Povežite se sa nama

MONITORING

Blago nama stvarno

Objavljeno prije

na

Popis_logo_2011_krive_ver2

Prebrojali smo se. Crnogoraca u Crnoj Gori ima 278.110 ili 44,98 odsto, Srba je 178.110, odnosno 28,73 procenata. Bošnjaka ima 53.605, Muslimana 20.537; u procentima: 8,65, prema 3,31. Albanci, njih 30,439, čine 4,91 odsto stanovništva Crne Gore. Preko jednog procenta, precizno 1,01, prešli su još Romi kojih ima 6.251. Blizu jednan odsto -0,97, ili 6,021 ima Hrvata. Skoro pet procenata, oko 30 000 ljudi,odbilo je da se izjasni o nacionalnoj pripadnosti. Srpski jezik maternjim smatra 42,88, crnogorski 36,97, bosanski 5,33, albanski 5,27, srpsko-hrvatski 2,03, a hrvatski 0,45 odsto stanovništva. Gotovo četiri odsto građana nije htjelo da se izjasni po tom pitanju.

Pravoslavnih je 72,07 odsto, pripadnika islamske vjeroispovjesti 15,97, katolika 3,44, dok je pripadnika muslimanske vjeroispovjesti 3,14 odsto. Dijeljenje ljudi na pripadnike islamske i muslimanske vjeroispovijesti je, u oštroj konkurenciji, najnecivilizovanjiji, osim što je i najgluplji postupak na ovom popisu.

„Iznenadila nas je i povrijedila podjela jedne priznate i poznate monoteističke vjere čiji smo pripadnici”, rekao je reis Islamske zajednice Rifat Fejzić i upozorio da će, ukoliko ta greška ne bude ispravljena, pozvati pripadnike islama na nepoštovanje rezultata popisa.

U odnosu na popis iz 2003. godine, broj građana koji se izjašnjavaju kao Crnogorci povećao se za 1,82 odsto, dok se broj onih koji su se izjasnili kao Srbi smanjio za 3,26 procenata. Broj Bošnjaka porastao je za 0,88, broj Muslimana se smanjio za 0,66 odsto.

Prema popisu iz 2003, srpski je govorilo 393.740 ljudi, sada ih je 265.895. Minus 127.845. Crnogorski je bio maternji za 136.208 ljudi, sada njime govori 229.251 ljudi. Plus 93.043. Nije moguće precizno utvrditi kojim su jezikom progovorile preko 34 000 ljudi koji više ne govore srpski, a nema ih ni kod onih što zbore crnogorski. Oko 12 500 je onih koji maternjim smatraju srpsko-hrvatski, u „ostale” svoj jezik je upisalo oko tri hiljade ljudi. Precizno 3.318 osoba izjasnilo se da im je maternji jezik – maternji. Vjerovali lili ne.

Godine 2011, stanovnici Crne Gore, prema nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti dijelili su se na 24 kolone. Pored ostalog na: Crnogorce, Srbe, Crnogorce-Srbe i Srbe-Crnogorce, zatim na Bošnjake, Muslimane, Bošnjake-Muslimane, Crnogorce-Muslimane. Fale samo bošnjački Srbi crnogorske vjeroispovijesti.

Pametne glave ukazuju da je Crne Gora i zemlja nijansi, ne samo zemlja kontrasta. Namćoraste glave u svemu vide magičnu ruku vlasti koja, kad ne može da izgura svoje, pokušava da što više zamuti.

Naravno, stigla su i prva tumačenja. Dok jedni ističu da je sve više i Crnogoraca i onih koji govore crnogorskim jezikom, drugi se diče da je srpski i dalje jezik većine u Crnoj Gori. U duši, narednih deset godina moraće da pate: Crnogorci zato što ih nema preko polovine, Srbi zato jer se broj čeljadi koja govori srpski smanjio za trećinu. Ruku na srce, i dalje smo niđe.

Nova srpska demokratija odmah je objavila da ne priznaje rezultate koji se odnose na nacionalnost i jezik i najavila da će podnijeti dokaze da je popis falsifikovan.”Ne možemo da prihvatimo rezultate popisa, jer ne možemo da prihvatimo laž kao istinu”, kazao je predsjednik Nove Andrija Mandić. On je kazao da je Nova, zajedno sa Socijalističkom narodnom partijom, imala uvid u 206 hiljada popisnica, te da su Srbi pokradeni za četiri odsto. Svašta može biti, samo, čak i za naše prilike malo nevjerovatno zvuči da je trećina Crne Gore bila spremna da svoje papire nosa po partijama.

Nema veze, Srbi, ipak, na mala vrata priznaju podatke o jeziku. “Srpski jezik mora biti tretiran kao službeni”. Čak i pokradeni podaci, kažu, pokazuju da je srpski jezik najbrojniji u Crnoj Gori “i to mora imati zakonsku valorizaciju kada je u pitanju školovanje”. Zaprijetili su da bez toga nema izbornog zakona; ko pristane, biće izdajnik. I iz SNP-a su ocijenili da će broj ljudi koji govori srpski “uticati na drukčije, odnosno realno pozicioniranje srpskog kao najdominantnijeg jezika u Crnoj Gori”.

Iz DPS-a je poslanik Zoran Vukčević kazao je da će svima koji govore srpski biti omogućeno školovanje na tom jeziku.”To je moguće obezbijediti u skladu sa instrumentima kao što je fakultativni izborni predmet”. Ta se, dakle, igranka nastavlja. Sva sreća te je crnogorski u sigurnim, Migovim, rukama.

Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić smatra da su rezultati popisa pokazali da je građanska država snažna i da se Crna Gora ne može praviti bez Crnogoraca. Naglasio je “da se Crnogorci ne mogu izbrisati, kao temeljni i narod koji je stvorio državu, a onda je pretvarao u građansku i dao mogućnost da svi budemo ono što jesmo, građani Crne Gore”. Vrlo se jedna fina nit nazire u Krivokapićevom viđenju stvari: neko je temeljan, pa je nekome nešto dao…Svi smo mi, zapravo, na Krivokapićevoj babovini, samo je on velikodušan. Nije, doduše, predsjednik parlamenta sam. Svako bi ovdje, manje više, htio da za Crnu Goru može reći: građanska, a naša.

Bošnjačka stranka prigovorila je da je veliki broj stanovnika, prije svega bošnjačke nacionalnosti, koji su u dijaspori ili su privremeno odsutni iz Crne Gore, ostao nepopisan. Zbog toga nijesu zadovoljni rezultatima i smatraju da oni ne daju realnu sliku nacionalne strukture u Crnoj Gori.

Među Crnogorcima po profesiji, glede popisa, pojavila se i nova moderna riječ: “trend”. Elem, nijesmo prezadovoljni time što nas je manje od pola i što više ljudi priča srpski nego crnogorski, osobito zato što među njima ima i Crnogoraca, međutim, važan je trend rasta. Problem sa trendom je što nije baš jasno kako ga uočiti.

U zemlji Crnoj Gori, 1991. godine živjelo je 380.467 ili 61,86 odsto Crnogoraca u bratstvu i jednistvu sa 57.453 ili 9,34 odsto Srba i 89.614 ili 14,57 odsto Muslimana. Bilo je oko 6,5 odsto Albanaca, jedan procenat Hrvata i oko četiri odsto Jugoslovena. Kao što se zna, kamen na kamenu ostao nije. Na popisu 2003. Crnogoraca je bilo 43, Srba 32, Bošnjaka 7,77, Muslimana oko četiri odsto. Dvadesetak procenata Crnogoraca, za dvanaest godina, nestalo je, kao rukom odnešeno. Poslije deset godina pojavilo ih se nepunih dva procenta. Kome je to trend i Brus Li mu je junak Grahovske bitke.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo