Povežite se sa nama

MONITORING

SLUČAJEVI ŠĆEKIĆ I SPLENDID: Ko u pravosuđu štiti nalogodavce i izvršioce

Objavljeno prije

9 godina

na

brano-micunovic

,,Nijesu me još kontaktirali iz tužilaštva u vezi mojih optužbi da je Ljubo Bigović planirao otmicu sina Žarka Radulovića prije napada na hotel Splendid. Čekam i spreman sam da iznesem sve što znam o tim napadima, kao i događajima i slučajevima povezanim sa njima. I da to sve potvrdim na poligrafu”, kaže za Monitor Predrag Vučinić, bivši policajac i pripadnik obezbjeđenja Splendida u vrijeme bombaških napada na taj elitni hotel, u ljeto 2005. godine.

Dan je u utorak objavio da je vrhovno državno tužilaštvo formiralo predmet povodom nedavnih Vučinićevih objava na FB profilu o planiranju otmice sina Žarka Radulovića, direktora hotela Splendid. Prema Vučinićevim tvrdnjama Raduloviću je planove Bigovića da izvrši otmicu njegovog sina prenio Ljubiša Mijatović, bivši šef obezbjeđenja premijera Mila Đukanovića. Nakon toga Radulović je pojačao obezbjeđenje porodice. Kasnije su uslijedili napadi na Splendid i ubistvo inspektora Slavoljuba Šćekića, koji je radio na slučaju. Bigović je jedan od okrivljenih za bombaške napade i ubistvo Šćekića, u procesu koji je već devet godina bez sudskog epiloga.

Vučinić je na svom FB profilu saopštio i da ima saznanja da je jedan bivši predsjednik Višeg suda potplaćen sa 300 hiljada eura kako bi stopirao proces protiv okrivljenih za napade na Splendid i ubistvo Slavoljuba Šćekića. Da li i te optužbe istražuje tužilaštvo, za sada nije poznato. ,,O svemu sam spreman da govorim u istrazi, pa i o kome se sudiji radi i otkud mi ta saznanja”, kaže Vučinić.

Nova svjedočenja Vučinića, ko je sudija koji je primio novac, te otkud Mijatoviću saznanje o planiranju otmice od strane kriminalnih grupa, pitanja su kojima bi se svako ozbiljno tužilaštvo odmah pozabavilo. Tim prije što su ta svjedočenja djelovi velike priče – o motivima, nalogodavcima i izvršiocima napada na Splendid u ljeto 2005. i ubistva inspektora Slavoljuba Šćekića koji je istraživao napade. Upravo saznanja do kojih je došao tokom istrage, prema optužnici, bila su razlog njegovog ubistva. Informaciju Dana da je istraga pokrenuta i predmet formiran, tužilaštvo nije zvanično potvrdilo, niti se oglasilo tim povodom.

Podatak da se praktično nanovo formira istraga o slučaju Splendid, a tako posredno i ubistvu Slavoljuba Šćekića, nema ni Slavica Šćekić, sestra ubijenog inspektora i zastupnica porodice Šćekić.

,,Saznala sam to iz štampe. Ukoliko je ta informacija tačna, to znači da se pruža mogućnost tužilaštvu, ako budu htjeli ili smjeli, da istraže sve pojedinosti u vezi podmetanja eksplozija na hotel Splendid. Sigurna sam da bi tokom te istrage otkrili mnogo novih detalja koji bi potvrdili krivicu optuženih za ubistvo mog brata”, kaže ona za Monitor. Po njenom sudu tu istragu je trebalo voditi prije podizanja optužnice protiv okrivljenih za ubistvo inspektora Šćekića, ali ni sada nije kasno. ,,Nije kasno ako će istraga biti sprovedena pravilno i zakonito, bez pritiska od strane mafijaškog bosa i ostalih moćnika kojima nije u interesu da se rasvijetli u potpunosti ubistvo mog brata”

Beogradske Večernje novosti objavile su, pozivajući se na anonimne izvore u tužilaštvu, da taj predmet nije formiran, te da tužilaštvo nije otvorilo istragu povodom najnovijih Vučinićevih optužbi.

Od ranije je mnogo pokazatelja da crnogorsko pravosuđe nije spremno da se na pravi način uhvati u koštac sa slučajevima Splendid i Šćekić, koji precizno oslikavaju crnogorsko društvo: integraciju mafije i države, korumpirane bezbjednosne službe, sumnjivi kapital i zarobljene institucije.

,,Moj utisak je da je priča o pretkrivičnom postupku i novoj istrazi slučaja samo patka”, kaže za Monitor advokat koji dobro poznaje situaciju u pravosuđu. ,,Posebno imajući u vidu da se proces okrivljenim za ubistvo inspektora Šćekića ne samo vraća na niže instance po ko zna koji put, nego da se iz njega praktično uklanjaju svi važni dokazi i tako ruši slučaj”, kaže naš sagovornik. On kaže da je, što se procedure tiče, novi predmet morao biti formiran odvojeno od slučaja ubistva Slavoljuba Šćekić, pošto je taj slučaj pred sudom, ali da bi nova saznanja mogla uticati na njegov sudski epilog.

Vrhovni sud nedavno je ukinuo presudu Apelacionog suda, kojom je, u jesen prošle godine, potvrđena osuđujuća presuda sutkinje Višeg suda Biljane Uskoković. To je ujedno bila i prva presuda optuženima za ubistvo inspektora Šćekića koja je prošla više sudske instance. Apelacioni sud je ranije dva puta ukinuo osuđujuće presude nižih sudova. Sutkinja Uskoković je Sašu Boretu, Ljuba Bigovića, Ljuba Vujadinovića i Milana Čilu Šćekića osudila na ukupno 120 godina zatvora. Za opstrukcije slučaja u pravosuđu, porodica Šćekić više puta je optužila predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu i njene kadrove. Sudija za kog Predrag Vučinić tvrdi da ima saznanja da je korumpiran, i da je primio mito kako bi uticao na slučaj, bio je u sudskom vijeću koje je donijelo jednu od posljednjih ukidajućih odluka o ubistvu Slavoljuba Šćekića.

Da vrh pravosuđa nije zainteresovan da otkrije punu istinu o slučajevima Splendid i Šćekić, moglo se naslutiti i iz činjenica da je Vučinićevo svjedočenje od prije osam mjeseci i jedan od ključnih dokumenata za slučajeve Splendid i Šćekić, završilo u fioci osnovnog tužioca u Kotoru, umjesto u specijalnom tužilaštvu. Vučinić je, o čemu je Monitor već pisao, objavio policijsku zabilješku inspektora Vukote Kartala koji je prije Šćekića radio na slučaju napada na Splendid, u kom se kao nalogodavac i izvršioci tih napada označavaju ,,Brano Mićunović i njegovi”. U istoj zabilješci, Kartal od tadašnjeg ministra policije Dragana Đurovića traži zaštitu od svojih pretpostavljenih koji mu, kako piše, ne daju da istražuje Mićunovića. Kartal je tužilaštvu potvrdio da je to njegova zabilješka.

Ukoliko je državno tužilaštvo zaista namjerilo da otvori istragu o novim svjedočenjima i dokumentima povezanim sa napadima na Splendid i ubistvom Slavoljuba Šćekića, onda bi se svi novi dokazi o tim slučajevima morali podvesti pod isti predmet.

,,Bilo bi dobro da tužiocu ispričam sve što znam o toj priči koja ima puno detalja i likova i pobočnih priča”, kaže Predrag Vučinić. Trenutno, čini se kao da se važni dokazi i svjedočenja o slučajevima Splendid i Šćekić namjerno drže odvojeni jedni od drugih kako se ne bi sklopila šira slika.

Ta slika kaže da su napadi na Splendid i ubistvo Šćekića povezani sa poslovima crnogorskog podzemlja i nadzemlja i ruskim KGB-om. I da su ti zločini morali biti naloženi s vrha kada je posao bio ugrožen, te da nijesu mogli biti tek hir kriminalaca.

U ljeto 2005. godine Splendid je bio tek privatizovan. Od javnosti se krilo da je pravi vlasnik hotela u stvari bivši KGB-ovac Viktor Ivanjenko, a da je Žarko Radulović paravan za ruski kapital, što je Monitor još tada objavio.

Ivanjenko je hotel preuzeo od kompanije Splendid Montenegro stars, čiji su vlasnici bili sakriveni od javnosti, i koji su već bili uložili kapital u hotel, kao njegovi zakupci. Ta kompanija se ugovorom o zakupu obavezala na višemilionska ulaganja u hotel, a iznos ukupnih investicija se poklapao sa iznosom koji se u tužilačkoj istrazi pominji kao onaj koji su bombaši na Splendid tražili od novih vlasnika. U zabilješci koju je Predrag Vučinić objavio prije osam mjeseci inspektor Kartal tvrdi da mu je tadašnji načelnik Željko Vorotović, kada je čuo da je istraga stigla do Brana Mićunovića, sugerisao: ,,Nemoj njega da spominješ, on je mnogo dobar sa Milom i Svetom… To su neki dugovi koje Žarko Radulović ima prema Branu, a Radulović je član SDP-a pa nas to ne treba mnogo interesovati”.

Reketaškim napadima na Splendid, prema sadašnjim svjedočenjima Vučinića, prethodili su pritisci na Radulovića, pa i već pominjana najava otmice njegovog sina. Tokom napada na Splendid zakazali su i djelovi obezbjeđenja hotela, pa se desilo da su tokom jednog od više udara na hotel, bili isključeni svi video nadzori. I to je ukazivalo da podzemlje i nadzemlje djeluju udruženo.

Nakon napada, svjedoci tvrde, Mićunović se praktično uselio u hotel. Ostalo je logična posljedica: Žarko Radulović je naprasno „zaboravio” šta je na početku svjedočio u tužilaštvu, pravosuđe je napravilo toliko „slučajnih” grešaka da su osuđujuće presude padale jedna za drugom, kao i važni dokazi.

U svakoj državi u kojoj mafija i vlast nijesu „integrisani”, svjedočenja Predraga Vučinića odavno bi bila u fokusu tužilaštva. Kod nas on piše po Fejsbuku.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

2 dana

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

2 dana

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Objavljeno prije

2 dana

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora

 

PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”

Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija

Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.

DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića

Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.

OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran

Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini

Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.

 

MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna

Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.

 

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo