Povežite se sa nama

MONITORING

SKUPŠTINA NA DJELU: Skup dizača ruku

Objavljeno prije

na

Nije da nam je opozicija neka ljepota, ali u polupraznoj skuštinskoj sali poslanici DPS-a i priključenija, izgledaju kao – tuga tužna. Nešto se tu, kao priča, nešto, kao, objašnjava, i sve je „kao”, osim toga što odluke ovakve Skupštine važe kao da su prave. Izistine će, nakon sjednice parlamenta koja je počela u četvrtak, 29. juna majke sa troje i više djece ostati bez naknada, poslanik Pokreta za promjene Nebojša Medojević bez imuniteta, dok će korupcija javnim nabavkama dobiti nova polja za širenje.

Uobičajeno je da se parlament prije ljetnje pauze provrijedni, ali ovaj krnji je zapalo samo da udara pečat na ono što je predložila Vlada. Kad prigovaraju opoziciji kako prima plate a ništa ne radi, rabotnici se nikad ne sjete da poslanici vladjuće partije primaju plate samo da bi reki „da” Vladinim predlozima.

Dugo vlada DPS, neizvjesnosti oko glasanja bilo je rijetko, lani kad se odmetnuo SDP, na primjer. Ipak, tokom skupštinske rasprave građani su mogli čuti poneku važnu informaciju o tome šta će i kako ubuduće u njihovim životima biti propisano. Sad je laganica. Pritisle su vrućine, nekako ne bi ni bilo u redu da se narodni predstavnici pretjerano zamaraju.

Za početak će razmotriti Predlog zakona o izvršenju Odluke Ustavnog suda Crne Gore U-I broj 6/16 od 19. aprila 2017. godine. To je ona odluka Ustavnog suda kojom su sahranjene nade majki da će zadržati naknade koje im je država dala pa uzela. Pravna je ovo država, nema prečeg od izvršavanje odluka Ustavnog suda, Vlada je oposlila svoj dio, na redu su dizači ruku. Uključujući one koji su ručice podigli i kad je zakon o naknadama za majke usvojen.

Uzaludan će, izvjesno, ostati poziv člana Predsjedništva SDP-a Izeta Bralića da poslanici za regionalni razvoj ne glasaju za ukidanje naknada za majke sa troje i više djece. Bralić je upozorio da, kada je riječ o ovom zakonu postoje dvije velike manipulacije: da za njegovu realizaciju treba 60 miliona eura i da je taj propis kriv za rupe u budžetu.

Prema Bralićevim riječima Vlada nije uračunala da bi dio novca za naknade za majke nastajao tako što one više ne bi primale neka od drugih davanja države. ,,Tačno je da je budžetom predviđeno 12 miliona, da se iz penzionog fonda prelilo više od šest miliona, te da se više od deset miliona preliva iz sredstava za materijalno obezbjeđenje porodice i drugih vidova socijalnih davanja za one majke koje su bile na birou rada”, kazao je Bralić. To znači da godišnje nedostaje 30 miliona. Ako je ova računica tačna, Vlada je slagala samo za pola. Zna ona i bolje.

,,Ako to uporedimo sa 800 miliona eura nenaplaćenih poreskih dugova, više stotina miliona palih garancija, Limenkom, Primorkom, budvanskim modelom privatizacije, povećanjem plata funkcionerima, doći ćemo do zaključka da budžetska kriza nema veze sa majkama”, kazao je Bralić.

Gluv će, možete se kladiti, ostati palament.

Kroz debele naočari za sunce, na putu ka uvaženom radnom mjestu, slabo čovjek može da vidi nekakve žene koje su, opet, konačile na ulici.

Pred narodnim izabranicima naći će se i Vladine izmjene zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti. Tu imaju ozbiljan razlog da budu zadovoljni, Vlada im je lijepo objasnila kako će razna socijalna davanja porasti. Dječji dodatak za čak 20 odsto. U stvarnosti to znači da će djeca korisnika materijalnog obezbjeđenja porodice umjesto dosadašnjih 19 primati 23,68 eura. Četiri eura i šezdeset osam centi više – malo li je.

Korisnici običnog i uvećanog dodatka za tuđu njegu i pomoć dobijaće po novome, više od pet a manje od deset eura više nego do sada. Djeca bez roditeljskog staranja, umjesto dosadašnjih 31,80, imaće skoro 40 eura. Tačno 39,57. Toliko gospođe poslanice ili gospoda poslanici plate da im se operu prozori. Ukoliko nemaju baš puno prozora ili gubitnicu tranzicije koja se redovno o tome brine.

Sreća da je Vlada odlučila da iz Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika izbriše krivična djela poruga i ometanje pravde. Prvobitno je, pored ostalog, bila namislila da se zatvorom kažnjava komentarisanje rada sudova i tužilaštava. Poslanici vladajuće većine, eventualno bi, da je ta ideja opstala, tražili da se kazne – povećaju.

Iako vlast priprema sasvim novi zakon o javnim nabavkama, Skupština će postojeći ovih dana izmijeniti i dopuniti. Izmjenama je omogućeno da državna preduzeća i preduzeća u vlasništvu lokalnih samouprava o javnim nabavkama treba da brinu znatno manje nego ranije. Uvodi se sistem hitnih nabavki.

Naručioci posla neće morati da se bakću tenderima za nabavku roba i usluga vrijednih do 15.000 eura. Do sada je limit bio pet hiljada. Za izvođenje radova granica je porasla na 30 hiljada.

,,Ovo je korak unazad, ne garantuje se da će korupcija biti smanjena, štaviše, ide se na ruku onima koji su i do sada zloupotrebljavali zakon”, ocijenili su iz MANS-a.

Iz Instituta Alternativa upozorili su da se za ove nabavke neće moći uložiti žalba Komisiji za kontrolu postupaka javnih nabavki, čime je zaštita prava ponuđača značajno ugrožena, kontrola smanjena, a prostor za korupciju povećan.

Tokom 2016. godine, prema podacima iz Izvještaja o javnim nabavkama, zaključeno je 84.967 neposrednih sporazuma, ukupne vrijednosti preko 23,5 milona eura. Toliko novca moglo se, dakle, sve po zakonu, preliti po sistemu – brat bratu. Sad će moći tri puta više. Ko bi se griješio da glasa protiv mogućnosti da svoj svome – učini.

Naravno, imaće vladajući poslanici mogućnost da se isprse i izdeklamuju. Kada se bude raspravljalo o skidanju imuniteta lideru Pokreta za promjene Nebojši Medojeviću, zbog sumnje da je prao pare, u skupštinskoj sali biće i poslanici Demokratskog fronta.

Deseta tačka skupštinskog zasijedanja 29. juna zove se: Izvještaj sa predlogom o davanju odobrenja da se protiv Nebojše Medojevića, poslanika u Skupštini Crne Gore može pokrenuti krivični postupak i odrediti pritvor.

Administrativni odbor već je aminovao zahtjev glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i predložio Skupštini da ukine poslanički imunitet lideru Pokreta za promjene Nebojši Medojeviću, koga tužilaštvo sumnjiči da je organizovao kriminalnu grupu kojoj se na teret stavlja pranje novca.

Specijalni Katnić, gostujući na TVCG, nije precizirao da li će tražiti pritvor za lidera PzP-a Nebojšu Medojevića, ali je rekao da dosadašnje ponašanje DF-a i Medojevića ukazuje da će to biti potrebno.

Nebojša Medojević u više navrata je ocijenio da je postupak protiv njega osveta Specijalnog tužioca Milivoja Katnića i da su tužba i istraga besmisleni.

Znajući naše prilike, poslanici koji su već izglasali skidanje imuniteta poslanicima Fronta Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću, za mogućnost da Medojevića pošalju u zatvor podigli bi da mogu, po dvije ruke. Prosto, njemu se teže lijepe neke iz repertoara vladajućih etiketa, recimo da je ,,četnik”, samim tim im više ide na nerve. Provladini mediji su objavili da Front neće organizovati proteste povodom glasanja o oduzimanju imuniteta Medojeviću.

Kad su Mandić i Knežević ostali bez imuniteta, Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, dao je glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću obavezujuće Uputstvo za postupanje i tražio da im se ne određuje pritvor. Iako mnogi očekuju da slično postupi i u ovom slučaju treba imati u vidu da vlast precizno zna strukturu pristalica partija koje čine Demokratski front. Medojević bi, ukratko, mogao ostati na cjedilu.

Druga je stvar šta se sve u parlamentu može dešavati tokom rasprave o imunitetu. Već nekoliko puta poslanici Demokratskog fronta su uspješno sebe od onih koji trpe nasilje uspjeli da pretvore u nasilnike.

Repertoar vladajućih se zna – oni brane Crnu Goru. Nijedna žrtva na braniku domovine nije mala, bilo da treba ukinuti naknade majkama, mizerno povećati socijalu ili unaprijediti mogućnosti za lopovluk.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

NAPUŠTENI HOTELI I TURISTIČKA NASELJA NA BUDVANSKOJ RIVIJERI: Simboli megalomanije, korupcije i bespravne gradnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Među oronulim, napuštenim objektima, primjerima pogrešne privatizacije i nelegalne gradnje ubjedljivo vodi hotel As u Perazića Dolu. Ukleti hotel, poput Titanika leži nasukan na obali male pješčane uvale

 

Investiciona groznica koja je zahvatila Crnogorsko primorje, posebno područje budvanske rivijere, nakon proglašenja nezavisnosti Crne Gore, ostavila je neizbrisiv trag u vidu brojnih građevina koje su svojim gabaritima i izgledom trajno narušile atraktivan priobalni prostor turističke prijestonice. Grozničavu kupoprodaju zemljišta i gradnju neprimjerenih objekata uz morsku obalu, pratilo je enormno zaduživanje kod crnogorskih banaka, bespravna gradnja, kriminal i korupcija, te nevjerovatne povlastice koje su pripadnici građevinskog lobija dobijali od tadašnje vlade i pojedinih ministarstava.

Iza investicione euforije ostali su brojni nedovršeni objekti, napušteni betonski skeleti razasuti duž morske obale, ponegdje i čitava stambena naselja, kao svojevrsni spomenici megalomanije i alavosti investitora.

Među oronulim, napuštenim objektima, primjerima pogrešne privatizacije i nelegalne gradnje ubjedljivo vodi hotel As u Perazića Dolu. Ukleti hotel, koji poput Titanika leži nasukan na obali male pješčane uvale, prešao je put od elitnog hotela izgrađenog za potrebe njemačkog auto-moto kluba, preko blokade rada u jednoj od privrednih afera u SFRJ, do strateške privatizacije koja je završila optužnicom protiv vlasnika za privredni kriminal i korupciju. Prošlo je 18 godina od neuspjele privatizacije hotela As koju je obilježila blamaža sa izdavanjem bezvrijednih garancija Vladi, tadašnjem ministru Branimiru Gvozdenoviću, u iznosu od 3 miliona eura. Hotel je nelegalno rekonstruisan i dograđivan dok nije dostigao nevjerovatnih 17 spratova. Sablasna betonska građevina hotela As izgleda kao kadar iz horor filmova

U selu Blizikuće iznad Svetog Stefana, na uzvišenju lokaliteta Česminovo, tik uz seosko groblje i crkvu Sv. Neđelja, sagrađeno je stambeno naselje Carsko selo, sa 36 tipskih kuća namijenjenih prodaji. Investitor projekta prvobitno nazvanog Rusko selo, bio je poznati crnogorski tajkun Zoran Ćoćo Bećirović, dok je radove izvodila kompanija Trejdjunik iz Budve, vlasnika Mirka Latinovića. Luksuzne vile podijeljene su među partnerima. One u posjedu Latinovića već su u funkciji, dok  kuće Bećirovića, deset godina kasnije, zvrje napuštene i prazne.

Bećirovićeva investicija na brdu Česminovo, odakle se pruža predivan pogled na morsku pučinu i budvansku rivijeru, svjedoči prije svega o korupciji, kriminalu i povlasticama koje su Opština Budva i Vlada udjeljivale pojedincima tokom proteklog investicionog buma. Carsko selo izgrađeno je na opštinskoj zemlji koju je tadašnji predsjednik Opštine, bez saglasnosti Skupštine i bez javnog poziva, ustupio Bećiroviću. Radi se o parceli površine 6.000 kvadrata procijenjenih na 600.000 eura. Bećirović zemljište nije platio Opštini. Zbog nezakonitog prenosa opštinske imovine na fizičko lice, Specijalno državno tužilaštvo otvorilo je 2016. istragu protiv tadašnjih budvanskih funkcionera Rajka Kuljače, Aleksandra Tičića i biznismena Mirka Latinovića, koja pored ostalih leži u nekoj fijoci.

Bećirović je stambeno naselje sagradio nelegalno, na lokaciji koja nije bila urbanizovana. Prodaja kuća u Carskom selu ne ide željenim tokom jer investitori nisu uzeli u obzir veoma prisutno sujevjerje kod potencijalnih kupaca, koji su odustajali od kupovine čim bi ugledali seosko groblje i crkvu. Trejdjunik je uspio prodati tek 5-6 kuća, dok ostale koristi za izdavanje tokom turističke sezone. Vile površine 180 m2 sa 400m2 placa prodaju se po cijeni od 400.000–500.000 eura.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZBRKA U DRŽAVNOM TUŽILAŠTVU: Ko je nadležan za bivše čelnike UP

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovni državni tužilac Vukas Radonjić naredio je hapšenje dvojice policijskih rukovodilaca zbog sumnje da su „skidanjem“ zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću zloupotrijebili službeni položaj, ali je SDT preuzeo predmet i oslobodio ih

 

Hapšenje visokih policijskih službenika Aleksandra Boškovića i Saše Đurovića odjeknulo je prethodne sedmice. Lišenje slobode rukovodilaca u Upravi policije naredio je podgorički osnovni državni tužilac Vukas Radonjić. Nakon tog događaja nastala je opšta zbrka u državnom tužilaštvu, ali i u bezbjednosnom sektoru.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je, istog dana kada je objavljena vijest o hapšenju Boškovića i Đurovića, preuzelo slučaj od Radonjića i odlučilo da u njihovim postupcima nema elemenata krivičnog djela. Ono je naredilo Specijalnom policijskom odjeljenju da policijske rukovodioce pusti na slobodu.

Radonjića je zatvorio Boškovića i Đurovića zbog osnova sumnje da su krajem prošle godine zloupotrijebili službeni položaj nezakonitim ukidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru beogradskim kriminalcima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Protiv njihove kriminalne grupe je u Srbiji podignuta optužnica zbog više ubistava i trgovine drogom, a važe za saradnike kavačkog klana i njihovog odbjeglog vođe Radoja Zvicera.

Belivuk i Miljković su optuženi i u Crnoj Gori za ubistvo pripadnika škaljarskog klana Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića. Oni su tada, prema sumnjama SDT-a, nelegalno ušli u Crnu Goru da bi počinili ovaj zločin. U to vrijeme im je kao bezbjednosno interesantnim licima, bio zabranjen ulaz u Crnu Goru. Krajem prošle godine, međutim, dozvoljeno im je da uđu u državu kao gosti kotorskih kriminalaca Slobodana Kašćelana i Zvicera. Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ranije je pojasnio da je menadžment Uprave policije „skinuo“ zabranu ulaska na zahtjev srpskih bezbjednosnih službi, ali do danas nema materijalnih dokaza koji bi potkrijepili tu tvrdnju.

Osnovni državni tužilac Vukas Radonjić, ipak je sumnjao da zabrana ulaska opasnim beogradskim kriminalcima nije skinuta u skladu sa zakonom. Monitor nezvanično saznaje da je do osnova sumnje došao nakon saslušanja službenice Granične policije S.I. protiv koje je prijavu podnio državni sekretara u MUP-u Rade Milošević. Nakon toga odredio je zadržavanje policijskim službenicima zbog, kako saznaje Monitor, opasnosti da će uticati na svjedoke, saradnike, između ostalog, i na S.I.

Privođenje Boškovića i Đurovića izazvalo je, prema informacijama Monitora, veliko interesovanje kod tužilaca višeg ranga od Radonjića. Iste noći nazvala ga je predsjednica Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica. Milošević je na pres konferenciji kazao da je Medenica pokušala da vrši pritisak na Radonjića.

„Naređeno mu je kako da postupa, a postupajući tužilac je to odbio“, kazao je Milošević na pres konferenciji.

Pravnici objašnjavaju da Medenica nije imala zakonski osnov da direktno telefonom pozove Radonjića i naloži mu kako da postupa. Zakonom propisana komunikacija je da Medenica, kao predsjednica tužilaštva višeg ranga, pismenim putem šalje obavezujuće uputstvo rukovodiocu osnovnog tužilaštva. On dalje prosljeđuje uputstvo tužiocu nadležnom za taj predmet. Ovdje je očigledno bila riječ o žurbi da se neke radnje završe što prije.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZVJEŠTAJ O POSTUPANJU BEZBJEDNOSNOG SEKTORA NA CETINJU: Papir bez pravne snage

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komisiju Vladinog Biroa za operativnu koordinaciju ne prepoznaje zakon, zbog čega njen izvještaj nema pravnu snagu.  Međutim, ovaj dokument  može poslužiti kao osnov sumnje drugim, stvarno nadležnim, državnim organima da pokrenu eventualne postupke

 

Nešto više od mjesec dana od ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, završen je dokument komisije, koju je osnovao Biro za operativnu koordinaciju (BOK), a koja je trebala da utvrdi šta se dešavalo na dan ustoličenja na Cetinju, 5. septembra ove godine, i da li je bilo propusta u radu izvršnih organa.

Noć uoči ustoličenja došlo je do sukoba između premijera Zdravka Krivokapića i ministra unutrašnjih poslova (MUP) Sergeja Sekulovića i direktora Uprave policije Zorana Brđanina, jer su navodno, vođeni bezbjednosnim procjenama Agencije za nacionalnu bezbjendost (ANB) i Uprave policije, čelnici policije bili za to da se ustoličenje izmjesti ili odgodi. Krivokapić je navodno tražio smjenu Sekulovića i Brđanina, ali se predomislio prije konferencije na kojoj je to trebao da najavi, a nakon reakcija zemalja Kvinte i najave Građanskog pokreta URA da će uskratiti podršku Vladi. Na toj konferenciji je, međutim, premijer iznio da će Vlada obrazovati tijelo, koje će ispitati rad svih državnih organa tokom protesta na Cetinju 4. i 5. septembra. Iza Krivokapića stali su Demokratski front i Demokratska Crna Gora, dok je iza Sekulovića i Brđanina stao potpredsjednik Vlade i koordinator bezbjednosnih službi Dritan Abazović.

Izvještaju o rezultatima postupanja sektora bezbjednosti tokom ustoličenja mitropolita Joanikija, prethodilo je prepucavanje između političkih lidera. Vlast i dalje preokupira  ko je bio za, a ko protiv ustoličenja novog mitropolita, dok se gotovo i ne pominje  uloga najvećeg opozicionog subjekta Demokratske partije socijalista (DPS) u neredima na Cetinju.

Komisija, na čijem čelu je poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Ivanović, konstatovala je u Izvještaju  da su lica kojima tu nije bilo mjesto i koja nisu u lancu odgovornosti, prisustvovala  sastanku u Vladi na kom su donošene važne odluke uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-pimorskog Joanikija. Situaciju je, piše u izvještaju, dodatno usložnila činjenica da su se Sekulović i Brđanin protivili ustoličenju na Cetinju, pozivajuću se na procjene ANB-a i Uprave polcije. Komisija je zaključila da je Uprava policije profesionalno odradila svoj posao.

,,Uzimajući u obzir sve okolnosti, probleme i uočene nedostatke, UP je 5. septembra svoj zadatak obavila profesionalno i efikasno, čuvajući ustavni poredak i štiteći zagarantovana vjerska prava i slobode”, navodno piše u Izvještaju.

Na posljednjoj sjednici BOK-a nije usvojen Izvještaj, niti se razmatrao, jer je Ivanović bio odsutan. Abazović je rekao da je na sjednici preovladao stav da u Izvještaju nije dovoljno potencirana uloga državnog tužilaštva u potencijalnom suzbijanju rizika za dešavanje na Cetinju 4. i 5. septembra.

,,Siguran sam da će to biti glavni komentar nakon što se mi i zvanično izjasnimo, i vjerujem da će i Komisija to prihvatiti. Možda je to nešto što je promaklo, ali to je jako važna činjenica vezana za aktivnosti državnog tužilaštva u susret i tokom dešavanja na Cetinju”, kazao je Abazović.

Članovi Biroa za operativnu koordinaciju će na narednoj sjednici dati komentare na Izvještaj, ali i usvojiti zaključke. Prema nezvaničnim informacijama Monitora, pojedini članovi će insistirati da se kroz zaključke precizira da Sekulović i Brđanin nijesu bili protiv ustoličenja mitropolita, već da nijesu željeli da ugrožavaju bezbjednost štićene ličnosti (patrijarha Porfirija), za čiji su život bili najodgovorniji kao rukovodioci policije. Da je postojao visok stepen opasnost po život štićene ličnosti ukazuju bezbjednosne procjene ANB-a.

Iako bi Izvještaj trebao da završi priču o događajima na Cetinju, sagovornici Monitora iz izvršne vlasti smatraju da se to neće dogoditi. Jedan od lidera Demokratskog fronta i predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević tražio je da Izvještaj, koji trenutno nosi oznaku tajnosti, bude dostavljen članovima tog tijela. Takođe je tražio da se taj dokument otvori za javnost.

Nezvanični izvori Monitora tvrde da je i ministar Sekulović predložio da se svi iskazi, na osnovu kojih je sačinjen Izvještaj, učine javnim. O tome će se, međutim, takođe raspravljati na narednoj sjednici BOK-a, a i na nekoj od narednih sjednica Vlade.

Izvještaj, međutim, tvrde eksperti sam po sebi ne može da ima pravno dejstvo. Riječ je o komisiji koju ne prepoznaje sistem, niti zakoni. Međutim, ovaj Izvještaj može poslužiti kao osnov sumnje drugim, stvarno nadležnim, državnim organima da pokrenu postupke. Jedan od njih je Skupština, koja vrši kontrolnu funkciju izvršne vlasti, i može da pokrene parlamentarnu istragu. Odbor za bezbjednost i odbranu je već obavio kontrolna saslušanja čelnika bezbjednosnog sektora na sjednici koja je trajala devet sati.

Na osnovu Izvještaja moglo bi da djeluje i državno tužilaštvo, ukoliko je stvarno bilo ,,veleizdaje” i ,,pokušaja državnog udara u Vladi” koji su se pominjali nakon 5. septembra. Međutim, Abazović od početka potencira ulogu tužilaštva koje nije regovalo uoči, tokom i nakon protesta na Cetinju. On će, prema saznanjima Monitora, inicirati da BOK u tom pravcu donese i jedan od zaključaka nakon rasprave o Izvještaju.

Ovaj dokument, čini se, neće otkriti ništa novo o postupanju policije, tužilaštva, Vlade, političara tokom protesta na Cetinju. Neće ni otkloniti neslaganja nosilaca vlasti u Crnoj Gori. Izvještaj konstatuje da su Sekulović i Brđanin predlagali da se, zbog bezbjednosnih razloga, odgodi ili izmjesti ustoličenje, što ide na ruku onih koji zagovaraju njihovu smjenu zbog protivljenja ustoličenju. Dok, sa druge strane, zaključuje i da je Uprava policije radila profesionalno što je argument onih koji brane ministra i prvog čovjeka policije. Međutim, iako je zakonska obaveza ministra unutrašnjih poslova i direktora Uprave policije da postupaju jedino na osnovu podataka koje prikupi policija (uniformisana i tajna), donosiocima odluka je, čini se, mnogo bitnija politička konotacija njihovih predloga, a ne zakonitost.

Abazović je više puta javno rekao da neće dozvoliti da ni na jedan način budu sankcionisani ljudi koji su dobro obavili svoj posao. Takođe je podsjetio da bi promjenama u sektoru bezbjednosti ova Vlada mogla izgubiti podršku država Kvinte. On naredne sedmice putuje u zvaničnu posjetu jednoj od tih država – Sjedinjenim Američkim Državama, gdje će upravo biti govora i o bezbjednosnim izazovima. Demokratski front, međutim, traži rekonstrukciju Vlade i da Abazovićevu ulogu u rekonstruisanoj izvršnoj vlasti preuzme lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević.

Izvještaj svakako, čini se, neće značajno uticati na političke posljedice i neslaganja nakon događaja na Cetinju, ali pitanje je da li će i kakve pravne posljedice proizaći iz ovog dokumenta.

 

Formiran 21 predmet povodom postupanja policije na Cetinju

Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije, žalilo se 25 građana na postupanje službenika tog organa tokom protesta na Cetinju 4. i 5. septembra. Na osnovu toga formiran je 21 predmet.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je četiri pritužbe proslijedilo Direktoratu za bezbjednosno-nadzorne poslove.

,,Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije je dostavljeno 25 pritužbi građana u vezi sa postupanjem policijskih službenika povodom predmetnog događaja, povodom kojih je formiran 21 predmet, dok su četiri pritužbe, imajući u vidu njihovu sadržinu, proslijeđene na uvid i dalje postupanje Direktoratu za bezbjednosno-nadzorne poslove Ministarstva unutrašnjih poslova. Osim navedenog, Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije preduzima mjere i radnje iz nadležnosti i povodom šest zahtjeva za prikupljanje potrebnih obavještenja koje je, u vezi sa primjenom policijskih ovlašćenja u predmetnom događaju, Unutrašnjoj kontroli policije dostavilo Osnovno državno tužilaštvo Cetinje”, navode iz MUP-a.

 

U Vladi bili ljudi koji nijesu u lancu komande

U javnosti se ranije vodila polemika o ljudima koji su bili u Krivokapićevom kabinetu, a nijesu iz bezbjednosnog sektora. U Izvještaju Komisije konstantovano je da su ljudi koji nisu u lancu odgovornosti prisustvovali sastanku u Vladi na kom su donošene važne odluke uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-pimorskog Joanikija.

U zgradi Vlade sastali su se Krivokapić, Abazović, Sekulović, Brđanin, ministarka odbrane Olivera Injac, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, šef diplomatije Đorđe Radulović, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić, ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović, ministar ekologije i prostornog planiranja Ratko Mitrović, direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić, generalna sekretarka Vlade Žana Praščević – Milačić, poslanik i lider Prave Crne Gore Marko Milačić i državna sekretarka u Ministarstvu poljoprivrede Nikolina Mišnić. Sastanci su trajali gotovo neprekidno tokom cijele noći. U zgradu Vlade kasnije su, u različitim terminima, ušli funkcioner Demokratske Crne Gore Momo Koprivica, a potom i lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo