Povežite se sa nama

MONITORING

Po zakonu sile

Objavljeno prije

na

PoZakonuSile_intro

Izbori će, dakle, s prvim danima proljeća. Sjednica Skupštine Crne Gore, na kojoj će biti razmatran vladin Predlog odluke o skraćenju mandata važećeg parlamenta, biće održana 21. januara. Prema dogovoru iz vremena donošenja Ustava, izbori su trebali biti krajem ove godine. Vlada je sad objasnila da nam prijevremeni izbori trebaju još prije zato što se pred Crnom Gorom nalaze „brojne i veo ma značajne obaveze koje proizilaze iz procesa pridruživanja Evropskoj uniji“. Vlast, kako se tumači, žuri na izbore jer želi da obezbijedi još jedan četvorogodišnji mandat, prije nego građani počnu da osjećaju posljedice ekonomske krize.


I pretodni izbori održani su prije nego što se očekivalo. Predsjednik Crne Gore, Filip Vujanović tada se silno konsultovao sa opozicijom i izbore raspisao kad je njegovoj partiji odgovaralo. Posljednji parlamentarni izbori održani su 10. septembra 2006, manje od četiri mjeseca poslije referen duma, odmah nakon godišnjih odmora. Biran je 81 poslanik. Koalicija „Za evropsku Crnu Goru – Milo Đukanović – DPS-SDP“ osvojila je 41 poslanički mandat. 
Na predsjedničkim izborima 6. aprila 2008. kandidat vladajuće partije Filip Vujanović pobijedio je u prvom krugu. Na lokalnim izborima u Kotoru, u novembu prošle godine, Demokrat ska partija socijalista osvojila je najviše odborničkih mandata i sa Liberalnom partijom formirala opštinsku vlast. 
U crnogorskoj opoziciji su – opti misti. U PZP-u smatraju da se DPS-u „panično žuri na izbore, jer su svjesni kakve su posledice nji hove ekonomske politike i svega što su radili, naročito u prethodne dvije godine”. Iako je PZP nedavno napustio potpredsjednik Goran Batrićević i govorilo se o ozbiljnim podjelama, u toj stranci tvrde da prolaze „proces organizacione konsolidacije i ka drovske obnove“, te da će već krajem februara biti poptuno spremni za izbornu trku. 
medoPredsjednik PZP-a Nebojša Medojević je kazao da bi ,,vlast morala da zna da će opozicija insistirati na tome da zauzme što jedinstveniji stav oko izbornih poslova”. 
,,Nemamo izborno zakonodavstvo, nijesmo usvojili nove izborne zakone konsenzusom, kako je to bila dobra praksa, tako da je PZP spreman da otvori priču sa svim parlamentarnim strankama oko uslova pod kojima će se organizovati izbori, ali sigurno neće pristajati na ucjene”, rekao je Medoje vić. Prema njegovim riječima, predstoji period intenzivne komunikacije opozi cionih parlamentarnih stranaka.
Uprkos problemima oko ujedi njavanja Srpske liste i drugih srpskih partija, i u Srpskoj narodnoj stranci su – spremni. ,,Što se SNS-a, ili preciznije, nove – ujedinjene stranke tiče, mi ćemo biti spremni za te izbore. Radeći svakodnevno na transformaciji SNS-a i ujedinjenju, mi se praktično i pripremamo za izbore”, rekao je potpredsjednik SNS-a Slaven Radunović.
Iz Socijalističke narodne partije, nakon što su se dugo pozivali na par tijsku odluku o samostalnom nastupu na izborima, sad ukazuju da DPS-u i SDP-u treba pripremiti „zajednički i koordinisani politički odgovor“. Bivši predsjednik SNP-a Predrag Bulatović objasnio je kako se zalaže za utvrđivanje optimalnog modela ukrupnjavanja opozicije, bez mogućnosti rasipanja glasova i sa izbornim programom koji će ostvariti značajan sinergetski efekat.
milic„Kakav će model biti, to treba da bude stvar analize i dogovora unutar opozicije, bez sujeta, ličnih ambicija, a po sebno bez sitne ili krupne stranačke računice. Niko ko politički vri jedi ne smije biti isključen iz toga, treba biti otvoren i za vanstranačke ličnosti u tom jedin stvenom opozicionom bloku“, kazao je Bulatović. Predsjednik te partije Srđan Milić rekao je da bi mogla biti preispitana odluka o samostalnom nastupu na izborima. 
U Socijalističkoj narodnoj partiji tvrde da će vladajuća koalicija napraviti pravni haos u državi ukoliko raspiše izbore po aktuelnom Zakonu o izboru odbornika i poslanika. SNP je ranije Ustavnom sudu podnijela incijativu za ocjenu usklađenosti izbornog zakona sa Ustavom, konstatujući da je još 21. aprila 2008. godine istekao rok za njegovo usklađivanje sa najvišim pravnim aktom. 
Prema važećem zakonu, na primjer, pravo glasa imaju svi građani Crne Gore, a po Usta vu samo državljani koji ima ju prebivalište u Crnoj Gori. Ustav predviđa zagarantovane posla ničke mandate manjinskim narodima, čega u izbornom zakonu nema. 
Istraživač kršenja ljudskih prava u Crnoj Gori Aleksandar Zekovićpozvao je predsjednika Vujanovića da pokrene društveni dijalog o legi timnosti i posljedicama raspisivanja prijevremenih izbora, posebno u kon tekstu političke reprezentacije manjina. „Parlamentarna radna grupa formirana za reformu izbornog zakonoda stva pokazala je profesionalnu neozbiljnost i neodgovornost i samo potvrdila stanje političke kulture u Crnoj Gori“, precizirao je on. Zeković je kazao da je još aktuelno pitanje da li izborni zakon i dalje važi.
Prema riječima potpredsjed nika SNP-a, Nevena Gošovića.vladajuća koalicija je u prošloj go dini opstruirala rad višestranačke radne grupe koja je bila zadužena za izmjenu izbornog zakonodavstva. Po njegovom mišljenju, to nije slučajno. „Očigledno u Demokratskoj partiji socijalista nijesu pronašli rješenje na koji način obezbijediti Ustavom za garantovanu autentičnu zastupljenost manjinskih naroda u Skupštini, a da pri tom zadrži povoljnosti koje im omogućava postojeći zakon“. 
Šef poslaničkog kluba DPS-a Miodrag Vuković rastumačio je situaciju: „Tačno je da Zakon nije usklađen sa Ustavom, ali, u formalnom smislu, to se može riješiti i time što će se produžiti rokovi u ustavnom zakonu. I ustavni rokovi vezani za pitanje crnogorskog državljanstva su prošli. Pa, ima li sankcija. To su bili i ostali rokovi koji sugerišu, a ne koji sankcionišu“. 
Vuković je objasnio da njegova partija nije sama mogla donijeti novi zakon, jer je za njegovo usva janje potrebna dvotrećinska većina. On je nazvao besmislicom poziv SNP-a da se parlamentarna radna grupa brzo sastane i počne rad na novom izbor nom zakonu. „Ako nijesmo uspjeli da za skoro dvije godine u toj radnoj grupi savladamo pitanje garantovanih mandata, kako misle da to uradimo za dvadesetak dana“.
I predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić smatra da ne postoji „nepremostiva ustavna prepreka da se izbori održe prema važećem zako nodavstvu”. „Ne možete beskonačno odlagati izbore, dok se donese zakon. Tako nešto bi se moglo protumačiti da bježite od izbora zbog nemanja dvije trećine za zakon”. Da bi se mogli napraviti izborni zakoni prihvatljivi za sve i da bi onda za njihovo usvajanje postojala dvotrećinska većina – ovdje se više i ne razmatra. 
Iako se neko vrijeme šuškalo o od vojenom izbornom nastupu DPS-a i SDP-a, novine su javile da romansa, ipak, traje. Usaglašava se izborna platforma. Nove radne pobjede se daju naslutiti: put prema sjeveru, put prema Evropi… Kao i svaki put do sad blještava predizborna putovanja po bespuću zasijeniće jad, siromaštvo i nemoć građanina pokornog.

 

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRAVNI STAV VESNE MEDENICE DA SUDOVI NE MOGU PRESUĐIVATI O ODLUKAMA SKUPŠTINE PROTIV TVORACA: Formula za smjenu DPS kadrova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko se „ukorijeni“, pravni stav Vesne Medenice mogao bi se kao bumerang obiti o glavu upravo onima koji su ga i osmislili u ratu protiv kritičara –  DPS-u. To može biti model kako da se nova vlast riješi DPS kadrova u nezavisnim tijelima i savjetima imenovanih u Skupštini. Tako bi se pravno nasilje prethodne većine okrenulo protiv svog tvorca

 

Osnovni sud u Podgorici poništio je ovog mjeseca odluku Skupštine kojom je izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković razriješena sa mjesta članice  Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije (ASK). Direktorica MANS-a razriješena je sa te pozicije u parlamentu u julu 2018. godine glasovima tadašnje vladajuće koalicije. Njeno razrješenje bilo je jedno u nizu uklanjanja predstavnika civilnog sektora i kritičara vlasti sa pozicija u važnim državnim institucijama, čime je vlast u stvari obavljala  čistku „nepodobnih“ kadrova. Na isti način, je ranije, pred kraj 2017,  u parlamentu smijenjen i dio članova Savjeta RTCG koji su bili kritički orijentisani: Goran Đurović i Nikola Vukčević.  Takođe, u julu 2018, glasovima većine, sa funkcije viceguvernerke Centralne banke razriješena je i Irena Radović.

Svi oni su potražili sudsku pomoć. Osnovni sudovi nerijetko su odlučivali u njihovu korist. No, vlast je uzvratila. Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica  27. juna 2019.  iznijela je  pravni stav – da se odluke Skupštine o izboru, imenovanju ili razrješenju javnih funkcionera ne mogu pobijati  u upravnom sporu niti u parničnom postupku. Taj stav doveo je do toga da su više sudske instance počele da vraćaju na ponovno suđenje presude u korist razriješenih.

Da je pravni stav Medenice, odnosno Vrhovnog suda, sporan ukazala je i Evropska komisija. U izvještaju EK o napretku Crne Gore  iz 2020. navodi se da „pravna situacija koju je izazvao načelni pravni stav Vrhovnog suda zabrinjava jer uskraćuje pravnu zaštitu protiv odluka Skupštine i ugrožava pravo na djelotvoran pravni lijek“. Tako je i Evropska komisija potvrdila stavove dijela ovdašnjih pravnih stručnjaka i civilnog sektora – da je stav Medenice suprotan Ustavu,  i međunarodnoj praksi i konvencijama.

U najnovijoj presudi u slučaju Vanje Ćalović i sutkinja Zekić ponovila je isti stav i odbila kao neosnovan prigovor o nenadležnosti suda u slučajevima koji se odnose na razrješenja i odluke Skupštine. Ona je istakla da preispitivanje zakonitosti odluka Skupštine ni u kom slučaju ne može predstavljati miješanje sudske grane vlasti u autonomna ovlašćenja zakonodavne vlasti već da je riječ o odnosu vlasti, koji počiva na ravnoteži i međusobnoj kontroli.

Advokat Siniša Gazivoda za Monitor ponavlja da je stav Vrhovnog suda prema kojem se odluke Skupštine o razrješenju javnih funkcionera ne mogu pobijati pred sudom „suprotan i shvatanjima Evropskog suda za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda“.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. novembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DOGOVORI TUŽILACA SA OPTUŽENIMA MIMO PREPORUKA EK: Mnogo više sporazuma nego lani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska osnovna i viša tužilaštva su za 11 mjeseci ove godine sklopila gotovo isti broj sporazuma o priznanju krivice koliko sva tužilaštva prošle godine

 

Od tužilačkog procesuiranja porodice Marović i pripadnika njihove organizovane kriminalne grupe, pa do suđenja za pokušaj terorizma, poznatijeg kao „državni udar“,  u javnosti postoje oprečna mišljenja oko upotrebe pravnog instituta sporazuma o priznanju krivice u našem pravosuđu. Dok su tužioci i advokati često isticali da je institut ostvario svoju svrhu bržeg i efikasnijeg rješavanja sudskih sporova, uz smanjenje troškova postupka, mnogi pravni eksperti smatraju da se ovaj institut zloupotrebljava kako bi se nekima pomoglo, a nekima odmoglo.

Upotreba ovog pravnog instituta, koji podrazumijeva dogovor tužioca i optuženog o kazni, koji se pred sudom formalizuje u vidu sporazuma, sve češće se primjenjuje u crnogorskim tužilaštvima. To je primijetila i Evropska komisija (EK), na šta je ukazala u nekoliko posljednjih izvještaja o napretku Crne Gore u pregovaračkim poglavljima. U posljednjem takvom dokumentu, jedna od preporuka za Poglavlje 24 (pravda, sloboda i bezbjednost) bila je da se „preduzmu konkretne mjere kako bi se ograničila upotreba sporazuma o priznanju krivice na izuzetne slučajeve, kako bi se unaprijedila transparentnost i kredibilitet pravosudnog odgovora na organizovani kriminal kroz odvraćajuću i konzistentniju kaznenu politiku“. Na isti način preporučuju da se smanji upotreba sporazuma u slučajevima korupcije.

„Cjelokupni pravosudni sistem mora postati učinkovitiji, operativniji i odvraćajući, uključujući način na koji se predmeti organizovanog kriminala vode na sudovima. Sudski su postupci pretjerano dugi zbog čestih odlaganja ročišta. Ta duga kašnjenja, ali i nedostatak povjerenja između tužilaštva i sudova, nakon nekih kontroverznih oslobađajućih presuda posljednjih godina, dovela su do široke upotrebe sporazuma o priznanju krivice od strane tužilaštva. Osumnjičeni kriminalci, koji u istrazi postanu svjedoci saradnici, izuzeti su iz 46 pravnih postupaka, bez obzira na težinu krivičnog djela. Kao rezultat toga, uprkos nekim primjetnim izuzecima, pravosudni odgovor čini se uopšteno blagim, a kazne, novčane kazne i oduzimanje imovine nesrazmjerno su niski u poređenju sa težinom krivičnog djela“, navodi se u izvještaju.

Istraživanje Monitora pokazuje da se broj sporazuma u crnogorskim tužilaštvima, prema zvaničnim podacima, drastično uvećava. Tokom 2020. godine samo u osnovnim i višim tužilaštvima sklopljeno je, prema podacima do kojih je došao Monitor, 365 sporazuma o priznanju krivice. To je, prema izvještaju Tužilačkog savjeta za prošlu godinu, malo manje od ukupnog broja sklopljenih sporazuma u svim tužilaštvima u 2019. godini (371), a ostalo je više od mjesec do kraja godine.

Na sajtu Specijalnog državnog tužilaštva objavljeno je 15 sporazuma o priznanju krivice, dok je, prema nezvaničnim informacijama, u toj instituciji sklopljeno mnogo više. Prošle godine je ovo tužilaštvo, koje je i bacilo kontroverzu na institut sporazuma o priznanju krivice, sklopilo 49 takvih sporazuma. Ove godine je, prema nezvaničnim informacijama, sklopljeno znatno više.

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici potpisalo je ove godine 200 sporazuma o priznanju krivice, što je duplo više u odnosu na prošlu godinu, kada ih je bilo stotinu. Sporazumi su najčešće zaključivani za krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti.

Od 200 potpisanih sporazuma, osnovni sudovi u Podgorici i Danilovgradu prihvatili su 179. Tih 21 odbijenih, i još jedan na Cetinju, jedini su sporazumi od 365 sklopljenih, koje su odbili sudovi. Pasivna uloga sudija, koji rutinski prihvataju ponuđene sporazume, glavna je zamjerka pravnih eksperata.

Ove godine su sudije samo tri osnovna suda, gdje se vode postupci za lakša krivična djela, odbili da prihvate sporazume koje su ponudili tužioci. Sudije viših sudova u Podgorici i Bijelom Polju, u kojima se sudi za najteža krivična djela, prihvatili su sve sporazume koje su im ponudili tužioci. Na primjer, Viši sud u Podgorici prihvatio je svih 122 sporazuma o priznanju krivice, koje su ponudili tužioci Višeg državnog tužilaštva u Podgorici. Od tih 122, u 113 slučajeva riječ je bila o krivičnom djelu neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

„Najviše sporazuma o priznanju krivice, nih 113 zaključeno je zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, sa kaznama zatvora u rasponu od šest mjeseci do dvije i po godine, a većina sporazuma sadrži i novčanu kaznu kao sporednu, koja je iznosila do 10.000 eura“, navodi se u odgovoru podgoričkog Višeg tužilaštva.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

FIJASKO ZAKONA O PROSTORNOM PLANIRANJU: Tri godine kasnije ni jednog prostornog plana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sa donošenjem Prostornog plana CG i Plana generalne regulacije neobjašnjivo se kasni. Izrada Prostornog plana ograničena je do 2021. godine, dok se PGR očekuje krajem 2022. godine. Vlada je izdvojila 2,5 miliona eura za ova dva planska dokumenta

 

Na vanrednoj sjednici crnogorskog parlamenta održanoj 26. septembra 2017. godine usvojen je kontroverzni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, čije je donošenje pratila burna rasprava u stručnoj i laičkoj javnosti, sa brojnim osporavanjima valjanosti i primjenjivosti novotarija koje je u oblasti planiranja prostora i urbanizma predvidio. Novim konceptom prostornog planiranja uvedena je potpuna centralizacija sistema planiranja u Crnoj Gori, svi poslovi iz ove oblasti oduzeti su lokalnim samoupravama i prenijeti u nadležnost Ministarstva održivog razvoja i turizma. Tadašnji ministar MORT-a Pavle Radulović govorio je da Vlada želi da preuzme odgovornost za haotično stanje koje je vladalo u sektoru planiranja prostora Crne Gore, ali je do sada uspjela samo u tome da od haosa napravi potpunu anarhiju, iz koje tri godine kasnije, kao da nema izlaza.

Smjernicama novog zakona ukidaju se svi urbanistički planovi na nivou opština i uvode dva bazna planska dokumenta za cijelu državnu teritoriju, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Novi planovi nisu donijeti, starima je u mnogim opštinama u međuvremenu istekla važnost, odobrenja za gradnju se  i dalje izdaju, ne zna se na osnovu kojih planskih dokumenata, što vodi u sivu zonu nezakonitih odluka koje se masovno donose.

Od strateških planskih dokumenata na snazi je Prostorni plan posebne namjene za obalno područje (PPPNOB), koji se često koristi kao osnov za izdavanje urbanističkih uslova za izradu projektne dokumentacije.

Sa donošenjem PPCG i Plana generalne regulacije (PGR) neobjašnjivo se kasni. Odluku o izradi PPCG Vlada je donijela krajem 2018. godine ali je godinu dana kasnije, u decembru 2019. imenovala rukovodica izrade Plana i odredila sredstva za taj posao u iznosu od 500.000 eura. Na čelu stručnog tima postavljena je Svetlana Jovanović, diplomirani planer. Ona je i autor Plana obalnog područja koji je dobio niz negativnih kritika stručne javnosti i građana šest primorskih opština na koje se odnosi. Ovaj planski dokument kojim je urbanizovan atraktivan prostor Crnogorskog primorja, ocijenjen je kao investitorski plan, urađen za potrebe vlasnika kapitala „koji imaju pare i hoće da grade“. Njime su urbanizovane mnoge očuvane oaze u primorskim gradovima, pa se postavlja pitanje da li će rješenja iz PPPNOB biti inkorporirana u nove planove PPCG i PGR.

Rok za izradu Prostornog plana CG je 24 mjeseca od dana potpisivanja ugovora o izradi, što znači  do 2021. godine. Postojeći Prostorni plan na snazi je do kraja 2020, pa će u narednom periodu, do izrade novog, Crna Gora ostati bez krovnog plana u hijerarhiji prostorno-planskih dokumenata ili će se naložiti njegovo produženo trajanje.

Odluku o izradi Plana generalne regulacije, koji predstavlja plan nižeg reda, Vlada je donijela u maju ove godine. Za šeficu radnog tima određena je arhitektica Ksenija Vukmanović, iz podgoričkog projektnog biroa CAU, autorka velikog broja državnih planskih dokumenata. Ugovor o angažmanu potpisan je tek u septembru, pa je rad na izradi ovog važnog dokumenta u početnoj fazi. Vlada je izdvojila 2 miliona eura za izradu PGR, koji će se raspodijeliti između šezdesetak članova radnog tima i brojnih saradnika.

Planom generalne regulacije biće poništeni svi do sada doneseni prostorni i detaljni urbanistički planovi uključujući i planove posebne namjene za zaštićene oblasti. Ovaj komplikovan plan obuhvata 9 područja. Tu su tri oblasti Crne Gore, sjeverni, središnji i primorski region, područja 5 nacionalnih parkova,  Biogradska gora, Durmitor, Lovćen, Skadarsko jezero i Prokletije. Izdvojen je i prostor prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora sa zaštićenom okolinom, koje je pod zaštitom UNESCO.

Za svako od područja imenovani su šefovi radnih timova. Posao izrade plana za prostor 13 opština na sjeveru Crne gore pripao je arhitektici Jadranki Popović. Posao planiranja središnjeg regiona, glavnog grada Podgorica, prijestonice Cetinje, opština Danilovgrad i Nikšić  vodiće  arhitektica Dragana Radulović, (CAU).

Primorje, odnosno južni region, podijeljen je na dva dijela. Prvi, prostor opština Ulcinj, Bar i Budva pod kontrolom je Ksenije Vukmanović, rukovodioca izrade PGR. Preostale tri primorske opštine, Tivat, Kotor i Herceg Novi planiraće se pod dirigentskom palicom arhitekte Mladena Krekića.

Za nacionalne parkove nadležan je planer Saša Karajović. Za zaštitu kulturno-istorijskog nasljeđa u dijelu prostora Boke koji je pod zaštitom UNESCO, odgovoran će biti arhitekta Boris Ilijanić. Međutim, za oba južna regiona u segmentu prostornog planiranja angažovana je i Svetlana Jovanović, koja je istovremeno i šefica izrade Prostornog plana CG.

Rok za izradu plana PGR od 24 mjeseca teče od sptembra ove godine do kraja 2022. godine. Do tada, novoj Vladi preostaje da iznađe rješenja u vezi sa planovima čija je važnost istekla, što je naročito izraženo na području Opštine Budva u kojoj su urbanistički planovi Budve, Bečića, Pržna i Petrovca prestali da važe.

Raspodjela poslova na izradi dva strateška državna plana pokazala je nastavak višegodišnje prakse Ministarstva održivog razvoja koje je vrijedne projekte dodjeljivalo privilegovanim planerskim biroima i favorizovanim arhitektama. Ubjedljivo najveći broj poslova, čiji je naručilac Ministarstvo održivog razvoja, dobijala je privatna firma CAU, Centar za arhitekturu i urbanizam sa povezanom firmom Synthesis. Obje firme povezuju se sa višegodišnjim ministrom tog resora Branimirom Gvozdenovićem. Značajan dio tog kolača uzimao je i RZUP, koji je u vlasništvu Aca Đukanovića.

Firme su od Ministarstva dobijale visokobudžetne poslove izrade planske dokumentacije za lokacije na kojoj grade vodeći strani investitori, za velike turističke komplekse, zdravstvene centre, luke i marine, nacionalne parkove, stambena naselja, javne prostore u zoni morskog dobra… Bio je to svojevrstan monopol  u organizaciji MORT-a na prostor Crne Gore, po kome je imala priliku da crta i projektuje mala grupa planera i arhitekata u biroima bliskim ministru i sa njim povezanim investitorima.

Novi Zakon o planiranju donio je promjene u tom pogledu. Ministarstvo je na sebe preuzelo sve poslove oko donošenja planova. Prvi put pojavljuje se u ulozi obrađivača plana, što je bio posao ovlašćenih privatnih biroa. Mnoge firme ostale su zbog toga bez posla i ugasile se. Neke, poput CAU ili RZUP,  preorijentisale su se na projektovanje, nadzor… ne bave se više planiranjem.

Za potrebe izrade Prostornog plana CG i RGP Ministarstvo je objavilo javni poziv na koji su se zainteresovani javljali pojedinačno i posao dobili na osnovu svojih ranijih referenci. Međutim, među šefovima planerskih timova opet su stara imena, planeri i arhitekte iz vremena ministra Gvozdenovića. Stiče se utisak da Crna Gora oskudijeva u ovim profesijama, te da sve planove, bilo oni loši ili ne, rade jedni te isti ljudi. Pojedini kao da su osvojili licencu na neku oblast, poput dvorskog arhitekte Mladena Krekića, koji intenzivno obrađuje atraktivne lokacije na primorju. Autor je više prostornih planova, državnih studija lokacije, PUP-a Kotor, arhitektonskih rješenja stambenih i zdravstvenih kompleksa, hotela, marina, aerodroma… Radio je Plan izmjena i dopuna DSL ArsenalPorto Montenegro, i to u dva navrata, 2013. i 2019, kojim je u potpunosti izašao u susret potrebama vlasnika, rješenjem o povećanju spratnosti objekata  i izgradnji prvih kula, devetospratnica u marini Porto Montenegro.

Kakav će stav po osnovu očuvanja prostora zauzeti prilikom izrade dijela regulacionog plana, vidjećemo na javnom izlaganju koje se željno iščekuje.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo