Povežite se sa nama

MONITORING

Trostruki šok

Objavljeno prije

na

Strani mediji i analitičari često u novije vrijeme analiziraju eko­nomsku situaciju u Crnoj Gori i prognoziraju budućnost crnogorske privrede. 
Kombinat aluminijuma Podgorica ne može da plati svoje račune, poručio je njegov direktor Andrej Kuznjecov. ,,Mi govorimo o tri do četiri nedjelje prije nego što odlučimo da li ćemo da zatvorimo pogone,” izjavio je Kuznje cov za kanadski dnevnik na engleskom jeziku Glob end Meil

DERIPASKINI FINANSIJSKI PROBLEMI: 
Glavni kanadski dnev nik sa sjedištem u Torontu navodi takođe da je ruski oligarh Oleg De­ripaska preko ogranka svoje En plus Group Ltd. poručio Vladi Crne Gore da više ne može održavati KAP da radi sa gubicima, pa će vjerovatno morati da obustavi kompletnu proizvodnju ukoliko brzo ne dobije finansijsku podršku. 
Dnevnik, glasilo kanadskih poslov nih krugova, podsjetio je da KAP i sa njim povezane kompanije, uključujući Rudnik boksita koji takođe posjeduje Deripaska, predstavljaju najvažniju industriju u Crnoj Gori. U tekstu se navodi da je aluminijum činio nešto više od polovine crnogorskog izvo za tokom 2007. Proizvodnja i izvoz te robe uveliko utiču na poslovanje aerodroma, željeznice i oko 100 snabdjevača u Crnoj Gori. Otuda su muke KAP-a, po Globu, slikovit prikaz kako globalna kreditna kriza i recesija stvaraju “domino efekat” širom svijeta, škodeći i privredama koje su veoma udaljene od svjetskih finansijskih centara. Među njima je i privreda Crne Gore, koja je od 2006. rasla po prosječnoj godišnjoj stopi od osam odsto budući da su u njeno građevinarstvo, turizam i proizvodnju aluminijuma investirali poslovni ljudi iz Rusije, Zapadne Evrope i Kanade. 
,,Sadašnja ekonomska kriza nas je ostavila bez alternative. Morali smo da otvorimo razgovore sa Vladom o hitnom paketu pomoći kako bi održali KAP u životu,” izjavio je predstavnik En plus Peter Lidov.

PROCJENE MMF-A: 
Među narodni monetarni fond (MMF) je procijenio da će rast društvenog bruto proizvoda crnogorske privrede u 2009. iznositi svega dva odsto. 
Šef misije MMF Danijel Kanda je sredinom decembra ocijenio da će vladine mjere za smanivanje poreza i doprinosa od početka 2009. nastaviti da podstiču budžetski deficit. MMF očekuje ,,snažno smanjivanje tražnje pošto će umanjivanje priliva kredita i direktnih stranih investicija (FDI) značajno oboriti prihode”. 
Da će osnovni ekonomski izazov biti obezbjeđivanje budžetskih priho da, mišljenja je i Jan-Peter Olters, predstavnik Svjetske banke u Crnoj Gori. Olters je naveo da se planira da budžetski prihodi u 2009. iznose 1,61 milijardi eura, a oni se oslanjaju na porez od dodate vrijednosti (PDV) od robe iz uvoza. 
Olters je potvrdio i da će priliv di rektnih stranih investicija tokom ove godine značajno pasti u odnosu na 2007. i 2008. ,,Banke širom svijeta su zaustavile pozaj mice, uključujući tu i svojim podružnicama u Crnoj Gori, značajno smanjujući priliv kapi tala”, izjavio je Olters za Rojters
Tokom 2007. i do sredine 2008, u Crnu Goru su pristizale značajne količine ka pitala, a banke su u inostranstvu pozajmile sredstva u visini od 14 odsto bruto društve nog proizvoda, što je podstaklo rast kreditnih aktivnosti u privatnom sektoru od 180 odsto, kazao je Olters. FDI su u 2007. iznosile oko 40 odsto bruto društvenog proizvoda, od čega je polovina otpala na kupovinu nekretnina, izjavio je on. On procje njuje da će bez tog priliva kapitala i bez mogućnosti pozajmica, potražnja stranih proizvoda i usluga opasti, što će za rezultat imati niži deficit platnog bilansa u 2009. 
sok_3
KREDITNA KRIZA NEIZBJEŽNA: 
Možda je naupečatljiviji opis sadašnje privredne situacije u Crnoj Gori dala jedna od vodećih svjetskih agencija za kreditni rejting – Mudis
,,Crnogorska ekonomija je pogođe na trostrukim šokom”, kazao jeKenet Orčard, potpredsjedik i viši analitičar u Moody’s Sovereign Risk Group. 
,,Globalni kreditni krah je smanjio likvidnost u bankarskom sistemu, pad cijene aluminijuma prijeti likvidnosti najvećeg državnog izvoznika, a pre kid ekspanzije nekretnina u svijetu će dovesti do značajnog smanjenja stranih direktnih investicija”, kazao je Orčard.
Mudis vjeruje da će kombinacija nepovoljnih šokova vjerovatno imati značajan uticaj na ekono miju države i da će oslabiti finansijsku snagu do nivoa na kome će je biti teško ojačati srednjoročno. 
Mudis smatra da je u Crnoj Gori monetarna kriza sama po sebi nemoguća, pošto država koristi euro kao zvaničnu valutu. Me đutim, kreditna kriza ne može biti u potpunosti izbjegnuta. 
,,Za razliku od mnogih drugih država, crnogorska Centralna banka nije u mo gućnosti da u kriznim vre menima obezbijedi podršku likvidnosti bankarskog sistema zato što ne može da stvara eure”, objasnio je Orčard. “U tom kontekstu, Vlada Crne Gore nedavno je dala zajam drugoj po veličini banci u državi, koja se suočila sa ozbiljnim problemom likvidnosti”. 
Misli se na Prvu banku Crne Gore, familije Đukanović. 
Mudis se pozabavio i problemima KAP-a. ,,S obzirom na važnost fabrike za lokalnu ekonomiju, vlada će mož da biti primorana da renacionalizuje kompaniju ukoliko trenutni vlasnici odluče da zaustave proizvodnju. Takva intervencija bi neizbježno dovela do većeg duga javnog sektora i pogoršanja budžetskog bilansa”. sok_2
Kanadski Glob takođe upozo rava kako je ,,sve moguće ukoliko KAP bude stao”. 

ŠTA AKO KAP STANE: 
Nedavno je londonski nedjeljnik Ekonomistnapisao da bi ,,poslje dice mogle biti strašne”, mada se crnogorska privreda, kako je ugledni konzervativni časopis napisao, “još nije slupala.” 
,,Podgorica se proteklih godina ubrzano širi. Sta novi i kancelarije nikli su po obodi ma grada budući da su građevinari puni novca od prodaje vila i apartmana na obali Jadranskog mora Rusima, Britancima i ostalim investitorima. Ali za proteklih nekoli ko mjeseci broj stranih investitora na jadranskoj obali se smanjio, pa je i novac presušio. Radnici na mnogim gradilištima širom grada ostali su bez posla, a cijene ne kretnina su pale za 50 i više odsto,” naveo je Ekonomist. 
Prema ovom ča sopisu, ,,na obali je situacija isto toliko loša ili možda čak i gora. 
Ekonomist pri mjećuje da bi zatva ranje KAP-a zadalo težak politički uda rac vladi premijera Mila Ðukanovića. Ðukanović je, pre ma britanskom listu, ,,već pretrpio sra motu zbog drugog problema. Vlada je u decembru mo rala da spašava banku čiji su vlasnici njegov brat (sa najviše akcija), sestra i on’’.

Kao kod Kastra Zapadni mediji pišu o mogućnosti održavanja vanrednih parlmentarnih izbora u Crnoj Gori 29. marta. Primijećuju kako ankete pokazuju da Ðukanović trenutno uživa veliku podršku, ali više zbog haosa u kome se nalazi opozicija nego zbog njegove popularnosti. Njemački radio Dojče vele ne očekuje poraz Demokratske partije socijalista, koja je evropski partijski rekorder u pogledu opstajanja na vlasti na Starom kontinentu poslije pada Berlinskog zida 1989. Ukoliko bi bio računat i prethodnik DPS-a, Savez komunista, onda Đukanovićevoj stranci mogu da pozavide i braća Fidel i Raul Kastro na Kubi, koji su upravo obilježili 50 godina od pobjede revolucije na karibskom ostrvu, konstatuje Dojče vele. No, po Dojče veleu, galopirajuća kriza i urušavanje sistema zasnovanog na monopolima opasno prijeti Đukanovićevom rejtingu u Crnoj Gori, pa je realno očekivati da bi on poslije pobjede vladajuće koalicije na predstojećim izborima mogao da premijersku funkciju prepusti trenutnom potpredsjedniku Vlade i ministru finansija Igoru Lukšicu. On je možda najpogodnija ličnost u DPS za težak period ekonomske i finansijske krize koja će u Crnoj Gori potrajati najmanje tri godine, ocijenio je taj radio. 

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRAĐA ŠLJUNKA: Građevinska mafija i dalje jača od države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije godine od zabrane eksploatacije, građevinska mafija se dodatno obogatila, uništila rijeke, a ovog ljeta mještane i turiste zbog krađe šljunka iz Morače očekuju restirkcije vode na Primorju. Državne institucije su nesložne, korumpirane i nemoćne, pa se prijeti vojskom

 

Snimak bagera koji nesmetano kradu i odnose šljunak iz razorene Morače, prikazao je u utorak na TV Vijestima novinar i aktivista Vuk Vujisić. Iz Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka i Ministarstva ekologije dobili smo odgovore da oni pokušavaju da to zaustave ali da im loše ide, da je sve to naslijeđen problem iz doba DPS-a, te da građani prijave svaku ovakvu aktivnost…

Od decembra 2020. godine svaki oblik eksploatacije šljunka je zabranjen jer je ugroženo snabdijevanje Regionalnog vodovoda Bolje sestre. No i pored rješenja inspekcija o zabrani eksploatacije šljunka i naredbi o uklanjanju nelegalnih objekata sa državne imovine, građevinske kompanije su nastavile da kradu, a država da žmuri.

Kao rezultat, mamo još uništeniju Moraču, Cijevnu, Taru, Lim i ostale napadnute rijeke, uz dodatne milione koji su se slili na račune građevinskih firmi. Posljedice nerada institucija osjetiće u vidu restrikcija vode ovog ljeta mještani i turisti šest primorskih opština koje se snadbijevaju iz vodovoda Bolje sestre, najavili su iz Regionalnog vodovoda za crnogorsko primorje. Sa nekadašnjih 2.600 litara u sekundi izdašnost izvorišta je tokom posljednjih ljetnih sezona padala na 265 l/s, a ovog ljeta će se dodatno smanjiti.

Regionalni vodovod je građane koštao preko 100 miliona eura, a prema ranijoj računici Centra za zaštitu i proučavanje ptica, pored uništene rijeke i ekosistema, krađom šljunka samo iz Morače izvučeno je 138 miliona eura. Bivši ministar Aleksandar Stijović je kazao da je ta procjena niska, te da je šteta daleko veća. Premijer Dritan Abazović je ove nedjelje izjavio da je biznis u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka u posljednjih 10 do 15 godina bio vrijedan „blizu milijardu eura“.

Ogromne pare koje je građevinska mafija zaradila uništavanjem i krađom zajedničkog resursa donijele su joj i enormnu moć. Nakon što su nove vlasti u decembru 2020. godine zabranile  eksploataciju  šljunka, postalo je jasno da bageri koji izvlače milione iz rijeka neće stati sami od sebe. Godinu kasnije, tadašnji ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović javno je progovorio o zvjerskom uništavanju rijeka. Javašluku poluga sistema čudio se i  tadašnji premijer Zdravko Krivokapić koji je ocijenio da policija ne radi svoj posao i da sa reagovanjem kasne po dva sata, namjerno, da bi kamioni prošli: „Zašto se neko od nekoga plaši? Plašite se od lopova? Kada je to bilo u Crnoj Gori?”. Tadašnji potpredsjednik Vlade  Dritan Abazović je izjavio da je „Vlada odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO ISPITUJE NAVODNU KORUPCIJU U SUDSKOM SAVJETU: Penzije ili suspenzije?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je odluka o penzionisanju sutkinje Svetlane Vujanović poništena kao nezakonita, što je razljutilo resornog ministra, Sudski savjet je penzionisao jednu od donosilaca te odluke sudiju Hasniju Simonović. Ona je odgovorila tvrdnjama o mogućoj korupciji i zloupotrebama među članovima Savjeta

 

Sutkinja Vrhovnog suda Svetlana Vujanović prisilno je penzionisana u avgustu prethodne godine. Tada je odlukom Sudskog savjeta u penziju ispraćeno 23 crnogorskih sudija. Tužilački savjet je, prije gotovo godinu, na isti način smijenio glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića sa još deset njegovih kolega.

I Sudski i Tužilački savjet pozvali su se na Zakon o penzijskom osiguranju, koji propisuje sa koliko godina starosti i radnog staža funkcioner te grane vlasti može u penziju, i na zakone o sudu i tužilaštvima koji propisuje da ovim službenicima prestaje funkcija čim ispune uslove u penziju. Nova vlast je iskoristila ovaj mehanizam kako bi se obračunala sa dijelom tužilaca i sudija bliskih bivšem režimu, odnosno za dovođenje „svježe krvi“.

Međutim, odluke ovih tijela čekaju izjašnjenje Ustavnog suda, s obzirom na to da dio javnosti smatra da je riječ o diskriminatornom odnosu i pogrešnom tumačenju zakona o penzijskom osiguranju. Nezadovoljne sudije i tužioci u svoju odbranu kažu da je riječ o odredbama zakona koje propisuju beneficirani radni staž u pravosuđu, koji funkcioner tog resora mogu koristiti samo ukoliko to oni žele. Drugi sporni dio odluka je što žene, prema ovom tumačenju, u penziju idu sa navršenih 64 godine, kako kaže zakon, dok muškarci mogu da rade dvije godine duže. Ovo je, smatraju, diskriminatoran odnos prema ženama.

Zbog toga je Upravni, a potom i Vrhovni sud, presudio u korist Svetlane Vujanović, supruge bivšeg predsjendika Crne Gore Filipa Vujanovića, i naložio Sudskom savjetu da je vrati u Vrhovni sud. ,,Konačno sam uspjela u sporu i dokazala da je Sudski savjet donio nezakonite odluke kojima je meni i koleginicama oduzeo sudijske funkcije. Svi navodi moje tužbe prepisani su u presudi. Nažalost, Sudski savjet i neodgovorne sudije meni i mojim koleginicama oduzeli su 18 mjeseci prava na rad i obavljanje sudijske funkcije, ali naša pravna borba nije bila uzaludna”, kazala je Vujanović.

Ova odluka je otvorila Pandorinu kutiju u pravosudnom sektoru, zbog koje je u cijeli slučaj uvedeno i državno tužilaštvo.

Nakon što je Vijeće drugostepenog organa, Vrhovnog suda, potvrdilo odluku Upravnog suda da je Vujanović protivzakonito penzionisana, oglasio se ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač. On je obje presude nazvao „skandaloznim“, dok je optužio sutkinju Hasniju Simonović, članicu Vijeća koje je vratilo penzionisanu Vujanović u Vrhovni sud, za konflikt interesa.

,,Vrhovni sud Crne Gore je 14. decembra 2022. godine donio presudu odlučujući o zahtjevu za ispitivanje sudske odluke – presude Upravnog suda Crne Gore. U tom Vijeću, u svojstu sudije izvjestioca, odlučivala je i sutkinja Hasnija Simonović koja je direktno bila zainteresovana za donošenje ovakve presude jer po postojećem zakonu ona stiče uslove za prestanak sudijske funkcije u januaru 2023. godine. Po svim standardima a naročito poštujući načelo nepristrasnosti u radu sudija, sutkinja Simonović nije smjela da bude sudija izvjestilac u konkretnom slučaju, niti da u njemu odlučuje”, naveo je ministar Kovač.

Odlazećem ministru je veliki broj crnogorskih pravnika i relevantnih pravnih organizacija zamjerio na direktnom miješanju u rad pravosuđa. Kovač je, ispred Ministarstva pravde, takođe i član Sudskog savjeta. Ovakve izjave zamjerila mu je i predsjednica Udruženja sudija i bivša sutkinja Vrhovnog suda Hasnija Simonović. Nju je Sudski savjet, na prvoj narednoj sjednici, takođe poslao u penziju. Kovač je bio izuzet iz glasanja.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆEVA PUTOVANJA: Moj je život Švicarska

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanovićevi luksuzni odmori i još skuplji satovi, poslovni u zemlji i inostranstvu, neobjašnjiva su misterija za javnost u Crnoj Gori. I dalje. Od zvaničnih primanja koje prijavljuje u imovinskom kartonu, Đukanović taj luksuz sebi ne bi mogao da priušti

 

 

Predsjednik Crne Gore i DPS-a Milo Đukanović je sa suprugom Lidijom i obezbjeđenjem novogodišnje praznike, od 30. decembra do 7. januara, proveo u  luksuznom hotelu Grand Hotel des Bains Kempinski u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric.

Cijena prava sitnica. Na sajtu hotela navodi se da se za datume u kojima je boravio Đukanović, najjeftiniji smještaj mogao naći za oko 1.800 eura za noć u sobi od 25 kvadrata, dok apartmani počinju od 2.500 eura za noć do preko 13 hiljada eura za predsjednički apartman. Hotel nudi i ,,rezidencije” koje počinju od 5.000 eura za noć, a najskuplja opcija košta 20.000 eura.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) su saopštili da su troškovi po osnovu službenog putovanja njihova dva službenika, koji obezbjeđuju Đukanovića, iznosili preko 11 hiljada eura. Troškove obezbjeđenja štićenih ličnosti snosi država. ,,Od ukupnog iznosa, iznos od 8.931,42 eura se odnosi na hotelski smještaj, a troškovi za dnevnice su iznosili 2,209,20 eura”, navodi se u odgovorima MUP-a na pitanja Vijesti.

Portal A-plus je prvi objavio da je Đukanović bio u Sent Moricu i tada su naveli i da se vratio iznajmljenim privatnim avionom. A o tome da je na odmor otišao Vladinim avionom prvi je pisao Portal Press koji je objavio informaciju o letu u Bergamo, a tom portalu bliska NVO Lupa poslala je Specijalnom državnom tužilaštvu obavještenje ,,koje se može smatrati krivičnom prijavom” o ,,mogućem krivičnom djelu” u vezi sa letom Đukanovića.

Đukanovićevi luksuzni odmori i još skuplji satovi, poslovni u zemlji i inostranstvu, neobjašnjiva su misterija za javnost u Crnoj Gori. Od zvaničnih primanja koje prijavljuje u imovinskom kartonu, Đukanović taj luksuz sebi ne bi mogao da priušti. Njegova predsjednička plata iznosi oko 2.200 eura mjesečno, dok njegova supruga prima oko 900 eura.

Korišćenje državnih resursa se ne računa. Tako se Đukanović u Istanbulu 30. decembra sastao sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom. Istog dana, popodne, avion Vlade Crne Gore je poletio iz Istanbula, ali nije sletio u Podgoricu, već je oko 20.30 sletio u Bergamo, a nakon pola sata se uputio ka Podgorici gdje je sletio nešto poslije 22 časa.

Iz Vlade Crne Gore je Vijestima rečeno da Đukanović jeste tražio da avion leti rutom Podgorica-Istanbul-Bergamo-Podgorica i da je u zahtjevu navedeno da je tome razlog diplomatski susret. Kabinet predsjednika nije obavijestio javnost o tome sa kojim diplomatom ili stranim zvaničnikom se to Đukanović navodno sreo u Bergamu ili bilo gdje u Italiji, a kamoli Švajcarskoj.

Poznato je da Đukanović voli da uživa u novogodišnjim slavljima u inostranstvu. Tako je 2018. uoči novogodišnjih praznika Vladinim avionom letio u Amsterdam, bez ikakvog zvaničnog objašnjenja. Otputovao je 29. decembra u Amsterdam, državni avion se vratio u Podgoricu, da bi do istog grada državni avion letio i vratio se 8. januara 2019. godine. Nikad nije razjašnjeno da li je Đukanović bio do Amsterdama na par sati u razmaku od desetak dana, ili je ostao u Amsterdamu ili odatle otputovao dalje pa se državnim avionom vratio u Podgoricu nakon završetka odmora.

Đukanović je državni avion koristio i tokom novogodišnjih praznika 2019. za odlazak u Pariz, odakle je sa suprugom i prijateljima otputovao u Majami. Vratio se istim avionom iz Pariza desetak dana kasnije u Podgoricu, utvrdio je MANS u februaru 2020. godine.

Predsjednik je Agenciji za sprječavanje korupcije, objasnio da je u Parizu 29. decembra 2019. imao službene obaveze o kojima nije obavijestio javnost jer su ,,u pitanju sastanci sa odgovarajućim stepenom tajnosti”, nakon čega je o svom trošku otputovao redovnom linijom za Majami, saopštio je ASK u januaru 2021. Tada je, pozivajući se na rješenje Specijalnog državnog tužilaštva kojim je odbačena prijava MANS-a za zlopupotrebu službenog položaja, ASK utvrdio da Đukanović nije prekršio zakon.

Direktor Istraživačkog centra MANS-a, Dejan Milovac rekao je tada da SDT i ASK nisu drugim dokazima provjeravali tvrdnju Đukanovića da je u Parizu bio službeno a tajno, već da su samo konstatovali da je poštovana procedura odobravanja letova. Milovac je rekao da ASK nije cijenila to što je državni avion nakon službenih sastanaka u Parizu vraćen u Crnu Goru, te da je, nakon što se Đukanović vratio iz Majamija, ponovo poslat u Pariz po njega: ,,Sve i da se zaista radilo o službenom putu u Pariz, nesporno je Đukanovićeva odluka da novogodišnje praznike provede u SAD-u, dodatno koštala crnogorske građane u vidu naknadnih letova državnog aviona za Pariz”, rekao je Milovac.

Vijesti su tokom 2021. otkrile da je Đukanović od januara 2019. do decembra 2020. godine 19 puta letio tajno na razne evropske destinacije. Za te letove se ne znaju ni putnici ni razlozi. Bez javnog objašnjenja Đukanović je osam puta letio u Švajcarsku – sedam puta u Ženevu i jednom u Cirih. Mediji su nagađali da je jedina poznata okolnost koja povezuje Đukanovića sa Ženevom bila to što u njoj živi i njegov dugogodišnji prijatelj Stanko Cane Subotić.

A onda su tokom 2021. Pandora papiri, koje je objavio MANS, otkrili još jedan razlog tolikog Đukanovićevog interesovanja za Švajcarsku. MANS je utvrdio da je firma koja je upravljala trastovima koje su Đukanović i njegov sin Blažo formirali 2012. godine – i sakrili to vlasništvo preko pet država – poslovala na adresi u švajcarskom mjestu Nušatel. Ono se nalazi na stotinak kilometara od Ženeve, a u blizini više malih aerodroma oko Ženevskog jezera. Od 2017. godine, firma LJ Management, kod koje se nalazi dokumentacija o poslovanju trastova Đukanovića, preselila se na adresu u Ženevi. Iako su Đukanovići negirali da su imali bilo kakvu imovinu u osnovanim trastovima, MANS je utvrdio da su postojali najmanje do 2014. godine.

Direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković poručila je 2021. da crnogorska policija, tužilaštvo i tajne službe treba da u saradnji sa inostranim partnerima utvrde gdje se i s kim u Švajcarskoj tajno sastajao.

,,Činjenica je da je Đukanović više puta putovao u Ženevu državnim avionom, iako tamo nije imao nikakvih zvaničnih obaveza. Podaci iz Pandora papira pokazuju da se upravo u Švajcarskoj nalazila kompanija koja je upravljala skrivenim trastovima Mila Đukanovića i njegovog sina. Zbog toga bi tužilaštvo i policija, ali i obavještajna služba, trebalo da kroz međunarodnu saradnju utvrde gdje je išao predsjednik države dok je boravio u Švajcarskoj. Posebno je važno utvrditi koja lica su bila sa njim prilikom posjete Ženevi, jer upravo te osobe mogu biti takozvani proksiji, odnosno fiktivni vlasnici njegove imovine”, rekla je ona Vijestima.

Utvrđivanje za sada teče ovako – Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) je u oktobru prošle godine utvrdila da Đukanović nije prekršio Zakon  o sprečavanju korupcije kada je davne 2010. putovao u Dubaji na poziv i o trošku biznismena Duška Kneževića.

Đukanović je priznao da je u glavni grad UAE putovao na privatnu zabavu u organizaciji Duška Kneževića optuženog biznismena i predsjednika Atlas grupe, koji je i sam više puta izjavio da je snosio troškove Đukanovićevog putovanja. ,,Đukanović je istakao da je na putovanje bio pozvan sa suprugom na privatno druženje, te da u konkretnom javna funkcija koju je obavijao u tom momentu ni na koji način nije bila povezana sa putovanjem”, navodi se u obrazloženju Đukanovićevog putovanja koje je objavio ASK.

Iako mu je Knežević 2010. plaćao putovanje, Đukanović je devet godina kasnije izjavio da Knežević nikada nije bio njegov prijatelj: ,,Imam vrlo pažljiv odnos prema prijateljima, imam vrlo strogu selekciju prijatelja i on nikada nije bio dio tog kruga”.

Agencija je, istovjetnu odluku donijela i kada je Đukanović takođe o Kneževićevom trošku putovao na njegovu zabavu u Sen Trope, u junu te iste 2010. godine. Knežević je izjavio da Đukanović u imovinskom kartonu za tu godinu nije prijavio prihod koji je od njega dobio u vidu poklona i koji je kako je precizno izračunao koštao, najmanje 22.763 eura –  za troškove puta i boravka u ljetovalištu San Trope.

Da bi sve bilo bar politički korektno, ASK je istovjetnu odluku donio i povodom sadašnjeg premijera, a tadašnjeg vicepremijera Dritana Abazovića. On je u decembru 2021. putovao takođe u Dubaji na poziv Muhameda Šajbanija, člana tamošnje vladarske porodice. Po tumačenju ASK-a u putovanjima o trošku trećih lica najviših državnih funkcionera nema elemenata korupcije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo