljima. Šarić ga je tada ovlastio da izvrši prijenos imovine na Žabljaku, koja je obavljena mjesec dana kasnije.
21. JANUAR 2010. Srbija raspisala potjernicu za Darkom Šarićem i ortacima. Crnogorska policija tek tri dana kasnije pretresla Šarićeve objekte u Pljevljima.
30.JANUAR 2010. Pretreseni objekti Šarićevog partnera Dragana Dudića u Kotoru.
5. FEBRUAR 2010. Monitor objavio da je Prva banka firmi Mat kompani (koju je 24. jula 2006, pod nazivom Mat šop, osnovao lično Darko Šarić) dala 2008. kredit od 5,3 miliona eura.
19. FEBRUAR 2010. „Vjerujte mi, to ne znam”, odgovorio Milio Đukanović na pitanje novinara TV B92 da li je Šarić uzimao kredit u Prvoj banci.
2. APRIL 2010. Monitor započeo seriju tekstova o milionskim transferima novca preko podgoričke filijale Hipo Alpe Adrija banke, koje su vršili Dragan Dudić i druga lica povezana sa Darkom Šarićem i njegovom Mat kompani.
3. APRIL 2010. Advokat Josif Mićković za Dan kazao da je od kompanije Montfloveri kompani, vlasnika Dragana Dudića, bio 2007. zadužen za isplatu novca vlasnicima parcela u pljevaljskom selu Otilovićima, gdje se planira izgradnja velike cementare. „Za kupovinu zemlje u Otilovićima Montfloveri kompani je podigla kredit kod Prve banke. Potom je većini prodavaca isplata zemljišta vršena kod iste banke”.
25. MAJ 2010. Balkanski ratnik u Sloveniji, uhapšeno 15 osoba pod sumnjom da su dio kriminalnog Šarićevog klana.
31. MAJ 2010. U Kotoru ubijen Dragan Dudić.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo