Povežite se sa nama

MONITORING

DNEVNICE ZA SLUŽBENA PUTOVANJA: Plata samo za džeparac

Objavljeno prije

na

,,Državni službenici koji putuju samo na dnevnice zarade najmanje još jednu platu”, kaže Monitorov izvor koji radi u državnoj upravi. Po njemu tarife za dnevnice važe samo za obične činovnike dok se za ministre, pomoćnike, savjetnike one obračunavaju duplo više i znaju biti po par stotina eura dnevno. Tako ministrima i njihovom neposrednom okruženju ostane par stotina, hiljada eura više.

A naši zvaničnici se navikli na putovanja pa im i omililo. Sve plaćeno, a još im i plate. Svako malo obavještenje gdje su bili i sa kim su razgovarali. Ovonedjeljno je: predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Andrija Nikolić, u okviru zvanične posjete Republici Italiji, susreo se sa predstavnicima udruženja Crnogoraca i prijatelja Crne Gore u Italiji i Italija-Crna Gora Kraljica Jelena. A odbora i funkcionera ne fali, i svi vole vidjeti svijet o trošku građana.

Vlada Mila Đukanovića je prije godinu donijela Uredbu o naknadi troškova zaposlenih u javnom sektoru. Njome su povećane dnevnice za službena putovanja u zemlji i inostranstvu i preko 90 eura u odnosu na dotadašnja. Čisto da se naši službenici ne brukaju u Evropi i bijelom svijetu.

Iz Vlade su objasnili da su uvećane dnevnice u stvari vrlo skromne. Naime, one su izračunate u visini od samo 35 odsto vrijednosti dnevnica Evropske unije, a uz to su usklađene sa prosječnom dnevnicom po državi prema skali Ujedinjenih nacija. Prosječna crnogorska plata očigledno nije ušla u tu kalkulaciju, samo standardi EU i UN.

Tako je dotadašnja dnevnica za putovanje u Švajcarsku sa 88 povećana na 126 eura, za Albaniju sa 32 na 63 eura i tako redom dnevnice su skoro duplirane. Najviše je povećana dnevnica za Papua Novu Gvineju sa 39 na 131 euro. Prava je šteta što državni službenici ne putuju često na Papuu. Važeća tarifa za omiljenu destinaciju Brisel je samo 81 euro, s tim da se za važnije funkcionere ona zna dobro povećati.

Od 134 države koje su obuhvaćene Uredbom najveća dnevnica je za službena putovanja u Rusiju. Sa 95 eura povećana je na 143,50 eura. Mogla bi se tumačiti i kao nadnica za strah, iako se povećanje desilo prije ruskih spiskova i hapšenja nepoželjnih funkcionera iz Crne Gore. Kao i prije kvalifikacije u optužnici specijalnog tužioca Katnića da su pojedini opozicioni prvaci putovali u Rusiju bez ikakvog racionalnog razloga. Zamislite da neki državni funkcioner nema racionalni razlog za putovanje u ovu zemlju, a za recimo deset dana boravka dobije džeparac od skoro 1.500 eura.

A da se i ovako izdašna davanja ne koriste po pravilima ove nedjelje je u svom izvještaju potvrdila Državna revizorska institucija (DRI) koja je kontrolisala rad Generalnog sekretarijata predsjednika Filipa Vujanovića za prošlu godinu. Toliko se u Vujanovićem sekretarijatu lagodno odnose sa novcem građana da su preko blagajne ove institucije isplaćivane dnevnice za službena putovanja čak i licima u drugim organima, a koja su angažovana za potrebe Sekretarijata.

Tokom prošle godine institucija na čijem je čelu Vujanović za putovanja je potrošila preko 100. 000 eura, za reprezentaciju je odobreno preko 60.000, a potrošeno je 40.000 eura.

DRI je utvrdio da putni nalozi za službena putovanja u zemlji nijesu pra-vilno popunjavani, a da je Sekretarijat predsjednika Crne Gore nabavke usluga fiksne i mobilne telefonije, avio-karata, goriva, usluga smještaja, dnevne i nedjeljne štampe, usluga keteringa i zakupa parking prostora sproveo primjenom neposrednog sporazuma iako je vrijednost nabavki iznosila preko 5.000 eura, što nije u skladu sa Zakonom o javnim nabav-kama.

Mnoge nepravilnosti i neusklađenosti sa brojnim zakonima, pravilnicima i uredbama, su ,,sitnica” sprem toga da Sekretarijatu nedostaju čak i dvije zgrade! DRI je utvrdio da je Sekretarijat popisom propustio da evidentira službenu zgradu Predsjedništva u Podgorici i Plavi dvorac na Cetinju.

Iako je ovogodišnji budžet najvljen kao restriktivan, posebno za troškove državne administracije, on nastavlja tradiciju povećanja komfora službenika. U tom pravcu za ovu godinu predviđena su veća davanja za službena putovanja – preko 5,3 miliona. Prošle godine taj trošak nas je koštao 5,08 miliona eura, dok je u 2015. bio 4,3 miliona. Očigledno da je omililo, dobro plaćeno, putovanje o državnom trošku.

Kada se u Budžetu saberu Rashodi za materijal (samo za gorivo za službena vozila godišnje se troši 8,7 miliona) koji iznose blizu 30 miliona eura i Rashodi za usluge, koji iznose preko 71 milion eura, a u koje pored službenih putovanja ulazi i stavka Reprezentacija od po miliona eura, za telefonske usluge 5,7 miliona ili fantomske Ostale usluge od 8,3 miliona eura, dolazi se do cifre od preko 100 miliona eura koja se potroši uglavnom na luksuz državnih funkcionera i službenika.

S druge strane, za Prava iz socijalne zaštite, u koje su uvršteni – dječji dodaci, materijalno obezbjeđenje porodice, porodiljsko odustvo, tuđa njega i pomoć, ishrana djece u predškolskim ustanovama, izdržavanje štićenika u domovima…, ukupno koštaju 114 miliona eura. Tek da se znaju prioriteti u državi ,,socijalne pravde”.

Kada protokol to nalaže, najveći zvaničnici na putovanja vode i svoje supruge. Vijestima su nedavno iz kabineta Duška Markovića kazali da njegova supruga nije sa premijerom putovala ni u jednu posjetu niti na ijedan događaj. ,,Supruga predsjednika uključuje se u pratnju predsjednika na skupovima kada je to primjereno, očekivano i bez dodatnih troškova”, odgovorili su iz kabineta predsjenika Skupštine Ivana Brajovića. Iz kabineta Filipa Vujanovića su Vijestima kazali da osim troškova avionske karte redovne avio-linije, a javnosti je, kako navode, poznato da predsjednik Vujanović koristi redovne avionske linije, njegova supruga Svetlana nema troškova.

Sve redovno i dobro plaćeno iz naših džepova.

Automobili i ljudi

Prema podacima MUP-a državne institucije raspolažu sa 3.721 automobil! Vlada Crne Gore, odnosno ministarstva u njenom sastavu i Generalni sekretarijat, će tokom ove godine potrošiti preko četiri miliona eura za nabavku novih automobila, otplatu već kupljenih, registracije i održavanje voznog parka. I za gorivo će, prema Budžetu, tokom ove godine oteći 8,7 miliona eura. Ako se to uporedi sa cifrom koju Ministarstvo rada i socijalnog staranja izdvaja za dječije dodatke – 256.000 eura, odnosno 3,5 miliona eura godišnje, ispada da Vlada troši četiri puta više novca za vozni park nego za ta davanja. Od novca koji Vlada daje za skupocjene automobile duže od deceniju pokrivali bi se troškovi ishrane djece u predškolskim ustanovama, za koje je u martu ministarstvo izdvojilo oko 30.000 eura. Prioriteti ove i prethodnih vlada su očigledni. Službena vozila tako često više potroše za dan od visine mjesečnih davanja za socijalno ugrožene. Materijalno obezbjeđenje za jednočlanu porodicu iznosi oko 60 eura, a za porodice sa pet i više članova – 120 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo