Povežite se sa nama

MONITORING

Treća ruka

Objavljeno prije

na

Treca_ruka-intro

Treca_ruka-tekst1Nakon šesnaest godina ćutanja i pokušaja da zločin zataška, država je povukla dva poteza u slučaju deportacije bosanskih izbje glica, koje je početkom devedesetih servirala pod nož zlikovcima Rado vana Karadžića. Gotovo istovremeno sklopljeno je sudsko poravnanje s porodicama nastradalih i nekolicinom preživjelih i okonča na istraga protiv po licijskih funkcionera iz tog vremena. 
Spisi predmeta proslijeđeni su Spe cijalnom tužilaštvu, a prema pisanju podgoričkog Dana optužnica bi trebalo da stigne u Viši sud ovih dana. Prema istom izvoru, spe cijalni tužilac je zatražio i pritvor za ljude koji se terete za ovo djelo. Na spisku ih je devetoro. Za zločin protiv civilnog stanovništva osumnjičeni suBoško Bojović, bivši šef SDB-a, Ra doje Radunović, nekadašnji načelnik Centra državne bezbjednosti za Boku, Sreten Glendža iz Ulcinja, Milorad Šljivančanin, tadašnji komandir sta nice milicije u Herceg Novom, Duško Bakrač, bivši operativac Državne be­zbjednosti u Herceg Novom, Milorad Ivanović, tada načelnik CB-a Herceg Novi, Milisav Marković, pomoćnik ministra policije za javnu bezbjednost i Branko Bujić, bivši načelnik CB u Baru. Spisku osumnjičenih, prema pisanju medija, pridružen je iBožidar Stojović, nekadašnji službenik Držav ne bezbjednosti iz Ulcinja. 
U zahtjevu za sprovođenje istra ge tvrdi se da su funkcioneri jav ne i tajne policije izbjeglice poslali u smrt, izvršavajući direktnu naredbu pokojnog ministra policije Pavla Bu latovića, koja im je proslijeđena preko Boška Bojovića. U to vrijeme, baš kao i danas, premijer je bio Milo Đukanović a predsjednik države Momir Bulatović. Njih nema na spisku osumnjičenih. 
Ðukanović i Svetozar Maro vić u istrazi su saslušani čisto protokolarno. Istražni sudija im nije postavio ni jedno pitanje niti je omogućio da njihovom svjedočenju prisustvuju advokati i drugi osumnji čeni. Odbrana osumnjičenih tvrdi da je na ovaj način ozbiljno povrijeđen istražni proces, iako njihovo prisustvo ne bi ništa promijenilo. Ranije je iz cr nogorske Skupštine volšebno nestala ključna dokumentacija koja, vjeruje se, direktno povezuje crnogorsku vlast s najgorim crnogorskim zloči nom u posljednjih dvadeset godina. A bilo ih je. 
Osumnjičeni su negodovali, izgo varajući se da su izvršavali naređenja. Mnogi od njih i nijesu bili tako nisko pozicionirani u bezbjedno snoj hijerarhiji. Ako već nijesu mogli po ništiti monstruozna naređenja pretpo stavljenih, imali su izlaz koji je izabrao bivši po licijski inspektor iz Herceg No vog Slobodan Pejović. On je odbio da učestvuje u zločinu i danas svje doči o nje mu. Njegov je, više puta ponovljeni utisak, da se odgovornost za smrt 83 izbjeglice pokušava svaliti na mrtve ljude. Inicijalno osumnji čeni Damjan Turko vić, pomoćnik načelnika CB Herceg Novi, preminuo je tokom istrage, a bivši ministar policije Pavle Bulatović ubijen je još 2000. u Beogradu.
Država se punih šesnaest godina svojski trudila da ovaj slučaj zadrži pod tepihom. Tek kada su je porodice nastradalih zasule tužbama za obešte ćenje, dosjetila se da pokrene krivični postupak protiv odgovornih. Tada se tužilaštvo, preciznije Vesna Medeni ca, našla u nemogućoj ulozi. Sa jedne strane tužioci su tobože tražili dokaze protiv ousmnjičenih za ratni zločin, a sa druge, u parničnom postupku, branili su državnu kasu, dokazujući da ne postoji ,,uzročno-posljedična veza između protivpravnog lišenja slobode izbjeglica, njihove predaje neprijateljskoj vojsci za vrijeme rata i činjenice da ih je ta vojska odmah ili naknadno lišila života, odnosno mučila u logoru”. 
U tu se propagandu svom snagom uključio i ministar pravde Miraš Radović, koji je u jeku sudskog postupka u otvorenom pismu ustvrdio da državnog zločina nije bilo – ni u slučaju deportacije, ni u slućaju etničkog čišćenja Bukovice. Isti je taj ministar nedavno bio na čelu komisije koja je s porodicama oštećenih dogovo rila sudsko poravnanje od četiri miliona eura. Tako je država, pod pritiskom, priznala zločin.
Krivični postupak ne obuhvata političke naredbodavce iz ratnog vre mena. Oni će se postarati da se zločin u svijesti građana svede na policijski incident. Žrtvama i sebi smo dužni da to ne dozvolimo.

 

Petar KOMNENIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIRUS PODJELA MEĐU LJEKARIMA: Ko kome aplaudira

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drugi talas epidemije poklopio se sa predizbornom kampanjom, pa smo od jedinstvenosti u borbi protiv ,,nevidljivog neprijatelja”, došli do razjedinjenih ljekara. Jedni tapšu Milu, drugi crkvi. A virus je tu, ostaće i nakon izbora

 

Prvi talas korona virusa, zaključani, otrpjeli smo jedinstveno i, kako iz vlasti vole reći, odnijeli pobjedu. S drugim talasom nam dosta teže ide, a o jedinstvenosti nema ni govora.

Krajem prošlog mjeseca preko 60 doktora iz Nikšića pridružilo se litijama uprkos obnavljanju epidemije korona virusa u Crnoj Gori i upozorenjima nadležnih da masovna javna okupljanja predstavljaju zdravstveni rizik.

Ljekari su objasnili da su uz svoj narod i uz svoju crkvu. Spisak podrške stigao je i od 54 ljekara iz Berana, 57 iz Pljevalja, a 220 doktora iz Podgorice pružili su podršku kolegama iz Nikšića za, kako su kazali, plemenito nepristajanje na podjele, obespravljenost, fizičko nasilje, progon i vulgarni napad na privatnost svakog pojedinca.

Čin ljekara dovoljno govori o povjerenju u Nacionalno koordinaciono tijelo, njihove sve kontradiktornije poruke i preporuke, kao i pojedine politički motivisane poruke. A može se shvatiti i kao replika na aplauze svojih kolega predsjedniku države Milu Đukanoviću koji je tokom prvog talasa korone obišao nikšićku bolnicu.

I dok su nadležni stojički neko vrijeme ćutali o potezu nikšićkih ljekara, umjesto NKT-a, oglasio se gradonačelnik Veselin Grbović kazavši da se mjere moraju pojačati: ,,Ne smije više biti nikakvog okupljanja, mi idemo i u izbore, mislim da ne smije biti nikakvih, ni velikih tribina, ni malih, nego da zaista čuvamo zdravlje naših građana’’. Sugrađanima je preporučio i model zaštite: ,,Mislim da zaista treba građani Nikšića da se zabrinu i da li će zaista ići kod tih ljekara da im pružaju zdravstvene usluge, ja sigurno neću’’. Grbović koji ovako zbori, poznat i po tvorbi mnogih afera, predložen je za 13-julsku nagradu.

,,Ljekari sa litija pogazili Hipokratovu zakletvu i unizili struku”, saopštio je direktor Kliničkog centra Crne Gore, dok se ministar zdravlja Kenan Hrapović, inače ekonomista, ogorčeno javno zapitao – Šalju li nikšićki doktori poruku da ne vjeruju u dostignuća medicine.

Stvarno je teško zbunjenom puku objasniti kako to da ni ljekari, poput predsjednika države koji je na Cetinju i u Kotoru dočekao svog hrvatskog kolegu Zorana Milanovića bez ikavih mjera zaštite od virusa, nemaju potrebu da daju primjer držanjem distance, maskama i svemu onome o čemu se građanima svakodnevno govori.

Predrag NIKOLIĆ

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IRENA RADOVIĆ, BIVŠA VICEGUVERNERKA CBCG I VLAST: Kad se sistem obruši na čovjeka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Irena Radović, bivša viceguvernerka Centralne banke je smijenjena sa te pozicije hitro u parlamentu, na inicijativu guvernera Radoja Žugića, iako do danas nema dokaza da je počinila krivično djelo koje joj se pripisuje. I dalje je na meti sistema, iako je Osnovni sud dva puta presudio u njenu korist

 

U Skupštini Crne Gore, od samog zakona, važnije je ko ga predlaže. Ako ga predlaže neko nepodoban tu je predsjednik Skupštine da  interveniše. I zakon ode u zaborav. Nedavno je to demonstrirao  predsjednik Ivan Brajović.

Kako izgleda kada se sistem obruši na čovjeka i kad inicijativu za to uputi neko blizak vlasti, vidjeli smo u crnogorskoj Skupštini još 5. jula 2018.  Tada je na sjednici, na predlog guvernera Centralne banke Crne Gore (CBCG) Radoja Žugića, hitro smijenjena Irena Radović, bivša viceguvernerka CBCG-e.

Sutkinja Osnovnog suda Milena Brajović, koja je u dva navrata presudila u korist Radovićeve, utvrdila je da ta inicijativa nije mogla biti pravno valjan osnov za njeno razrješenje. Da je rješenje nezakonito, a optužbe guvernera da je Radovićeva nestručna i da je odala poslovnu tajnu – bez dokaza.

Irena Radović smijenjena je dok je, zbog pogoršanja zdravstvenog stanja, boravila u bolnici u Beču, gdje je bila na profesionalnoj edukaciji. I to samo dva mjeseca nakon što je protiv CBCG-e i guvernera Žugića podigla tužbu za mobing i diskriminaciju. Zakon o zabrani zlostavljanja na radu, inače, garantuje zaštitu od stavljanja u nepovoljniji položaj i gubitka radnog mjesta nakon pokretanja tužbe.

,,Guverner i poslanici koji su stali iza njegovog predloga, nisu marili ni za zakon, ni za činjenicu da on ne može potkrijepiti svoje navode“, kaže za Monitor bivša viceguvernerka.

Smjenu su podržala ukupno 42 poslanika, i to iz vladajuće koalicije (DPS, SD i manjinske partije), uz glas poslanice opozicije Draginje Vuksanović Stanković (SDP). Predsjednik Skupštine Ivan Brajović tada je napustio salu i prepustio predsjedavanje potpredsjedniku Genciju Nimanbeguu. Protiv smjene je glasao Andrija Popović iz Liberalne partije, a u trenutku glasanja u sali su bili još Raško Konjević i Ranko Krivokapić (SDP) i Miodrag Lekić iz Demosa, ali oni nisu glasali. Poslanici DF-a nisu prisustvovali raspravi.

Poslanici vladajuće koalicije na sjednici su ćutali. Nisu imali potrebu da Žugića priupitaju o razlozima za naprasnu promjenu mišljenja. Kada je, u martu 2017. godine, Irenu Radović, predlagao za viceguvernerku, imao je samo riječi hvale za nju i njenu biografiju. Neposlušnost sistemu košta, Radovićeva je očas postala nestručna.

Niko od onih koji su glasali za smjenu nije pitao guvernera Žugića o kakvoj se poslovnoj tajni, koju je Radovićeva navodno iznijela sudu, radi. Poslanica Draginja Vuksanović Stanković, čiji je glas presudio u korist smjene viceguvernerke, je insistirala na tome da guverner, za tako nešto sigurno mora imati dokaze. ,,Ako se utvrdi da postoji osnova za izvršenje ovog krivičnog djela, za njega je propisana kazna od pet godina zakona”, sugerisala je ona tom prilikom.

Do danas nema dokaza da je Irena Radović počinila ovo krivično djelo.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

KORONA OPET MEĐU NAMA: Prepušteni sebi i virusu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preventivne mjere popustile su i kod nas i širom svijeta, a stručnjaci upozoravaju da ne postoje validni naučni podaci koji bi ukazivali na slabljenje virusa

 

Crna Gora više nije korona free. Prvi novi slučaj zabilježen je 14. juna, 17. juna sedam novih, 19. juna čak 18… Za deset dana, u srijedu 24. juna, broj novozaraženih popeo se na 65, sa 13 hospitalizovanih.

 

Kada je krajem marta broj oboljelih bio sličan današnjem, na snazi je bilo preko 60 mjera i 17 preporuka. Sada, sem nošenja maski u zatvorenim prostorima i zabrane javnih okupljanja preko 200 osoba, mjera nema.

Da li se išta promjenilo? Mediji prenose tvrdnje nekih stručnjaka o tome kako je virus, usljed mutacija, oslabio te da nije opasan kao tokom proljeća. ,,Korona virus je oslabio i mogao bi vremenom sam odumrijeti, bez potrebe za cjepivom’’, prenijeli su regionalni mediji izjavu koju je londonskom The Telegraphu dao profesor Mateo Baseti, italijanski stručnjak za zarazne bolesti.

Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore za Monitor kažu da se pojavilo dosta oprečnih informacija o ,,manjoj virulentnosti virusa“, ali da ne postoje validni naučni podaci koji ukazuju na njegovo slabljene.

,,Nižu smrtnost koja se trenutno registruje treba uzimati sa ogromnom dozom rezerve jer je vrlo vjerovatno da je više posljedica činjenice da više oboljevaju mlađi kao i one kategorije stanovništva koje se ne smatraju posebno ugroženima”, ističu iz IJZ-a. Takođe napominju: „Osobe koje su u najvećem riziku od komplikacija i fatalnih ishoda (hronično oboljeli i stari) izgleda da se bolje pridržavju mjera te i manje obolijevaju širom svijeta  u posljednje vrijeme. Tako je manja i šansa da se registruju lošiji ishodi infekcije”.

Obrazac ponašanja o kojem iz Instituta govore potvrđen je u istraživanju koje je početkom juna sprovela agencija IPSOS uz podršku UNICEF-a, Instituta za javno zdravlje i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). U rezultatima istraživanja u Crnoj Gori, navodi se da osobe koje imaju hronične bolesti češće izbjegavaju odlaske u prodavnice, apoteke i mjesta sa puno ljudi te izbjegavaju i fizički kontakt sa najbližima kako bi se zaštitili od koronavirusa. Čak 26 posto hronično oboljelih iskazuje da su veoma zabrinuti za sopstveno zdravlje kada je u pitanju novi korona virus u poređenju sa 18 posto ukupnoj populaciji obuhvaćenoj istraživanjem.

Epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić za Monitor potvrđuje da ne postoji nijedan valjani dokaz koji govori u prilog slabljenju virusa SARS-CoV2. ,,Olakšavajuća okolnost za nas je to što je njegova transmisija otežana u ljetnjim mjesecima jer judi mnogo više borave na otvorenom. Širenju infekcije pogoduje boravak u zatvorenom prostoru, blizak kontakt licem u lice u dužem vremenskom periodu. Iz tog razloga većina pozitivno testiranih kontakata su članovi istog domaćinstva ili ljudi koji su u duže boravili zajedno u zatvorenom prostoru. Sve ovo sugeriše da je moguće i kontrolisati širenje infekcije. Naglasak mora biti na dobroj higijeni ruku i na distanci, a u zatvorenom prostoru na nošenju zaštitne maske. Mi narednih godinu ili čak godinu i po moramo naučiti živjeti sa ovim virusom i razviti navike koje će nas štititi od njegovog širenja“, ističe Popović-Samardžić.

Politička dešavanja kod nas rizik od virusa bacila su u drugi plan. No, nismo se samo mi opustili, preventivne mjere su popustile širom Evopre. Generalni direktor SZO Tedros Adhanom Ghebrejesus upozorava: ,,U prvom mjesecu izbijanja koronavirusa, SZO je prijavljeno manje od 10.000 zaraženih ovim virusom, a u posljednjem prijavljeno je skoro četiri miliona”. SZO očekuje da će u svijetu naredne sedmice broj zaraženih dostići 10 miliona, dok je broj umrlih premašio 480.000 ljudi.

Kod nas, nadležni smatraju da situaciju drže pod kontrolom. Prisustvo na derbiju u Beogradu povezano je sa klasterom u Budvi, koji trenutno broji 11 oboljelih, ali i tri dodatna slučaja unosa virusa koji za sada nijesu rezultirali sekundarnim obolijevanjem. Premijer Duško Marković na ovonedjeljnom premijerskom satu izjavio je da se ,,čak 31 slučaj u rožajskom klasteru sa širenjem na Bar i Ulcinj povezuje sa nedozvoljnemi graničnim kretanjem u Opštini Tutin u Srbiji. Ukupno 42 od 59 slučajeva ili 76 odsto“.

U Hrvatskoj  se javno govori o tome da se situacija sa virusom komplikuje. Ističe se da je broj oboljelih veći iako se nagađalo da će zatišje biti do septembra. Zaraženi su uglavnom mladi ljudi koji ostvaruju brojne kontakte. „Virus se širi po klubovima, među mladima“, pišu hrvatski mediji.

A da je moguć upliv i politike govori primjer Srbije. Tamo se sada otkriva da se u predizbornom vremenu broj oboljelih i umrlih od korona virusa skrivao. Čim je  završeno  glasanje, u javnost su dospjele informacije da su u Opštoj bolnici u Novom Pazaru gotovo svi ljekari i medicinske sestre zaraženi korona virusom – 20 ljekara i 40 medicinskih sestara.

Izbori u Crnoj Gori zakazani su za 30. avgust. Monitorovi izvori govore da se požurilo zbog drugog talasa i mogućeg  ponovnog karantina na jesen.

,,Ukoliko se budemo pridržavali mjera možemo izbjeći zaključavanje kakvo smo imali u martu i aprilu”, kažu iz Instituta. ,,Ukoliko se ispostavi da je zaključak SZO da asimptomatski slučajevi ne prenose infekciju zaista ispravan, time će prevencija biti značajno olakšana i neće zahtijevati tako drastične mjere, pod uslovom da se ponašamo odgovorno prema sebi i ljudima iz svoje okoline. Ukoliko bismo našim građanima mogli dočarati to teško stanje u kom su trenutno hospitalizovani pacijenti, ovo njihovo iskustvo, sigurno bismo imali jako dobru saradnju na poštvanju ovih preporuka – higijena ruku, distanca, nošenje maski u zatvorenom prostoru. Na nama je da ih edukujemo i pripremimo za jesen/zimu”.

Europol je ove nedjelje predstavio izvještaj u kome upozorava da bi mjere izolacije radi suzbijanja pandemije korona virusa mogle podstaći radikalizaciju pojedinaca nezavisno od njihovih ideoloških uvjerenja.

Radikalizaciji, od strane prije svega vlasti, svjedočimo, pa bi se izolacija mogla pokazati i kao utočište od nasilja.

 

MILOŠ VUKOVIĆ, EKONOMSITA, IZVRŠNI DIREKTOR FIDELITY CONSULTINGA
Uljepšavanje spoljašnosti

Pacijent (Crna Gora) koji je bio slabog zdravstvenog stanja (dosadašnji ekonomski razvoj) doživio je težak udes (COVID 19), zbog čega je morao da završi na intenzivnoj njezi kako bi o njenu brinuli najbolje medicinsko osoblje i ljekari. Umjesto intenzivne njege, pacijent (Crna Gora) je smještena  u bolničku čekaonicu a umjesto davanja obilne i urgentne zdravstvene pomoći, pacijentu je doveden frizer da mu „sredi“ frizuru kako bi uljepšao njegovu spoljašnost.

Na ovaj način se mogu okarakterisati prva dva paketa mjera pomoći Vlade, što se jasno vidi u značajnom smanjenju privredne aktivnosti, naglom i rekordnom povećanju nezaposlenosti ali i evidentnom pogoršanju brojnih makroekonomskih pokazatelja u veoma kratkom roku.

Uprkos svemu, treći paket mjera pomoći uporno kasni i uprkos obećanjima da je spreman, ne nazire se njegovo usvajanje dok će njegova implementacija dodatno kasniti jer se sa njim moraju usaglasiti mnogi stakeholderi.

Na sve to, rebalans budžeta je napravljen sa ogromnim zakašnjenjem od nekoliko mjeseci, zbog čega su trajno devastirani određeni segmenti ekonomskog života u Crnoj Gori. Dodatno, netačan je iz razloga što je njegova glavna premisa ostvarenje turističke sezone od 60%, što nikako nije tačno. Po toj računici, koristeći zvanične podatke, Crnu Goru će u 2020. godini posjetiti 1,4 miliona turista koji će  ostvariti 8,3 miliona noćenja, što je jednostavno nemoguće.

Očekuje nas izuzetno težak kraj ove godine koji će za gotovo izvjesnu posljedicu imati snižavanje plata za najmanje četvrtinu u javnom sektoru. Dodatno, ukoliko korona virus i dalje bude prisutan, prva tri mjeseca naredne godine će biti možda i najteža u skorijoj mirnodopskoj istoriji Crne Gore, što za sobom može povući snižavanje skromnih penzija koje su iznad prosjeka od 290 eura.

 

U Kini  i SAD  druga faza testiranja vakcina protiv korone

Od kandidata za moguću vakcinu koji se, prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) nalaze u drugoj fazi testiranja, tri su iz kineskih, a dva iz američkih istraživačkih instituta.

Kineski naučnici započeli su drugu fazu testiranja vakcine protiv virusa COVID19, saopštio je u nedelju, 21. juna Institut za medicinsku biologiju Kineske akademije medicinskih nauka (IMBCAMS).

Druga faza testiranja, kako saopštavaju sa IMBCAMS-a, podrazumijeva utvrđivanje doza vakcine i nastavak procjena da li ona može bezbjedno da pokrene imuni sistem kod zdrave osobe.

Vakcina koju testira IMBCAMS je jedna od šest mogućih vakcina koje kineski naučnici testiraju na ljudima.

Do sada, nijedna od vakcina nije prošla opsežna klinička ispitivanja u okviru treće faze, što je neophodan korak prije dobijanja odobrenja za prodaju.

Bijela kuća namjerava da uloži deset milijardi dolara u testiranje, proizvodnju i kupovinu jedne ili više vakcina, prenosi Dojče vele. U okviru takozvane operacije Warp Speed, do januara 2021. trebalo bi da na raspolaganju bude najmanje 300 miliona doza vakcine. U toj operaciji učestvuje šest američkih farmaceutskih kompanija i britansko-švedski koncern Astrazeneca.

Operaciju vodi američki general Gustave Perna, u okviru američkog Ministarstva zdravlja. On je, tokom saslušanja pred Senatom prošle nedelje, rekao da su SAD „spremne da sarađuju sa svakom zemljom koja pri razvoju vakcine ili ljekova pruži informacije ili kooperaciju“. Ali je poručio da Kina ne spada u te zemlje.

Čang Lung Đi, direktor laboratorije Geno-Immune Medical Institute u Šenženu, koja takođe radi na razvoju vakcine, za Dojče vele kaže: „Zahvaljujući sopstvenoj ekspertizi na području molekularne medicine, Kina bi mogla da pretekne SAD u trci za vakcinom protiv Kovida 19. Ali i dalje zavisi od uvoza visoke tehnologije za masovnu proizvodnju vakcine, zbog čega joj je potrebna pomoć iz inostranstva”.

Tokom jednog sastanka SZO u maju, kineski predsjednik Si Đinping rekao je da će njegova zemlja staviti na raspolaganje vakcinu kao „globalno javno dobro“. SAD se nisu priključile rezoluciji SZO, prema kojoj bi vakcinu trebalo staviti na raspolaganje „fer i pravedno“.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo