Povežite se sa nama

MONITORING

SKUPŠTINA NA DJELU: Skup dizača ruku

Objavljeno prije

na

majke

Nije da nam je opozicija neka ljepota, ali u polupraznoj skuštinskoj sali poslanici DPS-a i priključenija, izgledaju kao – tuga tužna. Nešto se tu, kao priča, nešto, kao, objašnjava, i sve je „kao”, osim toga što odluke ovakve Skupštine važe kao da su prave. Izistine će, nakon sjednice parlamenta koja je počela u četvrtak, 29. juna majke sa troje i više djece ostati bez naknada, poslanik Pokreta za promjene Nebojša Medojević bez imuniteta, dok će korupcija javnim nabavkama dobiti nova polja za širenje.

Uobičajeno je da se parlament prije ljetnje pauze provrijedni, ali ovaj krnji je zapalo samo da udara pečat na ono što je predložila Vlada. Kad prigovaraju opoziciji kako prima plate a ništa ne radi, rabotnici se nikad ne sjete da poslanici vladjuće partije primaju plate samo da bi reki „da” Vladinim predlozima.

Dugo vlada DPS, neizvjesnosti oko glasanja bilo je rijetko, lani kad se odmetnuo SDP, na primjer. Ipak, tokom skupštinske rasprave građani su mogli čuti poneku važnu informaciju o tome šta će i kako ubuduće u njihovim životima biti propisano. Sad je laganica. Pritisle su vrućine, nekako ne bi ni bilo u redu da se narodni predstavnici pretjerano zamaraju.

Za početak će razmotriti Predlog zakona o izvršenju Odluke Ustavnog suda Crne Gore U-I broj 6/16 od 19. aprila 2017. godine. To je ona odluka Ustavnog suda kojom su sahranjene nade majki da će zadržati naknade koje im je država dala pa uzela. Pravna je ovo država, nema prečeg od izvršavanje odluka Ustavnog suda, Vlada je oposlila svoj dio, na redu su dizači ruku. Uključujući one koji su ručice podigli i kad je zakon o naknadama za majke usvojen.

Uzaludan će, izvjesno, ostati poziv člana Predsjedništva SDP-a Izeta Bralića da poslanici za regionalni razvoj ne glasaju za ukidanje naknada za majke sa troje i više djece. Bralić je upozorio da, kada je riječ o ovom zakonu postoje dvije velike manipulacije: da za njegovu realizaciju treba 60 miliona eura i da je taj propis kriv za rupe u budžetu.

Prema Bralićevim riječima Vlada nije uračunala da bi dio novca za naknade za majke nastajao tako što one više ne bi primale neka od drugih davanja države. ,,Tačno je da je budžetom predviđeno 12 miliona, da se iz penzionog fonda prelilo više od šest miliona, te da se više od deset miliona preliva iz sredstava za materijalno obezbjeđenje porodice i drugih vidova socijalnih davanja za one majke koje su bile na birou rada”, kazao je Bralić. To znači da godišnje nedostaje 30 miliona. Ako je ova računica tačna, Vlada je slagala samo za pola. Zna ona i bolje.

,,Ako to uporedimo sa 800 miliona eura nenaplaćenih poreskih dugova, više stotina miliona palih garancija, Limenkom, Primorkom, budvanskim modelom privatizacije, povećanjem plata funkcionerima, doći ćemo do zaključka da budžetska kriza nema veze sa majkama”, kazao je Bralić.

Gluv će, možete se kladiti, ostati palament.

Kroz debele naočari za sunce, na putu ka uvaženom radnom mjestu, slabo čovjek može da vidi nekakve žene koje su, opet, konačile na ulici.

Pred narodnim izabranicima naći će se i Vladine izmjene zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti. Tu imaju ozbiljan razlog da budu zadovoljni, Vlada im je lijepo objasnila kako će razna socijalna davanja porasti. Dječji dodatak za čak 20 odsto. U stvarnosti to znači da će djeca korisnika materijalnog obezbjeđenja porodice umjesto dosadašnjih 19 primati 23,68 eura. Četiri eura i šezdeset osam centi više – malo li je.

Korisnici običnog i uvećanog dodatka za tuđu njegu i pomoć dobijaće po novome, više od pet a manje od deset eura više nego do sada. Djeca bez roditeljskog staranja, umjesto dosadašnjih 31,80, imaće skoro 40 eura. Tačno 39,57. Toliko gospođe poslanice ili gospoda poslanici plate da im se operu prozori. Ukoliko nemaju baš puno prozora ili gubitnicu tranzicije koja se redovno o tome brine.

Sreća da je Vlada odlučila da iz Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika izbriše krivična djela poruga i ometanje pravde. Prvobitno je, pored ostalog, bila namislila da se zatvorom kažnjava komentarisanje rada sudova i tužilaštava. Poslanici vladajuće većine, eventualno bi, da je ta ideja opstala, tražili da se kazne – povećaju.

Iako vlast priprema sasvim novi zakon o javnim nabavkama, Skupština će postojeći ovih dana izmijeniti i dopuniti. Izmjenama je omogućeno da državna preduzeća i preduzeća u vlasništvu lokalnih samouprava o javnim nabavkama treba da brinu znatno manje nego ranije. Uvodi se sistem hitnih nabavki.

Naručioci posla neće morati da se bakću tenderima za nabavku roba i usluga vrijednih do 15.000 eura. Do sada je limit bio pet hiljada. Za izvođenje radova granica je porasla na 30 hiljada.

,,Ovo je korak unazad, ne garantuje se da će korupcija biti smanjena, štaviše, ide se na ruku onima koji su i do sada zloupotrebljavali zakon”, ocijenili su iz MANS-a.

Iz Instituta Alternativa upozorili su da se za ove nabavke neće moći uložiti žalba Komisiji za kontrolu postupaka javnih nabavki, čime je zaštita prava ponuđača značajno ugrožena, kontrola smanjena, a prostor za korupciju povećan.

Tokom 2016. godine, prema podacima iz Izvještaja o javnim nabavkama, zaključeno je 84.967 neposrednih sporazuma, ukupne vrijednosti preko 23,5 milona eura. Toliko novca moglo se, dakle, sve po zakonu, preliti po sistemu – brat bratu. Sad će moći tri puta više. Ko bi se griješio da glasa protiv mogućnosti da svoj svome – učini.

Naravno, imaće vladajući poslanici mogućnost da se isprse i izdeklamuju. Kada se bude raspravljalo o skidanju imuniteta lideru Pokreta za promjene Nebojši Medojeviću, zbog sumnje da je prao pare, u skupštinskoj sali biće i poslanici Demokratskog fronta.

Deseta tačka skupštinskog zasijedanja 29. juna zove se: Izvještaj sa predlogom o davanju odobrenja da se protiv Nebojše Medojevića, poslanika u Skupštini Crne Gore može pokrenuti krivični postupak i odrediti pritvor.

Administrativni odbor već je aminovao zahtjev glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i predložio Skupštini da ukine poslanički imunitet lideru Pokreta za promjene Nebojši Medojeviću, koga tužilaštvo sumnjiči da je organizovao kriminalnu grupu kojoj se na teret stavlja pranje novca.

Specijalni Katnić, gostujući na TVCG, nije precizirao da li će tražiti pritvor za lidera PzP-a Nebojšu Medojevića, ali je rekao da dosadašnje ponašanje DF-a i Medojevića ukazuje da će to biti potrebno.

Nebojša Medojević u više navrata je ocijenio da je postupak protiv njega osveta Specijalnog tužioca Milivoja Katnića i da su tužba i istraga besmisleni.

Znajući naše prilike, poslanici koji su već izglasali skidanje imuniteta poslanicima Fronta Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću, za mogućnost da Medojevića pošalju u zatvor podigli bi da mogu, po dvije ruke. Prosto, njemu se teže lijepe neke iz repertoara vladajućih etiketa, recimo da je ,,četnik”, samim tim im više ide na nerve. Provladini mediji su objavili da Front neće organizovati proteste povodom glasanja o oduzimanju imuniteta Medojeviću.

Kad su Mandić i Knežević ostali bez imuniteta, Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, dao je glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću obavezujuće Uputstvo za postupanje i tražio da im se ne određuje pritvor. Iako mnogi očekuju da slično postupi i u ovom slučaju treba imati u vidu da vlast precizno zna strukturu pristalica partija koje čine Demokratski front. Medojević bi, ukratko, mogao ostati na cjedilu.

Druga je stvar šta se sve u parlamentu može dešavati tokom rasprave o imunitetu. Već nekoliko puta poslanici Demokratskog fronta su uspješno sebe od onih koji trpe nasilje uspjeli da pretvore u nasilnike.

Repertoar vladajućih se zna – oni brane Crnu Goru. Nijedna žrtva na braniku domovine nije mala, bilo da treba ukinuti naknade majkama, mizerno povećati socijalu ili unaprijediti mogućnosti za lopovluk.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

IVAN BRAJOVIĆ  I TUŽILAŠTVO: I Ramada i moralna gromada

Objavljeno prije

na

Objavio:

U slučaju Ramada svi su lagali sem Ivana Brajovića, tvrdi tužilaštvo. Presuda Višeg suda u kojoj jasno piše da i on nije govorio istinu za njih ne važi

 

Nakon baš dugog izviđaja Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je prošle nedjelje prelomilo – u aferi Ramada svi su lagali sem lidera Socijaldemokrata i predsjednika Skupštine Crne Gore Ivana Brajovića.

Zbog produženog krivičnog djela davanja lažnog iskaza ODT je podnijelo optužni predlog protiv šest oktivljenih – funkcionera Socijaldemokrata (SD) Emila Durumbašića, kao i zaposlenih u Upravi za željeznicu Kimete Merulić, Jugoslava Becića, Milana Bankovića i direktora Uprave Miroslava Kukavičića i službenice Ministarstva saobraćaja Tanje Dašić.Oni su, kako je to zvanično saopšteno, dali lažni iskaz u septembru 2016. u Specijalnom državnom tužilaštvu, a potom ga ponovili u Višem sudu. Optužni predlog je baziran na činjenicama koje je utvrdio Viši sud u Podgorici u pravosnažnoj presudi kojom je za zloupotrebu državnih resursa osuđen Nebojša Obradović, funkcioner SD.

Za tužilaštvo nema značaja to što je sutkinja Višeg suda u Podgorici Ana Vuković obrazloženju presude kojom je osuđen Obradović navela da su ,,pri­stra­sno i sra­ču­na­to na po­ma­ga­nje okri­vlje­nom” svjedočili Brajović  i ostali, te da je ,, svjedok Ivan Brajović, kao njen predsjednik (SD-a), bili upoznati i sa organizacijom navedena dva skupa od 22. jula 2015. i 14. januara 2016. godine”.

Tužilaštvo to objašnjavaju ovako: ,,Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Mladena Bojanića protiv Ivana Brajovića, za krivično djelo davanje lažnog iskaza, jer je utvrđeno da prijavljeni pred sudom, u krivičnom postupku, nije lažno svjedočio kada je tvrdio da državni organ (Direkcija za željeznice Crne Gore) nije platio skup partije čiji je predsjednik, već je naveo da nema saznanja da je neki državni organ platio skup te partije”. To je ta pravna finesa – nije imao saznanja. ODT je o ovome odlučivalo više od godinu dana, a njen rukovodilac Ljiljana Klikovac je tri puta odbijala krivičnu prijavu da bi je VDT  tri puta vraćao i nalagao da Klikovac donese zakonsko rješenje.

,,Ne smatram da skupove moje partije treba da plaćaju državni organi. Ne pada mi na pamet da to oni plaćaju. Nemam saznanja ni da je bilo koji državni organ platio bilo koji skup koji je prethodio osnivanju SD-a”, izjavio je Brajović kao svjedok 2017. godine u Višem sudu. Istakao je u sudnici i da smatra da je slučaj iskonstruisan u cilju kompromitacije njegove partije. Državu, stvarno, nije pominjao.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 20. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRIPREME ZA IZBORE: Sve na stolu, a ruke prazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku ni ne nazire se zakon, neki drugi propis, sporazum ili bilo šta što bi moglo spriječiti DPS da naredne izbore ‘odradi’ upravo onako kako je odradio sve prethodne

 

 

Godinu pred izbore u Crnoj Gori i dalje nema ozbiljnih razgovora o uslovima u kojima će se oni održati. Skupštinski odbor koji je time trebao da se bavi jednom je krenuo da nešto radi, pa je preformulisan. Novi Odbor za svebuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva još pokušava da se sastavi. I dalje sa svih strana stižu razne ideje o tome šta bi trebao da radi, svega ima, osim konkretnih, nedaobog, sinhronizovanih zahtjeva opozicije.

“Damjanović je kupio kartu za avion kad je on poletio i više nije bilo mjesta. Avion je bio pun”, kazao je predsjednik Administrativnog odbora Ljuiđ Škrelja tokom rasprave o zahtjevu Posebnog kluba poslanika da Aleksandar Damjanović bude član Odbora za svebuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Odbor će o tome glasati u ponedjeljak.

 

Ako, dakle i kad bude formiran, Odbor za svebuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva radiće pod uslovom da svi iz opozicije učestvuju u njegovom radu. Demokrate izjavljuju da neće raditi bez kvoruma, a kvorum je ako su svi tu. S tim što se ne zna da li kad kažu “svi” računaju i Demokratski front koji, u ovom trenutku u radu Odbora ne želi da učestvuje. Hoće li se predomisliti ako Damjanović bude izabran – vidjećemo.

Koje predloge će Odbor razmatrati zasad se zna – okvirno. Implementiraće preporuke OEBS-a/ODIHR-a objavljene nakon prethodnih izbora, baviće se medijskim zakonima i javnim servisom, formiraće specijalno tijelo koje će nadgledati predizborni proces i izbore…

Jednog dana se priča da je mogućnost formiranja tehničke vlade još živa, drugog je uveliko sahranjena.

Demokrate su se juče-prekjuče pojavile sa informacijom da će Odboru predložiti tekst kojim su uređeni pravni mehanizmi “da se prvi naredni generalni izbori za skupštine svih jedinica lokalne samouprave održe u istom terminu”. Istakli su da oko toga sa Demokratama “nema pregovora”, ali se ne zna da li taj predlog podrazumijeva da lokalni izbori budu održani istovremeno sa parlametarnima.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 20. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

NOVE IDEJE ZA SPREČAVANJE ODLASKA LJEKARA: Ostajte ovdje, al’ na silu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo zdravlja se ogradilo od ideje Vesne Miranović, pomoćnice ministra, da se studenti medicine uslove da šest godina ostanu u Crnoj Gori nakon završetka studija. Problem je što njihova predstava o stanju u zdravstvu liči na bajku a ne na našu stvarnost

 

Konačno se neko, iz institucija, odvažio da digne glas protiv odlaska ljekara. Pomoćnica ministra zdravlja i direktorica Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unapređenje ljudskih resursa u zdravstvu dr Vesna Miranović saopštila je da Ministarstvo zdravlja pokušava da uspostavi model da se studenti medicine, nakon završenih studija, ugovorom obavežu da narednih šest godina rade u zdravstvenom sistemu Crne Gore.

,,Izmijenićemo politike, ponudićemo komercijalne uslove za studiranje medicine kako ne bismo izgubili vrijeme i novac na one studente koji ne žele da rade u Crnoj Gori i studenti će morati da odluče, kada počnu sa studijama, kojim će putem da krenu”, kazala je Miranović i sugerisala ispravni put, pomenuvši ,,moralnu odgovornosti prema zemlji koja ti je pružila da se besplatno školuješ”.

Ideja je lansirana na prošlonedjeljnoj 34. godišnjoj konferenciji Evropskog foruma medicinskih asocijacija (EFMA), koju je organizovala Ljekarske komore Crne Gore (LJKCG).

Pomoćnica ministra zdravlja je nakon elaboracije, napustila konferenciju. Pojedini su odmah reagovali na ovu najavu, pa je ljekar Vladimir Dobričanin naglasio da je ta deja sporna sa mnogih apsektata, a prije svega aspekta ljudskih prava.

Zamisao pomoćnice ministra  je odmah izazvala veliku pažnju javnosti.  Ona je je dodatno objasnila da je Ministarstvo ovu ideju testiralo sa Organizacijom za ekonomsku saradnju i ravoj (OECD), a da slijedi testiranje sa Ministarstvom prosvjete, sa Univerzitetom Crne Gore, sa Medicinskim fakultetom, sa strukovnim udruženjima, sa Ljekarskom komorom, sa sindikatima…

Prvi su se izjasnili sindikati. Različito. Predsjednik Sindikata zdravstva u Uniji slobodnih sindikata dr Vladimir Pavićević je izjavio da je mjera o kojoj je Miranović govorila neophodna za crnogorski zdravstveni sistem. Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva dr Ljiljana Krivokapić je  kazala da je ta ideja neprihvatljiva.

Dok se debata zahuktala, iz Ministarstva zdravlja su presjekli:  ,,Ideja da će se izmijeniti uslovi i kriterijumi za studente medicine u Crnoj Gori nije stav Ministarstva zdravlja ni Vlade Crne Gore”. Ispada da je dr Miranović govorila u svoje ime.

Na pitanja Monitora povodom ove teme, među kojima je bilo i ovo: Da li Ministarstvo ima podatke koliko je, u posljednjih pet godina, Crnu Goru napustilo medicinskog kadra, iz Ministarstva zdravlja su nam odgovorili saopštenjem. Bajkovitim. Počinje konstatacijom da su zdravstveni radnici stub sistema, pa ako želimo imati kvalitetno zdravstvo, moramo imati zadovoljnog zdravstvenog radnika.

U saopštenju se navodi da Ministarstvo ,,u kontinuitetu kreira ambijent”…  Pa se nabraja da su 322 zaposlena dobila stanove pod povoljnim uslovima, i najavljuju da se na tome neće stati; za energetsku efikasnost u 15 objekata uloženo je 9,5 miliona eura, a biće potrošeno još šest; za savremenu medicinsku opremu utrošeno je 11 miliona eura, tokom ove godine biće potrošeno još pet; ističe se i edukacija… Pa tvrdnja da je samo u protekle dvije godine zdravstveni sistem Crne Gore bogatiji za 234 ljekara specijaliste, dok je trenutno 430 ljekara na specijalizaciji. Situacija je u stvari toliko dobra da se saopštenje završava ovom rečenicom: ,,Da idemo u dobrom pravcu govori i činjenica da sve veći broj ljekara iz centara iz okruženja iskazuje želju da svoj radni angažman zasnuje u ustanovama u okviru zdravstvenog sistema Crne Gore”.

Nakon saopštenja, čitalac samo može da se zapita o čemu govori pomoćnica ministra i stručna javnost, kad se ovoliko ulaže, unapređuje i kreira ambijent.

Prema podacima Sindikata doktora medicine posljednjih godina iz javnog zdravstva otišlo je čak 150 doktora, dio u privatni sektor a dio u inostranstvo.

,,U Ministarstvu se moraju, napokon, odrediti da li doktori odlaze ili dolaze”, kaže za Monitor Milena Popović-Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine: ,,Na osnovu podataka Sindikata doktora medicine, u posljednjih pet godina crnogorsko javno zdravstvo napustilo je 10 odsto ljekara. Među njima najviše su zastupljeni mladi, sa tek svršenim studijama, kao i stručnjaci srednje generacije koji su trebali dati snažan doprinos podizanju kvaliteta zdravstvene zaštite i omogućiti transfer znanja ka mlađim generacijama”.

Doktor medicine u Crnoj Gori nakon završenog fakulteta (koji traje šest godina)  bez specijalizacije ima platu od 550 eura, specijalista (specijalizacija traje od četiri do šest godina) između 636 i 670 eura, a supspecijalista (tri do četiri godine) između 750 i 800 eura. Pa sad  uporedite te plate, profesionalaca čije akademsko školovanje može da traje i preko 15 godina, i plate, privilegije, službene automobile i stanove, političkih i državnih službenika.

Sva sreća da su iz Ministarstva zdravlja konačno shvatili da, kako su saopštili ,,bez zadovoljnog zdravstvenog radnika, nema kvalitetnog zdravstvenog sistema”. Pa su najavili: ,,Jedinstveni stav Ministarstva zdravlja i države Crne Gore da se nađe efikasan način i model da se poboljša standard zdravstvenih radnika, uključujući i mogućnost povećanja zarada”. Mogućnost, ne treba žuriti. Možda da se sačeka 1. decembar za kada je Njemačka najavila potpunu liberalizaciju uslova za prijem ljekara,  pa da ode još par desetina ljekara iz Crne Gore. I onda da se tokom sljedeće godine počne razmatrati povećanje plata ljekarima, ali samo kao krajnja mjera.

Ishitrena najava već je izazvala nedoumice kod dijela studenata medicine.

Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović nije se oglašavao. Oglasio se bivši ministar, sadašnji dekan Medicinskog fakulteta u Podgorici dr Miodrag Radunović. U intervjuu Dnevnim novinama, pozivajući se na iskustvo drugih zemalja, preporučio je da se ovaj problem riješi povećanjem zarada zaposlenih u zdravstvu.

Neki od komentara čitalaca-ljekara na ovo spasonosno  rješenje bili su: ,,A đe si bio Radunoviću? Pa ti si bio ministar, što ne uradi nešto za nas ljekare?”; ,,Idem poslije Nove godine. Ne pada mi na pamet da ostanem ovdje. I da vam kažem nije plata prvi uzrok zbog koga odlazim. Idem zbog svoje djece jer ne želim da žive u državi u kojoj nema pravde i zakona i gdje je nepotizam na svakom mjestu”.

Novac nije jedini razlog za odlazak. Primjer pomoćnice ministra zdravlja je šema neodgovornosti. Zvaničnici se pojavljuju na raznim konferencijama, uglavnom da ne kažu ništa i da odmah odu, zbog ,,ranije preuzetih obaveza”. Kada i izjave nešto nesuvislo, pa se i matično ministarstvo ogradi od njih, nema veze. Omaklo im se. Ionako je sve u redu, ljekari iz regiona hrle u CG. Traže se modeli da se opameti domaći kadar, a u studentima probudi patriotska svijest. Sve u svemu, biće to još gore.

 

MILENA POPOVIĆ-SAMARDŽIĆ, PREDSJEDNICA SINDIKATA DOKTORA MEDICINE:
Groteska koju svakodnevno živimo

 

,,Izjava gđe Miranović je neodrživa, ishitrena  i krajnje problematična ako se ima u vidu plan Crne Gore da pristupi EU koja je počiva na poštovanju ljudskih prava i sloboda, slobodnom prometu roba, usluga, kapitala, i slobodi kretanja građana zemalja članica.

Ljekari odlaze jer su egzistencijalno ugroženi, često ne mogu da finansiraju skupe edukacije, opterećeni stambenim kreditima po nepovoljnim uslovima, izloženi napadima na radnom mjestu, dobijajući svakodnevnu potvrdu od države koliko su joj bitni, i oni i zdravlje stanovništva.

Čudna je i krajnje neprimjerena strategija unapređenja sistema zdravstvene zaštite zasnovana na zadržavanju  budućih ljekara u Crnoj Gori prijetnjom našim najboljim učenicima, koji umjesto da se motivišu dobrim uslovima za usvajanje medicinskih znanja, koja su im na samom startu uskraćena odlaskom onih od kojih bi, u kliničkim uslovima, najviše naučili, oni se zastrašuju potencijalnim utuženjima jer možda neće biti spremni da rade za platu higijeničarke na Tivatskom aerodromu, ili radnika na naplatnoj rampi tunela Sozina.

Generalna direktorica se na toj udobnoj poziciji u potpunosti zbunila, doktori odlaze jer su loše plaćeni, i neće ih zaustaviti neustavani komad papira koji su jedva punoljetni potpisali na početku studija. Još jednom  javnost je svjedočila neozbiljnoj zamjeni teza od strane Ministarstva zdravlja koja, pored svih problema koji pogađaju region, nailazi na zasluženu pažnju kao fantastičan primjer groteske koju svakodnevno živimo”.

 

LJEKARSKA KOMORA: Nema preciznih podataka

 

Iz Ljekarske komore, na čijem je čelu dr Aleksandar Mugoša, kazali su nam da od dolaska novog rukovodstva vode i Imenike u kojima se unose svi podaci o pojedinačnim kategorijama doktora medicine.

Sekretarka Komore Vesna Bauković za Monitor kaže da su shodno propisima, svaki član Komore, kao i zdravstvene ustanove dužni da Komori prijave svaku promjenu podataka koji su uneseni.

U toku 2018. Ljekarskoj komori obratilo se sedam doktora medicine za izdavanje potvrde o dobrom ugledu (Certificate of Good Standing) i potvrde o članstvu i to: šest specijalista i jedan doktor medicine, za odlazak u inostranstvo – tri u Sloveniju, i po jedan u Hrvatsku, Srbiju, Njemačku, dok jedan ljekar nije naveo zemlju u koju odlazi.

U 2019. obratilo se 12 doktora medicine za izdavanje potvrde o dobrom ugledu i potvrde o članstvu, osam specijalista i četiri doktora medicine, za odlazak u inostranstvo – dva u Sloveniju, po jedan u Italiju, Švajcarsku, Njemačku, Hrvatsku i njih šest nije navelo zemlju u koju odlazi.

,,Imamo nezvanične informacije da se radi o većem broju doktora medicine koji napuštaju javne zdravstvene ustanove, a o čemu Komora nema tačnih podataka. Takođe, nemamo pouzdane podatke koliko je doktora medicine napuštilo javne zdravstvene ustanove i prešlo na rad u privatne zdravstvene ustanove. Ispunjavanjem obaveze koju članovi imaju, koju smo naveli, Komora bi i u ovom dijelu imala potpune podatke”, kazala je Bauković.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo