Povežite se sa nama

OKO NAS

TURIZAM I MOJKOVAC: U sijenci Kolašina

Objavljeno prije

na

Kašnjenje zavšetka izgradnje Ski-centra Žarski, nedovoljan broj hotelskih kapaciteta i niz drugih krupnih izazova razlozi su zbog kojih je je Mojkovac i dalje, kada je riječ o turističkom razvoju, u dubokoj sjenci susjednog Kolašina. U lokalnoj Turističkoj organizaciji (TO) kažu da tek predstoji dug, naporan i multisektorski rad na popravljanju takvog stanja

 

Značajnije tuirstičko pozicioniranje i promocija Mojkovca, čak i kad je riječ o ljetnjem turizmu, do sada je izostalo. U tom gradu, tokom cijele prošle godine, ostvareno je tek nešto više od 6.000 noćenja, od čega polovinu čini posjeta tokom jula i u prvih deset dana avgusta. To su podaci dobijeni na osnovu uplaćene boravišne taksi, prema kojima su strani turisti bili dominantni posjetioci tog grada. Najviše turista bilo je iz Češke, Belgije, Francuske…

„Turistička ponuda se konstantno poboljšava i unapređuje, ali evidentno je da ima još prostora za promjene u cilju kreiranja kvalitetnijeg turističkog proizvoda. Ulaganjem u marketing, inovacije, boljim pozicioniranjem i različitošću ponude Mojkovac može postati konkurentan na tržištu”, optimističan je direktor TO Mojkovac Radonja Vuković.

On kaže da je mnogo i izazova koji su osujetili značajniji turistički razvoj, ali, tvrdi, ima i mnogo prednosti, zbog kojih Mojkovac može da računa na svjetliju budućnost u tom smislu. Vuković za Monitor objašnjava da je „turistički promet najviše skoncentrisan, za sada, u periodu od maja do oktobra”. Taj visok stepen „sezonalnosti”, kaže on, ima za posljedicu nisku motivaciju privrednika da povećaju broj kapaciteta, poboljšaju svoju ponudu, ulože sredstva u inovacije i zaposle veći broj radnika.

„Prevazilaženje tog problema vidimo u otvaranju Ski-centra Žarski, koji će povećati turistički promet u zimskim mjesecima. Takođe, i kroz afirmaciju zimskih sportova. U cilju produžavanja sezone, potrebno je otvoriti veći broj hotelskih jedinica, s obzirom na to da u Mojkovcu i dalje preovladava privatni smještaj”, kaže direktor TO.

Minulih godina na području te opštine, podsjeća, naročito je napredovao seoski turizam, pa sada ima oko 40 registrovanih domaćinstava. U prilog im ide i činjenica da određena turistička klijentela traži sve više  uživanje u zdravoj ishrani, boravku u prirodi i mjestima bez gužve…To su prepoznali i stanovnici ruralnih područja, koji su se, objašnjava sagovornik Monitora, posljednjih nekoliko godina aktivno uključili u kreiranje ruralnog turističkog proizvoda.

„Pored toga, u  ponudi su obilježene planinarske i biciklističke staze na Bjelasici i Sinjajevini, dok je na Prošćenskim planinama u toku obilježavanje istih. Uređena su izletišta pokraj rijeke Tare, rijeke Ravnjak, kao i na Zabojskom jezeru. U predjelima gdje je to neophodno postoji osnovna turistička signalizacija kao i specijalizovani sadržaji koji karakterišu ponudu turističkog proizvoda”, objašnjava Vuković.

Ski-centar Žarski, očekuju u Mojkovcu, treba da bude zamajac razvoja. Plan je bio da  projekat bude završen 2022. godine, ali su radovi prikasnili. Preostalo je još mnogo posla – zavšetak radova na putnoj infrastrukturi, nastavak uređenja ski-staza… Nijesu još završena ni bazna stanica i restoran, kao ni montiranje žičare koja povezuje taj sa bjelopljskim ski-centrom Cmiljača… Međutim, kako najavljuje potpredsjednik opštine mr Ivan Ašanin, njegovi sugrađani neće još dugo čekati na skijalište. On napominje da je skijalište prioritetni projekat lokalne, a među važnim projektima i državne vlasti.

„Prema mišljenju mnogih, među kojima su poznata sportska imena kao što su Boris Strel, Bojan Križaj, te prof. Voja Tomić, jedan od direktora Zimske olimpijade (ZOI) u Sarajevu, to skijalište biće jedinstveno po mnogo čemu. Pandemija je dovela do zastoja u projektu, ali smo uspjeli da za kratko vrijeme uradimo dosta toga. Intenzivno se radi na postavljanju treće žičare koja će spajati Mojkovac i Bijelo Polje i čime će se dobiti 25 km skijaških staza. Nastaviće se i završiti ove godine preostala trećina staza na Bjelogrivcu, raskinuti su već neki ugovori oko dalekovoda…“, najavljuje Ašanin, koji je u Opštini zadužen za investicije i razvoj.

Prema njegovim riječima, putna infrastruktura s mojkovačke strane do Ski-centra završena je skoro 50 odsto. Raspisani su tenderi, pa, kako tvrdi potpredsjednik Opštine, još nekoliko poslova oko puta i vodosnabdijevanja bazne stanice na Ski-centru ulazi u završnu fazu“. Ašanin kao prednost budućeg mojkovačkog skijališta navodi primjer da je minule zime na Bjelogrivcu i Turjaku, na  lokacijama budućih skijališta Žarski  i Cmiljača bilo njaviše snijega regionu.

„Vlada je čvrsto stala iza ovog projekta, što se vidi  iz kapitalnog budžeta za 2023. god, a mi iz lokalnih uprava moramo biti maksimalno uključeni i biti servis Upravi kapitalnih projekata i drugim državnim institucijama i ministarstvima“, tvrdi potpredsjednik Opštine.

U iščekivanju dugo građenog, a daleko duže obećavanog skijališta, kako kaže Vuković, radiće se na više kratkoročnih projekata, koji bi trebalo da značajno poprave turističku statistiku grada. Među njima je turističi proizvod  Eko-etno kuća Mojkovca, koji ima temeljnu misiju da od zaborava spasi stare zanate ručnog rada, poput heklanja, pletenja ili izrade suvenira od drveta.

„U saradnji sa Centrom za arheološka istraživanja, Ministarstvom kulture i medija, Ministarstvom ekonomskog razvoja i turizma i Opštinom , aktivno ćemo raditi raditi na istraživanju, zaštiti i promociji kulturno-istorijskog lokaliteta Srednjovjekovno Brskovo. U narednoj godini akcenat će biti na intenzivnoj promociji tog lokaliteta, budući da je u prethodnom periodu bio nepravedno zapostavljen”, najavljuje Vuković.

U TO ocjenjuju da lokalitet srednjovjekovnog Brskova značajno može doprinijeti raznovrsnosti i kreiranje novog kulturnog segmenta turističke ponude. Ocjenjuju da je neophodan i dalji  razvoj sportsko-rekreativne zone na platou nekadašnjeg Jalovišta. Na tih 20 ha, uz Jadransku magistralu, već postoje  atletske i trim staze, teretane na otvorenom i teniski tereni. Za sada sve to služi samo za rekeraciju Mojkovčana, a Vuković najavljuje aktivnosti kojima će  je učiniti dostupnom i poznaotom tursitima.  A da ne bi sve ostalo samo na aktivnoj rekreaciji za građane Mojkovca, planiramo osmišljavanje programa na spomenutoj zoni, kako bi bila više poznata i dostupna turistima.

U mojkovačkoj lokalnoj upravi tvrde da su svjesni i važnosti prilagođavanja turističke ponude grada najmodernijim tehnologijama, pa će značajnu pažnju posvetiti razvoju digitalnog marketinga. Marketinški napori TO biće usmjereni na tržište  Francuske, Njemačke, Holandije, Belgije, Rusije… Obećavaju i  izrada brošure sa kulturnim rutama, te razglednice sa turističkim motivima Mojkovca

No, da bi postigli sve planirano, TO treba da poveća  prihide, prije svega, naplatom boravišne takse.  Neažurna prijava gostiju i neregistrovani smještaj i dalje su balast turističkih sezona u tom gradu. U odnosu na prethodne godine napravljen je, tvrde u TO, pomak u suzbijanju nelegalnog smještaja, međutim, i dalje je evidentan problem sive zone poslovanja. Nepuno 7.000 eura je lani TO prihodovala od boravišne takse, od svega 10 objekata, među kojima su dva hotela, dva motela i šest seoskih domaćinstava.

                                                                                                                        Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo