Povežite se sa nama

MONITORING

Trostruki šok

Objavljeno prije

na

Strani mediji i analitičari često u novije vrijeme analiziraju eko­nomsku situaciju u Crnoj Gori i prognoziraju budućnost crnogorske privrede. 
Kombinat aluminijuma Podgorica ne može da plati svoje račune, poručio je njegov direktor Andrej Kuznjecov. ,,Mi govorimo o tri do četiri nedjelje prije nego što odlučimo da li ćemo da zatvorimo pogone,” izjavio je Kuznje cov za kanadski dnevnik na engleskom jeziku Glob end Meil

DERIPASKINI FINANSIJSKI PROBLEMI: 
Glavni kanadski dnev nik sa sjedištem u Torontu navodi takođe da je ruski oligarh Oleg De­ripaska preko ogranka svoje En plus Group Ltd. poručio Vladi Crne Gore da više ne može održavati KAP da radi sa gubicima, pa će vjerovatno morati da obustavi kompletnu proizvodnju ukoliko brzo ne dobije finansijsku podršku. 
Dnevnik, glasilo kanadskih poslov nih krugova, podsjetio je da KAP i sa njim povezane kompanije, uključujući Rudnik boksita koji takođe posjeduje Deripaska, predstavljaju najvažniju industriju u Crnoj Gori. U tekstu se navodi da je aluminijum činio nešto više od polovine crnogorskog izvo za tokom 2007. Proizvodnja i izvoz te robe uveliko utiču na poslovanje aerodroma, željeznice i oko 100 snabdjevača u Crnoj Gori. Otuda su muke KAP-a, po Globu, slikovit prikaz kako globalna kreditna kriza i recesija stvaraju “domino efekat” širom svijeta, škodeći i privredama koje su veoma udaljene od svjetskih finansijskih centara. Među njima je i privreda Crne Gore, koja je od 2006. rasla po prosječnoj godišnjoj stopi od osam odsto budući da su u njeno građevinarstvo, turizam i proizvodnju aluminijuma investirali poslovni ljudi iz Rusije, Zapadne Evrope i Kanade. 
,,Sadašnja ekonomska kriza nas je ostavila bez alternative. Morali smo da otvorimo razgovore sa Vladom o hitnom paketu pomoći kako bi održali KAP u životu,” izjavio je predstavnik En plus Peter Lidov.

PROCJENE MMF-A: 
Među narodni monetarni fond (MMF) je procijenio da će rast društvenog bruto proizvoda crnogorske privrede u 2009. iznositi svega dva odsto. 
Šef misije MMF Danijel Kanda je sredinom decembra ocijenio da će vladine mjere za smanivanje poreza i doprinosa od početka 2009. nastaviti da podstiču budžetski deficit. MMF očekuje ,,snažno smanjivanje tražnje pošto će umanjivanje priliva kredita i direktnih stranih investicija (FDI) značajno oboriti prihode”. 
Da će osnovni ekonomski izazov biti obezbjeđivanje budžetskih priho da, mišljenja je i Jan-Peter Olters, predstavnik Svjetske banke u Crnoj Gori. Olters je naveo da se planira da budžetski prihodi u 2009. iznose 1,61 milijardi eura, a oni se oslanjaju na porez od dodate vrijednosti (PDV) od robe iz uvoza. 
Olters je potvrdio i da će priliv di rektnih stranih investicija tokom ove godine značajno pasti u odnosu na 2007. i 2008. ,,Banke širom svijeta su zaustavile pozaj mice, uključujući tu i svojim podružnicama u Crnoj Gori, značajno smanjujući priliv kapi tala”, izjavio je Olters za Rojters
Tokom 2007. i do sredine 2008, u Crnu Goru su pristizale značajne količine ka pitala, a banke su u inostranstvu pozajmile sredstva u visini od 14 odsto bruto društve nog proizvoda, što je podstaklo rast kreditnih aktivnosti u privatnom sektoru od 180 odsto, kazao je Olters. FDI su u 2007. iznosile oko 40 odsto bruto društvenog proizvoda, od čega je polovina otpala na kupovinu nekretnina, izjavio je on. On procje njuje da će bez tog priliva kapitala i bez mogućnosti pozajmica, potražnja stranih proizvoda i usluga opasti, što će za rezultat imati niži deficit platnog bilansa u 2009. 
sok_3
KREDITNA KRIZA NEIZBJEŽNA: 
Možda je naupečatljiviji opis sadašnje privredne situacije u Crnoj Gori dala jedna od vodećih svjetskih agencija za kreditni rejting – Mudis
,,Crnogorska ekonomija je pogođe na trostrukim šokom”, kazao jeKenet Orčard, potpredsjedik i viši analitičar u Moody’s Sovereign Risk Group. 
,,Globalni kreditni krah je smanjio likvidnost u bankarskom sistemu, pad cijene aluminijuma prijeti likvidnosti najvećeg državnog izvoznika, a pre kid ekspanzije nekretnina u svijetu će dovesti do značajnog smanjenja stranih direktnih investicija”, kazao je Orčard.
Mudis vjeruje da će kombinacija nepovoljnih šokova vjerovatno imati značajan uticaj na ekono miju države i da će oslabiti finansijsku snagu do nivoa na kome će je biti teško ojačati srednjoročno. 
Mudis smatra da je u Crnoj Gori monetarna kriza sama po sebi nemoguća, pošto država koristi euro kao zvaničnu valutu. Me đutim, kreditna kriza ne može biti u potpunosti izbjegnuta. 
,,Za razliku od mnogih drugih država, crnogorska Centralna banka nije u mo gućnosti da u kriznim vre menima obezbijedi podršku likvidnosti bankarskog sistema zato što ne može da stvara eure”, objasnio je Orčard. “U tom kontekstu, Vlada Crne Gore nedavno je dala zajam drugoj po veličini banci u državi, koja se suočila sa ozbiljnim problemom likvidnosti”. 
Misli se na Prvu banku Crne Gore, familije Đukanović. 
Mudis se pozabavio i problemima KAP-a. ,,S obzirom na važnost fabrike za lokalnu ekonomiju, vlada će mož da biti primorana da renacionalizuje kompaniju ukoliko trenutni vlasnici odluče da zaustave proizvodnju. Takva intervencija bi neizbježno dovela do većeg duga javnog sektora i pogoršanja budžetskog bilansa”. sok_2
Kanadski Glob takođe upozo rava kako je ,,sve moguće ukoliko KAP bude stao”. 

ŠTA AKO KAP STANE: 
Nedavno je londonski nedjeljnik Ekonomistnapisao da bi ,,poslje dice mogle biti strašne”, mada se crnogorska privreda, kako je ugledni konzervativni časopis napisao, “još nije slupala.” 
,,Podgorica se proteklih godina ubrzano širi. Sta novi i kancelarije nikli su po obodi ma grada budući da su građevinari puni novca od prodaje vila i apartmana na obali Jadranskog mora Rusima, Britancima i ostalim investitorima. Ali za proteklih nekoli ko mjeseci broj stranih investitora na jadranskoj obali se smanjio, pa je i novac presušio. Radnici na mnogim gradilištima širom grada ostali su bez posla, a cijene ne kretnina su pale za 50 i više odsto,” naveo je Ekonomist. 
Prema ovom ča sopisu, ,,na obali je situacija isto toliko loša ili možda čak i gora. 
Ekonomist pri mjećuje da bi zatva ranje KAP-a zadalo težak politički uda rac vladi premijera Mila Ðukanovića. Ðukanović je, pre ma britanskom listu, ,,već pretrpio sra motu zbog drugog problema. Vlada je u decembru mo rala da spašava banku čiji su vlasnici njegov brat (sa najviše akcija), sestra i on’’.

Kao kod Kastra Zapadni mediji pišu o mogućnosti održavanja vanrednih parlmentarnih izbora u Crnoj Gori 29. marta. Primijećuju kako ankete pokazuju da Ðukanović trenutno uživa veliku podršku, ali više zbog haosa u kome se nalazi opozicija nego zbog njegove popularnosti. Njemački radio Dojče vele ne očekuje poraz Demokratske partije socijalista, koja je evropski partijski rekorder u pogledu opstajanja na vlasti na Starom kontinentu poslije pada Berlinskog zida 1989. Ukoliko bi bio računat i prethodnik DPS-a, Savez komunista, onda Đukanovićevoj stranci mogu da pozavide i braća Fidel i Raul Kastro na Kubi, koji su upravo obilježili 50 godina od pobjede revolucije na karibskom ostrvu, konstatuje Dojče vele. No, po Dojče veleu, galopirajuća kriza i urušavanje sistema zasnovanog na monopolima opasno prijeti Đukanovićevom rejtingu u Crnoj Gori, pa je realno očekivati da bi on poslije pobjede vladajuće koalicije na predstojećim izborima mogao da premijersku funkciju prepusti trenutnom potpredsjedniku Vlade i ministru finansija Igoru Lukšicu. On je možda najpogodnija ličnost u DPS za težak period ekonomske i finansijske krize koja će u Crnoj Gori potrajati najmanje tri godine, ocijenio je taj radio. 

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMSKE TEME U SJENCI VISOKE POLITIKE: Život na čekanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Elektroprivreda, Željezara, Aerodromi, nastavak auto-puta… Ljetnja sezona, javni dug, platni promet… Partijsko zapošljavanje i egzodus radne snage… Teme o kojima se ne govori

 

Aerodromi Crne Gore dočekali su, u srijedu, milionitog putnika u 2022. Dok je Petar Radulović, zamjenik izvršnog direktora Aerodroma, skupa sa vršiteljkom dužnosti izvršne direktorice Air Montenegro, putnici iz Istambula uručivao prigodan poklon (besplatnu avio kartu) Odbor direktora kompanije koja gazduje aerodormima u Podgorici i Tivtu donio je odluku o smjeni izvršnog direktora Gorana Jendreoskog. I imenovanju jednog od njegovih pomoćnika za v.d. direktora.

Tako je prestižni klub državnih institucija i preduzeća sa upravom u v.d. stanju dobio još jednog člana.

Da li zbog neočekivanog razrješenja direktora za koga je prije nepunih četrnaest mjeseci rečeno kako ga krasi ,,bogato radno iskustvo u vazduhoplovstvu” (obrazloženje za smjenu nijesmo čuli), tek i u Vladi su se sjetili da tender za izbor koncesionara koji bi trebalo da gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici nekoliko narednih decenija, još nije završen. Taj je posao započela, i trebala da ga privede kraju, još Vlada Duška Markovića, odnosno, resorno Ministarstvo saobraćaja kojim je tada upravljao Osman Nurković. Prije dvije godine, ili još ranije.

Postoje tri rješenja za nastalu situaciju, prosvijetlio nas je premijer Dritan Abazović objašnjavajući kako Vlada može prihvatiti ponudu i potpisati ugovor sa nekim od tadašnjih kandidata (iako su se uslovi u međuvremenu dramatično   promijenili), raspisati novi tender ili odustati od traženja koncesionara i Aerodrome zadržati pod državnom upravom. Premijer nije pomenuo ali ima i četvrto rješenje, čini se najvjerovatnije: da aktuelna Vlada taj posao, kao i mnoga druga proljetošnja obećanja, ostavi u amanet svojim nasljednicima.

Do tada će Aerodromi i država kao njihov vlasnik, očekivati od manadžmenta u v.d. stanju ,,ubrzanje započetih procesa modernizacije”. Iskustvo uči da bi se narečeni proces mogao svesti na nova zapošljavanja. U Aerodromima je od prethodnih izbora do početka ljeta zapošljeno 140 novih radnika.

Približno, to je nekih pet posto od ukupnog broja onih koji su posao u državnim preduzećima našli nakon posljednjih parlamentarnih izbora. Riječ je, računaju u medijima i Ministarstvu kapitalnih investicija, o nekih 2,6 hiljada novozapošljenih. Skoro četvrtina njih uhljebljena je u pljevaljskom Rudniku uglja (posljednji podaci govore o 646 novih radnika na određeno, neodređeno vrijeme i sa ugovorima o djelu). Negdje na pola tog posla, iz Pljevalja smo saznali da među novozaposlenima nema nijedan pripadnik manjina. Do danas, nema naznaka da je politika jednonacionalnog zapošljavanja bitnije promijenjena. Kao što se ne vidi da aktuelna Vlada pokušava uraditi išta drugačije oko partijske raspodjele plijena.

Da se vratimo Aerodromima i njihovom milionitom putniku. Poređenja radi, u ljeto 2019. oba su crnogorska aerodroma dočekala i darovala svog milionitog putnika. Tivat nešto ranije od Podgorice – 31. avgusta u odnosu na drugu polovinu septembra.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREDSJEDNIK PRELOMIO O NEUSTAVNOM ZAKONU O OPŠTINAMA: Na izbore – pa ko šta odnese

Objavljeno prije

na

Objavio:

I Ustavni sud je ocijenio neustavnim dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, na osnovu kojih su odloženi izbori u 14 opština, ali nije obustavio radnje u vezi sa izborima i one koje su već završene. Zbog izazova koje ostavlja odluka suda, kojom se samo konstatuje da zakon nije u skladu sa Ustavom, izdvojili su mišljenje sudija Miodraga Iličkovića i Milorada Gogića

 

Dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, kojima su redovni izbori u 14 opština odloženi za 23. oktobar (umjesto u maju), proglašene su neustavnim. Nova parlamentarna većina, sastavljena od Demokratske partije socijalista (DPS, Socijalističke narodne partije (SNP), Koalicije Crno na bijelo, Socijal-demokratske partije i manjinskih partija izglasala je odlaganje izbora na Dan Evrope (9. maja). Međutim, iako je postupak zahtijevao hitnost, Ustavni sud je odluku o neustavnosti zakonskih odredbi donio tek 28. jula – gotovo tri mjeseca nakon donošenja spornog zakona.

Pravno dejstvo i šteta od neustavnog zakona nastupili su odmah nakon što je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović potpisao izmijenjeni zakon. On je akt jednom vratio Skupštini na ponovno izglasavanje, što mu omogućava Ustav, ali morao ga je potpisati nakon što je ponovo usvojen. Premijer Dritan Abazović pravdao je odlaganje izbora time što nemamo izglasan Ustavni sud i Sudski savjet, dok su opozicione stranke i civilno društvo upozoravali da se time krši Ustav i pravo građana da vlast biraju svakih četiri godine.

U opštinama koje su izbjegle izbore na proljeće, lokalnim parlamentima produženi su mandati. Aktuelne većine odbornika kasnije su ponovo izabrale predsjednike opština na drugi mandat, bez izbora. Do sada su ponovo izabrani predsjednik Opštine Žabljak Veselin Vukićević, Glavnog grada – Ivan Vuković, Bara – Dušan Raičević i Opštine Golubovci Tanja Stajović. Svi su iz Demokratske partije socijalista. Pravnici tvrde da su sva imenovanja sporna, jer proizilaze iz neustavnog zakona.

I Ustavni sud je ocijenio neustavnim dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, na osnovu kojih su odloženi izbori u 14 opština, ali nije obustavio radnje u vezi sa izborima i one koje su već završene. Zbog izazova koje ostavlja odluka suda, kojom se samo konstatuje da zakon nije u skladu sa Ustavom, na sjednici ustavnosudske instance izdvojili su mišljenje sudije Miodraga Iličkovića i Milorada Gogića.

Iličković kaže da je dao i izdvojeno mišljenje jer je odluka nepotpuna i necjelovita, donijeta sa zakašnjenjem, zbog čega su nastupile mnoge štetne posljedice koje će biti vrlo teško otkloniti. Odluka, tvrdi, ostavlja brojne dileme.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLODAVCI NA MUKAMA: Radnika nema, a neće ih ni biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za Crnu Goru, budućnost je izvjesna. Domaće radne snage, i one iz regiona, biće sve manje, pa će se morati zapošljavati radnici iz dalekih zemalja

 

„Potrebne radnice“, „Traži se konobar“, „Zapošljavamo“ – skoro da nema ulice u Podgorici u kojoj na malim prodavnicama, radnjama ili kafićima ne vidite oglas za posao. Vlasnik kafića kaže za Monitor da je oglas za konobara objavio prije skoro dva mjeseca: „Da se bar ko javio da se interesuje. Niko. Ni jedan poziv nisam imao“. Njegov kolega odložio je otvaranje novog kafića za septembar jer su mu dvije ekipe radnika otišle da rade na primorje.

Iste nevolje i na primorju. „Radna snaga nas napušta. Digli smo plate da bi ih zadržali, da ne bi pošli u Hrvatsku i mi smo u velikom minusu, ne možemo da podmirimo troškove. Jedino što imamo su inspekcije koje su za nam za vratom“, žalio se medijima na početku sezone ugostitelj iz Petrovca.

Nevolje sa radnom snagom ponavljaju se tokom svake ljetnje turističke sezone. Ugostitelji kažu da se od pandemije samo pojačao. Ljudi su iz ugostiteljstva otišli u druge, sigurnije branše ili na druga mjesta gdje imaju bolje uslove.

Samo Budvi tokom sezone nedostaje oko 3.000 radnika, uglavnom  kuvara, konobara, čistačica, sobarica… Da bi privukli radnike neki od ugostitelja su ove sezone bili prinuđeni da povećaju plate – konobarima i sobaricama od 500 do 800 eura, kuvarima od 800 do 2.500… Aleksandar Jovanović iz Udruženja ugostitelja Budve izjavio je: „Ugostitelji su bili primorani da izdvajaju više za plate zaposlenima. Uz povećanje zarada na nivou države, došlo se u apsurdnu situaciju da kuvar ima zaradu kao ministar ili premijer“.

Iz Unije slobodnih sindikata upozoravaju da  problem nedostatka radne snage nije slučajan. „On ima utemeljenje i u činjenici da u određenim sektorima (turizam, građevinarstvo, trgovina…) poslodavci godinama ne stvaraju ambijent za dostojanstvene uslove rada što odvlači domaću radnu snagu od ovih poslova. Niske zarade, nesigurni (prekarni) ugovori o radu, prekovremeni rad koji je pravilo, a ne izuzetak, nemogućnost korišćenja godišnjeg odmora i druge povrede prava iz radnog odnosa, doprinosili su i dalje doprinose tome da naši građani i građanke ne žele da budu radno angažovani u tim sektorima“, kaže za Monitor Ivana Mihajlović, zamjenica generalnog sekretara Unije.

Ne nedostaje radnika samo u turizmu. Prema podacima Unije poslodavaca deficitarna zanimanja su ona trećeg i četrtog nivoa kvalifikacije iz sektora turizma i ugostiteljstva, saobraćaja, trgovine, građevinarstva, najčešće zanatska zanimanja i usluga:  konobari, kuvari, recepcioneri, točilaci pića, prodavci, higijeničari, sobarice, serviri, pomoćni građevinski radnici i druga srodna i pomoćna zanimanja iz navedenih oblasti. Među visokoškolskim zanimanjima kao deficitarna od strane privatnog sektora izdvajaju zanimanja iz oblasti informacionih tehnologija (IT).

Iz Privredne komore za Monitor su kazali da zbog sezonskog karaktera crnogorske privrede poslodavci u pojedinim oblastima imaju velike poteškoće da nađu odgovarajuću radnu snagu. Naglašavaju da je to posebno izraženo u sferi turizma, ugostiteljstva i građevinarstva, i rezultira većim zapošljavanjem strane radne snage, u odnosu na domaće radnike. Prema podacima Ministarstva rada, u utrošenim kvotama za zapošljavanje stranaca u 2021. godini, pretežno učešće (79,65 posto), imaju četiri grupe zanimanja: građevinarstvo, usluge smještaja i ishrane, ostale uslužne djelatnosti i trgovina. Takođe je stalna potražnja za stručnjacima iz oblasti informacionih tehnologija, gdje dolazi do izražaja ne samo pitanje ponude radne snage na tržištu rada iz ove oblasti odnosno kvantiteta, već i njenog kvaliteta. Deficitarni kadrovi u pojedinim opštinama su takođe doktori medicine, a u oblasti saobraćaja vozači teretnjaka, vozači autobusa, vozovođe…

„Uzroci navedene deficitarnosti odnosno neusklađenosti ponude i tražnje u Crnoj Gori su višestruki: obrazovna politika i kvalitet obrazovanja, politika zapošljavanja, migracije stanovništva ali i sistem vrijednosti i mentalitet crnogorskih građana pri čemu vrlo često, prema riječima poslodavaca, domaća radna snaga nije zainteresovana za rad u pojedinim sektorima odnosno na pojedinim od navedenih pozicija. Naročito posljednje rezultira zapošljavanjem strane radne snage, pa se u Crnoj Gori svake godine izda preko 20.000 radnih dozvola za strance“, kaže za Monitor Ana Marković, šefica sektora za obrazovanje i rad sa članstvom Unije poslodavaca.

Mladi nijesu spremni da rade slabo plaćene poslove. Godinama ankete govore da sve više njih razmišlja da napusti Crnu Goru – 33,4 odsto mladih želi da napusti Crnu Goru (istraživanje rađeno maja 2022), a 92 odsto mladih bi privremeno ili trajno napustilo Crnu Goru radi boljih poslovnih prilika (decembar 2021).

Posljednje istraživanje Instituta za strateške studije i projekcije koje je sprovedeno u 15 crnogorskih opština na uzorku od 1.818 mladih govori da je najveći broj mladih koji rade zaposlen u sektoru trgovine i usluga. Trećina ispitanih, odnosno 30,5 odsto, radi na poslu koji ne odgovara nivou stečenih kvalifikacija ni oblasti školovanja, odnosno studiranja. Najčešće prepreke koje su identifikovali su opšti nedostatak poslova, loši radni uslovi, potrebna partijska knjižica kao i potrebna veza, dok se 31,9 odsto mladih nije registrovalo u Zavodu za zapošljavanje, najčešće jer ne vide korist od registracije.

Mihajlović upozorava da se Crna Gora već suočava i da će se tek suočiti sa egzodusom radne snage. Iz Sindikata ističu da poslodavci ne preduzimaju ništa kako bi stvorili dostojanstvene uslove rada i zadržali radnu snagu.

Istraživanje koje je USSCG sprovela tokom 2021. godine uz podršku Međunarodne organizacije rada, pokazalo je da 38,2 odsto ispitanika razmišlja o odlasku iz Crne Gore u potrazi za boljim poslom, ali još uvijek nije preduzelo konkretne aktivnosti na tom planu. Dodatnih 11,1 odsto ispitanika je već preduzelo konkretne korake u vezi sa odlaskom.

„Kao najfrekventniji odgovor na pitanje koji je dominantan razlog za odlazak iz Crne Gore, 57,7 odsto ispitanika navelo je adekvatnu zaradu, a odmah nakon toga bolje uslove rada. Ovakvi i slični podaci iz drugih istraživanja trebalo bi da budu alarm kako za poslodavce, tako i za samu državu jer ćemo u suprotnom izgubiti najznačajniji resusr – ljude“.

Procjenjuje se da je Zapadni Balkan za nepunih 20 godina napustilo 4,4 miliona ljudi, što je jasan signal da moramo raditi u pravcu mobilizacije svih kreativnih potencijala, reformi obrazovnog sistema, podsticanju privatnog sektora i inovativnosti kako bi od naše zemlje i regiona napravili perspektivno mjesto za život i rad, ističu iz Privredne komore.

Preciznih podataka koliko je stanovnika posljednjih decenija napustilo Crnu Goru nema. I dok naši idu na Zapad, svake godine se uvećava broj onih koji posao traže u Crnoj Gori. Posljednji podaci Zavoda za zapošljavanje o deficitarnim kadrovima su iz 2019. Navodi se da je te godine najviše dozvola za strance se izdato u sektoru Usluge smještaja i ishrane – preko 6.000, zarim Građevinarstvo – 5.500, Ostale uslužne djelatnosti – 2.150 i Trgovina na veliko imalo preko hiljadu. Zapošljeni dolaze iz Srbije, Turske, BiH, Kine, Albanije, Rusije, Kosova, Makedonije.

I u komšiluku slične muke. U posljednje dvije decenije stanovništvo Srbije smanjeno je za 625.000 ljudi i radna snaga postala je oskudan resurs. Srbija već godinama na ovaj ili onaj način uvozi radnike, prije svega iz okolnih zemalja: Albanije, Makedonije, BiH, ali sve više se nalazi na mapi stanovnika udaljenih, egzotičnih i siromašnih država. Mediji su objavili da je tamošnja Vlada u procesu zaključivanja sporazuma sa Bangladešom, Vijetnamom i Gvatemalom kojim bi se olakšao dolazak radnika iz ovih zemalja u Srbiju.

Hrvatska, iz koje se masovno odlazi na rad u Njemačku i Irsku, se godinama suočava sa hroničnim nedostatkom radne snage. Procjenjuje se da Hrvatskoj kontinuirano nedostaje 60.000 radnika.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, za DW je izjavio da se procjenjuje da je Hrvatsku napustilo do deset posto stanovnika: „Iako u Hrvatsku dolaze raditi ljudi iz Srbije, BiH, Sjeverne Makedonije i Kosova, i njih je sve manje s obzirom na to da je i njima, kao i Hrvatima, isplativije otići u razvijenije zapadnoeuropske zemlje. Sve više stranih radnika dolazi u Hrvatsku putem posredničkih agencija iz Nepala, Filipina, Bangladeša, Kine, Indije, Rusije, Koreje, čak i Tajlanda, Meksika…“.

U BiH, egzodus koji je započeo tokom rata, nikada nije ni prestao.

Problem nedostatka odgovarajuće radne snage karakteriše i privredu EU, pa je tako u ekonomskom istraživanju Evropske asocijacije komora – EUROCHAMBRES-a, 40 odsto poslodavaca u Evropi prijavilo poteškoće u pronalaženju zaposlenih sa potrebnim vještinama. Nedostatak kvalifikovanih radnika smatra se drugim glavnim izazovom za preduzetnike.

U Evropskoj uniji stopa nezaposlenosti je dostigla istorijski minimum i iznosila je u martu 2022. 6,2 odsto, a u eurozoni na 6,8 odsto aktivnog stanovništva prema podacima Eurostata. Među članicama EU, najviše stope nezaposlenosti u martu su imale Španija (13,5 odsto), Grčka (12,9 odsto) i Italija (8,3 odsto), dok su najnižu stopu nezaposlenosti imale Češka (2,3 odsto), Njemačka (2,9 odsto), Malta i Poljska (po tri odsto).

Iz Privredne komore kažu da se očekivanim padom društvenog bruto proizvoda i inflacije izazvane krizom zbog pandemije, ratom u Ukrajini i privrednom recesijom, očekuje pogoršanje stanja i u ovoj sferi.

Za Crnu Goru, budućnost je izvjesna. Poslodavci neće moći da ispraćaju radnike sa onom čuvenom – „Ako nećeš ti, ima ko će da radi“ (podrazumjeva se za male pare i nikakve uslove rada). Domaće radne snage, i one iz regiona, će biti sve manje, pa će se morati zapošljavati radnici iz dalekih zemalja.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo