Povežite se sa nama

MONITORING

Po zakonu sile

Objavljeno prije

na

Izbori će, dakle, s prvim danima proljeća. Sjednica Skupštine Crne Gore, na kojoj će biti razmatran vladin Predlog odluke o skraćenju mandata važećeg parlamenta, biće održana 21. januara. Prema dogovoru iz vremena donošenja Ustava, izbori su trebali biti krajem ove godine. Vlada je sad objasnila da nam prijevremeni izbori trebaju još prije zato što se pred Crnom Gorom nalaze „brojne i veo ma značajne obaveze koje proizilaze iz procesa pridruživanja Evropskoj uniji“. Vlast, kako se tumači, žuri na izbore jer želi da obezbijedi još jedan četvorogodišnji mandat, prije nego građani počnu da osjećaju posljedice ekonomske krize.


I pretodni izbori održani su prije nego što se očekivalo. Predsjednik Crne Gore, Filip Vujanović tada se silno konsultovao sa opozicijom i izbore raspisao kad je njegovoj partiji odgovaralo. Posljednji parlamentarni izbori održani su 10. septembra 2006, manje od četiri mjeseca poslije referen duma, odmah nakon godišnjih odmora. Biran je 81 poslanik. Koalicija „Za evropsku Crnu Goru – Milo Đukanović – DPS-SDP“ osvojila je 41 poslanički mandat. 
Na predsjedničkim izborima 6. aprila 2008. kandidat vladajuće partije Filip Vujanović pobijedio je u prvom krugu. Na lokalnim izborima u Kotoru, u novembu prošle godine, Demokrat ska partija socijalista osvojila je najviše odborničkih mandata i sa Liberalnom partijom formirala opštinsku vlast. 
U crnogorskoj opoziciji su – opti misti. U PZP-u smatraju da se DPS-u „panično žuri na izbore, jer su svjesni kakve su posledice nji hove ekonomske politike i svega što su radili, naročito u prethodne dvije godine”. Iako je PZP nedavno napustio potpredsjednik Goran Batrićević i govorilo se o ozbiljnim podjelama, u toj stranci tvrde da prolaze „proces organizacione konsolidacije i ka drovske obnove“, te da će već krajem februara biti poptuno spremni za izbornu trku. 
medoPredsjednik PZP-a Nebojša Medojević je kazao da bi ,,vlast morala da zna da će opozicija insistirati na tome da zauzme što jedinstveniji stav oko izbornih poslova”. 
,,Nemamo izborno zakonodavstvo, nijesmo usvojili nove izborne zakone konsenzusom, kako je to bila dobra praksa, tako da je PZP spreman da otvori priču sa svim parlamentarnim strankama oko uslova pod kojima će se organizovati izbori, ali sigurno neće pristajati na ucjene”, rekao je Medoje vić. Prema njegovim riječima, predstoji period intenzivne komunikacije opozi cionih parlamentarnih stranaka.
Uprkos problemima oko ujedi njavanja Srpske liste i drugih srpskih partija, i u Srpskoj narodnoj stranci su – spremni. ,,Što se SNS-a, ili preciznije, nove – ujedinjene stranke tiče, mi ćemo biti spremni za te izbore. Radeći svakodnevno na transformaciji SNS-a i ujedinjenju, mi se praktično i pripremamo za izbore”, rekao je potpredsjednik SNS-a Slaven Radunović.
Iz Socijalističke narodne partije, nakon što su se dugo pozivali na par tijsku odluku o samostalnom nastupu na izborima, sad ukazuju da DPS-u i SDP-u treba pripremiti „zajednički i koordinisani politički odgovor“. Bivši predsjednik SNP-a Predrag Bulatović objasnio je kako se zalaže za utvrđivanje optimalnog modela ukrupnjavanja opozicije, bez mogućnosti rasipanja glasova i sa izbornim programom koji će ostvariti značajan sinergetski efekat.
milic„Kakav će model biti, to treba da bude stvar analize i dogovora unutar opozicije, bez sujeta, ličnih ambicija, a po sebno bez sitne ili krupne stranačke računice. Niko ko politički vri jedi ne smije biti isključen iz toga, treba biti otvoren i za vanstranačke ličnosti u tom jedin stvenom opozicionom bloku“, kazao je Bulatović. Predsjednik te partije Srđan Milić rekao je da bi mogla biti preispitana odluka o samostalnom nastupu na izborima. 
U Socijalističkoj narodnoj partiji tvrde da će vladajuća koalicija napraviti pravni haos u državi ukoliko raspiše izbore po aktuelnom Zakonu o izboru odbornika i poslanika. SNP je ranije Ustavnom sudu podnijela incijativu za ocjenu usklađenosti izbornog zakona sa Ustavom, konstatujući da je još 21. aprila 2008. godine istekao rok za njegovo usklađivanje sa najvišim pravnim aktom. 
Prema važećem zakonu, na primjer, pravo glasa imaju svi građani Crne Gore, a po Usta vu samo državljani koji ima ju prebivalište u Crnoj Gori. Ustav predviđa zagarantovane posla ničke mandate manjinskim narodima, čega u izbornom zakonu nema. 
Istraživač kršenja ljudskih prava u Crnoj Gori Aleksandar Zekovićpozvao je predsjednika Vujanovića da pokrene društveni dijalog o legi timnosti i posljedicama raspisivanja prijevremenih izbora, posebno u kon tekstu političke reprezentacije manjina. „Parlamentarna radna grupa formirana za reformu izbornog zakonoda stva pokazala je profesionalnu neozbiljnost i neodgovornost i samo potvrdila stanje političke kulture u Crnoj Gori“, precizirao je on. Zeković je kazao da je još aktuelno pitanje da li izborni zakon i dalje važi.
Prema riječima potpredsjed nika SNP-a, Nevena Gošovića.vladajuća koalicija je u prošloj go dini opstruirala rad višestranačke radne grupe koja je bila zadužena za izmjenu izbornog zakonodavstva. Po njegovom mišljenju, to nije slučajno. „Očigledno u Demokratskoj partiji socijalista nijesu pronašli rješenje na koji način obezbijediti Ustavom za garantovanu autentičnu zastupljenost manjinskih naroda u Skupštini, a da pri tom zadrži povoljnosti koje im omogućava postojeći zakon“. 
Šef poslaničkog kluba DPS-a Miodrag Vuković rastumačio je situaciju: „Tačno je da Zakon nije usklađen sa Ustavom, ali, u formalnom smislu, to se može riješiti i time što će se produžiti rokovi u ustavnom zakonu. I ustavni rokovi vezani za pitanje crnogorskog državljanstva su prošli. Pa, ima li sankcija. To su bili i ostali rokovi koji sugerišu, a ne koji sankcionišu“. 
Vuković je objasnio da njegova partija nije sama mogla donijeti novi zakon, jer je za njegovo usva janje potrebna dvotrećinska većina. On je nazvao besmislicom poziv SNP-a da se parlamentarna radna grupa brzo sastane i počne rad na novom izbor nom zakonu. „Ako nijesmo uspjeli da za skoro dvije godine u toj radnoj grupi savladamo pitanje garantovanih mandata, kako misle da to uradimo za dvadesetak dana“.
I predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić smatra da ne postoji „nepremostiva ustavna prepreka da se izbori održe prema važećem zako nodavstvu”. „Ne možete beskonačno odlagati izbore, dok se donese zakon. Tako nešto bi se moglo protumačiti da bježite od izbora zbog nemanja dvije trećine za zakon”. Da bi se mogli napraviti izborni zakoni prihvatljivi za sve i da bi onda za njihovo usvajanje postojala dvotrećinska većina – ovdje se više i ne razmatra. 
Iako se neko vrijeme šuškalo o od vojenom izbornom nastupu DPS-a i SDP-a, novine su javile da romansa, ipak, traje. Usaglašava se izborna platforma. Nove radne pobjede se daju naslutiti: put prema sjeveru, put prema Evropi… Kao i svaki put do sad blještava predizborna putovanja po bespuću zasijeniće jad, siromaštvo i nemoć građanina pokornog.

 

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo