Povežite se sa nama

MONITORING

SLUČAJEVI ŠĆEKIĆ I SPLENDID: Ko u pravosuđu štiti nalogodavce i izvršioce

Objavljeno prije

na

,,Nijesu me još kontaktirali iz tužilaštva u vezi mojih optužbi da je Ljubo Bigović planirao otmicu sina Žarka Radulovića prije napada na hotel Splendid. Čekam i spreman sam da iznesem sve što znam o tim napadima, kao i događajima i slučajevima povezanim sa njima. I da to sve potvrdim na poligrafu”, kaže za Monitor Predrag Vučinić, bivši policajac i pripadnik obezbjeđenja Splendida u vrijeme bombaških napada na taj elitni hotel, u ljeto 2005. godine.

Dan je u utorak objavio da je vrhovno državno tužilaštvo formiralo predmet povodom nedavnih Vučinićevih objava na FB profilu o planiranju otmice sina Žarka Radulovića, direktora hotela Splendid. Prema Vučinićevim tvrdnjama Raduloviću je planove Bigovića da izvrši otmicu njegovog sina prenio Ljubiša Mijatović, bivši šef obezbjeđenja premijera Mila Đukanovića. Nakon toga Radulović je pojačao obezbjeđenje porodice. Kasnije su uslijedili napadi na Splendid i ubistvo inspektora Slavoljuba Šćekića, koji je radio na slučaju. Bigović je jedan od okrivljenih za bombaške napade i ubistvo Šćekića, u procesu koji je već devet godina bez sudskog epiloga.

Vučinić je na svom FB profilu saopštio i da ima saznanja da je jedan bivši predsjednik Višeg suda potplaćen sa 300 hiljada eura kako bi stopirao proces protiv okrivljenih za napade na Splendid i ubistvo Slavoljuba Šćekića. Da li i te optužbe istražuje tužilaštvo, za sada nije poznato. ,,O svemu sam spreman da govorim u istrazi, pa i o kome se sudiji radi i otkud mi ta saznanja”, kaže Vučinić.

Nova svjedočenja Vučinića, ko je sudija koji je primio novac, te otkud Mijatoviću saznanje o planiranju otmice od strane kriminalnih grupa, pitanja su kojima bi se svako ozbiljno tužilaštvo odmah pozabavilo. Tim prije što su ta svjedočenja djelovi velike priče – o motivima, nalogodavcima i izvršiocima napada na Splendid u ljeto 2005. i ubistva inspektora Slavoljuba Šćekića koji je istraživao napade. Upravo saznanja do kojih je došao tokom istrage, prema optužnici, bila su razlog njegovog ubistva. Informaciju Dana da je istraga pokrenuta i predmet formiran, tužilaštvo nije zvanično potvrdilo, niti se oglasilo tim povodom.

Podatak da se praktično nanovo formira istraga o slučaju Splendid, a tako posredno i ubistvu Slavoljuba Šćekića, nema ni Slavica Šćekić, sestra ubijenog inspektora i zastupnica porodice Šćekić.

,,Saznala sam to iz štampe. Ukoliko je ta informacija tačna, to znači da se pruža mogućnost tužilaštvu, ako budu htjeli ili smjeli, da istraže sve pojedinosti u vezi podmetanja eksplozija na hotel Splendid. Sigurna sam da bi tokom te istrage otkrili mnogo novih detalja koji bi potvrdili krivicu optuženih za ubistvo mog brata”, kaže ona za Monitor. Po njenom sudu tu istragu je trebalo voditi prije podizanja optužnice protiv okrivljenih za ubistvo inspektora Šćekića, ali ni sada nije kasno. ,,Nije kasno ako će istraga biti sprovedena pravilno i zakonito, bez pritiska od strane mafijaškog bosa i ostalih moćnika kojima nije u interesu da se rasvijetli u potpunosti ubistvo mog brata”

Beogradske Večernje novosti objavile su, pozivajući se na anonimne izvore u tužilaštvu, da taj predmet nije formiran, te da tužilaštvo nije otvorilo istragu povodom najnovijih Vučinićevih optužbi.

Od ranije je mnogo pokazatelja da crnogorsko pravosuđe nije spremno da se na pravi način uhvati u koštac sa slučajevima Splendid i Šćekić, koji precizno oslikavaju crnogorsko društvo: integraciju mafije i države, korumpirane bezbjednosne službe, sumnjivi kapital i zarobljene institucije.

,,Moj utisak je da je priča o pretkrivičnom postupku i novoj istrazi slučaja samo patka”, kaže za Monitor advokat koji dobro poznaje situaciju u pravosuđu. ,,Posebno imajući u vidu da se proces okrivljenim za ubistvo inspektora Šćekića ne samo vraća na niže instance po ko zna koji put, nego da se iz njega praktično uklanjaju svi važni dokazi i tako ruši slučaj”, kaže naš sagovornik. On kaže da je, što se procedure tiče, novi predmet morao biti formiran odvojeno od slučaja ubistva Slavoljuba Šćekić, pošto je taj slučaj pred sudom, ali da bi nova saznanja mogla uticati na njegov sudski epilog.

Vrhovni sud nedavno je ukinuo presudu Apelacionog suda, kojom je, u jesen prošle godine, potvrđena osuđujuća presuda sutkinje Višeg suda Biljane Uskoković. To je ujedno bila i prva presuda optuženima za ubistvo inspektora Šćekića koja je prošla više sudske instance. Apelacioni sud je ranije dva puta ukinuo osuđujuće presude nižih sudova. Sutkinja Uskoković je Sašu Boretu, Ljuba Bigovića, Ljuba Vujadinovića i Milana Čilu Šćekića osudila na ukupno 120 godina zatvora. Za opstrukcije slučaja u pravosuđu, porodica Šćekić više puta je optužila predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu i njene kadrove. Sudija za kog Predrag Vučinić tvrdi da ima saznanja da je korumpiran, i da je primio mito kako bi uticao na slučaj, bio je u sudskom vijeću koje je donijelo jednu od posljednjih ukidajućih odluka o ubistvu Slavoljuba Šćekića.

Da vrh pravosuđa nije zainteresovan da otkrije punu istinu o slučajevima Splendid i Šćekić, moglo se naslutiti i iz činjenica da je Vučinićevo svjedočenje od prije osam mjeseci i jedan od ključnih dokumenata za slučajeve Splendid i Šćekić, završilo u fioci osnovnog tužioca u Kotoru, umjesto u specijalnom tužilaštvu. Vučinić je, o čemu je Monitor već pisao, objavio policijsku zabilješku inspektora Vukote Kartala koji je prije Šćekića radio na slučaju napada na Splendid, u kom se kao nalogodavac i izvršioci tih napada označavaju ,,Brano Mićunović i njegovi”. U istoj zabilješci, Kartal od tadašnjeg ministra policije Dragana Đurovića traži zaštitu od svojih pretpostavljenih koji mu, kako piše, ne daju da istražuje Mićunovića. Kartal je tužilaštvu potvrdio da je to njegova zabilješka.

Ukoliko je državno tužilaštvo zaista namjerilo da otvori istragu o novim svjedočenjima i dokumentima povezanim sa napadima na Splendid i ubistvom Slavoljuba Šćekića, onda bi se svi novi dokazi o tim slučajevima morali podvesti pod isti predmet.

,,Bilo bi dobro da tužiocu ispričam sve što znam o toj priči koja ima puno detalja i likova i pobočnih priča”, kaže Predrag Vučinić. Trenutno, čini se kao da se važni dokazi i svjedočenja o slučajevima Splendid i Šćekić namjerno drže odvojeni jedni od drugih kako se ne bi sklopila šira slika.

Ta slika kaže da su napadi na Splendid i ubistvo Šćekića povezani sa poslovima crnogorskog podzemlja i nadzemlja i ruskim KGB-om. I da su ti zločini morali biti naloženi s vrha kada je posao bio ugrožen, te da nijesu mogli biti tek hir kriminalaca.

U ljeto 2005. godine Splendid je bio tek privatizovan. Od javnosti se krilo da je pravi vlasnik hotela u stvari bivši KGB-ovac Viktor Ivanjenko, a da je Žarko Radulović paravan za ruski kapital, što je Monitor još tada objavio.

Ivanjenko je hotel preuzeo od kompanije Splendid Montenegro stars, čiji su vlasnici bili sakriveni od javnosti, i koji su već bili uložili kapital u hotel, kao njegovi zakupci. Ta kompanija se ugovorom o zakupu obavezala na višemilionska ulaganja u hotel, a iznos ukupnih investicija se poklapao sa iznosom koji se u tužilačkoj istrazi pominji kao onaj koji su bombaši na Splendid tražili od novih vlasnika. U zabilješci koju je Predrag Vučinić objavio prije osam mjeseci inspektor Kartal tvrdi da mu je tadašnji načelnik Željko Vorotović, kada je čuo da je istraga stigla do Brana Mićunovića, sugerisao: ,,Nemoj njega da spominješ, on je mnogo dobar sa Milom i Svetom… To su neki dugovi koje Žarko Radulović ima prema Branu, a Radulović je član SDP-a pa nas to ne treba mnogo interesovati”.

Reketaškim napadima na Splendid, prema sadašnjim svjedočenjima Vučinića, prethodili su pritisci na Radulovića, pa i već pominjana najava otmice njegovog sina. Tokom napada na Splendid zakazali su i djelovi obezbjeđenja hotela, pa se desilo da su tokom jednog od više udara na hotel, bili isključeni svi video nadzori. I to je ukazivalo da podzemlje i nadzemlje djeluju udruženo.

Nakon napada, svjedoci tvrde, Mićunović se praktično uselio u hotel. Ostalo je logična posljedica: Žarko Radulović je naprasno „zaboravio” šta je na početku svjedočio u tužilaštvu, pravosuđe je napravilo toliko „slučajnih” grešaka da su osuđujuće presude padale jedna za drugom, kao i važni dokazi.

U svakoj državi u kojoj mafija i vlast nijesu „integrisani”, svjedočenja Predraga Vučinića odavno bi bila u fokusu tužilaštva. Kod nas on piše po Fejsbuku.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

33 GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Sram prećutanog zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

A šta tebe čeka, Gospodine Grade,
u ovoj noći bratske krvomutnje,
dok krvnici mirno svoj posao rade?…
Ne daj, Bože, da se steknu moje slutnje!

Vitomir Vito Nikolić (decembar 1991. godine)

 

Prećutali smo, društvo i država, još jednu godišnjicu Rata za mir. Tako su, prema ideji Svetozara Marovića, tadašnje DPS vlasti, njihovi politički saveznici iz Podgorice i Beograda i njima lojalni ratnohuškački mediji tepali  rušilačkom  pohudu na Konavle i Dubrovnik koji je započeo 1. oktobra 1991.

U agresiji na  jug Hrvatske učestvovalo je oko sedam hiljada crnogorskih rezervista, pripadnika MUP-a i dobrovoljačkih paravojnih formacija. Operacija oslobađanja Dubrovnika trajala je do maja 1992. Skoro 240 dana građani Dubrovnika živjeli su pod opsadom iz vazduha, sa mora i kopna, 138 dana bez struje i vode, a više od četiri mjeseca proveli su u skloništima.

Tokom napada na Konavle i Dubrovnik poginula su 92 civila, više od 430 branitelja tog grada, a ranjeno je više od 1.500 osoba. U logore, od kojih je jedan bio u Morinju, odvedene su 423 osobe, a bilo je više od 33.000 prognanih i izbjeglih. U napadima su uništeni brojni spomenici kulture u gradu koji je dio svjetske baštine UNESCO-a zbog čega je, uz ostalo, od sedamdesetih godina prošlog vijeka bio demilitarizovan (otvoreni grad). Pride, smatralo se da vojnicima i vojsci nije mjesto u jednom, svjetski poznatom turističkom centru.

Pod granatama tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) razoreno je devet srednjovjekovnih palata unutar istorijskog jezgra Dubrovnika, dok je na području od Stona do Konavala spaljeno 2.127 kuća. Bez krova nad glavom ostalo je 7.771 stanovnik dubrovačkog područja. Šta nije spaljeno, to je opljačkano. U privatnom ili državnom aranžmanu.

Tokom agresije, poginulo je i 166 građana Crne Gore, pripadnika vojnih, policijskih i dobrovoljačkih (paravojnih) formacija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKUPOĆA NE JENJAVA: Čekajući Lidl

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok građani  i političari koji nijesu spremni da ruše monopole čekaju Lidl kao spas od skupoće, rast cijena koristi se za političke obračune. Ozbiljnih mjera protiv skupoće – ni na vidiku

 

Sindikalna potrošačka korpa (SKP) za treći kvartal (jul-avgust-septembar) 2024. godine iznosi 2.000 eura.

,,U poređenju sa prethodnim kvartalom, odnosno drugim kvartalom 2024. godine, sindikalna potrošačka korpa bilježi rast u iznosu od 130 eura, odnosno 6,95 odsto”, saopštila je Unija slobodnih sindikata Crne Gore.

Od ukupno deset kategorija troškova zabilježen je rast u čak pet kategorija, i to trošak prehrambenih proizvoda 3,42 odsto; troškovi imputirane rente 11,43 odsto; troškovi stanovanja i komunalija 6,67 odsto; troškovi obrazovanja i kulture 30 odsto i troškovi ljetovanja 25 odsto.

Navode da je više relevantnih institucija i udruženja sprovodilo istraživanja u Crnoj Gori koja su pokazala da se renta povećala i do 60 odsto u posljednje 2-3 godine.

Kako su istakli, prikupljanjem novih cijena iz tri najveća trgovinska lanca u Crnoj Gori za 135 namirnica utvrđeno je da izdatak za prehrambene proizvode u trećem kvartalu iznosi 605 eura. ,,Iznos ove kategorije troškova u porastu je za 20 eura u odnosu na drugi kvartal kada su isti iznosili 585 eura, čime bilježimo rast od 3,42 odsto”, ističe USSCG.

Povećali su se i izdaci za kulturu, ali zbog povećanja cijene udžbenika za srednje škole. Zabilježen je i rast troškova za ljetovanje, za one koji imaju mogućnosti da ga priušte, pa je izračunato da četvoročlanu porodicu sedam dana na moru košta 1.500 eura. I to  polupansion u hotelu od dvije ili tri zvjezdice.

No, kako još nijesmo dostigli taj nivo da ne možemo bez kulture i ljetovanja, sve oči su uprte u stalni skok cijena hrane. Akcija Limitirane cijene koja je u Crnoj Gori počela 6. septembra podrazumijeva ograničavanje marži na proizvode od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i sadrži listu od 71 proizvoda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CANU NAJAVIO PRVU ENCIKLOPEDIJU CRNE GORE DO KRAJA 2028.: Pola vijeka čekanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

I 54 godine od početka rada na enciklopediji, političke i nacionalističke prijetnje su iste. Kao i konstatacija da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u enciklopedijama, istorijama i udžbenicima nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani

 

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) spremna je za finalizaciju najznačajnijeg projekta u novijoj istoriji crnogorske kulture. Prvu enciklopediju Crne Gore dobićemo do kraja 2028. godine, najavio je za RTCG potpredsjednik crnogorske akademije nauka i umjetnosti Žarko Mirković.

,,Posao je krenuo od početka. U CANU je formirana radna grupa koja je radila punu godinu dana na poslovima pripreme za izradu enciklopedije, pripreme u pravnom, organizacijom i svakom drugom smislu”, kazao je Mirković. Objasnio je da je nedavno održana prva sljednica redakcije enciklopedije Crne Gore koja broji 18 članova i čiji je glavni odgovorni urednik predsjednik CANU Dragan Vukčević.

U junu ove godine Vlada je uslovno odobrila da se iz budžetske rezerve za CANU obezbijedi dodatnih 195.000 eura za nastavak realizacije programa Enciklopedija Crne Gore.

CANU je od Vlade zahtijevala dodatna sredstva, objašnjavajući da sredstva koja su im opredijeljena budžetom za 2024. godinu nijesu dovoljna za sprovođenje planiranih aktivnosti na tom programu. ,,Naime, u 2024. godini planirano je formiranje organa programa Enciklopedije Crne Gore: Redakcija, koja će brojiti oko 20 članova, kolegijum, novi Savjet Leksikografskog centra CANU… Prema planiranoj strukturi i organizacionoj strukturi Enciklopedije Crne Gore, u skladu sa predviđenim aktivnostima, povećan obim posla podrazumijeva mjesečne honorare za: glavnog i odgovornog urednika, sekretara redakcije, tri urednika oblasti, 13 urednika tema, urednike struka, članove organa Enciklopedije Crne Gore”, navodi se u zahtjevu CANU.

Navode još i da je potrebno angažovanje stručnih konsultanata iz pojedinih tematskih oblasti i struka, razvoj softverskog programa za rad na Enciklopediji, organizovanje stručnih skupova i edukativnih radionica u oblasti enciklopedistike,organizovanje službenih posjeta srodnim institucijama u regionu i šire…

Budžetom za 2024. godinu Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti je opredijeljeno 2,87 miliona eura, a od toga je 1,6 miliona predviđeno za podršku naučnom i umjetničkom stvaralaštvu, gotovo milion za primanja, a oko 600.000 za usluge. CANU ima 66 članova i članica redovnih, vanrednih i inostranih u četiri odjeljenja.

Izrada ,,knjige znanja” Crne Gore nikako da se privede kraju. U proteklih 50 godina brojni crnogorski intelektualci okupljeni oko nekadašnjeg Leksikografskog zavoda Crne Gore, CANU i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) radili su na enciklopediji. Nakon referenduma 2006. potencirano je da nema države bez enciklopedije, ali i pored mnogo uloženog truda i novca Enciklopedija Crne Gore nije štampana.

Ideja o pisanju Enciklopedije datira još od 1969. godine sa glavnim motivom da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u tadašnjim enciklopedijama, istorijama i udžbenicima bili nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani. Prema zamisli Incijativnog odbora Enciklopedija je trebalo da bude napisana bez romantičarskih predrasuda i na temelju savremene naučne misli. Odbor je procijenio da bi Enicklopedija mogla da se završi za šest godina.

Rok je i tada probijen, pa je početak njene izrade CANU najavio tek 1978. Sljedeće godine, Predsjedništvo Crne Gore, inicira osnivanje Leksikografskog zavoda Crne Gore s ciljem da on uradi Enciklopediju. Zavod je počeo rad 1982. godine. Direktor mu je bio Ratko Đurović. Redakcija Enciklopedije od 22 člana formirana je krajem 1983. godine. Đurović tada odlazi u penziju, a za direktora Leksikografskog zavoda imenovan je književnik Sreten Perović.

Orijentaciono je predviđeno da Enciklopedija ima sedam tomova i oko hiljadu autorskih tabaka, da jezik bude srpsko-hrvatski ijekavskog izgovora, pismo ćirilica i latinica, a tiraž oko 20.000 primjeraka. Do kraja 1987. na Enciklopediji su obavljeni uglavnom pripremni radovi. Najavljeno je tada da će prvi tom biti publikovan 1992. a posljednji 1999. godine.

Krajem 1988. godine predloženo je da se Leksikografski zavod pripoji CANU. Planove je poremetila smjena crnogorske vlasti u januaru 1989. godine.

Tokom 1989. i 1990. godine književnici Ilija Lakušić, Gojko Čelebić, Novak Kilibarda, Miodrag Ćupić, Želidrag Nikčević i Radomir Uljarević u nekoliko medijskih nastupa označili su Leksikografski zavod kao bastion stare vlasti i separatizma i tražili smjenu Sretena Perovića. Dopisnik beogradske Politike iz Crne Gore Goran Sito Rakočević pozivao je tih godina na ukidanje Leksikografskog zavoda. I bi tako. U junu 1991. ugašen je Leksikografski zavod, a prikupljena građa i alfgabetar enciklopedije predati su CANU.

Rad na enciklopediji su nakon 2000-ih nastavili CANU i DANU. Vlada je 2012. formirala komisiju da ispita dokle se došlo i šta se desilo sa materijalom za Enciklopediju koji su pripremale dvije Akademije. Što su utvrdili nije poznato.

Finansiranje Enciklopedije Vlada je obustavila 2005. godine. Iz CANU su tada tvrdili da je prvi tom bio u završnoj fazi i da je malo falilo da ga štampaju. Umjesto toga objavljena je knjiga Priređivanje enciklopedije Crne Gore.

Krajem 2014. tadašnji predsjednik CANU Momir Đurović kazao je da Vlada neće da opredijeli sredstva za izradu nacionalne enciklopedije, iako je zakonom iz 2012. godine obavezala tu instituciju da završi taj projekat. ,,Enciklopedija Crne Gore se radila 13 i po godina, od toga 10 godina u Leksikografskom zavodu, a oko tri godine u CANU. Akademija je bila odgovorna da to radi, okupila je preko 400 domaćih stvaralaca, ali nijesmo imali sredstava za nastavak. Bili smo blizu završetka prvog toma, a onda se desio politički pritisak i razni napadi protiv dalje izrade enciklopedije i Akademije, zbog čega je prekinuto finansiranje. Tadašnja vlada je obustavila sve. Mi smo uložili 60 odsto novca i stali na urađenom“,  istakao je Đurović. On je tada napomenuo da zakon predviđa da CANU enciklopediju mora da završi, iako im opet ne daju sredstva.

CANU je ponovo najavila realizaciju starog-novog projekta. A i nakon 54 godine od početka rada na enciklopediji političke i nacionalističke prijetnje su iste. Kao i glavni motiv da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u enciklopedijama, istorijama i udžbenicima, kako u Crnoj Gori tako i u regionu, nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani.

 

Iskustvo Rječnika

Početkom aprila 2016, CANU je objavila prvu knjigu Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika, kao poklon narodu uoči deset godina nezavisnosti. Rječnik sadrži više od 12.000 riječi koje počinju slovima A, B i V, zajedno sa informacijama o njihovom izgovoru, značenju i primjerima upotrebe u narodnom i književnom jeziku.

Iz CANU je najavljeno da će Rječnik u cjelosti biti objavljen za deset godina, tako što će se svake druge godine objavljivati po tom. Uz napomenu da se radi o „kapitalanom projektu koji, osim naučnog, ima veliki kulturni i identitetski značaj“.

Uslijedila je oštra reakcija javnosti na prvi tom Rječnika. U otvorenom pismu više od 100 intelektualaca zahtijevalo je od CANU da se izvini građanima Crne Gore, posebno nacionalnim Bošnjacima, Albancima i pripadnicima islamske vjeroispovijesti, i povuče cijeli tiraž Rječnika.

Poslanik Albanske alternative Nik Đeljošaj je zbog Rječnika bojkotovao rad Skupštine i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv autora. Funkcioner BS Suljo Mustafić kazao je da se radi o nasrtaju na tradiciju manjinskih naroda u Crnoj Gori. Budimir Aleksić, predsjednik Političkog savjeta Nove, zaključio je da je CANU pokrao srpsko intelektualno i istorijsko nasljeđe. Crnogorski pokret ocijenio je da je Rječnik necrnogorski: ,,i lingvistički, i etički, i činjenično”….

Iz CANU su poručili da nije bilo zlih namjera prema bilo kome, a posebno prema bilo kojoj nacionalnoj manjini. Umjesto ispravljanja tada evidentiranih grešaka od ovog kapitalnog posla se odustalo.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo