Povežite se sa nama

MONITORING

Trostruki šok

Objavljeno prije

na

Strani mediji i analitičari često u novije vrijeme analiziraju eko­nomsku situaciju u Crnoj Gori i prognoziraju budućnost crnogorske privrede. 
Kombinat aluminijuma Podgorica ne može da plati svoje račune, poručio je njegov direktor Andrej Kuznjecov. ,,Mi govorimo o tri do četiri nedjelje prije nego što odlučimo da li ćemo da zatvorimo pogone,” izjavio je Kuznje cov za kanadski dnevnik na engleskom jeziku Glob end Meil

DERIPASKINI FINANSIJSKI PROBLEMI: 
Glavni kanadski dnev nik sa sjedištem u Torontu navodi takođe da je ruski oligarh Oleg De­ripaska preko ogranka svoje En plus Group Ltd. poručio Vladi Crne Gore da više ne može održavati KAP da radi sa gubicima, pa će vjerovatno morati da obustavi kompletnu proizvodnju ukoliko brzo ne dobije finansijsku podršku. 
Dnevnik, glasilo kanadskih poslov nih krugova, podsjetio je da KAP i sa njim povezane kompanije, uključujući Rudnik boksita koji takođe posjeduje Deripaska, predstavljaju najvažniju industriju u Crnoj Gori. U tekstu se navodi da je aluminijum činio nešto više od polovine crnogorskog izvo za tokom 2007. Proizvodnja i izvoz te robe uveliko utiču na poslovanje aerodroma, željeznice i oko 100 snabdjevača u Crnoj Gori. Otuda su muke KAP-a, po Globu, slikovit prikaz kako globalna kreditna kriza i recesija stvaraju “domino efekat” širom svijeta, škodeći i privredama koje su veoma udaljene od svjetskih finansijskih centara. Među njima je i privreda Crne Gore, koja je od 2006. rasla po prosječnoj godišnjoj stopi od osam odsto budući da su u njeno građevinarstvo, turizam i proizvodnju aluminijuma investirali poslovni ljudi iz Rusije, Zapadne Evrope i Kanade. 
,,Sadašnja ekonomska kriza nas je ostavila bez alternative. Morali smo da otvorimo razgovore sa Vladom o hitnom paketu pomoći kako bi održali KAP u životu,” izjavio je predstavnik En plus Peter Lidov.

PROCJENE MMF-A: 
Među narodni monetarni fond (MMF) je procijenio da će rast društvenog bruto proizvoda crnogorske privrede u 2009. iznositi svega dva odsto. 
Šef misije MMF Danijel Kanda je sredinom decembra ocijenio da će vladine mjere za smanivanje poreza i doprinosa od početka 2009. nastaviti da podstiču budžetski deficit. MMF očekuje ,,snažno smanjivanje tražnje pošto će umanjivanje priliva kredita i direktnih stranih investicija (FDI) značajno oboriti prihode”. 
Da će osnovni ekonomski izazov biti obezbjeđivanje budžetskih priho da, mišljenja je i Jan-Peter Olters, predstavnik Svjetske banke u Crnoj Gori. Olters je naveo da se planira da budžetski prihodi u 2009. iznose 1,61 milijardi eura, a oni se oslanjaju na porez od dodate vrijednosti (PDV) od robe iz uvoza. 
Olters je potvrdio i da će priliv di rektnih stranih investicija tokom ove godine značajno pasti u odnosu na 2007. i 2008. ,,Banke širom svijeta su zaustavile pozaj mice, uključujući tu i svojim podružnicama u Crnoj Gori, značajno smanjujući priliv kapi tala”, izjavio je Olters za Rojters
Tokom 2007. i do sredine 2008, u Crnu Goru su pristizale značajne količine ka pitala, a banke su u inostranstvu pozajmile sredstva u visini od 14 odsto bruto društve nog proizvoda, što je podstaklo rast kreditnih aktivnosti u privatnom sektoru od 180 odsto, kazao je Olters. FDI su u 2007. iznosile oko 40 odsto bruto društvenog proizvoda, od čega je polovina otpala na kupovinu nekretnina, izjavio je on. On procje njuje da će bez tog priliva kapitala i bez mogućnosti pozajmica, potražnja stranih proizvoda i usluga opasti, što će za rezultat imati niži deficit platnog bilansa u 2009. 
sok_3
KREDITNA KRIZA NEIZBJEŽNA: 
Možda je naupečatljiviji opis sadašnje privredne situacije u Crnoj Gori dala jedna od vodećih svjetskih agencija za kreditni rejting – Mudis
,,Crnogorska ekonomija je pogođe na trostrukim šokom”, kazao jeKenet Orčard, potpredsjedik i viši analitičar u Moody’s Sovereign Risk Group. 
,,Globalni kreditni krah je smanjio likvidnost u bankarskom sistemu, pad cijene aluminijuma prijeti likvidnosti najvećeg državnog izvoznika, a pre kid ekspanzije nekretnina u svijetu će dovesti do značajnog smanjenja stranih direktnih investicija”, kazao je Orčard.
Mudis vjeruje da će kombinacija nepovoljnih šokova vjerovatno imati značajan uticaj na ekono miju države i da će oslabiti finansijsku snagu do nivoa na kome će je biti teško ojačati srednjoročno. 
Mudis smatra da je u Crnoj Gori monetarna kriza sama po sebi nemoguća, pošto država koristi euro kao zvaničnu valutu. Me đutim, kreditna kriza ne može biti u potpunosti izbjegnuta. 
,,Za razliku od mnogih drugih država, crnogorska Centralna banka nije u mo gućnosti da u kriznim vre menima obezbijedi podršku likvidnosti bankarskog sistema zato što ne može da stvara eure”, objasnio je Orčard. “U tom kontekstu, Vlada Crne Gore nedavno je dala zajam drugoj po veličini banci u državi, koja se suočila sa ozbiljnim problemom likvidnosti”. 
Misli se na Prvu banku Crne Gore, familije Đukanović. 
Mudis se pozabavio i problemima KAP-a. ,,S obzirom na važnost fabrike za lokalnu ekonomiju, vlada će mož da biti primorana da renacionalizuje kompaniju ukoliko trenutni vlasnici odluče da zaustave proizvodnju. Takva intervencija bi neizbježno dovela do većeg duga javnog sektora i pogoršanja budžetskog bilansa”. sok_2
Kanadski Glob takođe upozo rava kako je ,,sve moguće ukoliko KAP bude stao”. 

ŠTA AKO KAP STANE: 
Nedavno je londonski nedjeljnik Ekonomistnapisao da bi ,,poslje dice mogle biti strašne”, mada se crnogorska privreda, kako je ugledni konzervativni časopis napisao, “još nije slupala.” 
,,Podgorica se proteklih godina ubrzano širi. Sta novi i kancelarije nikli su po obodi ma grada budući da su građevinari puni novca od prodaje vila i apartmana na obali Jadranskog mora Rusima, Britancima i ostalim investitorima. Ali za proteklih nekoli ko mjeseci broj stranih investitora na jadranskoj obali se smanjio, pa je i novac presušio. Radnici na mnogim gradilištima širom grada ostali su bez posla, a cijene ne kretnina su pale za 50 i više odsto,” naveo je Ekonomist. 
Prema ovom ča sopisu, ,,na obali je situacija isto toliko loša ili možda čak i gora. 
Ekonomist pri mjećuje da bi zatva ranje KAP-a zadalo težak politički uda rac vladi premijera Mila Ðukanovića. Ðukanović je, pre ma britanskom listu, ,,već pretrpio sra motu zbog drugog problema. Vlada je u decembru mo rala da spašava banku čiji su vlasnici njegov brat (sa najviše akcija), sestra i on’’.

Kao kod Kastra Zapadni mediji pišu o mogućnosti održavanja vanrednih parlmentarnih izbora u Crnoj Gori 29. marta. Primijećuju kako ankete pokazuju da Ðukanović trenutno uživa veliku podršku, ali više zbog haosa u kome se nalazi opozicija nego zbog njegove popularnosti. Njemački radio Dojče vele ne očekuje poraz Demokratske partije socijalista, koja je evropski partijski rekorder u pogledu opstajanja na vlasti na Starom kontinentu poslije pada Berlinskog zida 1989. Ukoliko bi bio računat i prethodnik DPS-a, Savez komunista, onda Đukanovićevoj stranci mogu da pozavide i braća Fidel i Raul Kastro na Kubi, koji su upravo obilježili 50 godina od pobjede revolucije na karibskom ostrvu, konstatuje Dojče vele. No, po Dojče veleu, galopirajuća kriza i urušavanje sistema zasnovanog na monopolima opasno prijeti Đukanovićevom rejtingu u Crnoj Gori, pa je realno očekivati da bi on poslije pobjede vladajuće koalicije na predstojećim izborima mogao da premijersku funkciju prepusti trenutnom potpredsjedniku Vlade i ministru finansija Igoru Lukšicu. On je možda najpogodnija ličnost u DPS za težak period ekonomske i finansijske krize koja će u Crnoj Gori potrajati najmanje tri godine, ocijenio je taj radio. 

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMANJENJE STAROSNE GRANICE ZA PENZIJU: Ni javnog interesa, ni smjene Katnića

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o radu je izmijenjen bez javne rasprave, bez konsultacija sa socijalnim partnerima, finansijskih analiza, bez procjene štete po budžet…

 

Nakon što je početkom decembra poslije višemjesečnih peripetija nekako sklopljena  izvršna vlast, smjena glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića bio je prvi zahtjev Demokratskog fronta (DF). Čak su pokušali da izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu ukinu SDT, ali taj dokument nije prošao Venecijansku komisiju, jer nije ispunjavao evropske standarde.

U srijedu su izglasane izmjene Zakona o radu koje su predložili Milan Knežević (DF) i Maja Vukićević (DF) kojim će građani biti obavezni da idu u penziju sa 66 godina, umjesto za 67, kako je to do sada bio slučaj.

Zakon je izglasan na brzinu, bez javne rasprave, bez konsultacija sa Socijalnim savjetom, niti drugim socijalnim partnerima. Vlada je odavno pokazala da je izvršno tijelo bez „izvršne moći“. Zato ne čudi što nijesu prstom mrdnuli. Sve to da bi se jedan čovjek poslao u penziju. Milivoje Katnić je, međutim, i dalje na funkciji, dok je, po riječima sindikalnih predstavnika, veliki broj ljudi prijevremeno ostao bez posla zbog izmjena Zakona o radu, a ostale su im kreditne i druge obaveze koje penzijom ne mogu da finansiraju.

Knežević je rekao da nije imao namjeru da izmjenama Zakona o radu ubrza odlazak Katnića u penziju, već da taj akt uskladi sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim je već predviđeno da osiguranik stiče pravo na penziju sa 66 godina starosti i 15 godina radnog staža. On je naveo da desetine hiljada mladih čeka da se zaposli, što je bio još jedan motiv izmjena ovog zakona.

,,Da je ovaj zakon donešen protiv specijalnog državnog tužioca, Milivoja Katnića, on bi u ponedjeljak dobio rješenje o penziji, a to se nije desilo. Zakon o tužilaštvu jasno je normirao da Katniću treba Tužilački savjet da konstatuje prestanak mandata”, kazao je Knežević tokom skupštinske rasprave.

Iz Unije slobodnih sindikata i Akcije za ljudska prava tvrde da Zakon o radu i Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) ne treba usklađivati, jer nijesu u koliziji. Zakon o PIO propisao je starosnu granicu za penziju od 66 navršenih godina, međutim, Zakon o radu je davao mogućnost radniku da nastavi da radi do 67 godine. Dakle, građaninu je data mogućnost da pođe u penziju godinu ranije, ali je imao izbor da to ne učini ukoliko se osjeća sposobnim da radi duže. Novim izmjenama zakona im je taj izbor ukinut.

Slaven Radunović (DF) je još tokom skupštinske rasprave u vezi sa radom tužilaštva, nedvosmisleno rekao da su „nadmudrili“ i „pobijedili“ Katnića i donijeli izmjene Zakona o radu zbog kojih će mu prestati mandat. On je rekao da će Katnić otići sa funkcije 12. juna, kada je prvobitno stupio na snagu Zakon o radu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROMJENE U JAVNOM SERVISU: Kocka je bačena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da će promjena vlasti konačno značiti i oslobađanje RTCG-a i stvaranje istinskog javnog servisa obećali su poslanici većine u Skupštini. Dosadašnji potezi ne ulivaju nadu da će se to stvarno i desiti

 

Sa promjenama u Radio-televiziji Crne Gore nova vlast nije žurila. Tek prošle subote je Skupština, sa 43 glasa za, imenovala nove članove Savjeta RTCG-a. Izabrani su Bojan Baća (Univerzitet Crne Gore), Žarko Mirković (CANU), Naod Zorić (predlog nacionalnih ustanova kulture i NVO), Filip Lazović (Unija poslodavaca), Veselin Drljević (NVO iz oblasti medija), Milica Špajak i Amina Murić (NVO koje se bave ljudskim pravima), Marijana Camović-Veličković (Unija slobodnih sindikata) i Predrag Marsenić (Crnogorski olimpijski i paraolimpijski komitet).

Za ovu sedmicu je najavljena konstitutivna sjednica, a predsjednik Skupštine Aleksa Bečić je u srijedu izvlačio žrijeb kojim je ispalo da mandat od pet godina u Savjetu imaju Marsenić, Drljević, Špajak i Lazović, od četiri godine Murić, Camović Veličković i Mirković, a na tri Bojan Baća i Naod Zorić.

Bečić je najavio da novi Savjet u roku od osam dana od imenovanja treba da započne postupak izbora novog generalnog direktora RTCG-a. Za izbor novog generalnog direktora Savjet raspisuje javni konkurs koji traje 15, a najduže mjesec dana, nakon čega postoji rok od 20 dana za žalbe. Tako da bi u avgustu RTCG trebao da ima novog direktora.

Aktuelnom generalnom direktoru  RTCG-a Božidaru Šundiću, koji je na toj poziciji od  novembra 2018, mandat je trebao da traje četiri godine. On je ranije najavio da menadžerski i urednički tim  neće podnijeti ostavke. Šundić nema zakonskog osnova da kao neki od njegovih prethodnika tuže RTCG – Branku Vojičiću isplaćeno 80.000, a Rade Vojvodić potraživao blizu 250.000 eura.

Prošlonedjeljna skupštinska rasprava o RTCG-u, prošla je bez opozicije, a vladajuće partije su jednoglasno obećale da ,,javni servis” više neće služiti vlasti već građanima.

Govorilo se nadahnuto:,,Uredništvo Radio-televizije Crne Gore konačno selimo iz Splendida i vraćamo u Bulevar revolucije”, kazao je Boris Bogdanović iz Demokrata. Poslanica SNP-a Milosava Paunović nazvala je RTCG štetočinama društva. Poslanica Pokreta za promjene (PzP) Branka Bošnjak pohvalila je obrazovni program TVCG-a, ali je rekla da je informativni program ,,javno zastiđe”. Božena Jelušić, iz URA, pomenula je rijetke svijetle trenutke u radu: ,,Govorim na primjer o emisiji Mehanizam. Znamo da smo imali jednu epizodu kada je javni servis krenuo boljim putem kad su na čelu bili Mićunović i Kadija. Kad je javni servis pokušao da odgovori zadacima na putu pridruživanja EU”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BURNA UVERTIRA UOČI DODJELE TRINAESTOJULSKE NAGRADE: Duhovi vremena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Četnici su gospoda, tvrdi Bećir Vuković koji je predložen za predsjednika žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade. Bili i ostali, a poslije njih gospode i nema, obrazlaže dalje. Izbor Vukovića samo oslikava gdje smo. I do sada je dodjela ovog priznanja često bila praćena raznim tenzijama i oslikavala je duh vremena

 

Predlog da na čelu žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, najvišeg državnog priznanja u Crnoj Gori, bude Bećir Vuković, pjesnik koji veliča četnički pokret, izazvao je buru.

Administrativni odbor Skupštine je pored Vukovića za članove žirija predložio prof. dr Dragana Koprivicu, mr Isidoru Damjanović, prof. dr Miletu Marka Ivanovića, dr Milenu Burić, Gorana Batrićevića i Miomira Vojinovića.

Iz DPS-a je ocijenjeno da se radi o još jednom „ekspertu u negiranju antifašističkih temelja Crne Gore.“ SDP je kritiku usmjerio na URU: „Sramotno je što je URA, a i ostale nazovi građanske partije, za komisiju koja slavi 13. jul, Dan državnosti i Dan ustanka crnogorskog naroda protiv fašizma izabrala osobu kojoj je ‘Draža vođa trećeg srpskog ustanka'“.

Predsjednik Administrativnog odbora je Milutin Zogović iz DF-a, a članovi su Luiđ Škrelja (DPS), Radoš Zečević (DF), Vladan Raičević (DF), Dragan Vukić (SNP), Momo Koprivica (Demokrate), Vladan Martinović (Demokrate), Miloš Konatar (URA), Daliborka Pejović (DPS), Suzana Pribilović (DPS), Damir Šehović (SD), Kenana Strujić-Harbić (Bošnjačka stranka) i Raško Konjević (SDP).

Kako je Vuković bio član ovog žirija i prošle godine, iz URE su odgovorili da SDP-u tada to nije smetalo. Iz DPS-a su prošlogodišnju podršku Vukoviću, koji je predložen od strane DF-a, obrazložili kao pokušaj „zdravog dijaloga“ sa jedinim djelom opozicije koji je tada učestvovao u radu parlamenta.

I ovom prilikom potvrdila se praksa nove vlasti koja uporno zanemaruje manjine. O predlogu Bošnjačke stranke da Suljo Mustafić bude član žirija, Odbor nije ni raspravljao. Objasnili su da je bio sedmi na listi, a oni biraju šest članova.

Reagovali su i iz Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore. Oni  smatraju da je Vuković „negator antifašističkih tekovina Trinaestojulskog ustanka crnogorskog naroda, te da mu ne pripada mjesto predsjednika žirija za dodjelu ovog najvišeg državnog priznanja”. Jedan od dobitnika 13-julske nagrade Vukić Pulević izjavio je da je ovo riskantan potez, preko kojeg se ne smije olako preći. Adnan Čirgić, dekan Fakulteta za crnogorski jezik, koji je ovu nagradu dobio 2018. ironično je konstatovao: „Da se kojim slučajem 13-julska nagrada može dodjeljivati posthumno, nema sumnje da bi je ovaj žiri gotovo jednoglasno dodijelio Pavlu Đurišiću, za životno djelo.“

Za Vukovića su „četnici gospoda.“ Bili i ostali, piše Vuković na portalu Vidovdan 2018. godine i dodaje da poslije njih gospode i nema. Nakon promjene vlasti, Vuković veliča DF a kritikuje Vladu,  za URU, koja ga izglasa, tvrdi da je „Udbina Udba.“ Nije mu po volji ni novi premijer Zdravko Krivokapić jer je sve više protiv njemu omiljenog DF-a. Posebno ga je šokirala vijesti da je podržao osnivanje Monitora. Piše da je na Trgu bana Jelačića kada se pojavio prvi broj Monitora bilo opšte veselje. Premda: „Nije svakome bilo do slavlja. Neki ustaški tjednici uplašili su se konkurencije, jer je Monitor na samom startu daleko dobacio, i evo do danas ne podbacuje…“ U tom stilu objašnjava i današnju situaciju: „Zar nije kohabitacija crnogorskih partizana i crnogorskih ustaša protiv crnogorskih četnika, vrlo inspirativan uzor…“  A čovjek može biti izabran da odlučuje o najznačajnijoj državnoj nagradi za 2021. godinu – 76 ljeta nakon Drugog svjetskog rata.

I do sada je dodjela ovog priznanja često bila praćena raznim tenzijama i oslikavala je duh vremena.

Prošle godine, kada se pandemija zahuktavala, nagrada je dodijeljena Institutu za javno zdravlje, doktoru Ranku Lazovići i istoričaru Živku Andrijaševiću. Jedan od lidera DF-a Milan Knežević tvrdio je da je prekršen Zakon o državnim nagradama jer on predviđa da se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada.

I 2018. u žiži je bio predsjednik žirija – slikar Ranko Todorović Todor koji nakon postavljenja izjavio da „dokazani neprijatelji Crne Gore ne mogu da dobiju Trinaestojulsku nagradu.“ Da podsjetimo da je tada, a umnogome i sada, potvrde o patriotizmu izdavao DPS.

Ipak, dešavalo se i da politički nepodobni dobiju nagradu. Tako je 2015. Trinaestojulsku dobio dramski pisac Ljubomir Đurković, koji u kritikama nije štedio prošlu vlast. I to u oštroj konkurenciji – te godine KAP je predložio tajkuna Veselina Pejovića. Objasnili su da bez njega ne bi bilo ni Kombinata.

Pojedini dobitnici ove nagrade prijetili su 2013. da će je vratiti. Te godine nagrada je dodijeljena politikologu Radulu Kneževiću, književniku Iliji Lakušiću i književniku Gojku Čelebiću, bivšem ministru kulture u Vladi Mila Đukanovića od 1993. do 1996. Kritičari su bili bijesni, tvrdeći da se najznačajnija državna nagrada dodjeljuje dvojici protivnika nezavisnosti Crne Gore Lakušiću i Čelebiću, te anonimnom zagrebačkom politologu. Književnik Andrej Nikolaidis je napustio žiri u kojem su, pored njega, bili predsjednik prof. dr Dragan K. Vukčević i članovi prof. dr Predrag Ivanović, prof. dr Dragan Koprivica i prof. dr Milenko Popović. Dodjeli nagrade nijesu prisustvovali tadašnji predsjednik Filip Vujanović, niti premijer Đukanović, a svoju obavezu dodjele priznanja eskivirao je predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić. Nagradu je dobitnicima uručio tadašnji potpredsjednik Skupštine Suljo Mustafić.

Kakav nas još skandal očekuje tokom ovogodišnje dodjele, uskoro ćemo saznati.

Na brojne kritike Vuković nije odgovarao. Za Dan je izjavio da će svoje reći tek nakon dodjele nagrade.

A odluku o predlogu Administrativnog odbora o članovima ovogodišnjeg saziva žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade donijeće poslanici na zasijedanju koje je u toku.

 

Dobitnici

Prošle godine Trinaestojulsku nagradu su dobili Institut za javno zdravlje, ljekar Ranko Lazarević i istoričar Živko Andrijašević. Književni istoričar Dragan B. Perović, istoričar Božidar Šekularac i književnik Pavle Goranović nagrađeni su 2019, a 2018. slikar Krsto Andrijašević, violončelista Aleksa Asanović i filolog Adnan Čirgić.

  1. godine nagradu su dobili vajar Miodrag Šćepanović, prof. dr David Kalaj i dr Svetozar Savić; 2016 – prof. dr Igor Đurović, pisac Milorad Popović i kantautor Miladin Šobić; 2015 – književnik Ljubomir Đurković, univerzitetska profesorica Vesna Kilibarda i slikar Srđan Vukčević; 2014 – reditelj Gojko Kastratović, istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov i direktor Muzeja i galerija Podgorice Niko Martinović, te godine je nagradu za životno djelo, koja se može dodijeliti svake druge godine, dobio slikar Vojislav Vojo Stanić.

Godine 2012. nagrada je pripala kompaniji 13. jul Plantaže, ŽRK Budućnost i reditelju Branku Baletiću. Marina Abramović dobila je nagradu za životno djelo; 2011 – laureati su bili reditelj Slobodan Milatović, kompozitor Žarko Mirković i istoričar Šerbo Rastoder.

Miodrag Dado Đurić primio je Trinaestojulsku nagradu za životno djelo 2010, te godine godišnjim nagradama ovjenčani su slikar Luka Lagator, književnik Radoslav Rotković i VK Primorac. Rajko Todorović Todor nagrađen je 2009, zajedno sa timom arhitekata koji je izlagao na Venecijanskom bijenalu i izdavačkom kućom CID. Dobitnici 2007. bili su šahista Božidar Ivanović, dramski pisac Veljko Radović i pjesnik Mladen Lompar, a 2005. ljekar Pero Lompar, biolog Vukić Pulević i pisac Zuvdija Hodžić.

 

Biografija potencijalnog predsjednika žirija

Bećir Vuković, rođen je 1954. godine u Kolašinu. Studirao na Filološkom fakultetu u Beogradu, Opštu i jugoslovensku književnost.

Od 1980. do 2016. objavio je 16 knjiga poezije. Nagradu Risto Ratković, dobio je godinu dana nakon što se njom ovjenčao sada presuđeni ratni zločinac Radovana Karadžić, 1994. godine. Nagrada Marko Miljanov dodijeljena mu je 1989, Kočićevo pero 2010, Zlatno pero Rusije 2011…

Član je Udruženja književnika Srbije i Pokreta pjesnika Svijeta (Poetas del Mundo). Predsjednik je Društva srpskih književnika Crne Gore i Hercegovine i glavni i odgovorni urednik časopisa Srpki jug.

Na Vukovićevom zvaničnom sajtu istaknut je citat iz njegove poezije: lep je/ ni noć na njega ne može da padne/ lep je lep je.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo