Povežite se sa nama

FOKUS

Tragovi očaja

Objavljeno prije

na

Ko god je čekao da vlast Mila Đukanovića počne da pada kao trula kruška – razočarao se. Neće to tako ići. Nakon što je Demokratska partija pobijedila na lokalnim izborima na Cetinju, u Mojkovcu i Petnjici, množe se analize i traže objašnjenja kako je došlo do toga. Djelić istine jeste i da je DPS jaka partija i da se opozicija ne pretrže od rada na terenu, samo nije u tome stvar. Glavno je: ovi , kao i prethodni i kao oni prije njih održani izbori ne ispunjavaju ni jedno slovo od onoga što bi morali biti – slobodni, fer i demokratski.

Demokratska partija socijalista osvojila je na lokalnim izborima na Cetinju 19 mandata, SDP i Pozitivna Crna Gora imaće po pet odbornika. Građanski front je osvojio tri mandata, a Socijalistička narodna partija jedan.

Od 14.686 upisanih birača, izašlo je 10.457 – oko 70 odsto. DPS je osvojio 5.165 glasova, SDP 1.532, Pozitivna 1.518, Front 1.071 a SNP 386 glasova. Lista Za časno Cetinje imala je 141, Pravedna Crna Gora 165, a Liberalna partija 135 glasova.

Demokratska partija socijalista sama je na Cetinju dobila 28 glasova više nego što je lani na parlamentarnim izborima imala sa SDP-om. Demokratski front i SNP imaju po oko 70 glasova manje, Pozitivna preko hiljadu.

Nije uzalud Rajka Kasom drala opanke i trošila se za kafu i čokoladu. Dosad nije stigla vijest da je DPS-ovu aktivistkinju koja je snimljena kako ljudima daje pare za glasove neko od nadležnih pozvao da popričaju. Zanimljivo je da njeno dejstvovanje niko od predstavnika izbornih lista tokom sučeljavanja na TVCG nije pomenuo ni jednom riječju. Što je niža tarifa za glas to su ovdašnji političari umišljeniji.

U pobjedničkim odajama DPS-a zabilježena je jedna od najtužnijih fotografija u savremenoj Crnoj Gori. Ona u kojoj se Cetinjani guraju da bi pomilovali sliku Mila Đukanovića.

Ne zna se za milovanje, ali u Mojkovcu su bili u prilici da uživo, pobjednički stisnu ruku potpredsjedniku Vlade Dušku Markoviću. Zaslužio je. Realisti u opoziciji i prije izbora su, na pitanje o očekivanjima, sumnjičavo vrtjeli glavom objašnjavajući da nema kuće u Mojkovcu u koju ministar pravde i bivši šef Udbe nije ušao. Rječit je podatak da je izlaznost birača u Mojkovcu bila 83 odsto.

DPS je u Mojkovcu osvojila 17 mandata, koalicija DF-SNP-DSS 11, Nezavisna lista za Mojkovac–Ivan Ašanin dva, a SDP jedan mandat.

Apsolutnu vlast u Mojkovcu DPS-u je donijelo 2.980 glasova. Opoziciona koalicija dobila je 2.083 glasa, nezavisna lista Ivana Ašanina imala je 465 glasova, SDP su podržala 223 birača.

DPS je imao preko 250 glasova više nego Evropska Crna Gora na posljednjim parlamentarnim izborima, za opozicionu koaliciju glasalo je oko 450 ljudi manje nego za SNP i Front kada su bili odvojeni. Taj fakat na srce je zabolio Duška Markovića, sa sjetom je govorio o pogrešnom potezu SNP- a koji je dugo bio ,,najjača opoziciona partija u Mojkovcu, imala svoje ime, svoj dignitet, ona ga je utopila u listu DF”.

Miodrag Lekić, opozicioni kandidat na predsjedničkim izborima dobio je u Mojkovcu gotovo isti broj glasova koji je sada osvojio DPS – 2.941.

Posvećenost rodnom gradu osim ministra Markovića demonstrirao je i bivši šef policije Veselin Veljović. Još zvanični organi države Crne Gore nijesu u stanju da utvrde šta je poveća grupa policajaca radila sa sadašnjim savjetnikom predsjednika Crne Gore u kampu na Zlatici nekoliko dana pred lokalne izbore. Novine objavljuju kako se zasad znaju imena četrdesetak učesnika sastanka. Veljoviću može bit’ da neće da kaže sa kojim je ljudima koje plaća država, u državnim prostorijama, divanio. Jedino u fakat da je Veljović ozbiljno potkovan za različite, poglavito državne teme, ne treba sumnjati. Sjetimo se mudrosti da državu čine teritorija, stanovništvo i vlast, pri čemu je teritorija „dio zemljine površine koji uključuje djelove hidrosfere, atmosfere i litosfere” iz njegovog magistarskog rada.

Kome nije jasno šta se dogodilo sa srpski orijentisanim biračima u Mojkovcu, prebrzo je zaboravio Andrijevicu. Ako se ne gledaju lokalni izbori na kojima opozicija nije učestvovala, nego parlamentarni na kojima su se svi takmičili, Evropska Crna Gora dobila je povjerenje 1185 andrijevičkih birača, SNP 855, Demokratski front 369 . Na predsjedničkim izborima u Andrijevici za Filipa Vujanovića je glasalo 1984, za Miodraga Lekića 1190 birača. Vujanović je osvojio 90 u odnosu na Lekićevih 62 glasa u Seocu, selu koje je nakon referenduma htjelo samo sebe da proda i odseli se u Srbiju. Nije im se, neka se niko ne nada niti plače, promijenila državotvorna svijest. Samo su uplašeni, siromašni i dosadilo im je da idu vlastima uz nos. Malo je onih kojima ni nakon dvadeset godina ne dojadi da ih zaobilaze socijalne pomoći, odštete od nepogoda, lokalni putevi. Iako je nekako više u sferi nebeskog, nije red smetnuti da je crnogorskim Srbima neuporedivo lakše palo zaokruživanje Mila Đukanovića nakon obnove ljubavi između premijera i mitropolita Amfilohija.

Na prvim izborima u novoformiranoj opštini Petnjica DPS je osvojio 15 , SDP 11, Bošnjačka stranka četiri, a SNP jedan odbornički mandat. DPS- u je pripalo 1.457 glasova, SDP-u 1.102, BS je podržalo 430, a SNP 97 birača. DPS može da bira, svi su se ponudili za koaliciju.

Podrška Bošnjačkoj stranci pala je u odnosu na prošlogodišnje parlamentarne izbore za oko dvjesta glasova.

Izlaznost na izborima u Petnjici bila je oko 50 procenata. To se uglavnom prećutkuje. Ljudi ne žive tu i u teoriju spadaju šanse da će ih novoformirana opština privući da se vrate.

I iz Petnjice je stigao snimak u kom se govori o trgovini glasovima. Možda se iz Podgorice slabije vidi a i teško se uklapa u geopolitička razmatranja, ali važan je ,,tovar brašna” da se izimi familija.

Mnogi su razloge za podjedu DPS-a potražili u manama opozicije. Prije svega što se može reći o onome što opozicija nije uradila, možda bi bilo razmotriti valjanost onoga što uradila – jeste. Izašla je na izbore. Evo će godina kako je javnosti svaki mehanizam DPS-ovih prevara, pritisaka, podmićivanja i ostalog položen na dlan. Je li neko otišao u zatvor – nije. Je li na bilo koji način odgovarao – ne. Je li izmijenjen ma koji propis, pa da se nada mogla polagati da će on nekim čudom biti primijenjen – ne. Ogoliti mehanizam, prosto, nije isto što i razmontirati ga.

,,Nažalost pokazalo se da matrica koju DPS koristi već 20 godina i dalje funkcioniše. Dakle, od jednog obećanja za zaposlenje dobiju četiri glasa, pa do ucjena novcem i vidjeli smo da se to sve više radi. Na kraju krajeva razmotrićemo kako se dalje boriti, kako demontirati ove zloupotrebe, koliko ima smisla izlaziti na ovakve izbore i kako djelovati politički, uključujući tu svaki vid borbe, što institucionalno što vaninstitucionalno jer očigledno sve što su institucije trebale da urade nijesu uradile da se spriječe ove ovolike, očigledne zloupotrebe koje se dešavaju”, rekao je Mladen Bojanić iz Pozitivne Crne Gore.

SNP je upozorila da izbornim pobjedama bez stvarnog izbornog legitimiteta DPS promoviše opasnu poruku da izborni rezultat ne zavisi od kvaliteta vršenja vlasti i uspješnog rešavanja ključnih problema u ekonomsko-socijalnoj sferi društva „već prvenstveno od toga sa kojom je količinom drskosti i bezobzirnosti vlast spremna da atakuje na dostojanstvo građana koji, upravo zbog neodgovorne i neuspješne politike takve vlasti žive ispod granice siromaštva”.

,,Uprkos dokazima javno objavljenim u okviru afere Snimak i osudi takve nedemokratske prakse od Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, DPS je i na ovim izborima u cjelosti sprovodio svoj monstruozni projekat masovne diskriminacije građana, zloupotreba državnih resursa i institucija i saradnje sa organizovanim kriminalom, poznat kao siguran glas”, kazao je lider PZP-a Nebojša Medojević. On je pozvao SDP da izađe iz vlasti i naglasio da je neophodno dobiti vrlo brzo, jasan i eksplicitan odgovor SDP-a.

,,Nijesmo pristalice formiranja bilo kakve vlasti bez izbora. Što se tiče vanrednih parlamentarnih izbora, to je stvar daljeg toka političkih dešavanja. Vidjeće se i osjetiti do kada je moguće korektno funkcionisanje vlasti na državnom nivou. Vjerujem da će biti vanrednih parlamentarnih izbora”, rekao je potpredsjednik SDP-a Rifat Rastoder. Rastoder odbija da primijeti: izbori koje organizuje DPS nisu izbori već legalizacija nasilja, koju učešćem u vlasti godinama potpomaže SDP. Izlazak te partije iz vlasti, stvaranje nove parlamentarne većine i formiranje prelazne vlade su nužni potezi upravo zato da bi se u Crnoj Gori moglo napokon slobodno birati.

Krupno ovih dana zbori lider SDP-a Ranko Krivokapić. Vidi lijepo da ,,smo robovi onih koje smo zvali strateškim investitorima”. Samo, ta množina nije istinita. Građani Crne Gore jesu robovi, Ranko Krivokapić je uz gospodara. Sa riječima je tako: mogu imati snagu, mogu biti šuplje. Sa svakim danom u vlasti SDP od svojih riječi, od sebe i od Crne Gore pravi sve prazniju ljušturu. Hajd da vidimo – hoće li i ovu grmljavinu Ranka Krvokapića vjetar razvijati kao da je ni bilo nije.

Ulcinj na redu

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović raspisao je lokalne izbore u Ulcinju za 26. januar. U toj opštini izbori su 2010. održani dva puta jer nakon izbora u proljeće niko nije mogao da formira vlast, pa se ponovo glasalo na jesen. Vladajuću koaliciju činili su Forca sa 11, Demokratska parija Fatmira Đeke sa pet, SDP sa dva i Građanski pokret Perspektiva sa jednim odbornikom. DPS je u lokalnom parlamentu imao sedam, Bolja Crna Gora dva, DUA tri odbornika. Još jedan odbornički klub činila su dva člana. Vladajuća koalicija raspala se još u julu, izbori su raspisani po sredini između upravo održanih i ostalih lokalnih izbora koji se očekuju u proljeće. Nemaju ni ministri krila.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

SIMBOL CRNE GORE U ŽARIŠTU BITKE ZA MOĆ: Čiji je Cetinjski manastir

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije riječ o  bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manastiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike. Obje pravoslavne crkve.  Manastir bi bio, svih nas. Naš. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći. Nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedesetih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova

 

Nastavljeno je sa podizanjem tenzija i podjela i nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 4. i 5. septembra. U centru  bitke za moć, sada se našao – Cetinjski manastir, u kom je prije deset dana, uz barikade, helikoptere i vojnu ćebad, ustoličen mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske –  Joanikije.

Nakon što je Skupština Prijestonice za ovu sedmicu zakazala sjednicu na kojoj je planirano da se izglasa inicijativa po kojoj se Cetinjski manastir, kao vlasništvo Prijestonice, daje na ustupanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada je po hitnom postupku, dan prije zakazane sjednice, donijela odluku da se Cetinjski manastir hitno upiše kao državna imovina. Što je espresno i učinjeno. To je dovelo do novih protesta na Cetinju, ali i izliva mržnje i podizanja nacionalnih tenzija.

Policija je zbog vrijeđanja odbornika URA Slavka Jankovića, uhapsila dvojicu protestanata. Oni su Jankoviću, na ulazu u zgradu Opštine, dobacivali da je ,,izdajnik”, a pokret URA nazivali ,,sramnim i izdajničkim”. ,,Izdajnici, spustite glave, šta ste napravili građanima Cetinja”, ,,Da li će predstavnici URA-e ući u zgradu sa helikopterom”, čuje se na snimcima, dok prolazi Janković. Takođe, na jednom od snimaka, muškarac mu prijeti: ,,Ja ću ti kazati kad se vidimo”.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je i krivični predmet protiv Miloša Vasiljevića, koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade i lidera pokreta URA Dritana Abazovića. Na snimku se vidi kako Vasiljević ispred cetinjskog parlamenta poručuje Abazoviću da će ga, kada ga vidi, ,,objesiti za m**a”, psujući mu ,,majku muslimansku”.

Opasne poruke stigle su i iz zgrade cetinjske Skupštine. Milovan Janković, odbornik DPS-a u Skupštini Prijestonice Cetinje, i bivši gradonačelnik tog grada, poručio je Abazoviću da treba da ga je sramota.,,Sram te bilo, mrtvi ti se otac prevrće u grobu”, kazao je, između ostalog, na sjednici. Janković je u nastavku određivao kome više nije mjesto u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POSLIJE CETINJA: Gubitnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Cetinju, izgubili su mnogi. Prvo, predsjednik Đukanović, koji jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neki bolji svijet i od Đukanovićevog i od srpskog sveta

 

Gorak je ukus nakon subote na Cetinju i svega što je pratilo ustoličenje mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru. I dok se još utvrđuje šta se tačno dešavalo iza onog što smo vidjeli, već sada je jasno da su na Cetinju  izgubili  mnogi.

Prvo, predsjednik Milo Đukanović, koji,  jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neku bolju, građansku, zemlju. I koja će još morati da čeka dostojne političke predvodnike.  Premijer  koji je spreman da sruši i Vladu i zemlju kako bi ustoličio svog mitropolita, i djelovi parlamentarne većine koji ga u tome prate,  to nije. Naravno nijesu ni oni koji su izgubili izbore lanjskog 30. avgusta.

Đukanović je pokušao na Cetinju da još jednom demonstrira svoju moć. Nedjeljama prije ustoličenja, njegova partija oglašavala se kao da je rat. Angažovana je i cjelokupna propaganda koja je Predsjedniku nastavila da služi i nakon avgusta prošle godine, a koja je pisala o ustoličenju na Cetinju kao o danu kada će nestati Crna Gora, i pasti krv. Podižući tenzije, Đukanović je  računao da će na podjelama po ko zna koji put utvrditi snagu. Pokazalo se da  trodecenijski vladar Crne Gore  više nema onu moć kojom je tri decenije držao državu  i njene institucije zarobljenim. Ni njegov dolazak na Cetinje,  ni pokušaji njegovog savjetnika za bezbjednost i višedecenijskog apsolutnog vladara policijskih snaga da utiče na policiju, nijesu pomogli. Veselin Veljović, koji je u jednom trenutku i napao policajce koji su bili na Cetinju da obezbijede ustoličenje,  je ne samo uhapšen, pa pušten da se brani sa slobode, zbog ometanja službenog lica u vršenju dužnosti, nego je i preko noći zaboravljen. Nema onih koji saosjećaju sa bivšim šefom policije, čiju su karijeru pratile optužbe da stoji iza mnogih napada na kritičare Đukanovićevog režima, afere o švercu cigareta i nelegalnom bogaćenju, te da je slijepo odan šefu koji je Crnu Goru,  i Cetinje, kroz tri decenije pretvarao u pustoš. Tako završavaju poslušnici, stubovi nekontrolisane moći.  Staro iskustvo kaže – oni su u javnosti neomiljeni nego njihove vođe. Veljović će imati prilike da se u to uvjeri.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 10. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOVA  KRIZA VLASTI: Vlada u barikadama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je za nedjelju dana pređen put od zadovoljstva i zahvalnosti do optužbi za „državni udar u Vladi“

 

U nedjelju, tek što je policija, uz more suzavca, uspostavila kontrolu na ulicama Prijestonice   premijer Zdravko Krivokapić najavio je otvaranje novog kriznog žarišta. U Vladi. Kao što su prethodno objavili Andrija Mandić i Milan Knežević, on je u ovlaš uvijenoj formi iskazao nezadovoljstvo načinom na koji je policija (ne)postupala prošlog vikenda.

,,U komandnom dijelu odgovornosti će biti preispitan svaki čin svakog pojedinca koji je obezbijedio ili nije obezbijedio, uradio ili ne, djelovao ili ne…“, saopštio je premijer, „niko neće biti pošteđen, bez obzira koju funkciju ima i koja ga politička partija štiti”.  Javnost je, u tom trenutku, već obaviještena da se Krivokapić tokom noći sukobio sa direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom i ministrom MUP-a Sergejom Sekulićem. Posredno i sa Dritanom Abazovićem, potpredsjednikom Vlade zaduženim za pitanja bezbjednosti kome je bio upućen dio izjave o političkoj zaštiti osumnjičenih (prema tvrdnjama funkcionera DF – i presuđenih) čelnika policije.

Potvrdu sukoba dobili smo u utorak veče, kada je premijer u Vili Gorica organizovao prijem za pripadnike bezbjednosnog sektora. Iako nijesu formalno pozvani na skupu su se pojavili i Abazović, Sekulić i Brđanin. Premijerovo obezbjeđenje je sa ulaza vratilo službenog fotografa koji u sličnim prilikama bilježi aktivnosti potpredsjednika Vlade, a svrsishodnost tog poteza pokazala se nakon što su objavljene službene fotografije sa skupa. Na njima, kao u stara dobra vremena, nema nepodobnih funkcionera. Ni na jednoj.

Nakon rekordne zapljene kokaina (skoro 1,5 tona) Vlada je 30. avgusta organizovala konferenciju za medije kojoj su prisustvovali Krivokapić, Abazović, Sekulić i v.d. direktora Uprave prihoda Aleksandar Damjanović. „Kada izaberete profesionalne ljude na prave pozicije, onda nećete pogriješiti“, pohvalio se premijer, „posebno mi je zadovoljstvo da se zahvalim svima koji su učestvovali u ovoj akciji“.

Za samo nedejelju dana pređen je  put do optužbi za svojevrstan „državni udar u Vladi“. Na šta se premijer, navodno, u subotu veče požalio Mandiću i Kneževiću.

Dakle, subota  veče. U Podgorici je završena svečanost povodom dolaska patrijarha SPC-a Porfirija. Na trgovima Cetinja i barikadama podignutim na magistralnom putu prema Podgrorici i Budvi nalaze se protivnici ustoličenja u tom gradu. Policija ih nadgleda i blokira pristup Cetinjskom manastiru. Specijalna jedinica MUP-a tek treba da uđe u Prijestonicu.

Pred premijerom i njegovim saradnicima je analiza ANB-a u kojoj se kaže da predstojeći događaji mogu imati „nesagledive posljedice“. Prema njihovim procjenama na Cetinju se nalazi oko 80 osoba koje „mogu imati pristup“ skrivenom oružju i spremne su da ga upotrijebe. ANB procjenjuje da se otprilike polovina njih nalazi na cetinjskim ulicama i barikadama. A druga polovina – na drugoj strani – u i oko Manastira.

Na stolu su i tri plana policije.

Priželjkivani – da se ustoličenje mitropolita Joanikija Mićovića obavi u Podgorici. Tako bi se preduprijedile moguće nevolje i žrtve.

Visokorizični – da se postavljene barikade „osvoje“ direktnim napadom policije i da se patrijarhu, mitropolitu i njihovim gostima omogući kopneni koridor  ka Manastiru.  Policajci objašnjavaju da taj plan, skoro izvjesno, donosi žrtve.  I da bi takav slijed događaja mogao dovesti do sukoba na ulicama drugih crnogorskih gradova. Koje ne bi imao ko da spriječi, pošto je praktično sva policija angažovana na Cetinju.

Realna opcija, na kojoj policajci insistiraju nakon što je postalo izvjesno da vrh SPC ne odustaje od ustoličenja pod Lovćenom (budu li prinuđeni krenuće pješke ka Cetinju, navodno su saopštili Porfirije i Joanikije), podrazumijeva da se čelnici SPC-a u Cetinjski manastir prebace helikopterom, dok policija  suzavcem zaokupi pažnju demonstranata. Držeći ih na bezbjednoj udaljenosti od Manastira i Vladičine bašte na koju je predviđeno slijetanje. Nedostatak ovog plana je to što MUP nije u stanju da vazdušnim putem iz Podgorice prebaci sve zvanice, već samo one čije je prisustvo neophodno da bi se obred održao.

Dramatične događaje najavljuje saopštenje poslaničkog kluba Demokrata kojim se zahtijeva da kompletno rukovodstvo bezbjednosnog sektora snosi odgovornost ukoliko UP ne obezbijedi ustoličenje na Cetinju.

Zatim premijer Krivokapić poziva direktora UP-a i izdaje mu naređenje: policija treba da u najkraćem roku krene sa uklanjanjem barikada i rastjerivanjem okupljenih, kako bi Cetinje zoru dočekalo spremno za ustoličenje mitropolita. Prema izvorima Monitora, Brđanin je odgovorio kako će se držati zakona. Tako je, zapravo, podsjetio ili obavijestio premijera da on nije taj koji ima mogućnost komandovanja policijom.

Krivokapić poziva Sekulića i traži da razriješi direktora UP-a. On će, kaže,  potom sazvati elektronsku sjednicu Vlade i imenovati v.d. direktora policije koji će izvršiti njegovo naređenje. Sekulić odbija, baš kao i zahtjev da podnese ostavku.

Sekulić i Brđanin, prema našim izvorima, insistiraju na članu 19. Zakona u MUP-u: „U vršenju policijskih poslova mogu se upotrebljavati ovlašćenja koja su propisana zakonom i čijom se upotrebom cilj postiže sa najmanje štetnih posljedica”. Ali, izgleda, kako unutar vlasti postoji veliko neslaganje po pitanju šta su najmanje štetne posljedice.

Ministar MUP-a čelnicima policije predočava premijerov zahtjev, i pita da li je neko od pomoćnika direktora UP-a spreman da zauzme Brđaninovo mjesto. Pomoćnici insistiraju da se cetinjska operacija  provede prema pripremljenom planu, uz puno jedinstvo vrha policije. Sekulić odlazi u gluvu sobu da obavijesti premijera. Tamo zatiče osobe kojima, prema zakonu, tu nije mjesto. I ulazi u verbalni sukob sa poslanikom Markom Milačićem.

Dok Krivokapić sa čelnicima DF-a razgovara o otopljavanju odnosa čelnici policije pritvrđuju detalje plana. I kreću u akciju. Naši sagovornici objašnjavaju kako o njihovoj (ne)kooperativnosti svjedoči i sljedeće: upotrebu specijalne jedinice može narediti samo direktor policije. I on je naredio. Opozvati je i povući sa terena može i ministar policije. Ali nije. Za upotrebu helikopterske jedinice koja se nalazi pri Direktoratu za vanrende situacije nadležan je ministar. I on je pokušao da ih podigne sa zemlje. Nakon što je obaviješten da piloti MUP-a odbijaju da lete, Sekulić je u pomoć pozvao ministarku odbrane Oliveru Injac (ona je sa premijerom u gluvoj sobi). Sveštenike je pred Manastir dopremio vojni helikopter.

Specijalci preko Budve, uz pomoć Marka – Bata Carevića i njegove teške mehanizacije probijaju barikade i zauzimaju položaje u gradu. Sada treba naći povod za planirani udar suzavcem na demonstrante. Taj problem rješava Veselin Veljović, na poznati način.

Dok policajci suzavcem prave dimnu zavjesu i na manje grupe razbijaju  okupljene, iz Kabineta premijera stižu dezinformacije. I tvit o njegovom „naređenju da se uhapsi Veljović“. Dva dana kasnije neko je uspio da predsjedniku Vlade objasni kako on nije vrhovni komandant koji može da naredi nečije hapšenje ili oslobađanje. I da je tom objavom ušao u zonu krivične odgovornosti. Dok saradnici pokušavaju da ispeglaju taj šlamperaj, premijer od ministra policije ponovo traži ostavku (ponedjeljak). Uzalud. Potom mu najavljuje da će pokrenuti postupak njegovog razrješenja. Iz DF-a tvrde kako je njih obmanuo, rekavši im da je to već učinio.

Uključuju se  ambasadori zemalja kvinte (SAD, Britanija, Njemačka, Francuska i Italija). Oni pokušavaju Krivokapića odgovoriti od nauma da izvrši sječu čelnika bezbjednosnog sektora i prenose poruku da će u suprotnom izgubiti podršku njihovih vlada. Aleksandar Vučić pozdravlja i zahvaljuje. Malo li je.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo