Povežite se sa nama

MONITORING

SLUČAJEVI ŠĆEKIĆ I SPLENDID: Ko u pravosuđu štiti nalogodavce i izvršioce

Objavljeno prije

na

,,Nijesu me još kontaktirali iz tužilaštva u vezi mojih optužbi da je Ljubo Bigović planirao otmicu sina Žarka Radulovića prije napada na hotel Splendid. Čekam i spreman sam da iznesem sve što znam o tim napadima, kao i događajima i slučajevima povezanim sa njima. I da to sve potvrdim na poligrafu”, kaže za Monitor Predrag Vučinić, bivši policajac i pripadnik obezbjeđenja Splendida u vrijeme bombaških napada na taj elitni hotel, u ljeto 2005. godine.

Dan je u utorak objavio da je vrhovno državno tužilaštvo formiralo predmet povodom nedavnih Vučinićevih objava na FB profilu o planiranju otmice sina Žarka Radulovića, direktora hotela Splendid. Prema Vučinićevim tvrdnjama Raduloviću je planove Bigovića da izvrši otmicu njegovog sina prenio Ljubiša Mijatović, bivši šef obezbjeđenja premijera Mila Đukanovića. Nakon toga Radulović je pojačao obezbjeđenje porodice. Kasnije su uslijedili napadi na Splendid i ubistvo inspektora Slavoljuba Šćekića, koji je radio na slučaju. Bigović je jedan od okrivljenih za bombaške napade i ubistvo Šćekića, u procesu koji je već devet godina bez sudskog epiloga.

Vučinić je na svom FB profilu saopštio i da ima saznanja da je jedan bivši predsjednik Višeg suda potplaćen sa 300 hiljada eura kako bi stopirao proces protiv okrivljenih za napade na Splendid i ubistvo Slavoljuba Šćekića. Da li i te optužbe istražuje tužilaštvo, za sada nije poznato. ,,O svemu sam spreman da govorim u istrazi, pa i o kome se sudiji radi i otkud mi ta saznanja”, kaže Vučinić.

Nova svjedočenja Vučinića, ko je sudija koji je primio novac, te otkud Mijatoviću saznanje o planiranju otmice od strane kriminalnih grupa, pitanja su kojima bi se svako ozbiljno tužilaštvo odmah pozabavilo. Tim prije što su ta svjedočenja djelovi velike priče – o motivima, nalogodavcima i izvršiocima napada na Splendid u ljeto 2005. i ubistva inspektora Slavoljuba Šćekića koji je istraživao napade. Upravo saznanja do kojih je došao tokom istrage, prema optužnici, bila su razlog njegovog ubistva. Informaciju Dana da je istraga pokrenuta i predmet formiran, tužilaštvo nije zvanično potvrdilo, niti se oglasilo tim povodom.

Podatak da se praktično nanovo formira istraga o slučaju Splendid, a tako posredno i ubistvu Slavoljuba Šćekića, nema ni Slavica Šćekić, sestra ubijenog inspektora i zastupnica porodice Šćekić.

,,Saznala sam to iz štampe. Ukoliko je ta informacija tačna, to znači da se pruža mogućnost tužilaštvu, ako budu htjeli ili smjeli, da istraže sve pojedinosti u vezi podmetanja eksplozija na hotel Splendid. Sigurna sam da bi tokom te istrage otkrili mnogo novih detalja koji bi potvrdili krivicu optuženih za ubistvo mog brata”, kaže ona za Monitor. Po njenom sudu tu istragu je trebalo voditi prije podizanja optužnice protiv okrivljenih za ubistvo inspektora Šćekića, ali ni sada nije kasno. ,,Nije kasno ako će istraga biti sprovedena pravilno i zakonito, bez pritiska od strane mafijaškog bosa i ostalih moćnika kojima nije u interesu da se rasvijetli u potpunosti ubistvo mog brata”

Beogradske Večernje novosti objavile su, pozivajući se na anonimne izvore u tužilaštvu, da taj predmet nije formiran, te da tužilaštvo nije otvorilo istragu povodom najnovijih Vučinićevih optužbi.

