Povežite se sa nama

MONITORING

KAP, NOVA RUNDA: O jednom diktatoru

Objavljeno prije

na

Okružni sud u Nikoziji, na zahtjev En plus grupe Olega Deripaske donio je odluku o privremenoj mjeri, kojom se zabranjuju transakcije imovinom Kombinata aluminijuma (KAP), pa i njegova prodaja. Odluka suda donešena je samo nekoliko dana pred konačnu predaju KAP-a nikšićkoj kompaniji Uniprom Veselina Pejovića. Pejović bi do kraja sedmice trebalo da isplati 28 miliona eura, za koliko mu je Vlada prodala Kombinat.

Deripaska potražuje oko 700 miliona eura na konto nekadašnjeg aranžmana sa KAP-om i crnogorskom Vladom. U ime njegovih kompanija vodi se više procesa u Privrednom sudu u Podgorici, plus dvije artbitraže u Vašingtonu i Franfurktu. Sada je tu i proces u Nikoziji. Radi se o tužbi En plus grupe kojom se od KAP-a traži povraćaj 44 miliona eura.

U odluci suda u Nikoziji u koju je Monitor imao uvid navodi se da se tom odlukom „nalaže zamrzavanje svih bankarskih računa kao i raspolaganje imovinom tužene strane, pa i imovinom sa drugim licima u bankama”.

Radi se o odluci o privremenoj mjeri kojom se u stvari zabranjuje otuđenje imovine KAP-a, novca sa računa KAP-a, kao i proizvedenog aluminijuma.

Predstavnik En plus grupe Pavel Prijmakov saopštio je da se aktuelna prodaja imovine KAP-a sprovodi uz grubo kršenje zakona Crne Gore i međunarodnog prava: “Stečajni upravnik nije napravio finansijsku analizu načina prodaje imovine, a odmah je donio odluku o prodaji KAP-a u cjelosti jednom kupcu. O mišljenju ostalih povjerilaca, osim Vlade Crne Gore, stečajni upravnik uopšte ne vodi računa”, naveo je Prijmakov.

Premijer Milo Đukanović najavio je da će bez obzira na odluku suda u Nikoziji, biti nastavljena prodaja Kombinata nikšićkom Unipromu.

“KAP je u stečajnom postupku u kojem prvenstvo imaju domaći sudovi”, kazao je premijer. Isto obrazloženje iznio je i stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić.

Po tom tumačenju dok je KAP u stečaju, nijedan drugi proces ne može uticati na odluke stačajnog sudije. Iako stečajni postupak zaista podrazumijeva jednu vrstu autonomije, pravni stručnjaci koje je Monitor kontaktirao, objašnjavaju da bi odluka suda u Nikoziji, bez obzira na stečaj, mogla biti izvršna, ali pod jednim uslovom – ako prođe postupak priznavanja u Crnoj Gori.

“Iako je krajnje neobično da sud u Nikoziji hoće da se upušta u ovaj slučaj, postoji pravni osnov da ta odluka bude ovdje priznata. To su Zakon o rješavanju sukoba zakona i bilateralni sporazum između Kipra i Crne Gore koji je Crna Gora naslijedila iz SFRJ I ratifikovala. Glavno pitanje nije stečaj, već da li postoji reciprocitet. Postupak priznavanja bi mogao potrajati, ali najvažnije, da bi se uopšte u tom pravcu razmišljalo podrazumijeva se da ne postoje opstrukcije od strane političkog vrha, što ovdje očito nije slučaj”, kaže naš sagovornik, dobro upućen u slučaj.

Deripaska ne igra samo na sud u Nikoziji. Prema izvorima Monitora on je odlučan da iscrpi sve pravne mogućnosti u našoj zemlji, kako bi pred međunarodnim sudovima pokrenuo i tužbu zbog diskrimnacije njegovih kompanija u Crnoj Gori.

To ne isključuje arbitraže, koje bi crnogorske građane mogle skupo koštati.

Na tender za prodaju KAP-a 2005. godine Deripaska se javio preko svoje kompanije Rusal, čija se vlasnička struktura dovodi u vezu i sa ruskim podzemljem. Nakon netransparentne procedure KAP je, međutim, prodat of šor kompaniji Salamon Enterprises, koja je povezana sa Deripaskinim CEAC-om i En plus grupom. Dobar dio stručne javnosti sumnjao je i tada, imajući u vidu činjenicu da je KAP na kraju preuzet preko lanca of šor kompanija čiju je vlasničku strukturu nemoguće utvrditi, da su suvlasnici Salamona u stvari, pored Deripaske, i domaći moćnici, te da je posao ruskog oligarha i Đukanovića osmišljen kao mehanizam za isisavanje novca građana. Da li bi i domaći moćnici zaradili od basnoslovnih arbitraža?

Dok se pred domaćim i međunarodnim sudovima razrješava partnerstvo Đukanovića i Deripaske, zaliveno čuvenim viskijem u podgoričkom Grandu koji nas je do sada koštao preko sto pedeset miliona eura samo garancija, krajem ove sedmice očekuje se početak novog kruga cijeđenja KAP-a.

Veselin Pejović i njegov Uniprom treba da plate 28 miliona eura do kraja sedmice, plus 70 miliona eura obećanih investicija. Istovremeno, nikšićka kompanija je, prema finansijskim izvještajima koje je sada objavio MANS, u minusu preko 40 miliona eura, zbog čega se sumnja da je Uniprom finasijski sposoban da preuzme KAP. Pejović je to demantovao, uz tvrdnju da trenutno duguje samo oko pet miliona eura kredita. Da Uniprom zaista duguje desetine miliona Monitor je još ranije upozorio, pozivajući se na brojne hipoteke, kredite i druga dugovanja te kompanije upisane u katastar.

Prema finansijskim izvještajima Uniproma, upozorava MANS, ta kompanija godinama posluje sa sitnim dobicima od nekoliko stotina hiljada eura, dok su joj dugoročne obaveze 2012. godine iznosile oko 40 miliona eura. Izvještaji pokazuju da druge kompanije Pejovića posluju sa minusom. Iz te NVO pozvali su tužilaštvo da “na vrijeme spriječi realizaciju ugovora sa Unipromom jer bi to bila jedna u nizu pljački građana Crne Gore”.

MANS je ranije podnio krivičnu prijavu protiv stečajnog upravnika KAP-a Veselina Perišića. “Sve što je Pejović tražio u svojim ponudama je trebalo da ga eliminiše kao ponuđača, jer mu niko u Crnoj Gori nije mogao obećati ono što je tom ponudom tražio, a da ne prekrši čitavi niz zakona. To očigledno nije bio problem za stečajnog upravnika koji je uz snažnu asistenciju Vlade, premijera i ministra ekonomije, prihvatio punudu Uniproma”, naveo je u obrazloženju prijave MANS.

Da je Pejović još jedan Đukanovićev partner za novi krug isisavanja KAP-a pregršt je znakova. Finansijski nesposoban da preuzme Kombinat, Pejović ne samo da prolazi na tenderu, nego u njegovim rukama, pošto su eliminisani svi drugi investitori – vrijednost KAP-a raste. Intervencijom vlasti mijenja se namjena zemljišta KAP-a i proglašava biznis zonom, što znatno povećava vrijednost Kombinata, prodatog tek za 28 miliona eura. Iako Pejović tvrdi da niko ne bi “tamo pravio stanove”, takve lokacije dušu su dale za hangare, skladišta i druge poslovne objekte. Konačno, Ustavni sud iz odlučivanja o sudbini KAP-a isključuje parlament tako što poništava Zakon o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru.

Da Pejovića i Đukanovića KAP zanima samo kao resurs za ličnu upotrebu pokazuje i to što će Uniprom, kako je najavljeno, sve radnike poslati na Biro rada, a potom ih angažovati na određeno, preko Agencije za zapošljavanje. To znači da će Vlada iz budžeta dati preko deset miliona eura otpremnina za radnike, koliko je najavila da će izdvojiti, koje će Pejović naknadno vratiti u proizvodnju. Ali, kao robove.

“To je skandalozno. Da radnik u Elektrolizi i ostalim pogonima KAP-a bude zaposlen na određeno vrijeme i da u tako teškim i po život i zdravlje opasnim uslovima bude tretiran i ucjenjivan kao rob je sramno”, saopštio je poslanik Demokratskog fronta i nekadašnji sindikalni lider u Željari Nikšić Janko Vučinić.

Priča o KAP-u na koncu i jeste priča o jednom diktatoru i njegovim robovima.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

SMIJENJEN BORIS MARIĆ, PONOVO OKRNJEN TUŽILAČKI SAVJET: Krivokapić želi odlučujući glas u tužilaštvu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet je raspisao konkurs za novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koji ujedno predsjedava i tim upravljačkim organom, ali zbog smjene jednog člana možda ne bude potrebne većine za izbor VD-a

 

Članovi Tužilačkog savjeta konačno su održali prvu sjednicu i verifikovali mandat.  Tako je poslije skoro pola godine krize u tužilaštvu zbog političkih prepucavanja oko jednog spornog pravnika, TS profunkcionisao. No, izgleda, u pogrešno vrijeme.

U Skupštini je pokrenuto pitanje (ne)povjerenja Vladi Crne Gore, a prema javnim istupima poslanika vladajućih i opozicionih partija, početkom februara aktuelna garnitura izvršne vlasti neće dobiti povjerenje. Takva situacija odrazila se i na Tužilački savjet.

Premijer Zdravko Krivokapić preuzeo je rukovodstvo nad Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava i smijenio državnog sekretara Borisa Marića. Tim resorom ranije je rukovodio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, nakon što je u Skupštini smijenjen bivši ministar Vladimir Leposavić.

Marića je ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava odredilo za člana Tužilačkog savjeta ispred te organizacije. Monitoru je iz tog resora pojašnjeno da smjenom sa funkcije državnog sekretara, po automatizmu on više nije član Tužilačkog savjeta. Tako je nakon šest mjeseci peripetija i političkih kompromisa ovo upravljačko tijelo ponovo nepotpuno. Pitanje je da li će Krivokapić do 4. februara uspjeti da popuni Tužilački savjet, s obzirom na to da predsjednik Skupštine mora da verifikuje mandat.

Više sagovornika Monitora smatra da bi Krivokapićev kandidat za Savjet mogao biti novoimenovani sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović. Nakon sada već izvjesnog „pada“ Vlade, on bi mogao biti Krivokapićev čovjek u Tužilačkom savjetu do izbora nove Vlade.

Marić je na konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta podržao kolegu – člana iz reda uglednih pravnika Sinišu Gazivodu, da se objavi poziv za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. On je bio jedan od šestorice koji su podržali taj predlog, dok je pet tužilaca bilo protiv. Bez Marića, odnosno predstavnika resornog ministarstva u Tužilačkom savjetu, neće se moći nadglasati tužioci.

Konstitutivna sjednica počela je zahtjevom Gazivode da se u što kraćem roku raspiše poziv kako bi se kandidati „ohrabrili da se prijave za krovno mjesto u tužilačkoj organizaciji”. Tužilački savjet ima zakonsku obavezu da na prvoj sjednici odredi VD VDT-a, ali Zakonom o državnom tužilaštvu nije precizirano na koji način bi to mogli učiniti. Gazivoda je naglasio da se to ne smije raditi kao do sada jer bi se u javnosti stvorila percepcija o netransparentnosti.

„Zbog toga smatram da je neophodno da proceduru učinimo transparentnom. Da je sprovedemo u skladu sa principom integriteta, omogućimo neku vrstu kompetitivnosti i pravnu prazninu popunimo tako što ćemo raspisati poziv koji bi bio konsultativnog karaktera, i iz kojeg bi vidjeli koja su lica zainteresovana za privremeno vršenje ove dužnosti”, predložio je Gazivoda.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA ZDRAVLJA KRŠI MJERE PROTIV KORONE: Politika joj preča od zdravlja građana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednji postupak ministarke zdravlja Jelene Borovinić – Bojović pokazuje da se nova vlast vratila na DPS postavke u kome je politika važnija od zdravlja

 

Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana, pisao je Monitor nakon protestnog skupa u septembru 2020. na kome su se okupili tada nezadovoljni čelnici DPS-a i više hiljada ljudi u navodnoj odbrani države. Tadašnji predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović nije prisustvovao skupu ali ga je podržavao svim srcem.  

Sličan scenario, pravdan većim političkim interesima, ponovio nam se ove sedmice. ,,Sa mojim dragim kolegama ministrima idem i ja”, najavila je svoje prisustvo protestu ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović potrešena najavom mogućeg formiranja manjinske vlade.

Političke igre, opet su se pokazale kao sprešnije od zdravlja. Mjerama koje su na snazi do 2. februara zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, organizovanje javnih priredbi, političkih i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima, osim uz prisustvo ne više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Ministarka se ipak nije skroz zaboravila, pa je apelovala: ,,Molim i građane koji iz različitih razloga protestuju da se okupljaju u grupama do 50 ljudi uz nošenje maske i držanje odstojanja. Zdravlje nema alternativu”.

Iz udruženja Ugostitelji Crne Gore poručili su da su ,,zgroženi najavom Borovinić – Bojović da će prisustvovati protestu sa kolegama ministrima”, koji su ih zatvorili pred Novu godinu zbog epidemiološke situacije. ,,Nemamo riječi za takvo ponašanje ministarke i ostalih članova Vlade, koji na ovaj način pokazuju gdje su im građani i privreda, kao i da, kada su u pitanju njihovi inreresi, ne poštuju mjere koje donose”, saopštili su iz Udruženja ugostitelja.

Zbog oštrih reakcija javnosti ministarka se nije pojavila na protest.

Građanska inicijativa 21. maj podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv ministara Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Ratka Mitrovića i ministarke Vesne Bratić, zbog kršenja zdravstvenih propisa o suzbijanju širenja korona virusa prilikom učešća na protestu protiv manjinske vlade.

U Krivičnom zakoniku propisano je – ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanju opasne zarazne bolesti kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Za ministre i ostale političare te mjere odavno ne važe.

Iz GI 21. maj poručili su da ,,ministri na taj način narušavaju povjerenje u institucije i rizikuju da je ostatak građana ne poštuje mjere”. Na pitanje zašto u krivičnoj prijavi nije ministarka zdravlja  koja je najavila da će biti na protestu tako motivisala građane da oni dođu, koordinator građanske inicijative Ljubomir Filipović, je kazao da ipak nije bila na licu mjesta pa je zbog toga i izostavljena iz krivične prijave.

Ministarka zdravlja je pokušala da objasni svoj postupak tvrdnjom da nije rođena u fotelji, da ne brani svoju poziciju već da izražava protest protiv namjere da se glasovima ljudi koji su protivnici nekadašnjeg režima sada upravo oni pokušavaju ,,nasilno vratiti na vlast”. Kazala je i da ,,vjeruje da to građani neće dozvoliti”, a da će ona sama, shodno svojim mogućnostima, biti brana za povratak DPS-a na vlast.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAMENOLOM VELJA GORANA U BARSKOM SELU MRKOJEVIĆI: Nova vlast, stari scenario

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani Velje Gorane muku muče da zaustave preduzeće Trojan d.o.o da u njihovom selu izgradi kamenolom i naruši njihovu životnu sredinu, Vlada tvrdi da je projekat dobrobit cijele zajednice

 

Protest očajnih mještana protiv moćnog investitora koji pokušava da naruši životnu sredinu njihovog kraja. Vlada nas ubjeđuje da je riječ o projektu od velike važnosti za Crnu Goru, dobrobiti za građane koji protestuju i da je sve po zakonu. Investitor mještanima obećava brda i planine samo da ga puste da radi. Organi bezbjednosti privode građane kako bi investitor mirno mogao da gradi. Poznat scenario. Navikli smo na slične priče tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih partnera.

Međutim, ovdje nije riječ o prethodnoj vlasti, niti o nekom od ranijih slučajeva. Jedina veza između tih scenarija je što je ovdje investitoru odobrila koncesiju upravo Vlada Duška Markovića, sadašnjeg poslanika opozicionog DPS-a u Skupštini. Štaviše, koncesija je dodijeljena u tranzicionom periodu između parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade. Kasnije smo od aktuelnih ministara slušali da su mnoge sporne odluke donijete upravo u tom periodu.

Riječ o barskom selu Mrkojevići, odnosno zaseoku Velja Gorana gdje barsko preduzeće Trojan d.o.o  želi da eksploatiše kamen. Koncesiju je 8. oktobra 2020. godine potpisao tada odlazeći premijer Duško Marković, dok mu je urbanističko-tehničke uslove par mjeseci kasnije izdala Opština Bar, gdje vlast i dalje vrši Demokratska partija socijalista. Trojan d.o.o dobio je koncesiju na tenderu gdje je bio jedini prijavljeni. Zakonska procedura je ispoštovana, kao i ranije za male hidroelektrane.

Jedino što koči ostvarenje ove investicije trenutno su mještani Velje Gorane koji ne žele kamenolom blizu svojih domova. Dio mještana je privela policija jer su nedavno pokušali da blokiraju mašine investitora.

,,Tužno je da smo ponovo ostavljeni da se sami borimo protiv kamenoloma i da nam je ugrožena cijela lokalna zajednica, a da niko od nadležnih ne reaguje, već nam privode mještane koji su civilizovano i mirno izašli da čekaju komunalnu policiju i da brane prag svoje kuće od razaranja. Sramotno je da svi zatvaraju oči i gledaju političku ili neku drugu korist pred koncesijom koja je štetna po lokalnu zajednicu”, tako je to opisala stanovnica sela Edina Osmanović.

Priču je otvorio Građanski pokret URA, odakle je traženo da ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić učini sve što je u njegovoj nadležnosti da stopira projekat kamenoloma. U kritiku kamenoloma su se potom uključile opozicione partije koje trenutno vrše vlast u Baru. I predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević obišao je Velju Goranu da podrži mještane ističući da nije znao da je tamo planiran kamenolom. Međutim, upravo je njegova uprava preduzeću Trajan d.o.o izdala urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije 2. decembra 2020. godine.

Iako su partije nove vlasti u početku tražile da se projekat zaustavi, iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), čiji su kadrovi bliski upravo GP URA, sada tvrde da je projekat na mjestu. To su na posljednjem sastanku prije nekoliko dana saopštili mještanima, ali i u zvaničnom odgovoru novinaru Monitora.

„MKI je analiziralo kompletnu dokumentaciju vezanu za projekat kamenoloma Velja gorana i nije našao ništa što se kosi za zakonskim procedurama. Naprotiv, benefiti za lokalnu zajednicu i državni budžet su jako značajni i smatramo da je u pitanju investicija sa velikom perspektivom. MKI smatra da ovu koncesiju ne treba raskidati prije svega zato što ne postoji zakonski osnov, a i stoga što smatramo da nije na štetu niti države niti lokalne zajednice“, navodi u odgovoru MKI.

Iz tog ministarstva su istakli da bi raskid ugovora podrazumijevao plaćanje velikih penala na račun neostvarene dobiti koncesionara. Tvrde da ne postoji potreba da se u ovom trenutku razgovara sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Odnosno da ne postoje razlozi za dodatnim analizama i navode da im je koncesionar obećao da će projekat izvesti pa najvećim ekološkim standardima. Iz MKI navode i da je koncesionar „jasno potvrdio“ da je „spreman da značajno više uradi za dobrobit“ zajednice u odnosu na ono što je predviđeno ugovorom. Iz Ministartsva ekologije i preduzeća Trojan d.o.o nijesu odgovarali na pitanja novinara.

„Studija uticaja na životnu sredinu je urađena od strane Agencije za zaštitu životne sredine, i ona je dobila pozitivnu ocjenu. Traženo je i dodatno mišljenje po ovom pitanju na koje je drugi put pozitivno odgovoreno od strane iste agencije“, saopšteno je iz MKI.

Portparol Ministarstva kapitalnih investicija Draško Lončar pritom je „sugerisao“ novinaru da se fokusira „na nelegalnu proizvodnju kamena na lokaciji koja se nalazi jako blizu lokacije Velja Gorana“.

„Što je jako interesantno, prema njoj ne postoji otpor lokalne zajednice“, dodao je Lončar uz odgovore.

Mještani tvrde da je samo u Mrkojevićima, mjestu pogodnom za ruralni turizam, predviđeno četiri kamenoloma. U blizini Velje Gorane kamenolom ima i preduzeće Euromix, čije mašine odavno grade. Mještani pretpostavljaju da Lončar misli na njega. Međutim, tvrde da su tek nakon razgovora sa MKI saznali da iko nelegalno iskopava kamen u njihovom mjestu. Takođe će da se pokrenu i protiv drugih kamenoloma koji su najavljeni u njihovom kraju. Nije, ipak, jasno zašto se institucije ne fokusiraju da spriječe nešto što je nelegalno, jer je na kraju nadležnost njihova, a ne novinareva.

Prema saznanjima Monitora, djelovi barskog ogranka GP URA reagovali su, povodom napada na Trojan d.o.o, garantujući za njega kao „poštenog“ investitora. Zbog toga su navodno funkcioneri te partije prekinuli da napadaju ovaj projekat, dok MKI garantuje za projekat i investitora, a mještane optužuju za selektivnost.

Isti scenario, samo drugi akteri.

 

Osmanović: Svi ostali na sitim pozicijama

Edina Osmanović za Monitor kaže da su na posljednjem sastanku sa Ministarstvom kapitalnih investicija svi ostali na istim pozicijama. Investitor i Vlada ne odustaju od kamenoloma, mještani ne odustaju od svog sela.

,,Da se raselimo, da ostavimo sve što su nam djedovi i babe stekli i sve za šta smo se mučili godinama, zato jer ni ovu vlast izgleda ne zanima da zaustavi trulu politiku prethodnog režima, već nastavljaju sa istom. Sa svih strana obmanjuju narod, manipulišu njim i tjeraju ga u ćošak. Lako je, gospo,do da gurate kompromise pod nos ljudima koji nemaju alternativu i koji su prepušteni sami sebi“, kaže ona.

Tvrdi da su bili samo na jednoj javnoj raspravi, i to oko elaborata o uticaju na životnu sredinu, dok su im u Ministarstvu rekli da ih je bilo sedam. Osmanović kaže da nisu znali ni za jednu raspravu i da smatraju da je projekat „izguran“ iza njihovih leđa. Tvrdi da neće odustati od borbe.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo