Povežite se sa nama

OKO NAS

TURIZAM I MOJKOVAC: U sijenci Kolašina

Objavljeno prije

na

Kašnjenje zavšetka izgradnje Ski-centra Žarski, nedovoljan broj hotelskih kapaciteta i niz drugih krupnih izazova razlozi su zbog kojih je je Mojkovac i dalje, kada je riječ o turističkom razvoju, u dubokoj sjenci susjednog Kolašina. U lokalnoj Turističkoj organizaciji (TO) kažu da tek predstoji dug, naporan i multisektorski rad na popravljanju takvog stanja

 

Značajnije tuirstičko pozicioniranje i promocija Mojkovca, čak i kad je riječ o ljetnjem turizmu, do sada je izostalo. U tom gradu, tokom cijele prošle godine, ostvareno je tek nešto više od 6.000 noćenja, od čega polovinu čini posjeta tokom jula i u prvih deset dana avgusta. To su podaci dobijeni na osnovu uplaćene boravišne taksi, prema kojima su strani turisti bili dominantni posjetioci tog grada. Najviše turista bilo je iz Češke, Belgije, Francuske…

„Turistička ponuda se konstantno poboljšava i unapređuje, ali evidentno je da ima još prostora za promjene u cilju kreiranja kvalitetnijeg turističkog proizvoda. Ulaganjem u marketing, inovacije, boljim pozicioniranjem i različitošću ponude Mojkovac može postati konkurentan na tržištu”, optimističan je direktor TO Mojkovac Radonja Vuković.

On kaže da je mnogo i izazova koji su osujetili značajniji turistički razvoj, ali, tvrdi, ima i mnogo prednosti, zbog kojih Mojkovac može da računa na svjetliju budućnost u tom smislu. Vuković za Monitor objašnjava da je „turistički promet najviše skoncentrisan, za sada, u periodu od maja do oktobra”. Taj visok stepen „sezonalnosti”, kaže on, ima za posljedicu nisku motivaciju privrednika da povećaju broj kapaciteta, poboljšaju svoju ponudu, ulože sredstva u inovacije i zaposle veći broj radnika.

„Prevazilaženje tog problema vidimo u otvaranju Ski-centra Žarski, koji će povećati turistički promet u zimskim mjesecima. Takođe, i kroz afirmaciju zimskih sportova. U cilju produžavanja sezone, potrebno je otvoriti veći broj hotelskih jedinica, s obzirom na to da u Mojkovcu i dalje preovladava privatni smještaj”, kaže direktor TO.

Minulih godina na području te opštine, podsjeća, naročito je napredovao seoski turizam, pa sada ima oko 40 registrovanih domaćinstava. U prilog im ide i činjenica da određena turistička klijentela traži sve više  uživanje u zdravoj ishrani, boravku u prirodi i mjestima bez gužve…To su prepoznali i stanovnici ruralnih područja, koji su se, objašnjava sagovornik Monitora, posljednjih nekoliko godina aktivno uključili u kreiranje ruralnog turističkog proizvoda.

„Pored toga, u  ponudi su obilježene planinarske i biciklističke staze na Bjelasici i Sinjajevini, dok je na Prošćenskim planinama u toku obilježavanje istih. Uređena su izletišta pokraj rijeke Tare, rijeke Ravnjak, kao i na Zabojskom jezeru. U predjelima gdje je to neophodno postoji osnovna turistička signalizacija kao i specijalizovani sadržaji koji karakterišu ponudu turističkog proizvoda”, objašnjava Vuković.

Ski-centar Žarski, očekuju u Mojkovcu, treba da bude zamajac razvoja. Plan je bio da  projekat bude završen 2022. godine, ali su radovi prikasnili. Preostalo je još mnogo posla – zavšetak radova na putnoj infrastrukturi, nastavak uređenja ski-staza… Nijesu još završena ni bazna stanica i restoran, kao ni montiranje žičare koja povezuje taj sa bjelopljskim ski-centrom Cmiljača… Međutim, kako najavljuje potpredsjednik opštine mr Ivan Ašanin, njegovi sugrađani neće još dugo čekati na skijalište. On napominje da je skijalište prioritetni projekat lokalne, a među važnim projektima i državne vlasti.

„Prema mišljenju mnogih, među kojima su poznata sportska imena kao što su Boris Strel, Bojan Križaj, te prof. Voja Tomić, jedan od direktora Zimske olimpijade (ZOI) u Sarajevu, to skijalište biće jedinstveno po mnogo čemu. Pandemija je dovela do zastoja u projektu, ali smo uspjeli da za kratko vrijeme uradimo dosta toga. Intenzivno se radi na postavljanju treće žičare koja će spajati Mojkovac i Bijelo Polje i čime će se dobiti 25 km skijaških staza. Nastaviće se i završiti ove godine preostala trećina staza na Bjelogrivcu, raskinuti su već neki ugovori oko dalekovoda…“, najavljuje Ašanin, koji je u Opštini zadužen za investicije i razvoj.

Prema njegovim riječima, putna infrastruktura s mojkovačke strane do Ski-centra završena je skoro 50 odsto. Raspisani su tenderi, pa, kako tvrdi potpredsjednik Opštine, još nekoliko poslova oko puta i vodosnabdijevanja bazne stanice na Ski-centru ulazi u završnu fazu“. Ašanin kao prednost budućeg mojkovačkog skijališta navodi primjer da je minule zime na Bjelogrivcu i Turjaku, na  lokacijama budućih skijališta Žarski  i Cmiljača bilo njaviše snijega regionu.

„Vlada je čvrsto stala iza ovog projekta, što se vidi  iz kapitalnog budžeta za 2023. god, a mi iz lokalnih uprava moramo biti maksimalno uključeni i biti servis Upravi kapitalnih projekata i drugim državnim institucijama i ministarstvima“, tvrdi potpredsjednik Opštine.

U iščekivanju dugo građenog, a daleko duže obećavanog skijališta, kako kaže Vuković, radiće se na više kratkoročnih projekata, koji bi trebalo da značajno poprave turističku statistiku grada. Među njima je turističi proizvod  Eko-etno kuća Mojkovca, koji ima temeljnu misiju da od zaborava spasi stare zanate ručnog rada, poput heklanja, pletenja ili izrade suvenira od drveta.

„U saradnji sa Centrom za arheološka istraživanja, Ministarstvom kulture i medija, Ministarstvom ekonomskog razvoja i turizma i Opštinom , aktivno ćemo raditi raditi na istraživanju, zaštiti i promociji kulturno-istorijskog lokaliteta Srednjovjekovno Brskovo. U narednoj godini akcenat će biti na intenzivnoj promociji tog lokaliteta, budući da je u prethodnom periodu bio nepravedno zapostavljen”, najavljuje Vuković.

U TO ocjenjuju da lokalitet srednjovjekovnog Brskova značajno može doprinijeti raznovrsnosti i kreiranje novog kulturnog segmenta turističke ponude. Ocjenjuju da je neophodan i dalji  razvoj sportsko-rekreativne zone na platou nekadašnjeg Jalovišta. Na tih 20 ha, uz Jadransku magistralu, već postoje  atletske i trim staze, teretane na otvorenom i teniski tereni. Za sada sve to služi samo za rekeraciju Mojkovčana, a Vuković najavljuje aktivnosti kojima će  je učiniti dostupnom i poznaotom tursitima.  A da ne bi sve ostalo samo na aktivnoj rekreaciji za građane Mojkovca, planiramo osmišljavanje programa na spomenutoj zoni, kako bi bila više poznata i dostupna turistima.

U mojkovačkoj lokalnoj upravi tvrde da su svjesni i važnosti prilagođavanja turističke ponude grada najmodernijim tehnologijama, pa će značajnu pažnju posvetiti razvoju digitalnog marketinga. Marketinški napori TO biće usmjereni na tržište  Francuske, Njemačke, Holandije, Belgije, Rusije… Obećavaju i  izrada brošure sa kulturnim rutama, te razglednice sa turističkim motivima Mojkovca

No, da bi postigli sve planirano, TO treba da poveća  prihide, prije svega, naplatom boravišne takse.  Neažurna prijava gostiju i neregistrovani smještaj i dalje su balast turističkih sezona u tom gradu. U odnosu na prethodne godine napravljen je, tvrde u TO, pomak u suzbijanju nelegalnog smještaja, međutim, i dalje je evidentan problem sive zone poslovanja. Nepuno 7.000 eura je lani TO prihodovala od boravišne takse, od svega 10 objekata, među kojima su dva hotela, dva motela i šest seoskih domaćinstava.

                                                                                                                        Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE:  Potkornjak u šumi i u institucijama       

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike. Istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa

 

 

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike, dok istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine rertroaktivnim aktom zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa.

Šumarski inspektor, inženjer Hakija Jasavić, kaže da nema više nikavu dilemu i da će   sasvim izvjesno ovih dana podnijeti krivične prijave i protiv odgovornih lica u Agenciji za zaštitu životne sredine, i njenog direktora Milana Gazdića koji je potpisao sporni akt.

„Ovo što se radi ja ne znam kako bih opisao osim da je zla namjera. Kakav monitoring, bolest potkornjaka je vidljiva golim okom, i na jesen ćemo imati katastrofalno stanje u šumama Nacionalnog parka“ – kaže Jasavić.

On postavlja pitanje kako je Agencija za zaštitu životne sredine donijela retroaktivno rješenje, kada je 29. aprila dokumentom, koji nam je dostavio, naložila mjere monitoringa za mart i april.

„Ovdje se radi o nekavoj igri i pokrivanju neaktivnosti. Zamislite da donesete rješenje šta treba raditi u martu i aprilu na kraju aprila? Da nije smiješno, bilo bi tragično. Još je tragičnije da oni iz Podgorice nama diktiraju šta treba da radimo, a nama pred očima šume  nestaju“ – ističe Jasavić.

Prema njegovim saznanjima sve što je do sada urađeno od strane Nacionalnih parkova je postavljanje takozvanih feromonskih klopki.

„Postavili su koliko je meni poznato 50 do 70 takozvanih feromonskih klopki. Znate li šta to znači? Ništa. Za 16 hiljada hektara, koliko zahvata površina Nacionalnog parka, potrebno bi bilo pet hiljada feromonskih klopki da je već postavljeno i da može da se djeluje u pravcu sprečavanja bolesti“ – kaže Jasavić.

On kaže da je sa svime što radi upoznao Upravu za inspekcijske poslove, i da je insistirao da nadlažni državni organi proglase epidemiju potkornjaka u NP Prokletije.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BEZ KOMPROMISA ZA NASTAVAK GRADNJE DALEKOVODA ČEVO-PLJEVLJA: Mještani i vlada  još na startnim pozicijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nema pomaka u dogovorima između resornih ministarstava i mještana Đurđevića Tare oko nastavka gradnje dalekovoda kroz to pljevaljsko selo. Iz Vlade poručuju da projektovana trasa može pretrpjeti samo manje izmjene, a mještani i dalje odlučni da takvo rješenje neće dozvoliti

 

 

Trasa dijela dalekovoda Lastva- Čevo- Pljevlja, preko  sela Đurđevića Tara,   jedino je izvodljivo rješenje, čvrst je  u stavu ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović.To je poslednje što su mještani tog dijela pljavaljske opštine,  poslije mnogo  razgovora sa predstavnicima Vlade i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), protesta, te zvaničnog zahtjeva  lokalnog parlamenta  da se dio projekta obustavi, čuli minule sedmice.

Zatim je, dan pred praznike , uslijedio još jedan pokušaj dogovora  sa ministrom  energetike Sašom  Mujovićem. Susret nije donio ništa novo,  pa stavovi dvije stane nijesu bliže, nego što su bili sredinom prošle godine, kada su mještani stopirali radove na  dijelu dalekovoda koji prolazi kroz njihovo selo. Ministar je ponovo objašnjavao da projekat  „neće imati negativne implikacije po zdravlje“ i podsjećao na važnost i međunarodne obaveze.  Mještani su opet probelmatizovali uticaj projekta, na kom se radi duže od deceniju,  na ekonomski  potencijal i  turističke  resursa Đurđevića Tare.

Izgradnja dalekovoda Lastva-Pljevlja je trenutno najznačajniji projekat u energetici u Crnoj Gori i dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije preko Srbije, Crne Gore pa sve do Italije. Od  EU dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu). Završetkom tog  projekta omogućiće se stvaranje 400 kV prstena našoj zemlji,  što, navodno,  treba značajno da podigne  pouzdanost rada elektroenergetskog sistema. Do sada je završeno 95 odsto projekta koji prolazi kroz osam opština, dva nacionalna parka i preko 30 naselja sa oko 1.400 predmeta eksproprijacije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Advokat nekadašnjeg direktora UP i visokopozicioniranog funkcionera u sistemu bezbjednosti tokom vladavine DPS, objašnjava zašto se on i njegov klijent raduju potvrđivanju optužnice. „Konačno izlazimo na sud gdje možemo da ukrstimo argumente sa tužilaštvom i gdje možda možemo da sagledamo mogućnost da Veselin Veljović počne da se brani sa slobode“, rekao nam je Volkov.

Naš sagovornik je komentarisao i saopštenje SDT-a povodom potvrđivanje optužmice. Njega Volkov vidi kao jedan vid pritiska na sud. „Ali vidim ga i kao strah. Iz prostog razloga što vanraspravno vijeće Višeg suda nije odlučivalo o krivici Veselina Veljovića već se odlučivalo o najnižem stepenu osnovane sumnje da li taj postupak da se nastavi ili da se obustavi“, kaže Volkov. „Čisto sumnjam da će sudeće vijeće dozvoliti sebi da zasniva osuđujuću odluku na bazi Skaja kao jedinog dokaza. I ono što treba da imamo u vidu da od momenta kontrole optužnice do današnjeg dana, imamo odluku Evropskog suda za ljudska prava koji je na jasan način izdvojio tri kriterijuma koja moraju da budu ispunjena da bi se Skaj prepiska mogla uzeti kao dokaz. Nijedan od ta tri kriterijuma  nijesu ispunjena u konkretnom slučaju“, istakao je Volkov, objašnjavajući da i u pomenutom saopštenju SDT-a prepoznaje bojazan da će veliki broj predmeta koji se zasnivaju samo na skaj prepisci, „propasti“. Odnosno, da će za ishod imati oslobađajuće presude.

„Nijesam očekivao da će tužilaštvo nakon te odluke da se povuče i da odustane od daljeg gonjenja. To jeste takvo prvo njihovo saopštenje nakon te odluke, jer oni vjerovatno osjećaju pritisak, i advokatske i kompletne pravničke struke, povodom odluke Evropskog suda. Iskoračili su sa tom izjavom kako bi prebacili teret odgovornosti na sud, pa su rekli – vidite da nismo mi jedini koji smatramo da je to dokaz, nego je i sudeće vijeće Borisa Savića našlo da je to dokaz. Probali su u tom saopštenju, tako ja to vidim, da dobiju širi konsenzus, odnosno  širu podršku da je to dokaz. Ali namjerno prenebregavaju činjenicu da vanraspravno vijeće nije vijeće koje će u konačnom odlučivati o krivici. Tako da je loptica sad u dvorište suda i očekujem pravne kuraži od strane sudećih vijeća koji će se u tom postupku postaviti na pravi način“, ocijenio je Veljovićev advokat.

Zbog nedavnog zauzetog pravnog stava Evropskog suda za ljudska prava, Volkov očekuje da će, ne samo njegov klijent koji se u pritvoru nalazi 10 mjeseci, već i veliki dio pritvorenika, biti pušteni da se brane sa slobode.

„Jer otpada osnovana sumnja kao materijalno pravni element samog pritvora i onda ne vidim razlog zbog čega bi se istrajavalo na pritvoru. Želim da vjerujem da će sada sudovi polako da otpuštaju ruku u pravcu pritvora i da prihvataju prijedloge za ukidanje pritvora ili prijedloge za jemstvo. Vjerujem u to, jer bi svako drugo postupanje bilo ne samo nezakonito, nego bi bilo nesvjesno istrajavanje na nezakonitosti“, poručio je advokat Mihailo Volkov.

Suprotno mišljenju advokata, SDT ostaje pri stavu da je dešifrovana skay komunikacija, “kao zakonito pribavljen dokaz od strane francuskih vlasti i dostavljen putem međunarodne pravne pomoći”, zakonit dokaz. Prilično je izvjesno da će se tim pitanjem baviti i Ustavni sud, ali tek nakon donošenja presuda i stavova (različitih ili istih) koje će zauzeti sudska vijeća kada se pred njima nađu predmeti zasnovani (isključivo) na osnovu sadržaja skay komunikacije.

 

Niko ne haje za zdravlje pritvorenika

Volkov se osvrnuo i na zdravstveno stanje njegovog branjenika. Smatra da je u Crnoj Gori stvorena takva klima da nikoga nije briga za zdravstveno stanje pritvorenih lica već da ih, kako kaže, samo treba utamničiti.

„Veselin Veljović je konstantno lošeg zdravstvenog stanja, mi smo to vše puta isticali. Dva puta je bio u Kliničkom centru za vrijeme boravka u ZIKS-u. Nekoliko puta sam pisao, obraćao se tim povodom, čini mi se da niko ne haje za to. Prosto je stvorena neka klima da se pritvorena lica utamniče. U kakvim zdravstvenim stanjima se oni nalaze, mislim da više nikoga nije briga“, ocijenio je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo