U bivšem jugoslovenskom carstvu naroda i narodnosti lako se nalaze zavjerenički razlozi za svađu, prokomentarisao je jedan njemački medij. Srbija je iz ambasade u Skoplju hitno povukla osoblje na konsultacije, a predsjednik Aleksandar Vučić rekao je da je to učinjeno jer su nadležni organi pružili dokaze o ofanzivnom obavještajnom djelovanju protiv organa i institucija Srbije.
Kako je zatim beogradski Blic, koji je u vlasništvu njemačko-švajcarskog kapitala objavio, ustanovljeno je da su obavještajne službe Makedonije pratile i nezakonito ,,obrađivale” srpske diplomate, a u obavještajno djelovanje bile su uključene i strane sile. Odmah smo, čim su nam ova saznanja potvrđena, reagovali da zaštitimo naše službenike, prenio je Blic riječi svog izvora.
„Srpske diplomate su bez ikakovog razloga praćene, a čak je primjenjivana i metoda zastrašivanja. Dio pritisaka išao je uz aminovanje stranaca”, naveo je izvor Blica.
Drugi razlog bi mogao biti što se, prema predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, Makedonija sprema da podrži prijem Kosova u UNESCO. Vlada Makedonije je poručila da će se u pogledu kandidature Kosova za članstvo u Unesku voditi stavovima većine država-članica Evropske unije.
Prvi potpredsjednik vlade Srbije i minister spoljnih poslova Ivica Dačić na to je kazao da Beograd „želi dobrosusjedske odnose s Makedonijom, ali ti odnosi moraju da se baziraju na principima reciprociteta. A to je kako: vi prema nama, tako mi prema vama”.
Dačić je rekao i da ničeg čudnog nema u tome što će Makedonija podržati članstvo Kosova u Unesku, ali je, citirajući njemačku kancelarku Angelu Merkel, ukazao „da se to ne radi prijateljima”. Zatim je napomenuo da, ukoliko bi Srbija imala stav EU, onda bi mogla da poništi raniju odluku i prizna Makedoniju pod imenom pod kojim ona sjedi u Briselu — a to je Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija (BJRM) .
„Cijela Evropa ih zvanično vodi kao BJRM. Priznavajući ih pod drugim imenom, mi smo praktično našim prijateljima Grcima stavili prst u oko i to je ono što je štetno po naše državne i nacionalne interese”, objasnio je Dačić.
Kasnije je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio da nema razloga za brigu zbog krize u odnosima Beograda i Skoplja, ,,da ne želimo sukobe, ali da moramo da štitimo naše interese i sačuvamo obraz Srbije”. Vučić je istakao da ne želi da Srbija bude uvučena u političke igre.
,,Srbi i Makedonci su veoma bliski narodi, nevezano za to kakve su im vlasti, i uvjeren sam da ćemo imati u daljim razgovorima uspjeha i da ćemo pronaći rješenje, jer ne postoje dva bliža naroda”, rekao je Vučić. Međutim, Vučić je na tvrdnje iz Skoplja da Makedonija nije prisluškivala niti obavještajno djelovala protiv Srbije, rekao da ,,mi znamo šta su sve radili što se ne radi prijateljima”.
Vučić je poručio da će otvoreno razgovarati s makedonskim premijerom Zoranom Zaevim o podrešci Skoplja članstvu Kosova u Unesku. Uvjeren je, ipak, da će odnosi između dvije zemlje biti ne baš sjajni i ne na najvišem nivou, ali da će biti pristojni.
Dačić je pak rekao da će razgovarati sa svojim kolegom, ministrom Nikolom Dimitrovim, a da će na skupu premijera u Albaniji tokom predstojećeg vikenda predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić imati priliku da se vidi sa Zaevim. „Dio osoblja će biti vraćen u Skoplje sljedeće nedjelje, a ambasadorka Dušanka Divjak Tomić kasnije poslije svih konsultacija”, kazao je Dačić.
Iz Skoplja je saopšteno da nova vlada Makedonije preduzima intenzivne mjere u cilju promovisanja saradnje i partnerstva sa Srbijom i drugim zemljama u regionu. ,,U konkretnom slučaju, ne donoseći prebrzo zaključke, pozdravljamo najave zvaničnog Beograda da zaštiti prijateljske odnose i da se ponovo uspostavi stanje u normalnim okvirima”, navodi se u saopštenju.
Opet po Vučiću: ,,Za sedam do deset dana sve će biti uobičajeno”. On je u srijedu sa Zaevom u dugom i otvorenom telefonskom razgovoru razmotrio sve novonastale okolnosti u odnosima dviju država, navedeno je u zajedničkom saopštenju. Oni su dogovorili, u pet tačaka, principe na kojima će se temeljiti odnosi između dvije zemlje, a prije svega da će sve eventualne nesuglasice rješavati — dijalogom.
Analitičari su kritični.
,,Ishitren potez”, ocijenio je nekadašnji ambasador Srbije u Ujedinjenim nacijama Pavle Jevremović opisujući potez Srbije. ,,U diplomatskoj praksi drugih zemalja ovo bi bilo posljednje sredstvo. Iza toga ostaju vojna sredstva. U ovom slučaju se, na sreću, ne radi o tome. Ovo jeste pomalo prenagljen potez za koji mislim da u Srbiji ima i unutrašnje političku dimeziju”, naveo je dugogodišnji diplomata.
Jevremović podsjeća da se zatezanje na relaciji Skoplje – Beograd događa u trenutku političke diskusije koja je u Srbiji otvorena nakon što je predsjednik Vučić pozvao na unutrašnji dijalog o Kosovu. ,,Shodno tome, rekao bih da nama predstoji dinamičnija i kreativnija politika prema Kosovu. Moguće je da se sada na neki način pokušava zaoštriti problem pred neki korak ka popuštanju. To u političkoj i diplomatskoj praksi nije neuobičajeno. Ali što se tiče odnosa prema Makedoniji, ovaj potez mi se čini prejak”, navodi Jevremović.
Jevremović ne vjeruje da je moguća bitna promjena makedonskog stava prema pitanju Kosova, koje je Skoplje kao nezavisnu državu priznalo 2008. Malo je vjerovatno i da će Makedonija uskratiti Kosovu podršku za prijem u Unesko.
,,Jedna stvar je očigledna i jasna. To je da u Makedoniji živi značajna, da kažemo grupacija, više ne možemo reći da je to samo manjina, albanskog stanovništva. O tom stanovništu Makedonija mora da vodi računa”, ocjenjuje Jevremović.
Jevremović isključuje mogućnost prekida diplomatskih odnosa između dvije države. Podsjeća da je ekonomski, politički i socijalno Makedonija veoma važan partner Srbije. Podvlači da bi Srbija trebalo da pokaže fleksibilnost prema Makedoniji s obzirom na unutrašnja politička i međunarodna pitanja sa kojima se južni susjed suočava.
Dačićevu konstataciju o ,,pojačanom ofanzivno-obavještajnom djelovanju prema Republici Srbiji” analitičar Dušan Janjić ne stavlja u kontekst Uneska i Kosova, već onoga što se dešavalo u Makedniji tokom posljednjih izbora. Po Janjiću, Moskva i Beograd su podržavali drugu političku opciju u Makedoniji, a novoiazabrani premijer Zaev tek namjerava da raščisti šta se sve događalo proljetos u Makedoniji.
,,Ne vidim da je Makedonija zainteresovana i sposobna da organizuje nekakav obavještajni i propagandni rat protiv Srbije. Ne vidim da je moć Albanaca takva. Ali da neka od saznanja koja ima vlada Zaeva, i koja će sigurno raditi na raščišćavanju svih događaja oko pokušaja upada i sprječavanja smjene vlasti, vjerovatno Srbiji neće biti prijatna”, kaže Janjić.
Dušan Janjić nagovještava mogućnost da Srbija promijeni sastav osoblja u ambasadi u Skoplju, uključujući i ambasadora. ,,Previše obavještajaca a premalo diplomata”, tako vidi Janjić srpsku ambasadu u Skoplju. Možda, kaže, ubuduće bude više diplomata a manje obavještajaca.
U Makedoniji analitičari ocjenjuju da je ovo „slučaj bez presedana” u diplomatskim odnosima, „Drastična reakcija u komplikovano vrijeme” za makedonsko-srpske odnose, ocijenio je bivši ministar spoljnih poslova Makedonije Denko Maleski. „Ne mogu da zamislim šta bi mogla da znači ta njihova argumentacija da su ‘izloženi ofanzivnom obavještajnom djelovanju’. Na osnovu toga može se izvlačiti zaključak da to (djelovanje) sprječava srpski uticaj u Makedoniji i možda je to jedan od razloga za ovakvu drastičnu reakciju, gotovo bez presedana – to da se čitava ambasada isprazni”, kazao je Maleski za Dojče vele.
„Drugi razlog”, dodao je Maleski, „mogao bi da bude nesporazum oko albanskog pitanja, što odavno traje. Iako to nije teško razumjeti, srpska strana ne može da shvati da smo mi multietnička država i da vlada, kada donosi neku odluku, mora da vodi računa o interesima svih građana. Pored toga, druga po veličini etnička zajednica učestvuje u kreiranju, kako unutrašnje, tako i spoljnje politike. Za našu zemlju to je veoma važno i od toga zavisi mir u našoj državi. Čini se da je naša filozofija multietničnosti i inkluzivnosti sasvim suprotna od one za koju se srpska vlada zalaže kada je riječ o Kosovu – podjela svega na ono što je srpsko i ono što je albansko. U tome se ogledaju različiti interesi naših dviju suverenih država. Mi nećemo da žrtvujemo našu unutrašnju stabilnost i, po svemu sudeći, glasaćemo za prijem Kosova u Unesko, budući da to nalažu naši državni interesi. Mislim da to nije teško da se shvati”, kaže Maleski.
Dalekosežne posljedice
Aleksandar Mitevski iz Centra za istraživanje i analizu u Skoplju kazao je da reakcija javnosti u Makedoniji nije pozitivna na najavu iz Beograda, jer Srbiju osjećaju kao najbliži narod na Balkanu. Mitevski je podsjetio i da je opozicija VMRO-DPMNE žestoko reagovala na ono što se desilo, a naročito na tvrdnje da je neko dozvolio da se na institucije prijateljske zemlje vrše ofanzivna neprijateljska dejstva. On je podsjetio i na činjenicu da javnost u Makedoniji nikad nije podržala niti podržava to što je zvanično Skoplje priznalo nezavisnost Kosova. U albanskoj zajednici u Makedoniji podigla se temperatura zbog povlačenja srpskih diplomata, zbog namjere Makedonije da podrži Kosovo na putu k Unesku. Svi mediji, u Makedoniji, ( ali i na Kosovu, i u Albaniji) bliski vladajućim strukturama u Skoplju, tvrde dvije stvari. Da je postupak Srbije ravan ponašanju dvije zaraćene države, kao i da Beograd ne može da komanduje suverenoj državi kako će donositi svoje odluke. „Posljedice koje Makedonija može da pretrpi ukoliko Srbija odluči da promijeni stav po pitanju imena Makedonije mogle bi da budu dalekosežne. To bi značilo da bi svaki bilateralni ugovor, koji je potpisan između Makedonije i Srbije, mogao da postane predmet revizije i novog pregovaranja, bilo da se radi o ugovorima o trgovini ili dobrosusjedstvu. To bi bila najgora varijanta”, objašnjava Mitevski, uz komentar da od rukovodstva u Srbiji zavisi da li će do toga doći.
Milan BOŠKOVIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