Od ranije je mnogo pokazatelja da crnogorsko pravosuđe nije spremno da se na pravi način uhvati u koštac sa slučajevima Splendid i Šćekić, koji precizno oslikavaju crnogorsko društvo: integraciju mafije i države, korumpirane bezbjednosne službe, sumnjivi kapital i zarobljene institucije.

,,Moj utisak je da je priča o pretkrivičnom postupku i novoj istrazi slučaja samo patka”, kaže za Monitor advokat koji dobro poznaje situaciju u pravosuđu. ,,Posebno imajući u vidu da se proces okrivljenim za ubistvo inspektora Šćekića ne samo vraća na niže instance po ko zna koji put, nego da se iz njega praktično uklanjaju svi važni dokazi i tako ruši slučaj”, kaže naš sagovornik. On kaže da je, što se procedure tiče, novi predmet morao biti formiran odvojeno od slučaja ubistva Slavoljuba Šćekić, pošto je taj slučaj pred sudom, ali da bi nova saznanja mogla uticati na njegov sudski epilog.

Vrhovni sud nedavno je ukinuo presudu Apelacionog suda, kojom je, u jesen prošle godine, potvrđena osuđujuća presuda sutkinje Višeg suda Biljane Uskoković. To je ujedno bila i prva presuda optuženima za ubistvo inspektora Šćekića koja je prošla više sudske instance. Apelacioni sud je ranije dva puta ukinuo osuđujuće presude nižih sudova. Sutkinja Uskoković je Sašu Boretu, Ljuba Bigovića, Ljuba Vujadinovića i Milana Čilu Šćekića osudila na ukupno 120 godina zatvora. Za opstrukcije slučaja u pravosuđu, porodica Šćekić više puta je optužila predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu i njene kadrove. Sudija za kog Predrag Vučinić tvrdi da ima saznanja da je korumpiran, i da je primio mito kako bi uticao na slučaj, bio je u sudskom vijeću koje je donijelo jednu od posljednjih ukidajućih odluka o ubistvu Slavoljuba Šćekića.

Da vrh pravosuđa nije zainteresovan da otkrije punu istinu o slučajevima Splendid i Šćekić, moglo se naslutiti i iz činjenica da je Vučinićevo svjedočenje od prije osam mjeseci i jedan od ključnih dokumenata za slučajeve Splendid i Šćekić, završilo u fioci osnovnog tužioca u Kotoru, umjesto u specijalnom tužilaštvu. Vučinić je, o čemu je Monitor već pisao, objavio policijsku zabilješku inspektora Vukote Kartala koji je prije Šćekića radio na slučaju napada na Splendid, u kom se kao nalogodavac i izvršioci tih napada označavaju ,,Brano Mićunović i njegovi”. U istoj zabilješci, Kartal od tadašnjeg ministra policije Dragana Đurovića traži zaštitu od svojih pretpostavljenih koji mu, kako piše, ne daju da istražuje Mićunovića. Kartal je tužilaštvu potvrdio da je to njegova zabilješka.

Ukoliko je državno tužilaštvo zaista namjerilo da otvori istragu o novim svjedočenjima i dokumentima povezanim sa napadima na Splendid i ubistvom Slavoljuba Šćekića, onda bi se svi novi dokazi o tim slučajevima morali podvesti pod isti predmet.

,,Bilo bi dobro da tužiocu ispričam sve što znam o toj priči koja ima puno detalja i likova i pobočnih priča”, kaže Predrag Vučinić. Trenutno, čini se kao da se važni dokazi i svjedočenja o slučajevima Splendid i Šćekić namjerno drže odvojeni jedni od drugih kako se ne bi sklopila šira slika.

Ta slika kaže da su napadi na Splendid i ubistvo Šćekića povezani sa poslovima crnogorskog podzemlja i nadzemlja i ruskim KGB-om. I da su ti zločini morali biti naloženi s vrha kada je posao bio ugrožen, te da nijesu mogli biti tek hir kriminalaca.

U ljeto 2005. godine Splendid je bio tek privatizovan. Od javnosti se krilo da je pravi vlasnik hotela u stvari bivši KGB-ovac Viktor Ivanjenko, a da je Žarko Radulović paravan za ruski kapital, što je Monitor još tada objavio.

Ivanjenko je hotel preuzeo od kompanije Splendid Montenegro stars, čiji su vlasnici bili sakriveni od javnosti, i koji su već bili uložili kapital u hotel, kao njegovi zakupci. Ta kompanija se ugovorom o zakupu obavezala na višemilionska ulaganja u hotel, a iznos ukupnih investicija se poklapao sa iznosom koji se u tužilačkoj istrazi pominji kao onaj koji su bombaši na Splendid tražili od novih vlasnika. U zabilješci koju je Predrag Vučinić objavio prije osam mjeseci inspektor Kartal tvrdi da mu je tadašnji načelnik Željko Vorotović, kada je čuo da je istraga stigla do Brana Mićunovića, sugerisao: ,,Nemoj njega da spominješ, on je mnogo dobar sa Milom i Svetom… To su neki dugovi koje Žarko Radulović ima prema Branu, a Radulović je član SDP-a pa nas to ne treba mnogo interesovati”.

Reketaškim napadima na Splendid, prema sadašnjim svjedočenjima Vučinića, prethodili su pritisci na Radulovića, pa i već pominjana najava otmice njegovog sina. Tokom napada na Splendid zakazali su i djelovi obezbjeđenja hotela, pa se desilo da su tokom jednog od više udara na hotel, bili isključeni svi video nadzori. I to je ukazivalo da podzemlje i nadzemlje djeluju udruženo.

Nakon napada, svjedoci tvrde, Mićunović se praktično uselio u hotel. Ostalo je logična posljedica: Žarko Radulović je naprasno „zaboravio” šta je na početku svjedočio u tužilaštvu, pravosuđe je napravilo toliko „slučajnih” grešaka da su osuđujuće presude padale jedna za drugom, kao i važni dokazi.

U svakoj državi u kojoj mafija i vlast nijesu „integrisani”, svjedočenja Predraga Vučinića odavno bi bila u fokusu tužilaštva. Kod nas on piše po Fejsbuku.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLJOPRIVREDNICI I DALJE BEZ AGROBUDŽETA: Na goloj ledini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stočna hrana je sve skuplja, poljoprivrednicima i stočarima država naplaćuje punu akcizu na gorivo za mehanizaciju dok uvoznički lobi nastavlja dominaciju. Kasni, uveliko, i agrobudžet. Realno je očekivati da će proći makar 20 dana od izglasavanja budžeta u parlamentu dok Vlada usvoji taj dokument. A to je tek prvi korak

 

„Poljoprivreda ne može da čeka“, kaže nam Milko Živković, predsjednik Unije stočara sjevera Crne Gore. Pa pritvrđuje primjerom: od početka godine stočna hrana (koncetrat) poskupila je sa 0,3 na više od 0,4 eura po kilogramu. „Kako troškovi ishrane stoke čine oko 60 -70 odsto ukupnih troškova, cijena koncentrovane hrane preko 30 euro centi za kilogram čini ovu proizvodnju nerentabilnom a na 40 centi se ulazi u gubitak“. A cijena stočne hrane nastavlja da raste.

Proizvesti je skupo, a prodati – teško. Gotovo nemoguće, u situaciji kada  trgovci, ugostitelji i hotelijeri još  vagaju stvarne domete predstojeće turističke sezone. Nakon prošlogodišnje katastrofe.

U zalihama sirare Miljanić blizu devet tona kozjeg sira od zimus čeka kupce. Dok Radisav – Rašo Miljanić, jedan od najvećih proizvođača i otkupljivača kozjeg mlijeka u Crnoj Gori, čeka pomoć države. „Mi moramo znati da li imamo podršku države da spasi kozarstvo ili nemamo“.

Crna Gora je 2019. uvezla sira za 16,5 miliona, dok trenutno u Banjanima leži domaći proizvod vrijedan od skoro 100.000 (prema proizvođačkim cijenama) do blizu 200.000 eura (u maloprodaji, uz uračunatu trgovačku maržu koja se kreće do 50 odsto i 21 odsto PDV-a koji se zaračunava na tako formiranu cijenu). Ta informacija je, zimus, prvo zainteresovala medije pa tek onda resorno ministarstvo. Odakle su tada, nakon upita sa TVCG, odgovorili kako su „preduzete aktivnosti“ kako bi se na terenu sagledala cjelokupna situacija  a da će javnost biti blagovremeno upoznata sa konkretnim potezima.

Javnost još čeka, a Miljanić se nada. „Nakon saopštenja Ministarstva poljoprivrede obišla nas je inspekcija i uvjerila se da lagerovana količina sira o kojoj sam pričao postoji, tačno do u kilogram. Popisali su ga i otišli“. Od tada, kaže za Monitor, nema novih vijesti. „Predlagao sam da nađemo model da plasiramo proizvode na tržište, ili za bolnice, škole, domove starih. Ima načina ako ima volje“.

Ima li volje?

Skupštinska rasprava o Vladinom Prijedlogu zakona o budžetu za 2021. godinu počeće tek naredne nedjelje, pa je sada izvjesno da će crnogorski poljoprivrednici i početak juna dočekati bez očekivane, i neophodne, pomoći iz Agrobudžeta.

Realno je očekivati da će proći makar 20 dana od izglasavanja budžeta u parlamentu do usvajanja Agrobudžeta na sjednici Vlade. Pod uslovom da ne dođe do komplikacija. Tek tada slijede pozivi za učešće u raspodjeli predviđenih sredstava, prikupljanje dokumentacije, terenske provjere, odlučivanje i, konačno, raspodjela novca namijenjenog za podršku ratarima, stočarima, vinogradarima, ribarima…

Riječ je, prema predloženom budžetu, o nekih 35 miliona eura, u koje će, prema običajima naslijeđenim od prošlih vlada, biti uračunat i dio tzv. socijalnih davanja (naknade za staračka domaćinstva) u vrijednosti 3,35 miliona. Da barem na papiru  izgleda kako se za poljoprivredu izdvaja više nego što je to zaista slučaj.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEMOKRATE POBJEDNICI IZBORA U HERCEG NOVOM: Brodolom Demokratske partije socijalista

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neki Novljani vide dvije varijante formiranja vlasti. Ona u kojoj bi Novska lista bila isključena, te bi se u Novom preslikao odnos snaga na vlasti sa državnog nivoa. I druga, gdje bi svih pet lista koje su učestvovale na izborima participirale u izvršnoj vlasti u skladu sa osvojenim mandatima. To bi se moglo zaključiti iz slavljeničkog govora lidera Demokrata, Alekse Bečića koji je sabrao da vlast nakon izbora čini 80 odsto, a opoziciju 20 odsto volje biračkog tijela

 

Brod lokalne uprave u Herceg Novom imao je mirno more i dobar vjetar u nedjelju 9. maja, kada je cjelokupna posada ubilježila politički dobitak, osim barke Demokratske partije socijalista koja je pretrpjela težak brodolom u kome je, očekivano, potopljena.

Na birališta je u nedjelju izašlo 17 hiljada građana Novog, od upisanih 25.590 sa pravom glasa. Na 16.738 važećih glasačkih listića Novljani su većinom zaokružili one političke stranke koje posljednje četiri godine vladaju u ovom primorskom gradu, tako da nekih većih iznenađenja nije bilo osim porasta povjerenja u lokalne stranke, grupe građana čija je politička deviza da vlast na lokalnom nivou treba da bude servis građana za rješavanje lokalnih, komunalnih potreba i  problema, koji nemaju previše dodirnih tačaka sa nacionalnim i identitetskim pitanjima koja opterećuju crnogorsku političku scenu.

Pobjednik nedjeljnih redovnih lokalnih izbora u Novom  je Demokratska Crna Gora, partija čija je lista osvojila najveći broj glasova ili 27,65 odsto, što pretočeno u odborničke mandate čini 10 odborničkih mjesta u Skupštini Opštine Herceg Novi. To je neznatno povećanje u odnosu na rezultat prethodnih lokalnih izbora iz 2017. kada su Demokrate, same, osvojile 9 odborničkih mandata. Međutim, gledano iz perspektive avgustovskih parlamentarnih izbora, na kojima je ova stranka osvojila u Novom 20,68 odsto glasova, postignuti rezultat, sa manjom izlaznošću nego u avgustu 2020, ocjenjuje se kao uzlet Demokrata, koji su osigurali podršku istaknutih Novljana i u izbornu trku ušli sa predsjednikom Opštine, Stevanom Katićem, nosiocem izborne liste Ni lijevo ni desno – pravac Novi.

Najveće iznenađenje izbora predstavlja sjajan rezultat Novske liste, lokalne političke stranke koja je nastupila samostalno pod sloganom Naš grad, naš brod i osvojila 3.195 glasova ili 7 odborničkih mjesta. U Novskoj listi ističu kako su pojedinačno najjača politička opcija u Herceg Novom, jer su sve ostale liste predstavljene kao koalicije više političkih subjekata. Novska lista osnovana je pred lokalne izbore 2012. godine. U izbornu trku 9. maja ušla je sa pozicije vlasti. U lokalnoj skupštini zauzima tri odbornička mjesta na osnovu kojih je, raspodjelom funkcija prije četiri godine, dobila više značajnih pozicija u izvršnoj vlasti. Imali su mjesto potpredsjednika Opštine Herceg Novi, dva opštinska sekretarijata, Turističku organizaciju grada i direktorske fotelje u dva gradska preduzeća. Prethodni rad ih je očigledno preporučio da su zadobili više nego duplo glasova Novljana u odnosu na prethodne izbore.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ BRANISLAVA – BRANA  MIĆUNOVIĆA: Suđenje za ubistvo kojim je umrlo crnogorsko pravosuđe?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uloga sudije izvjestioca Milivoja Katnića

 

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je kao sudija izvjestilac imao najznačajniju ulogu u donošenju oslobađajuće pravosnažne presude Apelacionog suda od 20. novembra 2007. godine  kojom je kontroverzni, i nekoliko puta ranije osuđivan, biznismen Branislav – Brano Mićunović oslobođen optužbi za teško ubistvo Radovana – Raca Kovačevića iz bezobzirne osvete. Tom presudom su do sada nekoliko puta javno mahali funkcioneri Demokrata i Demokratskog fronta u susret nikšićkim izborima i vezano za nacrte tužilačkih zakona, upirući prst na Katnićevu ulogu u procesu vijeka.

Priča je počela u ranim jutarnjim satima 7. oktobra 2000. godine kada je Nikšićanin Radovan Kovačević teško ranjen u oružanom obračunu u kazinu Hotela Podgorica koji su držali Branislav Mićunović i Savo Grbović. Na njega je pucao Cetinjanin Petko Pešukić kome je onda Nikšićanin Zdravko Lopušina prišao sa leđa, u rvanju oteo pištolj i ispalio u Pešukića nekoliko metaka momentalno ga usmrtivši. Nakon ranjavanja, Kovačevića su prebacili u Klinički centar njegovi prijatelji Stanko Milović i Emil Osmanagić zajedno sa policajcem posebnih jedinica MUP-a Dragoljubom Mrvaljevićem čija jedinica je bila smještena u Hotelu Podgorica i koji se zatekao u hotelu nakon što mu se završila smjena.

U optužnici Višeg tužioca u Podgorici, koju je na glavnom pretresu zastupala zamjenica Vesna Jovićević (nedavno pomenuta u aferi Stanovi), piše da je Branislav Mićunović istog dana u ranim jutarnjim satima „na ulazu u Urgentni blok KBC-a Podgorica lišio života Kovačević Radovana iz Nikšića iz bezobzirne osvete i pri tome umišljajem doveo u opasnost život još dva lica, na način što je prišao vozilu „audi“ A6 oznaka BD… kojim je, nakon događaja iz tačke dispozitiva optužnice prevezen povrijeđeni Radovan Kovačević, i u trenutku kada su Mrvaljević Dragoljub i Vojičić Dragoslav iz Podgorice, izvlačili Kovačevića iz vozila kroz otvorena zadnja lijeva vrata da bi ga unijeli u Urgentni blok radi ukazivanja ljekarske pomoći, optuženi je iz revolvera nepoznate marke cal.38 specijal u pravcu Kovačevića ispalio tri projektila koji su ga pogodili nanoseći mu teške i po život opasne tjelesne povrede… sveteći se na taj način zbog prethodnog ubistva Pešukića Petka iako je u tom trenutku znao da Kovačević nije izvršio ovo djelo“. Kovačeviću je pucano u glavu dva puta i jednom u desno rame. Tužilac je naveo da je smrt Kovačevića nastupila usljed razorenja mozga i kičmene moždine i iskrvavljenja i da je Mićunović pri tom doveo u opasnost živote još dvije  osobe „jer je postojala mogućnost da budu pogođeni ispaljenim projektilima, kao i rikošet projektila koji je udario u betonski pod u njihovoj blizini“.

Suđenje koje je uslijedilo je zaokupiralo crnogorsku javnost zbog kontroverznog pedigrea optuženog Mićunovića koga mnogi smatraju za vladara podzemlja i desnu ruku državno-partijskog vrha Crne Gore. Shodno tome, kritičari su tvrdili da je država imala veliki interes da ishoduje povoljnu presudu za Mićunovića.

Vijeće Višeg suda u Podgorici kojim je predsjedavao sudija Radovan Mandić je presudom od 12. juna 2001.  oslobodilo Mićunovića optužbe za ubistvo i ukinulo mu pritvor u kome je bio od 7. oktobra 2000. godine. Presudi su prethodile promjene iskaza ključnih svjedoka davane u policiji, istražnom postupku i glavnom pretresu. Takođe, svjedoci, osim Okice Mujovića, su tvrdili na glavnom pretresu da nisu vidjeli optuženog Mićunovića da drži pištolj u ruci i da puca već su ga samo vidjeli da je stigao blizu ulaza u Urgetni blok i kretao se okolo. Mujović je na sudu izjavio da je vidio ispruženu desnu ruku Mićunovića u kojoj je bio pištolj koji je bio „poluokrenut dolje i u pravcu Kovačević Radovana u kom momentu čuje još jedan hitac, pri čemu ne vidi da se iz pištolja Mićunovića ispaljuje taj hitac ali vidi da dolazi od njegovog pravca…“. Sudsko vijeće sudije Mandića je odbacilo njegovo svjedočenje kao nevjerodostojno jer je utvrdilo da se on nije nalazio na mjestu odakle je mogao biti očevidac kao i da ga drugi svjedoci nisu primijetili. Sudsko vijeće je takođe odbacilo i svjedočenja drugih svjedoka, osim sanitetskih radnika, zaključivši da oni zapravo nisu bili na mjestima na kojima su tvrdili da su bili i time nisu mogli biti očevici predmetnog događaja.

Optuženi Mićunović je nakon testiranja bio negativan na prisustvo barutnih čestica, kako na ruci tako i na odjeći.

Jedini nepravosnažno osuđeni u tom procesu je bio Zdravko Lopušina iz Nikšića koji je osuđen na dvije godine zatvora zbog prekoračenja nužne odbrane. Međutim, Lopušina je poginuo nekoliko mjeseci nakon prvostepene presude tako da je dalji postupak protiv njega obustavljen zbog smrti.

Slučaj se preselio na Vrhovni sud, koji je tada bio drugostepeni sud, i kojim je predsjedavao sudija Stevan Damjanović. Njegovo vijeće je u maju 2004. ukinulo oslobađajuću presudu sudije Mandića zbog bitnih povreda odredbi krivičnog postupka i vratilo slučaj na ponovno suđenje. Vrhovni sud je takođe naložio prvostepenom sudu da svestranije analizira izjave sanitetskog osoblja Dragoslava Vojičića (koji je samo „primijetio ruku muškarca, u stvari podlakticu koja je bila gola i ta ruka ide prema povrijeđenom“) i Milorada Krsmanovića, kao i da treba suočiti svjedoke policajca Mrvaljevića i sanitetskog radnika Vojičića.

Sudija Mandić nije izvršio suočenje i u ponovljenom postupku 10. februara 2005. godine, opet donio oslobađajuću presudu. Viši tužilac se žalio na presudu po objavljivanju i žalbeni postupak se preselio na upravo novoformirani Apelacioni sud čije adaptiranje prostorija je završeno u martu 2005. a u aprilu iste godine počinje sa radom. Apelacioni sud je preuzeo 172 „Kž“ drugostepena krivična predmeta od Vrhovnog suda.

Predmet pod rednim brojem K.br. 79/2004 sudije Mandića dolazi pred petočlano vijeće sudija Apelacionog suda, po tadašnjem Zakoniku o krivičnom postupku. Dr Vukoman Golubović je bio predsjedavajući vijeća dok su članovi vijeća bili Radmila Mijušković, Branimir Femić, Marija Marinković i Milivoje Katnić kao sudija izvjestilac. Izvjestilac je inače, i u procesnom pravu i u praksi uvijek onaj označen kao posljednji član u uvodu svake presude. Izvjestilac po ZKP-u „duži“ predmet, čita, objašnjava, preduzima sve druge radnje ali i priprema prijedlog presude sudskom vijeću. U praksi sudija izvjestilac je glavna osoba koja određuje smjer u kome će odlučivati sudsko vijeće, kako je Monitoru reklo nekoliko pravnih stručnjaka.

Do formiranja Apelacionog suda Katnić je bio neraspoređeni vojni sudija nakon što je Skupština Crne Gore donijela zakon o prestanku rada Vojnog suda i Vojnog tužilaštva  u aprilu 2004.

Na konferenciji za štampu od 24. februara ove godine, specijalni tužilac Katnić je na pitanje novinara da li je bio član Sudskog vijeća Apelacionog suda koje je opravosnažilo oslobađajuću presudu Branislavu Mićunoviću odgovorio da je bio član toga vijeća i da je glasao za  oslobašajuću presudu. Prećutao je da je bio sudija izvjestilac.

Katnić je na pressu izjavio da se nikad nije sreo ni s Branom Mićunovićem, ni s bilo kim njegovim dodavši da „on (Mićunović) i njegovi i ja smo se razdvojili 1400. godine, kad smo imali zajedničkog pretka“. Takođe Katnić je optužio jednog od lidera DF-a Milana Kneževića i jednog od vlasnika Vijesti Željka Ivanovića da su entiteti „koji pokušavaju da krv nesrećnog momka stave na ruke mene i moje porodice“.

Više državno tužilaštvo i tužiteljka Lepa Medenica su Vijestima 10. novembra 2019. godine,  izjavili da VDT ne traži ubicu pokojnog Kovačevića nakon što su Mićunović i još dvije osobe  oslobođene optužbe. Tada je VDT uputio novinarku „da sve odgovore na pitanja iz vašeg e-maila možete naći u predmetnoj presudi“.

U dotičnoj presudi Apelacionog suda kao i onoj od Višeg suda zaključuje se da je ubica Kovačevića zapravo pokojni Petko Pešukić koji mu je i nanio povrede u kazinu Hotela Podgorica od kojih je iskrvario, usljed čega je nastupila smrt. To je bio stav domaćih vještaka i Komisije vještaka Instituta za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Beogradu. Po tom stanovištu, koje je za kritičare upitno, Kovačević je već bio mrtav kad je doveden pred Urgentni blok. Sve i da je dokazano da je Mićunović pucao u mrtvog Kovačevića (po nalazu vještaka), ne bi bio osuđen za ubistvo već za neko blaže djelo poput izazivanja opšte opasnosti ili u najgorem, za pokušaj ubistva. Međutim,  u sudskoj praksi kod nas i u regionu ne postoji preseda slične vrste, pa ostaje nejasno da li bi uopšte i kako odgovarao.

Državno tužilaštvo se nakon pravosnažne presude nije bavilo identitetom pucača makar radi utvrđivanja da li je počinio krivično djelo izazivanja opšte opasnosti. Pucač je najvjerovatnije došao ispred Urgentnog bloka u uvjerenju da je Kovačević još živ.

Inače izuzetno složeni i javnosti poznati predmet ubistva Kovačevića se ne spominje u zvaničnoj biografiji glavnog specijalnog tužioca.

U vrijeme ponovljenog suđenja vrhovna državna tužiteljka je bila Vesna Medenica, koja će mjesec dana nakon pravosnažne oslobađajuće presude Branislavu Mićunoviću doći na čelo Vrhovnog suda Crne Gore. Osim nje i Katnića posrećilo se i predmetnom istražnom sudiji Mušiki Dujoviću koji će kasnije doći na čelo Apelacionog suda.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo