Povežite se sa nama

MONITORING

Kud je pošla, đe se đela

Objavljeno prije

na

Neposredno po Novoj godini vladajuća garnitura iz DPS-a obilježiće jubilej: dvadeset go dina otkako su unutarpartijskim pučem došli na vlast. Istovremeno, u tom je periodu propao najveći broj crnogor­skih preduzeća. Vlast nije imala snage da se uhvati u koštac s problemima, da restruktuira kompanije i da dovede dobre strateške partnere. Ortačka tran zicija je hale pretvorila u magacine, fabričke krugove u zapuštene livade ili placeve za gradnju stambenih zgrada, dok su se poslovne zgrade preobratile u trgovine i kancelarije novostvorene elite. Nekoliko novoizgrađenih hotela i malih proizvodnih pogona ni izbliza ne mogu zamijeniti sve što je uništeno.

 

SJEVER BEZ NADE: Prva pri vredna žrtva antibirokratske revolucije bila je beranska Fabrika celuloze i papira. Regionalni gigant, koji je na vrhunci moći zapošljavao preko 2.000 radnika, zatvoren je kao nerentabilan 1989. godine. Neposredno prije zatva ranja urađen je skupi remont postroje nja, a kanadski stručnjaci su ocijenili da bi ona mogla da radi profitabilno ukoliko broj zaposlenih ne bi prelazio 800. Umjesto racionalizacije, svi su po slati kući a zatečena oprema, rezervni djelovi i repromaterijal prepušteni su propadanju ili pokradeni. Tako je, prvi put, demonstrirana filozofija ,,mladih, lijepih i pametnih“ do perfekcije razvijena nakon prei menovanja Saveza komunista CG u DPS. U najkraćem, ona se ogledala u stavu da ni jedan problem ne može trajati onoliko dugo koliko vlast može izbjegavati da se sa njim suoči. Tek, Celuloza je ponovo otvorena 1996. pod imenom Beranka. Fabrika sa 250 radnika radila je povremeno, smanjenim kapacitetom, što se prav dalo nedostatkom obrtnih sredstava. Muke su trajale do aprila 2004. kada je uveden stečaj. Iste godine fabrika je prodata za nešto manje od milion eura i ponovo preimenovana. Nova Beranka je prepolovila broj zaposlenih (120), urađen je još jedan remont, nakon čega je počela proizvodnja koja je ubrzo prekinuta. Od septembra prošle godine mašine miruju, a zaposleni 13 mjeseci čekaju platu. O stanju u Beranama govori poda tak da je prije 20 godina u toj opštini bilo zaposleno 9,5 hiljada radnika. Danas – upola manje. Vlast je ubila i rožajski Gornji Ibar. Prethodno ga je opljačkala, kažu naj hrabriji. Sudbinu kompanije osnovane 1937. godine opredjelila je odluka Vlade iz 1990. godine da razdvoji pri vredne grane šumarstvo i drvopreradu. U narednih desetak godina bez posla je ostalo dvije od dvije i po hiljade radnika Gornjeg Ibra. Preduzeće je 1989. godine preradilo 72 hiljade kubi ka oblovine, i računalo se za najvećeg drvoprerađivača na prostoru SFRJ (uz Slovenijales). Proizvodnja je padala iz godine u godinu. Konačno, 2007. nijesu ni dobili koncesiju za sječu rožajskih šuma… Paralelno se istopila i ogromna imovina kompanije koje je već godinama u stečaju. U minule dvije decenije nestala je i Industrijska zona u Bijelom Polju. Na mjestu gdje su poslovali Vunko (tri hiljade zaposlenih), Imako (400) Prva petoljetka (300), Fabrika obuće Mladost (300) ostali su samo napušte ni hangari. I sudski procesi u kojima bivši radnici pokušavaju ostvariti svoja prava. Kompanije su ugašene ili su godinama u stečaju, uzaludno čekajući nove vlasnike koji bi pokrenuli već zastarjele mašine. Gašenje prijeti i fabrici mineralne vode Bjelasica Rada, jednom od ri jetkih bjelopoljskih preduzeća koja su nastala u Đukanovićevoj eri – segmen tacijom poljoprivrednog kombinata Bjelasica. Većinski vlasnik Rade, Euro fond koji kontroliše Veselin Barović, uveo je kompaniju u stečaj koji je ozvaničen u aprilu prošle godine.

posla_3TUGA JUG: Ipak, ako treba izabra ti najveći privredni poraz vlasti koju, gotovo dvije decenije, personifikuje aktuelni premijer, onda je to propast crnogorske pomorske privrede. Neka da je to bila najprofitabilnija privredna grana koja je državi donosila 35 do 40 odsto deviznog priliva. Da nije upropaštena, kotorska Ju gooceanija bi 29. decembra proslavila 52. rođendan. Rad je počela sa pet brodova prosječne starosti 38 godina, da bi u zeniti raspolagala sa 26 brodova ukupne no sivosti od skoro 800 hiljada tona, na kojima je plovilo više od hiljadu pomoraca. Danas nema ništa. Osim uspomena i nezadovolj­nih manjinskih akcionara od kojih je Vlada, kao većinski vlasnik sa 53 od sto kapitala, prvo otuđila brodove, a potom im otela i novac dobijen prodajom preostalih nekretnina. Agonija Jugooceanije počela je u junu 1992. go dine. Uvjereni da će svojim lukavstvom nadmudriti čitav svijet, vlasti su donijele odluku da brodove Jugo oceanije i Prekookeanske plovidbe iz Bara preregi­struju na nove vlasnike na Malti. Brodovi su, ipak, stajali usidreni u lukama širom svijeta gomilajući troškove. Prema računu manjinskih akcionara, Jugooce nija je u 1994. imala 17 brodova i 20 miliona dolara, uz dug ,,težak’’ devet miliona. U naredne tri godine kompanija je ostala bez tri broda i novca. Povjerioci su ubrzo započeli pljenidbu brodova i rasprodaju nepokretnosti. I Vlada Crne Gore je donijela odluku da se prema kompaniji, umjesto kao većinski vlasnik, ophodi kao povjerilac. Zainteresovani nikada nijesu uspjeli saznati ko je, kada i zašto napravio dugove koji su potopili Jugooceaniju. Po istom sce nariju uništena je i Prekookeanska plo vidba, nekada izu zetno važna karika crnogorske privrede, sa 19 brodova i 1.200 zaposlenih. Od nje su ostale samo mrvice, u vidu Barske plo vidbe i Marine Bar koje su, odlukom Vlade, izdvojene iz Prekookeanske kada se ona nalazila u samrtnom ropcu. Bar je platio visoku cijenu ekonom ske tranzicije. Primorka broji svoje posljednje dane, iako je prije nešto više od deset godine imala ogromnu imovinu i 1.100 radnika. Vlasnici su se smjenjivali i nosili dok nije ostalo – ništa. Bivšu Rumijatrans kupio je, preimenovao, pa likvidirao Dragan Brković. Veselin Barović presudio je barskom Izboru, dok je njegov Euro fond u Ulcinju pokrenuo stečaj u Solani Bajo Sekulić, a u Kotoru u preduzeću HTP Fjord. PRIJESTONICA U STEČAJU: Gledajući po mjesnoj nadležnosti Cetinje je opet zaslužilo orden heroja, ovog puta zbog strahovitih gubitaka koje je pretrpjela tomoš nja privreda. Pre živjelih – nema, ako se ne računa ju preduzeća koja samo formalno imaju sjedište pod Lovćenom. Sa cr nogorske privred ne mape nestali su transportna i au toprevozna preduzeća Bojana i Tara, preduzeće za eksploataciju rude Boksiti egzistira samo na papiru, slično je sa Kartonažom, Košutom, Ribarstvom… Odnedavno, na prodaju je oglašen i hotel Grand. Ipak, sinonim propasti cetinjske privrede postala je Elektroindustrija Obod. Nedavno je propao još jedan pokušaj prodaje fabrike koja je neka da poslovala sa partnerima iz Italije i Njemačke i svoje proizvode prodavala na svim kontinentima. Vlada je, pret hodno, kompaniju ,,oslobodila tereta radne snage’’. U prevodu, to znači da u Obodu više nema zapošljenih. Slje deći korak je proglašenje stečaja i, najvjerovat nija, likvidacije fabrike sa tradicijom dugom 55 godina. Nikoga, žale se u prijestonici, ne interesuje sudbina 1.200 ljudi koji će ostati na ulici. Cetinjani su, opravda no, ljuti na republičke vla sti. Ne tješi ih ni činjenica da je rodni grad premijera prošao tek nešto bolje od njih. Nikšić je, kažu knji ge, osamdesetih godina bio značajan industrijski centar ondašnje Jugosla vije, po razvoju i broju zaposlenih, kojih je tada bilo oko 20.000. Danas, Nikšić se prepoznaje po malaksalim ili potpu no ugašenim preduzeći ma, izgubljenim radnim mjestima, nagomilanim gubicima… Na listi deset crnogorskih preduzeća koja su u poslovnoj 2007. godini zabilježila najveće gubitke tri su iz Nikšića. Prvo i drugo mjesto ,,osvojili’’ su Že ljezara, koja je zabilježila minus od 28,9 miliona eura i Rudnici boksita sa gubicima od 15,7 miliona. Sa gubitkom od 7,8 miliona Elektroprivreda je na šestom mjestu. Nikšićka privreda je, zbirno, u prošloj godini poslovala sa gubitkom od 37,7 miliona eura. GLAVNI GRAD – VELIKI JAD: Na listi gubitaša ne zaostaje ni Podgo rica. Željeznica, Duvanski kombinat, Prerada… Konkurencija bi, možda, bila još jača da sa privredne mape već nijesu izbrisani nekadašnje industrijske i trgovinske uzdanice: Radoje Dakić, Marko Radović, Elastik, Industrija import, Drvoimpeks… Najveća muka tek dolazi. Ako ne dobije finansijsku pomoć od Vlade Crne Gore Kombinat aluminijuma će do februara prestati sa radom, najavio je u srijedu izvršni direktor KAP-a Vječeslav Krilov, prenose Vijesti. Miodrag Pavićević, predsjednik Sin dikata Prerade, prenosi: ,,Krilov nam je rekao da za 430 radnika Prerade nema novembarske plate, da on više nema veze sa Preradom i uputio nas na Vladu’’. Iz KAP-a su već ozvaničili da je počeo proces gašenja ćelija u pogonu Elektrolize, pošto će se proizvodnja aluminijumkih in gota smanjiti na približno polovinu instaliranih kapa citeta. Ujedno, sve glasnije su najave da će i u pogonu Glinice biti zau stavljena proizvod nja, pošto vlasnici KAP-a planiraju da glinicu uvoze iz svojih pogona u Rusiji. Zaustavljanje Kombinata bi, u ovom trenutku, za crnogorsku eko­nomiju bio preve liki gubitak, pošto njegovu sudbinu – makar na krat ke staze – dijele i Elektroprivreda, Željeznica, Luka Bar i neke od naj većih crnogorskih banaka i veliki broj malih i srednjih preduzeća. Zato bi njegovo gašenje, bez najave i pripre ma alternativnog plana, moglo biti uvod u ekonomski i finansijski slom Crne Gore. Desi li se, međutim, tako nešto, krivac neće biti Oleg Deripaska već crnogorska Vlada. U kupoprodajnom ugovoru jasno piše da se novi vlasnici ne smiju zaduživati na račun KAP-a, da ne mogu smanjivati proizvodnju i otpuštati radnike, da moraju uložiti novac i pokrenuti fabrike za preradu aluminijuma. Svaka od tih stavki već je prekršena. Vlada se na sve to ne osvrće. Ministar Branimir Gvozdenović, u tajnosti, skoro pa svakodnevno razgovara i pregovara sa Rusima. Traži li optimalno rješenje za njih, sebe, Vladu ili državu – ne zna se. Novi talas gašenja fabrika i otpu štanja radnika iz dana u dan je sve izvjesniji.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

USKLAĐIVANJE JAVNIH FINANSIJA: Evropa sad, novo zaduženje do jeseni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Vlade najavljuju redovne plate i penzije i novo zaduženje države. Šta čeka crnogorsku ekonomiju biće mnogo jasnije nakon  turističke sezone

 

Mjesec nakon formiranja Vlade dobili smo naznake zatečenog stanja u državnoj kasi. I, prve procjene o onome šta bi nas moglo očekivati do kraja godine.

Optimisti su čuli da će plate, penzije i socijalna davanja iz budžeta biti uredno servisirana. Pesimisti su registrovali da nadležni ministar pominje realnost novog kreditnog zaduženja. Vladi Dritana Abazovića već su zamjerili  kontinuitet sa prethodnicima, podsjećajući da je njihov prvi potez bila emisija obveznica vrijedna 700 miliona eura. Previđajući kako je aktuelna Vlada, skupa sa novoformiranom većinom u parlamentu, mandat počela usvajanjem (od prethodne Vlade naslijeđenih) predloga propisa koji su omogućili smanjenje akciza na gorivo i dio prehrambenih proizvoda.

Globalisti su registrovali da bi sve izvjesnije zaduženje donijelo i kamate bitno veće od onih po kojima smo se zadužili u decembru 2020. Iz makar dva razloga.

Na međunarodnim tržištima kamate rastu pogurane, negdje i dvocifrenom, inflacijom sa kojom se zapadni svijet suočava prvi put u ovom vijeku. Međunarodni povjerioci, istovremeno, pokazuju ozbiljne znake nepovjerenja u mogućnost da Crne Gora uredno servisira obaveze. Na Frankfurtskoj berzi, sredinom nedjelje, crnogorskim obveznicama trgovalo se po cijeni od 78 do 80 euro centi za euro nominalnog duga. To znači da je on, od početka godine, izgubio približno 15 odsto svoje vrijednosti. Neki bi rekli da je za toliko opalo povjerenje investitora.

U parlamentu je, na prijedlog Vlade, usvojen tehnički rebalans budžeta. Ministar finansija Aleksandar Damjanović objasnio je da je, suštinski, u pitanju samo preraspodjela važećeg budžeta shodno novoj organizaciji Vlade koja, u odnosu na prethodnu, ima tri potpredsjednika i pet ministarstava više.

On je najavio da bi se, početkom ljeta, mogla pojaviti potreba „suštinskog rebalansa“ budžeta za 2022. Kako bi obezbijedili neometano funkcionisanje javnih finansija. To ne bi trebalo da je iznenađenje.

Prethodni ministar, tada finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić prijedlog ovogodišnjeg budžeta u parlament je proslijedio skupa sa zahtijevom da se Vladi, tokom 2022, omogući novo zaduženje „do 900 miliona eura“. Tadašnja većina nije prihvatila prijedlog. Tako je budžet – obogaćen novim troškovima (ministar je prihvatio predložene amandmane po principu „milion po poslaniku vladajuće većine“) – usvojen bez jasnih izvora finansiranja, a uz znatno uvećane izdatke.

To je bio samo jedan od problema evidentiranih još u decembru, kada je prijedlog budžeta stigao u Skupštinu. Ili još ranije, neposredno nakon predstavljanja plana Evropa sad. Tada smo  upozoravali da su autori plana, uz penzionere i nezaposlene, zaboravili i opštinske budžete koji su zbog povećanja iznosa neoporezive zarade ostale bez značajnog dijela prihoda.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SDT POČETKOM JUNA DOBIJA NOVE TUŽIOCE: Novi kadrovi za stare afere

Objavljeno prije

na

Objavio:

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića

 

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović insistira na promjeni kadrova unutar Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).  Prvo je tražio promjenu Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kako bi doveo ljude od povjerenja. Umjesto Dragana Radonjića na to mjesto doveden je iskusni, ali i kontroverzni, policijski službenik Predrag Šuković. On je zajedno sa Novovićem, gotovo rasformirao cijeli policijski tim koji je  zatekao i iz policijskih redova izabrao 15 novih pripadnika. Ubrzo nakon toga priveden je, a zatim i uhapšen, predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić.

Gavni specijalni tužilac je od  vršiteljke dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maje Jovanović više puta tražio nove tužioce koji bi mu pomogli u novim predmetima, ali i „zaostalim predmetima iz proteklog perioda“. Nepovjerenje Novovića u pojedine tužioce koje je zatekao u svojoj instituciji, značajno mu otežavaju posao.

Već ove sedmice Specijalno državno tužilaštvo privremeno će dobiti nove tužioce. Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića.

Tužilac Vukas Radonjić prvi je na spisku Novovića. Karijeru je u decembru 2008. počeo kao sudijski pripravnik u Višem sudu u Podgorici. Godinu kasnije bio je savjetnik u tom sudu, a potom je 2013. godine izabran za zamjenika državnog tužioca u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Tri godine kasnije izabran je za tužioca u istoj instituciji na četiri godine, a u martu 2020. i na stalnu funkciju. Godinu kasnije određen je i za portparola ODT-a Podgorica, ali i za specijalizovanog tužioca za krivična djela protiv intelektualne svojine.

Radonjić je u oktobru prošle godine istraživao ko je u sistemu Uprave policije krajem decembra 2020. godine dao nalog za skidanje zabrane ulaska visokopozicioniranim članovima takozvanog kavačkog klana iz Beograda Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Tokom rada na predmetu, tražio je hapšenje službenika Uprave policije Aleksandra Boškovića i Saše Đurovića, zbog zloupotrebe službenog položaja, ali je tadašnje Specijalno državno tužilaštvo istog dana preuzelo slučaj i kasnije utvrdilo da u postupcima policajaca nema elemenata krivičnog djela.

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić od Radonjića je tražio izjašnjenje povodom toga, gdje je tužilac iz ODT-a detaljno obrazložio razloge zbog čega je imao osnov sumnje za hapšenje Boškovića i Đurovića, ali ne i za bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Enisa Bakovića, koji je policajcima naredio da ukinu zabranu, ali samo zbog toga što je kao ,,tužilac ODT-a nenadležan za gonjenje javnih funkcionera”…

Radonjić je prilikom hapšenja majke lidera Demokratskog fronta Milana Kneževića u januaru 2020. godine bio protiv takvog zahtjeva policije, obavještavajući CB Podgorica da će zahtjev sudu za odobrenje pretresa kuće Kneževića i još sedam osoba proslijediti tek ukoliko osnove sumnje da će se pretresom pronaći tragovi krivičnog djela… Prošle godine je zadužio i predmet od MUP-a za pronevjeru sistema kontrole na graničnim prelazima, gdje postoje sumnje da je država zakinuta za milion eura.

Tužiteljka Tanja Čolan Deretić je karijeru počela u Osnovnom državnom tužilaštvu Kotor, gdje je obavljala i poslove tužiteljke i portparolke, a potom je napredovala u Više državno tužilaštvo u Podgorici, gdje je dužila brojne predmete mafijaških likvidacija, eksplozija… Prošlog ljeta je bila i kandidat viših tužilaštava da uđe u sastav novog Tužilačkog savjeta. Kandidat za tužioca Jovan Vukotić je još 24. decembra 2019. godine na sjednici Savjeta izabran na spisak od sedam kandidata, a prema rasporedu sa rang-liste, a potom su raspoređeni na inicijalnu obuku u ODT-u Podgorica.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

„Jedno je kada neko uzme legalne cigarete, koje neko proizvede, i prošvercuje ih klasično bez plaćanja poreza i doprinosa. Recimo, uzmete ‘malboro’ i ne platite poreze i doprinose. Drugo su falsifikovane cigarete. Uzmete i napravite lažni ‘malboro’. Njega ne možete da prodate ni na jednom tržištu. I treća vrsta cigareta, koje su posebno aktivne na tržištu u posljednje vrijeme, su te takozvane ‘nelegalne bijele’. To su cigarete koje fabrike proizvode sa ciljem da budu švercovane – nigdje u drugim zemljama nijesu ni na koji način registrovane i ne mogu se prodati na legalnom tržištu“, kazala je Ćalović Marković.

Ona tvrdi da u Crnoj Gori imamo sva tri oblika šverca cigareta „Ideja gospodina Abazovića da ćemo to da prodamo na stranom tržištu nije realna. Možda možemo da prodamo jedan segment toga, gdje imamo legalne cigarete. Ali to je samo djelić ovog tržišta“, pojašnjava ona.

Iz Uprave prihoda i carina saopštili su da je formirana radna grupa koja će pronaći najbolji model da se oduzeti duvanski proizvodi iz Luke Bar, lageruju u skladu sa zakonom. Firmama kojima su oduzete cigarete predočeno je da imaju 15 dana za eventualnu žalbu. Tvrde da je na dan stupanja na snagu Odluke o zabrani skladištenja duvanskh proizvoda na teritoriji Slobodne zone „Luka Bar„ (1. januara) ukupno 13 privrednih društava na zalihama imalo cigarete i druge duvanske proizvode. Posljednjem korisniku, ističu, istekao je rok za iznošenje robe iz Slobode zone 5. maja 2022.

Tog dana su, kako navode, zalihe duvanskih proizvoda imala preduzeća Atlant Mont (Sejšelska ostrva), M.P.S. Grupa (Podgorica), Omni Maxtrade LTD (Sejšelska ostrva), Neworld Overseas Limited (Kipar), NRT Partners LTD (Sejšelska ostrva), Lenora International (SAD), Montenegro Duvan Comerc (Mojkovac), West Point (Podgorica), Sace LTD (SAD) i Ripšped (Bar). Službenici Uprave prihoda i carina zaplijenjenili su cigarete brendova trokadero, marble, regina, nero, barbos, couture, ashima, Napoli blu… Njihova vrijednost prelazi više desetina miliona eura.

Prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata, osnivač i izvršni direktor podgoričke MPS Grupe je Srđan Mitrović, dok je vlasnik West pointa Slavko Janković. Kao osnivač mojkovačkog Montenegro Duvan Commerce upisan je Ivan Begović, a izvršni direktor je Marvin Pešikan. Dragan Radović vlasnik je kompanije Omni Max Trade, takođe osnovane na Sejšelima, dok Goran Milovanović stoji iza sejšelske firme NRT Partners. Advokat Vanja Popović registrovao je na Kipru firmu Neworld Overseas Limited, čiji je vlasnik Srđan Banjević. Bugarin Libenon Georgi vlasnik je firme Sace LTD registrovane u SAD, a Branislav Tomašević kompanije Lenor international, takođe registrovane u SAD.

Barski Ripšped za direktora ima Milovana Perovića, osnivač je Nevenka Popović, a ovlašćeni zastupnik Ana Popović. Perovića, koji je špediter, Specijalno državno tužilaštvo u maju 2018. sumnjičilo je za šverc cigareta. Vlasnik Atlant Monta, registrovanog na Sejšelima, je Dragan Vujačić, kome se 2005. sudilo za šverc cigareta, ali je proces završen 2013. godine oslobađajućom presudom. Vujačiću su prošle godine nestale cigarete iz hangara u Luci Bar, a tada je negirao da stoji iza krađe.

Advokat Nikola Strugar iz Bara, kao punomoćnik Atlant monta tvrdi da su cigarete nezakonito oduzete iz slobodne carinske zone u Luci Bar. On smatra da se takvim postupanjem šalje poruka da će biti sankcionisani oni koji svoju djelatnost obavljaju u skladu sa zakonom. Kaže da se nezakonitim postupanjem Uprave prihoda i carina tom preduzeću čini milionska šteta, koju će jednom država morati nadoknaditi.

„Privredno društvo Atlant mont, čiji je vlasnik Dragan Vujačić, ima svu potrebnu dokumentaciju za skladištenje oduzete robe – cigareta, između ostalog, dokaze o porijeklu robe, koja se nalazila pod carinskim nadzorom, u Slobodnoj carinskoj zoni, za šta je sa Lukom Bar zaključen ugovor o skladištenju cigareta”, rekao je Strugar.

Ovo nije prvi put da Abazović zadaje konačan udarac švercu cigareta. Prvi put to radi sa pozicije premijera. Ranije su ga krijumčari duvana demantovali i pokazali svoju snagu. I ovih dana se na poznatim mjestima oko tržnih centara i na trotoarima mogu naći ulični prodavci cigareta bez akciznih markica. Možda je zato premijer upotrijebio izraz „klinička smrt“. U filmovima, gdje se odigravaju velike akcije zaplijena, hapšenja i obračuna sa kriminalnim strukturama, često se desi da se glavni negativac probudi iz kliničke smrti. Bilo bi dobro da mi počenemo gledati neki drugi film.

 

Zaplijenjene cigarete namijenjene za šverc

Pripadnici Uprave prihoda i carina (UPC) i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) spriječili su danas krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Cigarete su pronađene u kontejneru u kojem su trebale biti čaše, prema onome što je prijavljeno nadležnim organima. Riječ je o zajedničkoj akciji UPC na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić čestitao je pripadnicima Uprave prihoda i carina i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su danas spriječili krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Kaže da ohrabruje činjenica da međuresorna saradnja funkcioniše na visokom nivou i da daje značajne rezultate.

„Cigarete su pronađene u kontejneru, u kojem je nadležnim organima prijavljena druga roba. Čestitam svim učesnicima zajedničke akcije Uprave prihoda i carina na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva po čijem nalogu postupaju inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja”, naveo je Adžić.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo