Povežite se sa nama

Tramp i Tolstoj

Objavljeno prije

na

Prije nekoliko sedmica, američki predsjednik Donald Tramp je, povišenim glasom i sa ljutitim izrazom lica, javno upozorio da u slučaju da Sjeverna Koreja nastavi, kako je rekao, da „prijeti” SAD-u, moraće da se „suoči sa vatrom i bijesom kakve svijet još nije vidio.” Ova njegova izjava nije samo zaprepastila i zabrinula širu međunarodnu zajednicu, nego i razotkrila Trampov bazični pristup ozbiljnim i opasnim pitanjima svjetskog rata i mira.

Po mom mišljenju, ovdje se ne radi samo o elementarnom anti-intelektualizmu i karikaturalnom crno-bijelom odnosu prema realnosti jednog od rođenja privilegovanog oligarha i milijardera, koje je najupečatljivije još davno opisao poznati američki novinar i aforističar Henri Menken kada je rekao da „na svako složeno pitanje, postoji jasan i jednostavan odgovor. Odgovor koji je pogrešan.” Naprotiv. To je samo jedan element mnogo krupnijeg psihološko-metafizičkog problema koji bih nazvao kompleks Napoleona.

Tramp, naime, o sebi misli da je veliki čovjek opredijeljen na velika djela – da učini Ameriku ponovo velikom. Takav čovjek vjeruje da njegovo djelovanje uspostavlja zakone istorije i da će stoga njegove aktivnosti uspješno dovesti do cilja koji je zacrtao. Kao dokaz da će zbilja tako i biti, Tramp se oslanja na snagu svoje političke volje i na institucije sile i prinude koje kontroliše. Drugim riječima, „vatra i bijes” kojima se on kaubojski razmahuje u međunarodnim odnosima će ili uplašiti (kao retorika) ili uništiti (kao upotrebljeno sredstvo) sve one koje smatra svojim neprijateljima.

Međutim, da li zaista grandiozne šeme političkih lidera usmjeravaju tok istorije? Da nisu možda i lideri, baš kao i svi drugi ljudi, podređeni jednom beskonačno složenom i nepredvidljivom procesu sa jedinim izuzetkom da ih njihova pozicija na vrhu političke piramide čini sklonijim iluziji da posjeduju neki prelomni uticaj? Uvjeren sam da je najtemeljitiji odgovor na ova pitanja dao Lav Tolstoj u svom monumentalnom djelu Rat i mir.

Iako se radnja u Ratu i miru odvija u periodu koji istoričari označavaju kao vrijeme Napoleonovog pohoda na Rusiju, Tolstoj prikazuje Napoleona u perifernoj ulozi. U stvari, pozicioniranje Napoleona u romanu je posljedica promjene metafizičkih uvjerenja glavnog protagoniste, grofa Pjera Bezuhova. Od proponenta ideje da veliki ljudi prave istoriju (pa čak i uvjerenosti da je on jedan od njih), kroz traumatična iskustva, razočarenja, veselja, uspone i padove koje proživljava, Pjer dolazi do spoznaje da metafizički ne postoji vrijednosna hijerarhija između velikog i malog, dalekog i bliskog, prolaznog i vječnog. Upravo se u svakodnevnim i slučajnim, „sitnim” dešavanjima, koja možda jedva i primijetimo, zaokupljeni „velikim” planovima i ciljevima, nalazi suština ljudskog življenja.

Tumači Tolstojevog romana ukazuju da velike bitke koje Tolstoj opisuje predočavaju u umjetničkoj formi njegovo viđenje filozofije ratovanja. Često se ističe Tolstojevo pominjanje postupka komandanta ruske vojske, kneza Mihaila Kutuzova, koji je zaspao za vrijeme diskusije o vojnim planovima u njegovom štabu. Naime, po uvjerenju Kutuzova, mnogo je važnije pred bitku „dobro se naspavati” nego razglabati o apstraktnim planovima. Ono što određuje pobjedu je ono što se, i kako se, radi „ovdje i sada”, u toku bitke, a ne štabni planovi, stara slava, reputacije, prestiž, oružje, itd. Teorija izvire iz prakse, a ne obratno.

To bi trebala da bude lekcija i za Trampa. Napad na Sjevernu Koreju, koji se očigledno planira u narednom periodu, ima potencijal izuzetne nepredvidljivosti. Sjevernokorejanci su mnogo bolje „naspavani” za sukob jer se za njega spremaju decenijama nego na papiru krupne, ali ideološki i institucionalno razuđene američke snage. Rivaliteti u okviru američke vojne i obavještajne zajednice su često ozbiljni i duboki, pa se ne mogu isključiti velike greške u koordinaciji koje bi dovele do jezivih posljedica sjevernokorejskog kontra-udara. Umišljen sopstvenom veličinom, Tramp zaboravlja da Sjeverna Koreja ima svoju „vatru i bijes” i da lideri sa kompleksom Napoleona obično završe kao i sam Napoleon.

Fulip KOVAČEVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Uncategorized

JAVNI POZIV ZA NOVINARSKA ISTRAŽIVANJA IZ OBLASTI ŽIVOTNE SREDINE I POGLAVLJA 27

Objavljeno prije

na

Objavio:

 Imate li ideju za novinarsku priču od javnog interesa, želite li da istražujete teme od značaja za Crnu Goru i proces evropskih integracija, vezanih prije svega za Poglavlje 27 i zaštitu životne sredine? Da li hoćete da uz trening i mentore iz zemlje i regiona, rukovodeći se najvišim standardima, razvijete temu koja vas zanima? Hoćete li da se vaša priča objavi u regionu, da se prevede na engleski jezik, dopre do čitalaca van našeg govornog područja?

Ako na ova pitanja odgovorite potvrdno, prijavite svoje ideje za istraživačke tekstove od javnog interesa vezane za proces evropskih integracija. Autori najboljih prijedloga će proći  trening, koji će se održati u Crnoj Gori krajem aprila 2021.

Nakon trenga, izvršiće se selekcija. Tri kandidata sa najboljim idejama, novinarskim vještinama i znanjima, uz mentorsku podršku uredničkog tima iz zemlje i regiona, realizovaće svoje istraživačke projekte.

Nakon završetka istraživanja, svi radovi će biti objavljeni na sajtovima CIN-CG-a i BIRN-a, kao i u posebnoj dvojezičnoj publikaciji i e-knjizi.

Pravo apliciranja imaju svi novinari iz Crne Gore sa istraživačkim sklonostima i iskustvom. Pored treninga, mentorske i  uredničke podrške, odabrani kandidati dobiće i 1000 eura za rad na pričama (umanjenih za oko 9% poreza na honorare).

Konkurs se sprovodi u okviru projekta Istraživačko novinarstvo, ekološke teME, učešće građana/ki, koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija.

Prijave sa prijedlozima se šalju do 26. marta 2021. godine, na email: konkurscincg@gmail.com i assistantcincg@gmail.com.

Formulare za prijavu možete preuzeti na ovom LINKU

Ukoliko imate dodatnih pitanja, pošaljite ih na e-mail: konkurscincg@gmail.com ili na   assistantcincg@gmail.com.

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLADA PREUZELA KONTROLU NAD VRHOM UP, TUŽILAŠTVO PROVJERAVA ANB: Kraj početka demontiranja DPS policije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Promjenama u vrhu Uprave policije Vlada je razriješila dio prepreka koje su stajale pred njom, na proklamovanom putu depolitizacije i dekriminalizacija crnogorske policije

 

Nakon iznuđene ostavke dugogodišnjeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića, ni Zoran Lazović više nije šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala.

Dugo očekivana, i od strane novoformirane vladajuće većine – zahtijevana, vijest do nas je stigla preko Fejsbuk stranice Građanskog pokreta URA: ,,Kao što je najavio potpredsjednik Vlade i predsjednik pokreta URA dr Dritan Abazović, smijenjen je šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Zoran Lazović, kao i svi pomoćnici Uprave policije”, pisalo je u objavljenom postu: „Nastavljamo sa dubinskim promjenama u bezbjednosnom sektoru! Vrijeme je da rukovodeće pozicije u Upravi policije zauzmu neukaljani profesionalci“.

Tek je potom slijedila službena obavijest da je smijenjen Lazović a sa njim i svi dosadašnji pomoćnici direktora UP: Enis Baković, Dejan Đurović, Vesko Damjanović, Dragan Blagojević, Drago Spičanović i Zoran Tomčić. Vlada je izvela brzu, jednostavnu i efikasni operaciju: samo nekoliko dana nakon što je za v.d. direktora UP imenovan Zoran Brđanin, Vlada je usvojila novu sistematizaciju, što je Brđaninu dalo pravni osnov za smjenu zatečenih „pomoćnika“. Koji su prethodno odbili njegovu ponudu da sami podnesu ostavke.

„Neću podnijeti ostavku to je sigurno i valjda vam ja ne ličim na čovjeka koji se predaje bez borbe“, poručivao je ranije Lazović koji je trenutno neraspoređen. Baš kao i njegove kolege smijenjene na istom talasu dubinskih promjena o čijoj ćemo svrsishodnosti tek biti u prilici da sudimo.

Ne čudi što se Lazović našao na vrhu liste nepodobnih policijskih funkcionera na čijoj smjeni je insistirao dobar dio vladajuće većine u parlamentu ali i brojni predstavnici civilnog društva koji su se bavili radom javnih i tajnih službi bezbjednosti. Baš kao što su na njegovoj profesionalnosti, privrženosti pravdi i patriotizmu insistirali svi oni koji javno tuguju za bivšim vlastima. Plus Milivoje Katnić, glavni SDT i Lazovićev prijatelj od studentskih dana.

Zato je teško zaključiti da li bivšem pomoćniku direktora UP-a i nekadašnjem funkcioneru ANB-a (i prethodne DB) više šteti, odnosno pomaže, to što nakon njegove smjene javno likuju osobe bliske tzv. bezbjednosno interesantnim osobama iz kriminalnog miljea, ili što za njim javno tuguju patriote iz okruženja DPS-a.

Tek, portal standard.co.me objavljuje kako su smjenu Lazovića „na društvenim mrežama pozdravili i bliski prijatelji članova budvanske organizovane kriminalne grupe (OKG) Marka Ljubiše Kana“. To ilustruju  skrinšotom sa navodnog profila (anonimne) djevojke kontroverznog Budvanina na kome je vijest o Lazovićevoj smjeni propraćena ciničnim pozdravom i uvredljivom porukom. Standard taj postupak stavlja u kontekst nedavnog hapšenja Lazara Ilića (23) iz Kraljeva, koga je CG policija privela u Budvi pod optužbom da je planirao Kanovu likvidaciju. To bi, po njima, trebalo da posvjedoči o nezahvalnosti budvanske OKG.

Za razumijevanje odnosa Lazovića i ovdašnjih (međunarodnih) kriminalnih grupa možda su relevantniji neki drugi događaji. Recimo, aktuelno suđenje Nikšićaninu Ranku Radulovića koji je optužen za stvaranje kriminalne grupe koja je, u saradnji sa škaljarskim klanom iz Kotora, planirala niz ubistava. Na listi za likvidaciju nalazio se i Lazović (skupa sa prijateljima Milivojem Katnićem i Duškom Golubovićem, bliskim saradnikom iz vremena rada u ANB-u i UP-u). Ostalo je nejasno zbog čega je Lazović, u to vrijeme neraspoređeni službenik ANB-a, zasmetao jednom od kotorskih klanova. Jednako, nikada nije objašnjeno njegovo prisustvo na svadbi Rožajca Safeta Kalića, osuđivanog narkodilera sa međunarodnom reputacijom.

Zoran RADULOVIĆ
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo