Povežite se sa nama

MONITORING

Što se ne šće u lance vezati

Objavljeno prije

na

Suđenje akterima „kokainske afere” biće održano na jesen, vjerovatno u septembru. Ukoliko crnogorski državljani, optuženi u tom predmetu, do tada ne budu dostupni, sudiće im se u odsustvu – rečeno je izvještaču Monitora u Specijalnom tužilaštvu za organizovani kriminal u Beogradu. Optužnice, podignute zimus, postale su pravosnažne 13. juna, no, to je možda tek uvod u mnogo dublji pravosudni zahvat.

Istraga je, naime, podijeljena u dva dijela: jedna za šverc kokaina a druga za pranje novca. Sada je optuženo ukupno 20 lica, na čelu sa Darkom Šarom Šarićem, zbog krijumčarenje kokaina 2008. i 2009. na području Srbije, Zapadne Evrope i Južne Amerike. Optuženima prijeti kazna od minimalnih 10 do maksimalnih 40 godina robije.

Još 12 lica, međutim, obuhvaćeno je istragom i zbog „plasmana ilegalnih prihoda u legalne tokove”, kroz finansijske transakcije i investiranje. Od 20 optuženih, sedam je u bjekstvu, uključujući i crnogorske državljane: Gorana Sokovića i Darka Tošića iz Pljevalja, Draška Vukovića iz Berana.

Sva trojica su, nakon podizanje optužnice, bili ili još uvijek jesu u Crnoj Gori. U februaru, povodom „kokainske afere”, oni su bili u kontaktu sa crnogorskom policijom; Soković i Tošić su bili uhapšeni, dok je Vuković imao „informativne razgovore”.

„Crnoj Gori su dostavljene optužnice još u januaru ove godine. Poznat je odgovor vašeg Ministarstva pravde. Od tada nema nikakvih novosti u smislu da će optuženi crnogorski državljani biti izručeni”, kaže za Monitor Maja Kovačević-Tomić, portparolka srpskog specijalnog tužilaštva.

Naše državljane ne potražuju samo iz Srbije zbog „kokainske afere”. Iz Argentine su tim povodom zainteresovani za Borisa Labana i Dejana Šekularca. Njihova se imena nalaze na crvenim potjernicama Interpola. Laban je u februaru bio na „informativnom razgovoru” u policijskoj stanici u Beranama, dok je Šekularac, iz Bijelog Polja, uhapšen, skupa sa Sokovićem, pa su pušteni jer je crnogorsko tužilaštvo saopštilo „da nema zakonskog osnova da protiv njih bude pokrenut postupak”.

To je, zasad, crnogorski epilog optužnica iz Srbije, dostavljenih Ministarstvu pravde Crne Gore. Optuženi crnogorski državljani nijesu izručeni, jer to ne dozvoljava Ustav.

Pravni limiti, međutim, ne umanjuju snagu dokaza o višekanalnim linkovima crnogorskih vlasti sa Darkom Šarom Šarićem. Ovdje je uvijek imao razumijevanja za svoje kriminalne radnje. Šara je u postojbini volšebno izbjegavao dugotrajniji zatvor, bez obzira na sudske presude. A uprkos „operativnim saznanjima” protiv njega nijesu podizane nove optužnica.

Milo Đukanović je 19. februara u intervjuu za TV B92 kazao: „Znali smo plašim se i nešto više od onoga što zna srpska policija… imamo vrlo precizno uvid u kvalitet sumnji koja se ispostavlja u odnosu na to i na druga lica (Šarića i ortake -prim.a). Sumnje su, da kažem, jedan kvalitet. Međutim, jako dobro znamo da na bazi sumnji, bez argumenata, ne možemo suditi ljudima”.
Što su sumnje i dokazi za Đukanovića i njegove? Šara je posljednji put viđen u Pljevljima. MUP Crne Gore tvrdi da nije u našoj državi, iako nije objavljeno kada i gdje je napuštio Crnu Gori.

DARKO ŠARIĆ: Pljevljak je oduvijek prolazio kroz policijske i sudske evidencije, po više osnova, više od dvije decenije. Osuđivan još 1988. kao maloljetnik, kada mu je izrečena mjera pojačanog nadzora roditelja. U Srbiji je, nešto kasnije, počinio prvo krivično djelo teške krađe, zbog koje mu je 1992. izrečena kazna od godinu dana, uslovno na dvije godine.

No, iste godine je Šarić prekrišio uslovnu kaznu da ne počini novo srodno krivično djelo, jer je avgusta 1992. u Pljevljima pokrao krojača Dragana Kneževića. Njegova krivična evidencija – sa uslovnom kaznom – uopšte nije razmatrana u prosecu pred Osnovnim sudom u Pljevljima, jer mu nije izrečena jedinstvena kazna za obje krađe. Decembra 1993. osuđen je na sedam godina robije. Odlukom Višeg suda u Bijelom Polju aprila 1994. kazna za Šarića je preinačena na četiri godine. U to je vrijeme Šara navodno bio nedostupan, boravio je u inostranstvu.

Direktor Uprave policije Veselin Veljović (od oktobra 1992. do decembra 1995 bio šef milicije u Pljevljima) objasnio čime se Šara bavio dok je – po službenoj verziji – bio u bjekstvu. Skupštini Crne Gore je u februaru Veljović dostavio izvještaj o Balkanskom ratniku. Vrativši se u Pljevlja 1998, piše šef policije, raspolagao je Šara „velikom količinom novca, koji ulaže u stanove i ugostiteljske objekte”, a novac je „u inostranstvu stekao baveći se raznim oblicima kriminala”. Veljović izvještava i da se „radilo o višestrukom počiniocu krivičnih djela teških krađa, falsifikovanja isprava, krijumčarenja oružja i motornih vozila”, pa je „stavljen pod mjeru pojačanog nadzora”.

U praksi, to je bilo mrtvo slovo na papiru. Po zahtjevu advokata, juna 1998. pokrenuto je novo suđenje u Pljevljima a pravosnažna presuda je stavljena van snage, jer su, objašnjeno je, „presude donijete u odsustvu okrivljenog Šarića”. Iako je, „po povratku u u zemlju”, Šara morao biti uhapšen, zbog počinjenog teškog krivičnog djela, Veljović nije naveo da se to i desilo. Na ponovljenom suđenu ukinuta mu je pravosnažna presuda.

Šarić je 1998. osuđen na još dvije pravosnažne presude: najprije u avgustu na na dva mjeseca a u decembru na kaznu od tri mjeseca zatvora, zbog nedozvoljnog držanja oružja i eksplozivnih sredstava. Ove dvije presude su spojene u jedinstvenu i Šarić je od marta 2002. odležao četiri mjeseca u bjelopoljskom zatvoru.

Nema sumnje da, još u to vrijeme, Šarić nije samo običan lopov i nasilnik, već dio prvoklasne crnogorske kriminalne zajednice. Naknadno se pojavio snimak na kojem se Šarić našao na onoj čuvenoj svadbi Safeta Saja Kalića, sa drugarima iz branše i gostima iz ondašnje SDB Crne Gore; poznavali su i ga i asovi i Srbije, na snimku je sa Ljubišom Buhom Čumetom.
Po izlasku iz četvoromjesečnog zatvora, Šarić je avgusta 2002. osnovao Šmid produkt, firmu za prijevoz robe u drumskom saobraćaju. Na njega se ozbiljno računalo. Na primjer, u Strategiji razvoja građevinarstva u Crnoj Gori do 2020. kao važni resursi potenciraju se kamenolom za izradu tehničkog kamena i fabrika betona u Rajčevom brdu, Otilovići, u posjedu Mat kompani.

Dok se Šarić skriva, ili ga skrivaju, za petoricu crnogorskih državljana, protiv kojih su zbog „kokainske afere” podignute optužnice i/ili potjernice Interpola, Crna Gora je bezbjedno utočište.

GORAN SOKOVIĆ, drugi po redu na srpskoj optužnici. Započeo kao radnik na benzinskoj pumpi, da bi 1990-ih vodio biznis preregistracije automobila vlasnika iz Srbije. U pljevaljskoj policiji, „preko veze”, završavao poslove, 20-30 zahtjeva dnevno. U Pljevljima je kasnije na licitaciji otkupio kuću u kojoj su sada prostorije filijale Prve banke, u Ulici Vuka Kneževića, u kojoj je i sjedište Mat kompani. Ima legalan biznis, vlasnik je Promont-trejda, trgovine hranom, a do prije par godina i Brend and ko., firme za promet predmetima od kože. Sokovićev otac je poslovođa benzinske pumpe Mat petrol koju kontrolišu Šarići. Nedavno prodao akcije u državnoj Pobjedi, tvrdi se ispod cijene, za 56,4 hilljade eura.

DRAŠKO VUKOVIĆ, „profesor bez zaposlenja” iz Berana. Prolazi kroz policijske evidencije u Danskoj, uhvaćen sa 38 kilograma kokaina, odakle je pobjegao 2007. nakon spektakularne pucnjave u centru Kopenhagena. U Luksemburgu je, zbog šverca droge, odležao dvije godine zatvora. Ispod automobila mu je u Beranama 2006. podmetnut eksploziv. Optužen da je u stanu u Beogradu držao pola miliona eura radi plaćanja troškova za funkcionisanje Šarićevog klana. Navodno, jesenas je bio u Argentini, odakle je radio na transportu kokaina.

DARKO TOŠIĆ, optužen da je članovima Šarićevog klana, koji su boravili u Južnoj Americi, davao uputstva preko mejlova i SMS poruka o kupovini, smještanju kokaina u iznajmljena skladišta i prebačivanju na prekookeanske brodove. Povratne informacije dostavljao Šariću. Darko Tošić je brat Dragana Tošića, nedavno uhapšenog u Sloveniji, pod optužbom da je šef tamošnjeg Šarićevog ogranka. Dragan Tošić je imao slovenačko državljanstvo, drži ljubljanske lokale Petit kafe i Randevu.

BORIS LABAN, vlasti Argentine ga još jesenas označile kao jednog od organizatora šverca kokaina. Vlasnik firme za parking servis u Beranama. U znak protesta što ga je policija privela 2004, Laban demonstrativno pojeo vozačku dozvolu. Navodno su Laban, Draško Vuković i družina u predgrađu Buenos Ajresa, gdje su iznajmili stan, napravili tajno skrovište gdje je zaplijenjeno oko pola tone kokaina.

DEJAN ŠEKULARAC, nema ga na srpskoj optužnici, ali ga preko Interpola potražuje Argentina. U Argentini boravio od 18. do 22. juna prošle godine, tamo se zarazio virusom H1N1. Po povratku u Beograd, gdje ima stan, hospitalizovan kao u Srbiji prvi oboljeli od „svinjskog gripa”. Tvrdi se da su Darko Šarić i saradnici bili u dilemi da li je Šekularac zaista zaražen ili ga zapravo policija drži u bolnici, pa su bili privremeno prekinuli organizaciju šverca kokaina.

Hronologija hapšenja, kredita i ubistva

Milo Đukanović je najprije kazao da ne vjeruje da je „grupa iz Crne Gore” organizovala šverc kokaina. Potom su objavljeni neoborivi dokazi o kreditima Prve banke za firme povezane sa Darkom Šarićem i pokojnim Draganom Fricom Dudićem? Hronološki su se stvari odigrale na sljedeći način:

16. OKTOBAR 2009. Objavljeno da je u akciji Balkanski ratnik zaplijenjeno 2,1 tona kokaina u Urugvaju. Učestvovale policijske i tajne službe Argentine, Urugvaja, SAD i Srbije. Prva hapšenja.
.
26. OKTOBAR 2009. U Izvještaju o aktivnostima Uprave policije u realizaciji policijske operacije Balkanski ratnik, koji je zimus u crnogorskom parlamentu predstavio Veselin Veljović, priznaje se da crnogorske službe nijesu bili uključene u planiranje akcije, uključeni su tek kad su počele racije: „Nacionalni centralni biro Interpol Podgorica je prvi zahtjev u vezi operacije Balkanski ratnik dobio 26. oktobra 2009. godine od MUP-a Republike Srbije, NCB Interpol Beograd. Tim zahtjevom smo obaviješteni da su 15. oktobra 2009. godine u Srbiji lišeni slobode Marko Vorotović, Željko Vujanović i Nikola Pavlović. Zahtjev se odnosio na provjere za naše državljane Vorotovića i Vujanovića”.
27. OKTOBAR 2009. Milo Đukanović u Skupštini dao smjernice za državne organe o (ne)činjenju u „kokainskoj aferi”. Kazao: „Ne vjerujem da je grupa iz Crne Gore organizovala najveći šverc kokaina u svijetu, jer da je to tačno, državni organi bi sigurno bili obaviješteni”. Istog dana, prema Veljovićevom izvještaju, „Nacionalni centralni Biro Interpol Buenos Ajres nas je 27. oktobra 2009. godine obavijestio da je raspisao nacionalnu potjernicu za pet lica, među kojima su bili i naši državljani Boris Laban i Draško Vuković. Dva dana nakon toga, Uprava policije je NCB Interpol Buenos Ajres dostavila određene podatke za Vukovića i Labana”.
26. NOVEMBAR 2009. Objavljeno da je u nastavku Balkanskog ratnika u Buenos Ajresu zaplijenjeno još 492 kilograma kokaina. Argentinska policija izdala potjernice za Berancima Labanom i Vukovićem.
19. JANUAR 2010. Advokat Josif Mićković, pravni zastupnik Darka Šarića, naknadno je objavio kako je tog dana sa svojim klijentom bio u Pljevljima. Šarić ga je tada ovlastio da izvrši prijenos imovine na Žabljaku, koja je obavljena mjesec dana kasnije.
21. JANUAR 2010. Srbija raspisala potjernicu za Darkom Šarićem i ortacima. Crnogorska policija tek tri dana kasnije pretresla Šarićeve objekte u Pljevljima.
30.JANUAR 2010. Pretreseni objekti Šarićevog partnera Dragana Dudića u Kotoru.
5. FEBRUAR 2010. Monitor objavio da je Prva banka firmi Mat kompani (koju je 24. jula 2006, pod nazivom Mat šop, osnovao lično Darko Šarić) dala 2008. kredit od 5,3 miliona eura.
19. FEBRUAR 2010. „Vjerujte mi, to ne znam”, odgovorio Milio Đukanović na pitanje novinara TV B92 da li je Šarić uzimao kredit u Prvoj banci.
2. APRIL 2010. Monitor započeo seriju tekstova o milionskim transferima novca preko podgoričke filijale Hipo Alpe Adrija banke, koje su vršili Dragan Dudić i druga lica povezana sa Darkom Šarićem i njegovom Mat kompani.
3. APRIL 2010. Advokat Josif Mićković za Dan kazao da je od kompanije Montfloveri kompani, vlasnika Dragana Dudića, bio 2007. zadužen za isplatu novca vlasnicima parcela u pljevaljskom selu Otilovićima, gdje se planira izgradnja velike cementare. „Za kupovinu zemlje u Otilovićima Montfloveri kompani je podigla kredit kod Prve banke. Potom je većini prodavaca isplata zemljišta vršena kod iste banke”.
25. MAJ 2010. Balkanski ratnik u Sloveniji, uhapšeno 15 osoba pod sumnjom da su dio kriminalnog Šarićevog klana.
31. MAJ 2010. U Kotoru ubijen Dragan Dudić.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMIJENJEN BORIS MARIĆ, PONOVO OKRNJEN TUŽILAČKI SAVJET: Krivokapić želi odlučujući glas u tužilaštvu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet je raspisao konkurs za novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koji ujedno predsjedava i tim upravljačkim organom, ali zbog smjene jednog člana možda ne bude potrebne većine za izbor VD-a

 

Članovi Tužilačkog savjeta konačno su održali prvu sjednicu i verifikovali mandat.  Tako je poslije skoro pola godine krize u tužilaštvu zbog političkih prepucavanja oko jednog spornog pravnika, TS profunkcionisao. No, izgleda, u pogrešno vrijeme.

U Skupštini je pokrenuto pitanje (ne)povjerenja Vladi Crne Gore, a prema javnim istupima poslanika vladajućih i opozicionih partija, početkom februara aktuelna garnitura izvršne vlasti neće dobiti povjerenje. Takva situacija odrazila se i na Tužilački savjet.

Premijer Zdravko Krivokapić preuzeo je rukovodstvo nad Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava i smijenio državnog sekretara Borisa Marića. Tim resorom ranije je rukovodio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, nakon što je u Skupštini smijenjen bivši ministar Vladimir Leposavić.

Marića je ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava odredilo za člana Tužilačkog savjeta ispred te organizacije. Monitoru je iz tog resora pojašnjeno da smjenom sa funkcije državnog sekretara, po automatizmu on više nije član Tužilačkog savjeta. Tako je nakon šest mjeseci peripetija i političkih kompromisa ovo upravljačko tijelo ponovo nepotpuno. Pitanje je da li će Krivokapić do 4. februara uspjeti da popuni Tužilački savjet, s obzirom na to da predsjednik Skupštine mora da verifikuje mandat.

Više sagovornika Monitora smatra da bi Krivokapićev kandidat za Savjet mogao biti novoimenovani sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović. Nakon sada već izvjesnog „pada“ Vlade, on bi mogao biti Krivokapićev čovjek u Tužilačkom savjetu do izbora nove Vlade.

Marić je na konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta podržao kolegu – člana iz reda uglednih pravnika Sinišu Gazivodu, da se objavi poziv za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. On je bio jedan od šestorice koji su podržali taj predlog, dok je pet tužilaca bilo protiv. Bez Marića, odnosno predstavnika resornog ministarstva u Tužilačkom savjetu, neće se moći nadglasati tužioci.

Konstitutivna sjednica počela je zahtjevom Gazivode da se u što kraćem roku raspiše poziv kako bi se kandidati „ohrabrili da se prijave za krovno mjesto u tužilačkoj organizaciji”. Tužilački savjet ima zakonsku obavezu da na prvoj sjednici odredi VD VDT-a, ali Zakonom o državnom tužilaštvu nije precizirano na koji način bi to mogli učiniti. Gazivoda je naglasio da se to ne smije raditi kao do sada jer bi se u javnosti stvorila percepcija o netransparentnosti.

„Zbog toga smatram da je neophodno da proceduru učinimo transparentnom. Da je sprovedemo u skladu sa principom integriteta, omogućimo neku vrstu kompetitivnosti i pravnu prazninu popunimo tako što ćemo raspisati poziv koji bi bio konsultativnog karaktera, i iz kojeg bi vidjeli koja su lica zainteresovana za privremeno vršenje ove dužnosti”, predložio je Gazivoda.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA ZDRAVLJA KRŠI MJERE PROTIV KORONE: Politika joj preča od zdravlja građana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednji postupak ministarke zdravlja Jelene Borovinić – Bojović pokazuje da se nova vlast vratila na DPS postavke u kome je politika važnija od zdravlja

 

Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana, pisao je Monitor nakon protestnog skupa u septembru 2020. na kome su se okupili tada nezadovoljni čelnici DPS-a i više hiljada ljudi u navodnoj odbrani države. Tadašnji predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović nije prisustvovao skupu ali ga je podržavao svim srcem.  

Sličan scenario, pravdan većim političkim interesima, ponovio nam se ove sedmice. ,,Sa mojim dragim kolegama ministrima idem i ja”, najavila je svoje prisustvo protestu ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović potrešena najavom mogućeg formiranja manjinske vlade.

Političke igre, opet su se pokazale kao sprešnije od zdravlja. Mjerama koje su na snazi do 2. februara zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, organizovanje javnih priredbi, političkih i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima, osim uz prisustvo ne više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Ministarka se ipak nije skroz zaboravila, pa je apelovala: ,,Molim i građane koji iz različitih razloga protestuju da se okupljaju u grupama do 50 ljudi uz nošenje maske i držanje odstojanja. Zdravlje nema alternativu”.

Iz udruženja Ugostitelji Crne Gore poručili su da su ,,zgroženi najavom Borovinić – Bojović da će prisustvovati protestu sa kolegama ministrima”, koji su ih zatvorili pred Novu godinu zbog epidemiološke situacije. ,,Nemamo riječi za takvo ponašanje ministarke i ostalih članova Vlade, koji na ovaj način pokazuju gdje su im građani i privreda, kao i da, kada su u pitanju njihovi inreresi, ne poštuju mjere koje donose”, saopštili su iz Udruženja ugostitelja.

Zbog oštrih reakcija javnosti ministarka se nije pojavila na protest.

Građanska inicijativa 21. maj podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv ministara Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Ratka Mitrovića i ministarke Vesne Bratić, zbog kršenja zdravstvenih propisa o suzbijanju širenja korona virusa prilikom učešća na protestu protiv manjinske vlade.

U Krivičnom zakoniku propisano je – ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanju opasne zarazne bolesti kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Za ministre i ostale političare te mjere odavno ne važe.

Iz GI 21. maj poručili su da ,,ministri na taj način narušavaju povjerenje u institucije i rizikuju da je ostatak građana ne poštuje mjere”. Na pitanje zašto u krivičnoj prijavi nije ministarka zdravlja  koja je najavila da će biti na protestu tako motivisala građane da oni dođu, koordinator građanske inicijative Ljubomir Filipović, je kazao da ipak nije bila na licu mjesta pa je zbog toga i izostavljena iz krivične prijave.

Ministarka zdravlja je pokušala da objasni svoj postupak tvrdnjom da nije rođena u fotelji, da ne brani svoju poziciju već da izražava protest protiv namjere da se glasovima ljudi koji su protivnici nekadašnjeg režima sada upravo oni pokušavaju ,,nasilno vratiti na vlast”. Kazala je i da ,,vjeruje da to građani neće dozvoliti”, a da će ona sama, shodno svojim mogućnostima, biti brana za povratak DPS-a na vlast.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAMENOLOM VELJA GORANA U BARSKOM SELU MRKOJEVIĆI: Nova vlast, stari scenario

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani Velje Gorane muku muče da zaustave preduzeće Trojan d.o.o da u njihovom selu izgradi kamenolom i naruši njihovu životnu sredinu, Vlada tvrdi da je projekat dobrobit cijele zajednice

 

Protest očajnih mještana protiv moćnog investitora koji pokušava da naruši životnu sredinu njihovog kraja. Vlada nas ubjeđuje da je riječ o projektu od velike važnosti za Crnu Goru, dobrobiti za građane koji protestuju i da je sve po zakonu. Investitor mještanima obećava brda i planine samo da ga puste da radi. Organi bezbjednosti privode građane kako bi investitor mirno mogao da gradi. Poznat scenario. Navikli smo na slične priče tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih partnera.

Međutim, ovdje nije riječ o prethodnoj vlasti, niti o nekom od ranijih slučajeva. Jedina veza između tih scenarija je što je ovdje investitoru odobrila koncesiju upravo Vlada Duška Markovića, sadašnjeg poslanika opozicionog DPS-a u Skupštini. Štaviše, koncesija je dodijeljena u tranzicionom periodu između parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade. Kasnije smo od aktuelnih ministara slušali da su mnoge sporne odluke donijete upravo u tom periodu.

Riječ o barskom selu Mrkojevići, odnosno zaseoku Velja Gorana gdje barsko preduzeće Trojan d.o.o  želi da eksploatiše kamen. Koncesiju je 8. oktobra 2020. godine potpisao tada odlazeći premijer Duško Marković, dok mu je urbanističko-tehničke uslove par mjeseci kasnije izdala Opština Bar, gdje vlast i dalje vrši Demokratska partija socijalista. Trojan d.o.o dobio je koncesiju na tenderu gdje je bio jedini prijavljeni. Zakonska procedura je ispoštovana, kao i ranije za male hidroelektrane.

Jedino što koči ostvarenje ove investicije trenutno su mještani Velje Gorane koji ne žele kamenolom blizu svojih domova. Dio mještana je privela policija jer su nedavno pokušali da blokiraju mašine investitora.

,,Tužno je da smo ponovo ostavljeni da se sami borimo protiv kamenoloma i da nam je ugrožena cijela lokalna zajednica, a da niko od nadležnih ne reaguje, već nam privode mještane koji su civilizovano i mirno izašli da čekaju komunalnu policiju i da brane prag svoje kuće od razaranja. Sramotno je da svi zatvaraju oči i gledaju političku ili neku drugu korist pred koncesijom koja je štetna po lokalnu zajednicu”, tako je to opisala stanovnica sela Edina Osmanović.

Priču je otvorio Građanski pokret URA, odakle je traženo da ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić učini sve što je u njegovoj nadležnosti da stopira projekat kamenoloma. U kritiku kamenoloma su se potom uključile opozicione partije koje trenutno vrše vlast u Baru. I predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević obišao je Velju Goranu da podrži mještane ističući da nije znao da je tamo planiran kamenolom. Međutim, upravo je njegova uprava preduzeću Trajan d.o.o izdala urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije 2. decembra 2020. godine.

Iako su partije nove vlasti u početku tražile da se projekat zaustavi, iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), čiji su kadrovi bliski upravo GP URA, sada tvrde da je projekat na mjestu. To su na posljednjem sastanku prije nekoliko dana saopštili mještanima, ali i u zvaničnom odgovoru novinaru Monitora.

„MKI je analiziralo kompletnu dokumentaciju vezanu za projekat kamenoloma Velja gorana i nije našao ništa što se kosi za zakonskim procedurama. Naprotiv, benefiti za lokalnu zajednicu i državni budžet su jako značajni i smatramo da je u pitanju investicija sa velikom perspektivom. MKI smatra da ovu koncesiju ne treba raskidati prije svega zato što ne postoji zakonski osnov, a i stoga što smatramo da nije na štetu niti države niti lokalne zajednice“, navodi u odgovoru MKI.

Iz tog ministarstva su istakli da bi raskid ugovora podrazumijevao plaćanje velikih penala na račun neostvarene dobiti koncesionara. Tvrde da ne postoji potreba da se u ovom trenutku razgovara sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Odnosno da ne postoje razlozi za dodatnim analizama i navode da im je koncesionar obećao da će projekat izvesti pa najvećim ekološkim standardima. Iz MKI navode i da je koncesionar „jasno potvrdio“ da je „spreman da značajno više uradi za dobrobit“ zajednice u odnosu na ono što je predviđeno ugovorom. Iz Ministartsva ekologije i preduzeća Trojan d.o.o nijesu odgovarali na pitanja novinara.

„Studija uticaja na životnu sredinu je urađena od strane Agencije za zaštitu životne sredine, i ona je dobila pozitivnu ocjenu. Traženo je i dodatno mišljenje po ovom pitanju na koje je drugi put pozitivno odgovoreno od strane iste agencije“, saopšteno je iz MKI.

Portparol Ministarstva kapitalnih investicija Draško Lončar pritom je „sugerisao“ novinaru da se fokusira „na nelegalnu proizvodnju kamena na lokaciji koja se nalazi jako blizu lokacije Velja Gorana“.

„Što je jako interesantno, prema njoj ne postoji otpor lokalne zajednice“, dodao je Lončar uz odgovore.

Mještani tvrde da je samo u Mrkojevićima, mjestu pogodnom za ruralni turizam, predviđeno četiri kamenoloma. U blizini Velje Gorane kamenolom ima i preduzeće Euromix, čije mašine odavno grade. Mještani pretpostavljaju da Lončar misli na njega. Međutim, tvrde da su tek nakon razgovora sa MKI saznali da iko nelegalno iskopava kamen u njihovom mjestu. Takođe će da se pokrenu i protiv drugih kamenoloma koji su najavljeni u njihovom kraju. Nije, ipak, jasno zašto se institucije ne fokusiraju da spriječe nešto što je nelegalno, jer je na kraju nadležnost njihova, a ne novinareva.

Prema saznanjima Monitora, djelovi barskog ogranka GP URA reagovali su, povodom napada na Trojan d.o.o, garantujući za njega kao „poštenog“ investitora. Zbog toga su navodno funkcioneri te partije prekinuli da napadaju ovaj projekat, dok MKI garantuje za projekat i investitora, a mještane optužuju za selektivnost.

Isti scenario, samo drugi akteri.

 

Osmanović: Svi ostali na sitim pozicijama

Edina Osmanović za Monitor kaže da su na posljednjem sastanku sa Ministarstvom kapitalnih investicija svi ostali na istim pozicijama. Investitor i Vlada ne odustaju od kamenoloma, mještani ne odustaju od svog sela.

,,Da se raselimo, da ostavimo sve što su nam djedovi i babe stekli i sve za šta smo se mučili godinama, zato jer ni ovu vlast izgleda ne zanima da zaustavi trulu politiku prethodnog režima, već nastavljaju sa istom. Sa svih strana obmanjuju narod, manipulišu njim i tjeraju ga u ćošak. Lako je, gospo,do da gurate kompromise pod nos ljudima koji nemaju alternativu i koji su prepušteni sami sebi“, kaže ona.

Tvrdi da su bili samo na jednoj javnoj raspravi, i to oko elaborata o uticaju na životnu sredinu, dok su im u Ministarstvu rekli da ih je bilo sedam. Osmanović kaže da nisu znali ni za jednu raspravu i da smatraju da je projekat „izguran“ iza njihovih leđa. Tvrdi da neće odustati od borbe.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo