Povežite se sa nama

MONITORING

Trostruki šok

Objavljeno prije

na

sok_1

Strani mediji i analitičari često u novije vrijeme analiziraju eko­nomsku situaciju u Crnoj Gori i prognoziraju budućnost crnogorske privrede. 
Kombinat aluminijuma Podgorica ne može da plati svoje račune, poručio je njegov direktor Andrej Kuznjecov. ,,Mi govorimo o tri do četiri nedjelje prije nego što odlučimo da li ćemo da zatvorimo pogone,” izjavio je Kuznje cov za kanadski dnevnik na engleskom jeziku Glob end Meil

DERIPASKINI FINANSIJSKI PROBLEMI: 
Glavni kanadski dnev nik sa sjedištem u Torontu navodi takođe da je ruski oligarh Oleg De­ripaska preko ogranka svoje En plus Group Ltd. poručio Vladi Crne Gore da više ne može održavati KAP da radi sa gubicima, pa će vjerovatno morati da obustavi kompletnu proizvodnju ukoliko brzo ne dobije finansijsku podršku. 
Dnevnik, glasilo kanadskih poslov nih krugova, podsjetio je da KAP i sa njim povezane kompanije, uključujući Rudnik boksita koji takođe posjeduje Deripaska, predstavljaju najvažniju industriju u Crnoj Gori. U tekstu se navodi da je aluminijum činio nešto više od polovine crnogorskog izvo za tokom 2007. Proizvodnja i izvoz te robe uveliko utiču na poslovanje aerodroma, željeznice i oko 100 snabdjevača u Crnoj Gori. Otuda su muke KAP-a, po Globu, slikovit prikaz kako globalna kreditna kriza i recesija stvaraju “domino efekat” širom svijeta, škodeći i privredama koje su veoma udaljene od svjetskih finansijskih centara. Među njima je i privreda Crne Gore, koja je od 2006. rasla po prosječnoj godišnjoj stopi od osam odsto budući da su u njeno građevinarstvo, turizam i proizvodnju aluminijuma investirali poslovni ljudi iz Rusije, Zapadne Evrope i Kanade. 
,,Sadašnja ekonomska kriza nas je ostavila bez alternative. Morali smo da otvorimo razgovore sa Vladom o hitnom paketu pomoći kako bi održali KAP u životu,” izjavio je predstavnik En plus Peter Lidov.

PROCJENE MMF-A: 
Među narodni monetarni fond (MMF) je procijenio da će rast društvenog bruto proizvoda crnogorske privrede u 2009. iznositi svega dva odsto. 
Šef misije MMF Danijel Kanda je sredinom decembra ocijenio da će vladine mjere za smanivanje poreza i doprinosa od početka 2009. nastaviti da podstiču budžetski deficit. MMF očekuje ,,snažno smanjivanje tražnje pošto će umanjivanje priliva kredita i direktnih stranih investicija (FDI) značajno oboriti prihode”. 
Da će osnovni ekonomski izazov biti obezbjeđivanje budžetskih priho da, mišljenja je i Jan-Peter Olters, predstavnik Svjetske banke u Crnoj Gori. Olters je naveo da se planira da budžetski prihodi u 2009. iznose 1,61 milijardi eura, a oni se oslanjaju na porez od dodate vrijednosti (PDV) od robe iz uvoza. 
Olters je potvrdio i da će priliv di rektnih stranih investicija tokom ove godine značajno pasti u odnosu na 2007. i 2008. ,,Banke širom svijeta su zaustavile pozaj mice, uključujući tu i svojim podružnicama u Crnoj Gori, značajno smanjujući priliv kapi tala”, izjavio je Olters za Rojters
Tokom 2007. i do sredine 2008, u Crnu Goru su pristizale značajne količine ka pitala, a banke su u inostranstvu pozajmile sredstva u visini od 14 odsto bruto društve nog proizvoda, što je podstaklo rast kreditnih aktivnosti u privatnom sektoru od 180 odsto, kazao je Olters. FDI su u 2007. iznosile oko 40 odsto bruto društvenog proizvoda, od čega je polovina otpala na kupovinu nekretnina, izjavio je on. On procje njuje da će bez tog priliva kapitala i bez mogućnosti pozajmica, potražnja stranih proizvoda i usluga opasti, što će za rezultat imati niži deficit platnog bilansa u 2009. 
sok_3
KREDITNA KRIZA NEIZBJEŽNA: 
Možda je naupečatljiviji opis sadašnje privredne situacije u Crnoj Gori dala jedna od vodećih svjetskih agencija za kreditni rejting – Mudis
,,Crnogorska ekonomija je pogođe na trostrukim šokom”, kazao jeKenet Orčard, potpredsjedik i viši analitičar u Moody’s Sovereign Risk Group. 
,,Globalni kreditni krah je smanjio likvidnost u bankarskom sistemu, pad cijene aluminijuma prijeti likvidnosti najvećeg državnog izvoznika, a pre kid ekspanzije nekretnina u svijetu će dovesti do značajnog smanjenja stranih direktnih investicija”, kazao je Orčard.
Mudis vjeruje da će kombinacija nepovoljnih šokova vjerovatno imati značajan uticaj na ekono miju države i da će oslabiti finansijsku snagu do nivoa na kome će je biti teško ojačati srednjoročno. 
Mudis smatra da je u Crnoj Gori monetarna kriza sama po sebi nemoguća, pošto država koristi euro kao zvaničnu valutu. Me đutim, kreditna kriza ne može biti u potpunosti izbjegnuta. 
,,Za razliku od mnogih drugih država, crnogorska Centralna banka nije u mo gućnosti da u kriznim vre menima obezbijedi podršku likvidnosti bankarskog sistema zato što ne može da stvara eure”, objasnio je Orčard. “U tom kontekstu, Vlada Crne Gore nedavno je dala zajam drugoj po veličini banci u državi, koja se suočila sa ozbiljnim problemom likvidnosti”. 
Misli se na Prvu banku Crne Gore, familije Đukanović. 
Mudis se pozabavio i problemima KAP-a. ,,S obzirom na važnost fabrike za lokalnu ekonomiju, vlada će mož da biti primorana da renacionalizuje kompaniju ukoliko trenutni vlasnici odluče da zaustave proizvodnju. Takva intervencija bi neizbježno dovela do većeg duga javnog sektora i pogoršanja budžetskog bilansa”. sok_2
Kanadski Glob takođe upozo rava kako je ,,sve moguće ukoliko KAP bude stao”. 

ŠTA AKO KAP STANE: 
Nedavno je londonski nedjeljnik Ekonomistnapisao da bi ,,poslje dice mogle biti strašne”, mada se crnogorska privreda, kako je ugledni konzervativni časopis napisao, “još nije slupala.” 
,,Podgorica se proteklih godina ubrzano širi. Sta novi i kancelarije nikli su po obodi ma grada budući da su građevinari puni novca od prodaje vila i apartmana na obali Jadranskog mora Rusima, Britancima i ostalim investitorima. Ali za proteklih nekoli ko mjeseci broj stranih investitora na jadranskoj obali se smanjio, pa je i novac presušio. Radnici na mnogim gradilištima širom grada ostali su bez posla, a cijene ne kretnina su pale za 50 i više odsto,” naveo je Ekonomist. 
Prema ovom ča sopisu, ,,na obali je situacija isto toliko loša ili možda čak i gora. 
Ekonomist pri mjećuje da bi zatva ranje KAP-a zadalo težak politički uda rac vladi premijera Mila Ðukanovića. Ðukanović je, pre ma britanskom listu, ,,već pretrpio sra motu zbog drugog problema. Vlada je u decembru mo rala da spašava banku čiji su vlasnici njegov brat (sa najviše akcija), sestra i on’’.

Kao kod Kastra Zapadni mediji pišu o mogućnosti održavanja vanrednih parlmentarnih izbora u Crnoj Gori 29. marta. Primijećuju kako ankete pokazuju da Ðukanović trenutno uživa veliku podršku, ali više zbog haosa u kome se nalazi opozicija nego zbog njegove popularnosti. Njemački radio Dojče vele ne očekuje poraz Demokratske partije socijalista, koja je evropski partijski rekorder u pogledu opstajanja na vlasti na Starom kontinentu poslije pada Berlinskog zida 1989. Ukoliko bi bio računat i prethodnik DPS-a, Savez komunista, onda Đukanovićevoj stranci mogu da pozavide i braća Fidel i Raul Kastro na Kubi, koji su upravo obilježili 50 godina od pobjede revolucije na karibskom ostrvu, konstatuje Dojče vele. No, po Dojče veleu, galopirajuća kriza i urušavanje sistema zasnovanog na monopolima opasno prijeti Đukanovićevom rejtingu u Crnoj Gori, pa je realno očekivati da bi on poslije pobjede vladajuće koalicije na predstojećim izborima mogao da premijersku funkciju prepusti trenutnom potpredsjedniku Vlade i ministru finansija Igoru Lukšicu. On je možda najpogodnija ličnost u DPS za težak period ekonomske i finansijske krize koja će u Crnoj Gori potrajati najmanje tri godine, ocijenio je taj radio. 

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNOGORSKA CRKVA I DALJE STRANAC U SVOJOJ DRŽAVI: Policija zabranila i petu liturgiju 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zahvaljujući crnogorskoj vlasti, a to je dokazao i prošlonedjeljni događaj na Ivanovim Koritima, CPC je već tri decenije ni na nebu ni na zemllji

 

Budite sigurni doći će vrijeme kad će svi manastiri i crkve biti otvoreni za sve ljude i sve sveštenike.

Kada je prije pet godina ovo izgovorio poglavar Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo sigurno nije slutio da će i ovogodišnjeg 19. avgusta sveštenstvu CPC i vjernicima policija zabraniti  obavljanje vjerskog obreda u crkvi Svetog Preobraženja na Ivanovim Koritima.  I to po peti put. Neslavan rekord za Riplija.

Skup na Ivanovim Koritima zabranjen je i za Crnogorsku i za Srpsku crkvu, saopštila je Uprava policije.

“Odjeljenje bezbjednosti Cetinje je, jer su se stekli zakonski uslovi za to, zabranilo rješenjem okupljanje – vjerski obred i Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi  i Mitropoliji crnogorsko-primorskoj  Srpske pravoslavne crkve, na istom mjestu – u crkvi na Ivanovim koritima i istog dana – 19.08.2019. godine, iz razloga bezbjednosti. MCP je uložila tužbu Upravnom sudu na rješenje Odjeljenja bezbjednosti Cetinje. Upravni sud je cijenio navode tužbe i presudom je odbio tužbu MCP kao neosnovanu, navodeći da su navodi tužbe bez uticaja na donošenje drugačije sudske odluke”, saopšteno je iz policije.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 23. AVGUSTA

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

CRNOGORSKE POLITIČKE (NE)PRILIKE: Tu trava ne raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

DPS-ova većina je stabilna, izborima po opštinskim odborima i pripremama za Kongres već su blago ušli u izbornu kampanju, pokazaće i dobru volju da formiraju Odbor za sveobuhvatno polijetanje na Mars ako treba. I raditi svoje poslove kako su naučili

 

Dogodine u ovo doba biće raspisani parlamentarni izbori 2020. Kako trenutno stvari stoje, imaju dobre šanse da budu jednako slobodni i demokratski kao i svi prethodni. Nikoliko. Zato što vrijeme neumitno teče i zato što opozicija, iako to nije neumitno, nije u stanju ni oko čega da se dogovori. I, naravno, zato što će vlast i dalje raditi sve ono što oko izbora redovno radi. Jer je tako u mogućnosti.

Gotovo je nestvarno sa kolikom dozom kratkog pamćenja i isto takve pameti većina na političkoj sceni ovih dana razmatra predloge i priloge o načinu na koji će naredni izbori biti održani. Kao da je kolektivna demencija razorila i sjećanja i mentalne sposobnosti ljudi da, dok planiraju naredni, imaju u vidu prethodni korak. Da, recimo, ožive slike sa izbora 16. oktobra 2016. kako bi znali odakle kreću.

Višemjesečno otezanje DPS-a oko formiranja vlade izbornog povjerenja, uobičajeni mehanizmi sabiranja ‘sigurnih glasova’, kupovina, obećanja, zastrašivanja, i oni ljudi koji čuče oko biračkih mjesta i bilježe ko je došao, a ko nije…U vlasti je tada ispravno  procijenjeno – malo je. Na dan izbora desio se “državni udar”. Do dana današnjeg niko, pa ni Specijalni Milivoje Katnić nije objasnio: zašto informacija da je Crna Gora spašena od pokolja, kad je već ,fala taliku, spašena, nije mogla da bude objavljena – sjutra. Specijalni je ranije uz Pajinu pomoć sve raskrinkao, na vrijeme pohapsio koga je htio, osujetio je svaki mračni plan, mogli su crnogorski birači do sljedećeg jutra bez informacija o udaru. Da nije trebalo posijati strah.

Na dan izbora Agencija za elektronske komunikacije je zahtjevala od operatera da isključe komunikaciju putem aplikacija Viber i WhatsApp. Dvije godine i sedam mjeseci kasnije, Ustavni sud je ocijenio da nije po Ustavu da Agencija ima takva ovlaštenja.

Evoropski posmatrači rekli su da je sve bilo fer i demokratski. Državni udar i blokada inretnet aplikacija pomenuti su negdje pod tačkom ‘razno’. Nemaju oni istu vlast tri decenije pa dijelom ne razumiju, a dijelom ih je baš briga ako je glas Marice Perove zavisio od toga hoće li ili neće dobiti tuđu njegu i pomoć. I imaju pravo. To nije njihov, nego posao stanovnika Crne Gore i njihovih političkih predstavnika. Oni ovih dana, malo je reći, blistaju.

Prije nekoliko mjeseci predstavnici Demokratskog fronta i pokreta  “Odupri se – 97.000” za Monitor su kazali da dogovori oko uslova za naredne izbore imaju smisla samo ako budu postignuti godinu prije izbora. To se, očigledno, neće desiti.

Uoči ponoći 31. jula Skupština Crne Gore je glasovima 42 poslanika vladajuće koalicije usvojila izmjene odluke o Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornih i drugih zakona, prema kojima će izborne reforme morati da budu predložene do 15. novembra.

Deset mjeseci i koji dan prije izbora, dakle izborne reforme treba da budu predložene. A onda treba da budu sprovedene. Uzmimo, na primjer, odluku o imenovanju novog Savjeta RTCG. Medijske zakone i zakon o javnom servisu, mora da usvoji parlament. Pa dok to stigne na dnevni red, pa dok se objavi u Službenom listu, pa dok se, ukoliko takva procedura bude propisana, a moraće, raspiše konkurs, pa dok se Savjet konstituiše, pa, eventualno uvidi da nešto nije u redu sa uređivačkom politikom, dok odluči o direktorima, urednicima… eto, prođe zima, a i proljeće može biti na izmaku.

Doduše, šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav je optimista. Na pitanje Vijesti da li ima vremena da se spreme fer izbori, kazao je kako je “dobra praksa da zakonska rješenja budu spremna šest mjeseci prije izbora”. U tom smislu, kaže, ima dovoljno vremena: “U avgustu su odmori, u septembru će trebati malo vremena da se počne sa svim. Sve partije u Odboru moraju puno da rade, nije sve u jakim izjavama, već treba naći kompromise. Kako se kretati naprijed, kako garantovati da izbore svi poštuju. Vremena ima ako ima političke volje kod svih činilaca”.

Sve ispravno – osiim što političke volje nema.

DPS glumata da hoće da mijenja uslove za izbore, zato što zna da svi i spolja i izvana znaju da nema uslova za slobodno izražavanje volje građana. Savršeno su izvježbani da se prave kao dobri, posebno u situaciji kad nijesu ni pod kakvim direktnim pritiskom. Njihova većina je stabilna, izborima po opštinskim odborima i pripremama za Kongres već su blago ušli u izbornu kampanju, pokazaće i dobru volju da formiraju Odbor za sveobuhvatno polijetanje na Mars ako treba. I raditi svoje poslove kako su naučili.

Na drugoj strani su je politička volja predstavnika opoziciono orjenitisanog naroda. Nestvarna je. Nikad oko saradnje u opoziciji nijesu cvjetale ni bijele rade, a kamoli ruže, ali sad gdje prođu ni trava ne niče. Da su saopštenja meci, niko ne bi pretekao, posebno u Demokratskom frontu i kod Demokrata.

Tekuća bitka počela je kad se u Skupštini, ono što su Demokrate usaglasile sa DPS-om, pojavilo u formi amandmana koje je predložio poslanik vladajuće partije. Front je optužio Demokrate da su se iza leđa ostalih dogovarali sa vladajućom partijom. Demokrate su odgovorile da su zapravo uspjeli da osujete plan DF-a da sa DPS-om u Odboru usvoji gora rješenja od njihovih.

“Dogovor DPS-a i Demokrata izazvao je prezir i ogorčenje u crnogorskoj javnosti, posebno opozicionoj koja je ocijenila da je potez Alekse Bečića veća prodaja opozicije nego ona u režiji Darka Pajovića“, objašnjava Demokratski front.

Demokrate tvrde da je DF prihvatio i bezuslovno ušao u odbor sa DPS-om i da nije bilo njihove doslednosti i upornosti i insistiranja na primjeni Briselskog plana, DPS i DF bi zadržali suštinski iste izborne uslove, uz sitne kozmetičke prepravke. “To je očito bilo rezultat tajnog dogovora kako bi se osigurao status vječite opozicije i vječite vlasti.“

Optužbe da su oni drugi izdajnici nižu se i dalje.

Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav pohvalio je odluke donesene posljednjeg dana skupštinskog zasjedanja, uz očekivanje da će se Demokratska Crna Gora i Građanski pokret URA pridružiti u radu Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornih i drugih zakona, nakon što je prihvaćeno da se u potpunosti implementira njihov plan reformi. Kazao je da je Odlukama u parlamentu otvoren put za sve strane da učestvuju u radu Odbora za izbornu reformu i drugu legislativu tako da izbori 2020. budu pripremljeni što je moguće bolje. “Za Evopsku uniju posebno je važno da rezultate tih izbora niko ne ospori”, ocijenio je.

Desilo se čak i to čudo da će se uvaženi predstavnici naroda, mimo svakog običaja i pravila o avgustovskom kolektivnom odmaranju od teškog državničkog rada, sastati već 23. avgusta. Treba da za članove Odbora za reformu izbornog zakonodavstva imenuju kandidate Demokrata Moma Koprivicu i Danila Šaranovića koji 31. jula nijesu izabrani u to tijelo, jer Adminitrativni odbor nije uspio da završi raspravu do ponoći, kada je moralo da se završi proljećnje zasijedanje.

Avaj. Demokratska Crna Gora, kaže, neće učestvovati u radu Odbora za reformu izbornih zakona bez opozicije. Demokratski front neće učestvovati u radu Odbora. Trenutno se, dakle, ne zna ko pije ni ko plaća.

Poslanik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović u međuvremenu je primijetio da bez tri predstavnika DF i jednog SDP u Odboru nema većine za odlučivanje. “Ako su Demokrate uradile sve da se implementira njihov plan, valjda i DF, SDP i naš posebni klub poslanika, što je 26 opozicionih predstavnika u Skupštini mora uraditi nešto da se prihvati još samo jedan uslov – tehnička vlada odmah nakon što bi Odbor završio svoj rad. To smo dužni građanima kada već od nas zavisi uspješan rad Odbora, odnosno, kada ga bez nas ne može biti”, saopštio je Danilović.

Predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović je ocijenio da ni najidealnije rješenje ne znači ništa, ako se ne obezbijedi puno učešće i konsenzus oko njegove implementacije. “Stoga ili smo u odboru svi ili tražimo bolje rješenje.”

Stvari se mijenjaju iz sata u sat, šta će na kraju od Odbora ispasti niko ne zna.

Uzgred, zanimljivo je da se SDP pravi mrtav. Na raspravu o Odboru u parlamentu nijesu došli, hoće li ili neće učestvovati u njegovom radu nijesu javili. Stvar je u tome što brojke pokazuju da od te partije razne stvari zavise. Osim odlučivanja u Odboru o kojem govori Danilović, bez glasova SDP-a nije moguće mijenjati izborne zakone. Ukoliko bi, recimo, Demokrate izmjene izbornih zakona usaglasile sa DPS-om, za knap dvotrećinsku većinu falio bi im SDP.

Računica je ovakva: za izmjenu izbornih zakona potrebna je dvotrećinska većina. To su 54 glasa. Na izborima 2016. DPS je osvojio 36 mandata, Albanska koalicija i HGI po jedan, Bošnjačka stranka i Socijaldemokrate po dva. Ukupno – 42. Demokrate imaju osam mandata, sa liste “koalicije “Ključ” izabrano je devet poslanika, Demokratski front je dobio 18 mjesta, SDP – četiri.

Pokret “97.000 Odupri se” organizovao je sastanak sa opozicijom koji je završen bez zaključaka jer nijesu prisustvovali svi potpisnici Sporazuma za budućnost. Na sastanku nije bilo partijskih lidera, a iz DF-a i SDP-a niko nije došao.

Lider pokreta “Odupri se 97.000” Džemal Perović najavio je nove proteste. “Na jesen, garantujem da će biti mnogo masovniji nego što su bili na proljeće jer je čitav ovaj period pokazao da vlast priznaje samo građane na ulici inače ih vidi kao robove”, kazao je Perović i naglasio da  ova vlast neće popustiti i neće ispuniti ni jednu tačku iz sporazuma ako ne budu ispunjena dva elementa – jedinstvo opozicije i građani na ulici. On, kako kaže, vjeruje u proteste koji će prisiliti opoziciju da bude jedinstvena.

Slika je, dakle, sumorna. Ljudi u ovoj zemlji sa ulice moraju da proizvedu pritisak na vlast. Sa istog mjesta, dodatno, treba i da tjeraju opoziciju da se uljudi. Težak je to posao.

 

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

ILEGALNI PUTEVI CIGARETA PREKO CRNE GORE: Šverc ispod dima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Policija se redovno hvali uspješnim pretresima i krivičnim prijavama protiv švercera duvana. To bi lijepo zvučalo kad se ne bi znalo da se svake godine  iz Luke Bar prošvercuje šest stotina kontejnera cigareta i da je Crna Gora lider regiona u švercu

 

 

Uprava policije je ove sedmice  ponosno saopštila: „Pljevljima pretresom kuće i pomoćnih objekata koje koristi G.P. pronađeno je 7.830 paklica cigareta bez akciznih markica, vrijednosti 11.700 eura, za koje se sumnja da su bile namijenjene nedozvoljenoj trgovini“.

Zatim su sumirali rezultate za prvih šest mjeseci ove godine, i konstatovali kako su sprovodeći aktivnosti u borbi protiv nedozvoljene trgovine cigaretama i krijumčarenja cigareta, nadležnim tužiocima podnijeli krivične prijave protiv 42 osobe i zaplijenili skoro 25.000 šteka cigareta vrijednosti oko 400.000 eura.

To bi lijepo zvučalo kada se ne bi znalo da se svake godine iz Luke Bar prošvercuje šest stotina kontejnera cigareta i da je Crna Gora lider u u regionu kada se radi o tom poslu.

Prema zvaničnim podatacima Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, Crna Gora je u središtu šverca duvana  koji je glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu  gdje se prave i lažne marke cigareta proizvode i zatim krijumčare preko Luke Bar u različite zemlje EU, na Bliski istok i u Afriku.

Ovaj izvještaj Globalne inicijative tretira žarišta organizovanog kriminala u  Albaniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini,  Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. U njemu se navodi da se crnogorske cigarete  švercuju širom regiona. Nelegalno se proizvode i u Bosni i Hercegovini, Srbiji, i posebno Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje.

Kosovo je  regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u centralnu Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz porozni prelaz ka Crnoj Gori, navodi se u tekstu organizacije čije je sjedište u Ženevi.

Naglašava se da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta. Inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz grada pod Rumijom.

Tokom prošle godine bilo je zaplijenjeno više od 43 miliona cigareta koje su ušle u Luku Bar. Teško je, kako kažu, iznijeti procjenu količine falsifikovanih cigareta, navodno proizvedenih u fabrikama u Podgorici i Mojkovcu, koje se otpremaju iz Bara.

Izvor blizak službenicima Luke  rekao je da je izvoz cigareta toliko veliki i povezan sa uticajnim ljudima, da u Luci navodno postoje skladišta koja su isključivo namijenjena za čuvanje švercovanih cigareta, dok se privatne kompanje bave punjenjem i pražnjenjem kontejnera.

Navodno je posao toliko razrađen da ga je moguće ostvariti jedino u dosluhu sa Lukom i carinskim službenicima i policijom, stoji u izvještaju Globalne inicijative.

U tom dokumentu piše da su, navodno, klanovi „Mojkovac“ i „Grand“  najveće grupe umiješane u šverc cigareta iz Bara. „I pretpostavlja se da ostvaruju bliske kontakte sa važnim ličnostima u Vladi i bezbjednosnim službama“ – piše u izvještaju GI koji su prenijeli mediji.

Cigarete koje se utovaruju u Baru odlaze uglavnom u Libiju, Egipat, Liban i na Kipar.

Prema podacima iz istrage koju je provela Evropska služba za suzbijanje prevara, brodovi stižu prazni na predviđena odredišta, dok cigarete najvjerovatnije završe preusmjerene na crnom tržištu EU.

Cigarete bivaju ili ilegalno istovarene na teritoriji EU ili se prebacuju na druge brodove na otvorenom moru, van domašaja carina ili obalskih patrola, odakle se švercuju nazad u EU.

Od početka 2015. presretnuto je osam brodova sa važnim teretom cigareta natovarenih u Baru zbog krijumčarenja u Grčku i Španiju. Na šest brodova pronađene su cigarete čije je odredište bila Libija, jedan je plovio ka Kipru a jedan ka Libanu. Sveukupno, konfiskovano je gotovo 350 miliona cigareta koje su prevozili ti brodovi, što iznosi skoro 70 miliona eura, kada se uračunaju carinjenje, taksa i porez na dodatu vrijednost.

Monitor je ranije pisao o kakvim međunarodnim razmjerama šverca se radi, kao i da o tome najbolje svjedoči dokumentarni film koji je snimila britanska obavještajna služba MI 6.

U tom filmu se govori o najvećim ilegalnim fabrikama duvana u Bugarskoj, Rumuniji, Ukrajini, Moldaviji, Rusiji. U tim fabrikama kontejner cigareta šverceri nabavljaju po cijeni od svega dvjesta hiljada eura, dok na tržištu Velike Britanije dostiže cijenu od dva miliona.

Naš nedjeljnik je u serijalu tekstova o prekograničnom švercu došao do saznanja da promet ilegalnih cigareta kroz Crnu Goru nikada nije prestao. Naravno, ne u onom obimu kao devedesetih godina, kada je to bio najjači mafijaški posao na Balkanu.

Još je  neispričana priča ko je sve bio u toj velikoj balkanskoj mreži, koliko spletki, intriga, ubistava i krvi je bilo. Crna Gora je nezaobilazni dio te priče. Prema procjenama njemačkih istražitelja, najveći šverc duvana preko Crne Gore odvijao se od 1993. do 2001. godine. Za to vrijeme u Crnu Goru je, prema našem dobro obaviještenom izvoru,  ušlo deset hiljada šlepera sa cigarama, koje su kasnije iz naše države nastavljale put prema zemljama Evropske unije. Ne računajući šverc cigareta avionskim putem, preko aerodroma u Podgorici.

Naš izvor iz policije tvrdi da je posao šverca cigareta preko Crne Gore, bio najveći posao koji je italijanska mafija odradila u posljednjih trideset godina. Kako objašnja, ako bi razlika u nabavnoj  i prodajnoj cijeni jedne kutije marlbora bila samo dva dolara, organizatori šverca su samo na jednom kamionu, zarađivali milion i po dolara.

Razlika je bila mnogo veća. Marlboro je, na primjer,  u Velikoj Britaniji prodavan za šest eura i osamdeset centi, dok mu je nabavna cijena kod švercera bila svega pedeset centi. Naš obaviješteni izvor kaže da je preko Crne Gore prometovano cigareta u vrijednosti od oko jedanaest milijardi eura, od čega je tri milijarde pripalo italijanskoj mafiji.

Ovaj izvor je vrlo detaljno opisao kako je novac stečen od prodaje cigatreta iznošen diplomatskom poštom iz Crne Gore na Kipar i u Grčku, i kako se preko Engleske i Beliza prao i vraćao u Crnu Goru.

Prema poslednjim informacijama iz sjedišta Evropske unije u Briselu, Crna Gora u tome i dalje prednjači. Uprava policije je na nedavnoj konferenciji, pritisnuta međunarodnim istragama i činjenicama, kao i imperativom da se ispunjavaju zahtjevi iz pregovaračkih poglavlja 23 i 24, saopštila da šverc cigareta i dalje predstavlja veliki problem u Crnoj Gori.

Na  novinarsko pitanje da li je država Crna Gora umiješana u taj šverc, odgovorili su da nemaju takva saznanja. Tih saznaja nije bilo ni kada su o švercu cigareta progovorili rožajski policajci, koje su zbog toga otpustili sa posla, pa su, pod međunarodnim pritiskom, poslije morali sve da ih vrate na posao.

Naša država nije izuzetak. Naš izvor tvrdi da većina balkanskih država svoje budžete u dobroj mjeri puni na taj način što učestvuje u organizovanju šverca cigareta i švercerskih puteva raznih drugih roba. To  ukazuje na dubinu sprege kriminalnih organizacija i vladajućih struktura u državama na Balkanu.

                                                                                                          Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo