Povežite se sa nama

OKO NAS

TURIZAM I MOJKOVAC: U sijenci Kolašina

Objavljeno prije

na

Kašnjenje zavšetka izgradnje Ski-centra Žarski, nedovoljan broj hotelskih kapaciteta i niz drugih krupnih izazova razlozi su zbog kojih je je Mojkovac i dalje, kada je riječ o turističkom razvoju, u dubokoj sjenci susjednog Kolašina. U lokalnoj Turističkoj organizaciji (TO) kažu da tek predstoji dug, naporan i multisektorski rad na popravljanju takvog stanja

 

Značajnije tuirstičko pozicioniranje i promocija Mojkovca, čak i kad je riječ o ljetnjem turizmu, do sada je izostalo. U tom gradu, tokom cijele prošle godine, ostvareno je tek nešto više od 6.000 noćenja, od čega polovinu čini posjeta tokom jula i u prvih deset dana avgusta. To su podaci dobijeni na osnovu uplaćene boravišne taksi, prema kojima su strani turisti bili dominantni posjetioci tog grada. Najviše turista bilo je iz Češke, Belgije, Francuske…

„Turistička ponuda se konstantno poboljšava i unapređuje, ali evidentno je da ima još prostora za promjene u cilju kreiranja kvalitetnijeg turističkog proizvoda. Ulaganjem u marketing, inovacije, boljim pozicioniranjem i različitošću ponude Mojkovac može postati konkurentan na tržištu”, optimističan je direktor TO Mojkovac Radonja Vuković.

On kaže da je mnogo i izazova koji su osujetili značajniji turistički razvoj, ali, tvrdi, ima i mnogo prednosti, zbog kojih Mojkovac može da računa na svjetliju budućnost u tom smislu. Vuković za Monitor objašnjava da je „turistički promet najviše skoncentrisan, za sada, u periodu od maja do oktobra”. Taj visok stepen „sezonalnosti”, kaže on, ima za posljedicu nisku motivaciju privrednika da povećaju broj kapaciteta, poboljšaju svoju ponudu, ulože sredstva u inovacije i zaposle veći broj radnika.

„Prevazilaženje tog problema vidimo u otvaranju Ski-centra Žarski, koji će povećati turistički promet u zimskim mjesecima. Takođe, i kroz afirmaciju zimskih sportova. U cilju produžavanja sezone, potrebno je otvoriti veći broj hotelskih jedinica, s obzirom na to da u Mojkovcu i dalje preovladava privatni smještaj”, kaže direktor TO.

Minulih godina na području te opštine, podsjeća, naročito je napredovao seoski turizam, pa sada ima oko 40 registrovanih domaćinstava. U prilog im ide i činjenica da određena turistička klijentela traži sve više  uživanje u zdravoj ishrani, boravku u prirodi i mjestima bez gužve…To su prepoznali i stanovnici ruralnih područja, koji su se, objašnjava sagovornik Monitora, posljednjih nekoliko godina aktivno uključili u kreiranje ruralnog turističkog proizvoda.

„Pored toga, u  ponudi su obilježene planinarske i biciklističke staze na Bjelasici i Sinjajevini, dok je na Prošćenskim planinama u toku obilježavanje istih. Uređena su izletišta pokraj rijeke Tare, rijeke Ravnjak, kao i na Zabojskom jezeru. U predjelima gdje je to neophodno postoji osnovna turistička signalizacija kao i specijalizovani sadržaji koji karakterišu ponudu turističkog proizvoda”, objašnjava Vuković.

Ski-centar Žarski, očekuju u Mojkovcu, treba da bude zamajac razvoja. Plan je bio da  projekat bude završen 2022. godine, ali su radovi prikasnili. Preostalo je još mnogo posla – zavšetak radova na putnoj infrastrukturi, nastavak uređenja ski-staza… Nijesu još završena ni bazna stanica i restoran, kao ni montiranje žičare koja povezuje taj sa bjelopljskim ski-centrom Cmiljača… Međutim, kako najavljuje potpredsjednik opštine mr Ivan Ašanin, njegovi sugrađani neće još dugo čekati na skijalište. On napominje da je skijalište prioritetni projekat lokalne, a među važnim projektima i državne vlasti.

„Prema mišljenju mnogih, među kojima su poznata sportska imena kao što su Boris Strel, Bojan Križaj, te prof. Voja Tomić, jedan od direktora Zimske olimpijade (ZOI) u Sarajevu, to skijalište biće jedinstveno po mnogo čemu. Pandemija je dovela do zastoja u projektu, ali smo uspjeli da za kratko vrijeme uradimo dosta toga. Intenzivno se radi na postavljanju treće žičare koja će spajati Mojkovac i Bijelo Polje i čime će se dobiti 25 km skijaških staza. Nastaviće se i završiti ove godine preostala trećina staza na Bjelogrivcu, raskinuti su već neki ugovori oko dalekovoda…“, najavljuje Ašanin, koji je u Opštini zadužen za investicije i razvoj.

Prema njegovim riječima, putna infrastruktura s mojkovačke strane do Ski-centra završena je skoro 50 odsto. Raspisani su tenderi, pa, kako tvrdi potpredsjednik Opštine, još nekoliko poslova oko puta i vodosnabdijevanja bazne stanice na Ski-centru ulazi u završnu fazu“. Ašanin kao prednost budućeg mojkovačkog skijališta navodi primjer da je minule zime na Bjelogrivcu i Turjaku, na  lokacijama budućih skijališta Žarski  i Cmiljača bilo njaviše snijega regionu.

„Vlada je čvrsto stala iza ovog projekta, što se vidi  iz kapitalnog budžeta za 2023. god, a mi iz lokalnih uprava moramo biti maksimalno uključeni i biti servis Upravi kapitalnih projekata i drugim državnim institucijama i ministarstvima“, tvrdi potpredsjednik Opštine.

U iščekivanju dugo građenog, a daleko duže obećavanog skijališta, kako kaže Vuković, radiće se na više kratkoročnih projekata, koji bi trebalo da značajno poprave turističku statistiku grada. Među njima je turističi proizvod  Eko-etno kuća Mojkovca, koji ima temeljnu misiju da od zaborava spasi stare zanate ručnog rada, poput heklanja, pletenja ili izrade suvenira od drveta.

„U saradnji sa Centrom za arheološka istraživanja, Ministarstvom kulture i medija, Ministarstvom ekonomskog razvoja i turizma i Opštinom , aktivno ćemo raditi raditi na istraživanju, zaštiti i promociji kulturno-istorijskog lokaliteta Srednjovjekovno Brskovo. U narednoj godini akcenat će biti na intenzivnoj promociji tog lokaliteta, budući da je u prethodnom periodu bio nepravedno zapostavljen”, najavljuje Vuković.

U TO ocjenjuju da lokalitet srednjovjekovnog Brskova značajno može doprinijeti raznovrsnosti i kreiranje novog kulturnog segmenta turističke ponude. Ocjenjuju da je neophodan i dalji  razvoj sportsko-rekreativne zone na platou nekadašnjeg Jalovišta. Na tih 20 ha, uz Jadransku magistralu, već postoje  atletske i trim staze, teretane na otvorenom i teniski tereni. Za sada sve to služi samo za rekeraciju Mojkovčana, a Vuković najavljuje aktivnosti kojima će  je učiniti dostupnom i poznaotom tursitima.  A da ne bi sve ostalo samo na aktivnoj rekreaciji za građane Mojkovca, planiramo osmišljavanje programa na spomenutoj zoni, kako bi bila više poznata i dostupna turistima.

U mojkovačkoj lokalnoj upravi tvrde da su svjesni i važnosti prilagođavanja turističke ponude grada najmodernijim tehnologijama, pa će značajnu pažnju posvetiti razvoju digitalnog marketinga. Marketinški napori TO biće usmjereni na tržište  Francuske, Njemačke, Holandije, Belgije, Rusije… Obećavaju i  izrada brošure sa kulturnim rutama, te razglednice sa turističkim motivima Mojkovca

No, da bi postigli sve planirano, TO treba da poveća  prihide, prije svega, naplatom boravišne takse.  Neažurna prijava gostiju i neregistrovani smještaj i dalje su balast turističkih sezona u tom gradu. U odnosu na prethodne godine napravljen je, tvrde u TO, pomak u suzbijanju nelegalnog smještaja, međutim, i dalje je evidentan problem sive zone poslovanja. Nepuno 7.000 eura je lani TO prihodovala od boravišne takse, od svega 10 objekata, među kojima su dva hotela, dva motela i šest seoskih domaćinstava.

                                                                                                                        Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREDUG PUT IZMEĐU HAPŠENJA I PRESUDE: Pritvor pretvoren u kaznu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok licitiramo imenima sledećih sa lisicama na rukama, gotovo neopaženo je prošlo nedavno saopštenje Tužilačkog savjeta čiji članovi upozoravaju da treba povesti računa o pritvorenim osobama i njihovim pravima

 

Sve više je onih koji smatraju kako su suđenje u razumnom roku i poštovanje pretpostavke nevinosti, kao osnovni postulati primjene zakona, postali upitni u Crnoj Gori. To se, kažu, može vidjeti na sve više primjera.

Bivši prvi čovjek Budve Milo Božović u pritvoru se nalazi skoro 13 mjeseci.Suđenje mu nije ni počelo jer je optužnica kojom je obuhvaćen bila „nejasna i nerazumna“, zbog čega je iz suda Specijalnom državnom tužilaštvu vraćena na doradu. Na razmatranje ispravljenog optužnog akta još se čeka. U međuvremenu, sudovi su odbili prijedlog Božovićevih advokata koji su ponudili jemstvo u iznosu od 1,3 miliona eura, kako bi se njihov klijent u daljem postupku branio sa slobode.

Da sudovi svojim odlukama stvaraju utisak kako je pritvor pretvoren u kaznu,  svjedoči i slučaj bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, kojem suđenje još nije počelo. On se u pritvoru nalazi skoro godinu i po dana, od decembra 2022. Istovremeno, još nije donijeta ni odluka o jemstvu koje je predloženo prije više od mjesec.

Sličan prizvuk ima i slučaj Miloša Medenice sina nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. On se u pritvoru nalazi skoro dvije godine, i pored jasnih stavova koje su iznijele sudije Apelacionog i Ustavnog suda prema kojima se tom okrivljenom krše prava koja su mu zagarantovana Ustavom Crne Gore. Prije svega pravo na slobodu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDSKI PROCESI PROTIV BIVŠE MINISTARKE PROSVJETE VESNE BRATIĆ: Nezakonite i skupe smjene direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Centar za građansko obrazovanje prozvao je institucije za nerad u slučaju smjene direktora škola od strane Vesne Bratić. Bivša ministarka odgovorila je da će kad vrijeme prođe ,,mnogi imati štošta da objašnjavaju”.  Građani će na osnovu sudskih presuda, morati da plate više stotina hiljada eura zbog nezakonitog rada bivše ministarke

 

 

Od 140 pokrenutih postupaka zbog smjena direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u vrijeme mandata Vesne Bratić, bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta, do sada je 130 okončano pravosnažnim presudama koje utvrđuju nezakonitost tih smjena i administracije kojom je rukovodila Bratić. U toku je 10 postupaka.

Ministarstvo prosvjete iz  Budžeta Crne Gore mora da isplati  102 hiljade eura samo na račun sudskih troškova. Iznos će biti višestruko veći jer traju i paralelni postupci za naknadu štete.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je nedavno podsjetio da su zbog ovog slučaja u novembru 2022. predali krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu koje, po dostupnim informacijama, do danas po njoj nije postupilo. Takođe, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa najavljivala je tokom 2022. regresnu tužbu protiv Bratić koja, po dostupnim informacijama, još nije pokrenuta.

CGO ukazuje da ni nadležno Ministarstvo prosvjete nije iskoristilo mogućnost sudskog poravnanja kroz mirno rješavanja sporova pred Agencijom za mirno rešavanje radnih sporova u ovim predmetima , koji je bio najefikasniji mehanizam za smanjenje troškova koji padaju na teret države, odnosno građana i građanki, a što predstavlja dodatni vid odgovornosti onih koji su na ovo morali paziti po službenoj dužnosti. Pozvali su tužilaštvo i zaštitnicu imovinskopravnih interesa u Crnoj Gori da pokrenu postupke iz domena svoje nadležnosti u vezi sa ovim pitanjem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠIN NAKON OTVARANJA TUNELA KLISURA: Novi put, nove muke  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otvaranje rekonstruisanog puta Jezerine -Lubnice, još je jedan od projekata za koji kolašinska infrastruktura nije bila spremna. Ulice tog grada sada su tranzit, to jest,  veza između auto puta i tunela Klisura. Lokalna vlast tek treba da nađe način  da gradske ulice postanu bezbjednije za pješake

 

Stanje na kolašinskim ulicama, nakon otvaranja puta Jezerine-Lubnice i tunela Klisura, mještani  opisuju kao haotično i nebezbjedno.  Lokalne vlasti za sedam godina, koliko je trajala rekonstrukcija puta ka Beranama, gotovo ništa nijesu učinile da spremnije dočekaju okončanje tog projekta, pa se djelimična rješenja tek sada  traže.

Nekoliko saobraćajnica u centru grada sada služe kao tranzit ka auto putu, odnosno, novom putu ka Beranama. Vozači vrlo često ne poštuju propise, pa gradske ulice tretiraju kao magistralu. Zbog toga, kako je nedavno kazao  predsjednik Opštine Petko Bakić, dnevno stigne i po 30  pritužbi Kolašinaca koji smatraju da su nebezbjedni na ulicama. Iako iz lokalne uprave  najavljuju rješavanje problema, još nije jasno na koji način namjeravaju to da učine, a dosadašnji trud sveo se  na  postavljanje „usporivača“ u nekim ,i  početak gradnje trotoara u jednoj  saobraćajnici. Izostalo je, čak, i  postavljanje adekvatane vertikalne signalizacije, nedostaju putokazi…

Početak ljetnje sezone, jasno je,  značajno će  pogoršati  takvo stanje, naročito u ulicama Boška Rašovića, Milivoja Bulatovića, Željezničkoj i Zaobilaznici. Nekoliko desetina Kolašinca na tim adresama nedavno su, u otvorenom pismu Opštini, kazali da su im čak i životi ugroženi zbog neprospisne vožnje i nepostojanja signalizacije. Ponovo je i aktelizovano pitanje gradnje obilaznice, kao veze puta od Mateševa i skijališta u blizini kojih je i početak tunela Klisura.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo