Povežite se sa nama

DRUŠTVO

TRANSFORMACIJA NACIONALNIH PARKOVA: Privatni Lovćen

Objavljeno prije

na

Neka nepočinstva ova vlast obavi na brzinu, neka dugo, malo po malo priprema. Privatizacija nacionalnih parkova spada u drugu kategoriju. Durmitor, Lovćen, Biogradska gora, Skadarsko jezero i Prokletije uskoro će, po svemu sudeći, postati područja kojima će upravljati privredno društvo. Time će biti otvoreno široko polje za biznis na domaći način. Što ne bi neki investitor sa dalekih ostrva bio vizionar i shvatio kako bi se divno površina Crnog jezera ogledala na staklima hotela sa masom zvjezdica. Turizam, napredak, svakakva čudesa na bar 99 godina.

Zakonom o Nacionalnim parkovima 2014. godine propisano je da nacionalnim parkovima upravlja privredno društvo. Transformacija sadašnjeg Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore obavezna je i po Zakonu o unapređenju poslovnog ambijenta. Taj propis isključuje mogućnost postojanja javnih preduzeća. Nema se kud, transformacija je neizbježna. Da tuga bude veća, transformaciju JPNPCG u DOO predložilo je samo Javno preduzeće. Voljom sopstvenog Upravnog odbora.

Većina zaposlenih u JP Nacionalni parkovi, objašnjava Monitorov obaviješteni izvor, zalagala se za to da JPNP postane – agenicija. Smatrali su da Zakon o nacionalnim parkovima treba izmijeniti, i njime JP NPCG transformisati u agenciju. Obrazlagali su da bi se na taj način obezbijedio najbolji rad stručne službe koja je za poslove zaštite i očuvanja biodiverziteta prirodnih resursa na prostoru nacionalnih parkova, te da bi se time i institucionalno formalizovao značaj nacionalnih parkova za ekološku Crnu Goru i deklarativno ukazao interes države da se stara o njima. Kao dio državne uprave, agencija bi imala veći autoritet, kako za saradnju sa domaćim institucijama tako i na međunarodnom nivou, objašnjavali su stručnjaci. Uzalud.

Upravni odbor JPNPCG se odlučio za, kako kaže naš izvor „mafijaški potez”. „Svi u Nacionalnim parkovima znaju da je, mimo njihove volje vladi upućena inicijativa da JP transformiše u DOO. Članovi Upravnog odbora inicirali su svoju ili ko zna čiju želju”, kaže Monitorov sagovornik. Od pet članova Upravnog odbora, za ovu vrstu transformacije glasalo je njih troje.

„Ako je inicijativa skoro 180 zaposlenih u JPNPCG manje vrijedna od želje tri člana Upravnog odbora, onda je jasno kako funkcioniše i cijela država. Proporcionalno, taj odnos je sličan odnosu desetak porodica u Crnoj Gori prema oko šesto hiljada njenih stanovnika. Ko zna, možda je jedna od tih porodica poželjela da u svoje vlasništvo upiše Crno jezero, Biogradsku prašumu, specijalne rezervate i mnogo što drugo. Da može da kreira i projektuje nove hotele i ‘porta’ u netaknutoj divljoj prirodi. Još to malo je ostalo”, komentariše naš sagovornik.

O tome da Nacionalni parkovi ne treba da budu privredno društvo zaposleni u preduzeću temeljno su informisali Upravni odbor. Upozoravali su da su loša rješenja i da preduzeće bude pretvoreno u DOO, kao i da postane akcionarsko društvo.

Izdaleka se vidi da firma koja upravlja najvrjednijim djelovima prirode u Crnoj Gori ne treba da bude firma kao svaka. Nacionalni parkovi kao zaštićena prirodna dobra uživaju posebnu zaštitu, a njihova zaštita, unapređivanje i razvoj je djelatnost od javnog interesa.

Peregistracijom u DOO ili AD, javni interes postaje drugorazredno pitanje. Privredno društvo, kao svako, treba da izađe na slobodno tržište, na kojem važe zakoni ponude i tražnje. „Kako društvo koje se bavi djelatnošću od javnog interesa odnosno zaštitom prirodnih dobara može biti transformisano u društvo koje kao primarni cilj ima sticanje dobiti”, jedno je od pitanja koje je mogao da razmotri Upravni odbor, ali nije. I koje bi mogla da ima u vidu vlada, ali, najvjerovatnije, neće.

Pored toga što bi, kao privredno društvo, bili izloženi ćudima tržišta Nacionalni parkovi kao ostali bi i bez mogućnosti da dobijaju pomoć od države. Evropskim propisima koji su u velikoj mjeri već uključeni u naše zakonodavstvo kroz Zakon o zaštiti konkurencije zabranjena je državna pomoć privrednim duštvima. Pa šta ako krepaju neki pelikani. Što se nijesu dovoljno slikali, pa da zarade za opstanak. Ko im je kriv što se nijesu “snašli” u tranziciji.

Pravnici bi takođe mogli da rastumače kako nije u redu da jedno preduzeće ima prednost da upravlja nacionalnim parkovima, a druga nemaju. Nije fer. Zašto ne bi tražili da se za upravljanje NP Lovćen, na primjer, raspiše tender, sve u skladu sa pravilima tržišta i konkurencije. Bemaks se, recimo, dosta dobro razumije u kamenje, za ostalo što ima po Lovćenu pribavili bi nekoliko stručnjaka. Ljepota.

Nejasnih stvari ima na sve strane. Šta ako DOO Nacionalni parkovi ne posluje dobro i ode u stečaj. Da li bi, dok se ne riješe stvari oko povjerilaca, stečajnih masa i ostalih čuda, dok, dakle parkovima ne upravlja niko, u Biogradskoj gori moglo da se masovno šega ili da se pobije to međeda što je preteklo. ,,Stečajni upravnik bi mogao da proda ili cijelo društvo ili djelove imovine, i to na način da ne traži najbolje ponude, nego se prodaja vrši i u nekoliko krugova, pa bi, na primjer, objekat u koji je država uložila 200.000,00 eura preko JP NPCG, mogao u stečaju biti prodat za 50.000,00 čime bi nastao direktan gubitak za državu. I ne samo to, objekat koji se nalazi na teritoriji nekog nacionalnog parka, postao bi privatna svojina”, piše u jednom od dokumenata predočenih Upravnom odboru u koja je Monitor imao uvid.

Stručnjaci upozoravaju i da bi, transformacijom u privredno društvo,

značajan dio linija finansiranja koje JPNPCG sada koristi postao nedostupan. Na primjer, postao bi im nemoguć pristup sredstavima iz većeg dijela fondova EU za čije projekte uglavnom mogu aplicirati neprofitne organizacije.

Ukratko, stručnjaci i zdrav razum govore da upravljanje nacionalnim parkovima treba da bude posao države, a ne stvar tržišta. Rješenje kakvo je kod nas zamišljeno ne postoji u svijetu.

Posebna je zanimljivost to što je neko zbog nečega malo potrčao oko ,,transformisanja” JPNPCG. Među firmama koje niko još ne tjera da se prilagode novim zakonima su Aerodromi, 13 jul Plantaže, CGES, Investiciono razvojni fond, Montenegro Airlines, Željeznički prevoz, HTP Ulcinjska rivijera, Luka Bar, Barska plovidba, Luka Kotor, EPCG.Imali smo kad da naučimo, zakoni ne važe sami od sebe, primjenjuju se onda kad vlast poželi.

Neke druge vlasti rade drugačije. Nedavno je u slovenačkom parlamentu izglasana promjena ustava kojom je gađanima zajamčeno pravo na pitku vodu kao javno dobro. Vode nijesu roba podložna tržištu.

,,Zaštita vode u Ustavu će onemogućiti eventualne pritiske za komercijalizaciju vodosnabdijevanja kojima bi zemlja mogla biti izložena od stranih država ili multinacionalnih kompanija. Naša je poruka da želimo da nam djeca i unuci žive u čistoj okolini i piju zdravu slovenačku vodu koja će ostati naša”, rekao je slovenački premijer Miro Cerar.

Zaštita interesa djece i unuka u Crnoj Gori se tumači kao djelatnost protiv investitota, samim tim antidržavna, skoro teroristička, aktivnost.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo