Povežite se sa nama

MONITORING

KAP, NOVA RUNDA: O jednom diktatoru

Objavljeno prije

na

veselin-pejovic

Okružni sud u Nikoziji, na zahtjev En plus grupe Olega Deripaske donio je odluku o privremenoj mjeri, kojom se zabranjuju transakcije imovinom Kombinata aluminijuma (KAP), pa i njegova prodaja. Odluka suda donešena je samo nekoliko dana pred konačnu predaju KAP-a nikšićkoj kompaniji Uniprom Veselina Pejovića. Pejović bi do kraja sedmice trebalo da isplati 28 miliona eura, za koliko mu je Vlada prodala Kombinat.

Deripaska potražuje oko 700 miliona eura na konto nekadašnjeg aranžmana sa KAP-om i crnogorskom Vladom. U ime njegovih kompanija vodi se više procesa u Privrednom sudu u Podgorici, plus dvije artbitraže u Vašingtonu i Franfurktu. Sada je tu i proces u Nikoziji. Radi se o tužbi En plus grupe kojom se od KAP-a traži povraćaj 44 miliona eura.

U odluci suda u Nikoziji u koju je Monitor imao uvid navodi se da se tom odlukom „nalaže zamrzavanje svih bankarskih računa kao i raspolaganje imovinom tužene strane, pa i imovinom sa drugim licima u bankama”.

Radi se o odluci o privremenoj mjeri kojom se u stvari zabranjuje otuđenje imovine KAP-a, novca sa računa KAP-a, kao i proizvedenog aluminijuma.

Predstavnik En plus grupe Pavel Prijmakov saopštio je da se aktuelna prodaja imovine KAP-a sprovodi uz grubo kršenje zakona Crne Gore i međunarodnog prava: “Stečajni upravnik nije napravio finansijsku analizu načina prodaje imovine, a odmah je donio odluku o prodaji KAP-a u cjelosti jednom kupcu. O mišljenju ostalih povjerilaca, osim Vlade Crne Gore, stečajni upravnik uopšte ne vodi računa”, naveo je Prijmakov.

Premijer Milo Đukanović najavio je da će bez obzira na odluku suda u Nikoziji, biti nastavljena prodaja Kombinata nikšićkom Unipromu.

“KAP je u stečajnom postupku u kojem prvenstvo imaju domaći sudovi”, kazao je premijer. Isto obrazloženje iznio je i stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić.

Po tom tumačenju dok je KAP u stečaju, nijedan drugi proces ne može uticati na odluke stačajnog sudije. Iako stečajni postupak zaista podrazumijeva jednu vrstu autonomije, pravni stručnjaci koje je Monitor kontaktirao, objašnjavaju da bi odluka suda u Nikoziji, bez obzira na stečaj, mogla biti izvršna, ali pod jednim uslovom – ako prođe postupak priznavanja u Crnoj Gori.

“Iako je krajnje neobično da sud u Nikoziji hoće da se upušta u ovaj slučaj, postoji pravni osnov da ta odluka bude ovdje priznata. To su Zakon o rješavanju sukoba zakona i bilateralni sporazum između Kipra i Crne Gore koji je Crna Gora naslijedila iz SFRJ I ratifikovala. Glavno pitanje nije stečaj, već da li postoji reciprocitet. Postupak priznavanja bi mogao potrajati, ali najvažnije, da bi se uopšte u tom pravcu razmišljalo podrazumijeva se da ne postoje opstrukcije od strane političkog vrha, što ovdje očito nije slučaj”, kaže naš sagovornik, dobro upućen u slučaj.

Deripaska ne igra samo na sud u Nikoziji. Prema izvorima Monitora on je odlučan da iscrpi sve pravne mogućnosti u našoj zemlji, kako bi pred međunarodnim sudovima pokrenuo i tužbu zbog diskrimnacije njegovih kompanija u Crnoj Gori.

To ne isključuje arbitraže, koje bi crnogorske građane mogle skupo koštati.

Na tender za prodaju KAP-a 2005. godine Deripaska se javio preko svoje kompanije Rusal, čija se vlasnička struktura dovodi u vezu i sa ruskim podzemljem. Nakon netransparentne procedure KAP je, međutim, prodat of šor kompaniji Salamon Enterprises, koja je povezana sa Deripaskinim CEAC-om i En plus grupom. Dobar dio stručne javnosti sumnjao je i tada, imajući u vidu činjenicu da je KAP na kraju preuzet preko lanca of šor kompanija čiju je vlasničku strukturu nemoguće utvrditi, da su suvlasnici Salamona u stvari, pored Deripaske, i domaći moćnici, te da je posao ruskog oligarha i Đukanovića osmišljen kao mehanizam za isisavanje novca građana. Da li bi i domaći moćnici zaradili od basnoslovnih arbitraža?

Dok se pred domaćim i međunarodnim sudovima razrješava partnerstvo Đukanovića i Deripaske, zaliveno čuvenim viskijem u podgoričkom Grandu koji nas je do sada koštao preko sto pedeset miliona eura samo garancija, krajem ove sedmice očekuje se početak novog kruga cijeđenja KAP-a.

Veselin Pejović i njegov Uniprom treba da plate 28 miliona eura do kraja sedmice, plus 70 miliona eura obećanih investicija. Istovremeno, nikšićka kompanija je, prema finansijskim izvještajima koje je sada objavio MANS, u minusu preko 40 miliona eura, zbog čega se sumnja da je Uniprom finasijski sposoban da preuzme KAP. Pejović je to demantovao, uz tvrdnju da trenutno duguje samo oko pet miliona eura kredita. Da Uniprom zaista duguje desetine miliona Monitor je još ranije upozorio, pozivajući se na brojne hipoteke, kredite i druga dugovanja te kompanije upisane u katastar.

Prema finansijskim izvještajima Uniproma, upozorava MANS, ta kompanija godinama posluje sa sitnim dobicima od nekoliko stotina hiljada eura, dok su joj dugoročne obaveze 2012. godine iznosile oko 40 miliona eura. Izvještaji pokazuju da druge kompanije Pejovića posluju sa minusom. Iz te NVO pozvali su tužilaštvo da “na vrijeme spriječi realizaciju ugovora sa Unipromom jer bi to bila jedna u nizu pljački građana Crne Gore”.

MANS je ranije podnio krivičnu prijavu protiv stečajnog upravnika KAP-a Veselina Perišića. “Sve što je Pejović tražio u svojim ponudama je trebalo da ga eliminiše kao ponuđača, jer mu niko u Crnoj Gori nije mogao obećati ono što je tom ponudom tražio, a da ne prekrši čitavi niz zakona. To očigledno nije bio problem za stečajnog upravnika koji je uz snažnu asistenciju Vlade, premijera i ministra ekonomije, prihvatio punudu Uniproma”, naveo je u obrazloženju prijave MANS.

Da je Pejović još jedan Đukanovićev partner za novi krug isisavanja KAP-a pregršt je znakova. Finansijski nesposoban da preuzme Kombinat, Pejović ne samo da prolazi na tenderu, nego u njegovim rukama, pošto su eliminisani svi drugi investitori – vrijednost KAP-a raste. Intervencijom vlasti mijenja se namjena zemljišta KAP-a i proglašava biznis zonom, što znatno povećava vrijednost Kombinata, prodatog tek za 28 miliona eura. Iako Pejović tvrdi da niko ne bi “tamo pravio stanove”, takve lokacije dušu su dale za hangare, skladišta i druge poslovne objekte. Konačno, Ustavni sud iz odlučivanja o sudbini KAP-a isključuje parlament tako što poništava Zakon o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru.

Da Pejovića i Đukanovića KAP zanima samo kao resurs za ličnu upotrebu pokazuje i to što će Uniprom, kako je najavljeno, sve radnike poslati na Biro rada, a potom ih angažovati na određeno, preko Agencije za zapošljavanje. To znači da će Vlada iz budžeta dati preko deset miliona eura otpremnina za radnike, koliko je najavila da će izdvojiti, koje će Pejović naknadno vratiti u proizvodnju. Ali, kao robove.

“To je skandalozno. Da radnik u Elektrolizi i ostalim pogonima KAP-a bude zaposlen na određeno vrijeme i da u tako teškim i po život i zdravlje opasnim uslovima bude tretiran i ucjenjivan kao rob je sramno”, saopštio je poslanik Demokratskog fronta i nekadašnji sindikalni lider u Željari Nikšić Janko Vučinić.

Priča o KAP-u na koncu i jeste priča o jednom diktatoru i njegovim robovima.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo