Povežite se sa nama

MONITORING

Udbom za Evropu

Objavljeno prije

na

Na sajtu Vlade Duško Marković je drugorangirani u hijerarhiji, odmah iza dr Igora Lukšića. Novi potpredsjednik za politički sistem, unutrašnju i spoljnu politiku, ujedno je i ministar pravde. Marković ne gubi vrijeme; obavlja promotivne susrete sa akreditovanim diplomatskim predstavnicima, jer je postao i formalno jedan od ključnih igrača operativnog sprovođenja i unutrašnje i vanjske politike koju iz pozadine naručuje i usmjerava Milo Đukanović.

Umjesto ranija tri, sada postoje dva vicepremijera, „otkaz” je dobila dr Gordana Đurović. I dok se dr Vujica Lazovića (SDP), profesor na predmetu Informatička ekonomija bavi mantrama privrednih reformi, Marković preuzima šokantan popis konkretnih ovlašćenja.

MOĆ: Što je, dakle, tačan opis posla Markovića, diplomiranog pravnika iz Podbišća, mojkovačke mjesne zajednice na lijevoj obali Tare?

Vicepremijer za politički sistem, unutrašnju i spoljnu politiku predsjedavaće istoimenom Komisijom koja razmatra: prijedloge zakona i drugih propisa; zatim, osnivanje, organizaciju i nadležnost organa državne uprave; ostvarivanje i zaštitu ljudskih i manjinskih prava i sloboda; sistem lokalne samouprave; bezbjednost i unutrašnje poslove; sistem odbrane; vanjsku politiku i međunarodnu saradnju; međunarodnu pravnu pomoć; ekstradiciju; krivična i druga djela i odgovornost za kazne; državne simbole; upotrebu nacionalnih simbola; državljanstvo; izborni sistem; teritorijalnu organizaciju Crne Gore; odnos države prema vjeroispovijestima; nevladine i političke organizacije; kulturu; sistem informisanja i sport, itd.

Kao ministar pravde, Marković će nadzirati pravosuđe, jer ima zakonima utvrđene opcije da može pokrenuti opoziv predsjednice i Vrhovnog suda i vrhovne državne tužiteljke. Istovremeno je kao član Sudskog savjeta u prilici da predlaže i odlučuje o izboru, suspenziji ili smjeni svakog crnogorskog sudije ponaosob.

Marković je takođe član Užeg kabinet Lukšićeve Vlade u čijem su sastavu premijer, dva potpredsjednika i generalni sekretar Vlade.

CAPO DI TUTTI CAPI: Još ljetos, kada mu je istekao mandat direktora ANB, pa privremeno bio imenovan za ministra bez portfelja, mediji su Dušku Markoviću prognozirali uspon u hijerarhiji sa „posebnim zaduženjima u procesu euro-atlantskih integracija” .

Procjenjivalo se i da će Marković rukovoditi inter-resornim Savjetom za nacionalnu bezbjednost, koji je 15. maja prošle godine najavio njegov prethodnik Svetozar Marović. Tijelo bi objedinjavalo rad službi bezbjednosti u državi – ANB, Ministarstva odbrane (Odjeljenja za vojno-bezbjednosne poslove), Uprave policije, Uprave za sprječavanje pranja novca, Ministarstva inostranih poslova (Službe za informativno-bezbjednosnu i tehničku podršku).

Iako nikakvi propisi o tome nijesu donijeti, već sada je kao vicepremijer Marković i nominalno capo di tutti capi obavještajno-policijskih poslova. Stvarna moć je obezbijeđena ranije. Odabrao je i predložio nasljednika u ANB-u, Vladana Jokovića. Krajem 2009. presječena je mogućnost da Boro Vučinić napravi posebnu Obavještajno-bezbjednosnu službu, pa vitalni link razmjene klasifikovanih informacija Ministarstva odbrane sa NATO ide isključivo preko ANB. Markovićev komšija iz Podbišća, Veselin Veljović, direktor je Uprave policije. Još jedan Podbišćanin, Dragoljub Minić, pomoćnik je šefa policije zadužen za kadrove, finansije i prislušnu tehniku. DPS je, nakon nekoliko neđelja mudrovanja, tek ovih dana, nekako sa izborom Markovića za vicepremijera, decidno objavio kako neće dozvoliti da se policija vrati u resor MUP-a, kojim rukovodi Ivan Brajović (SDP).

SLUČAJ „MAROVIĆ”: U kontekstu persiflaže uslova Evoropske komisije o hitnim rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala, Marković ima ulogu koordinacije selektivnih hapšenja, isto takvih sudskih procesa, ali i kontrole štete za račun Mila Đukanovića i DPS.

Naime, u obaviještenim krugovima se procjenjuje kako bi hapšenje brata Svetozara Marovića i budvanskog gradonačelnika Rajka Kuljače bilo neizvodljivo bez nove uloge Markovića i njegovog autoriteta nad tajnom službom, pravosuđem, policijom i establišmentom u cjelini.

„Marković je odmah želio rezultat, da se sa njim predstavi diplomatskim predstavnicima zemalja EU, ali i da svima pokaže moć”, rečeno je izvještaču Monitora. Uostalom, Vladan Joković je u periodu 2004 – 2007. bio šef Kancelarije ANB u Budvi, pa je pretpostavka da je tamo po Markovićevim instrukcijama terenski opservirao Marovićev klan.

Jer, sve ono što je nudio ili mu je manje vjerovatno bilo nuđeno, Svetozaru Maroviću kao vicepremijeru nije bilo i suđeno. Zimus je Marović, kako smo objavili, u razgovoru sa tadašnjim američkim ambasadorom Roderikom Murom oštro kritikovao ekstenzivnu korupciju djelova vlasti i veze sa organizovanim kriminalom; sebe, naravno, u svemu tome nije sagledao. Za Vijesti se pohvalio kako je „sa prijateljima iz SAD” radio na formiranju Zajedničkog istražnog tima od državnog tužilaštva, Uprave policije, Poreske uprave, Uprave za sprječavanje pranja novca i Uprave carina.

Međutim, bio je to Marovićev instant-pokušaj u odnosu na američke konekcije Duška Markovića, koji je tokom godina izgradio odlične odnose sa njihovim službama. U medijima se potencira uloga ANB-a u lociranju Radovana Karadžića za kojim je američka vlada svojevremeno raspisala nagradu za informaciju koja bi dovela do hapšenja.

PARTIJA I RIVALI: Već na narednom kongresu partije, procjenjuju naši izvori, Duška Markovića će izabrati u Predsjedništvo DPS-a. Do 1998. on je bio član Glavnog odbora te partije, no morao se kao šef Udbe „departizovati”.

Tokom nekoliko ranijih „varničenja” sa partijskim glavarima, Marković, iako formalno samo šef jednog upravnog organa, bespogovornu disciplinu je pokazivao samo u odnosu na Mila Đukanovića.

Krajem 2009. je Marković smijenio Lazara Mašulovića, šefa Centra ANB za Podgoricu, zapravo kandidata ministra vanjskih poslova Milana Roćena (član Predsjedništva DSP-a) za direktora tajne službe. Roćen je poslije u novinama tvrdio kako su informacije o njihovom sukobu „gluposti” jer „neko se dosjetio da to proturi, pošto gospodin Marković i ja slovimo za ljude koji blisko sarađuju sa premijerom Đukanovićem”.

No, veća gužva, jedva gurnuta pod tepih, desila se proljetos, kada je ANB opservirala predsjednika Filipa Vujanovića (potpredsjednik DPS-a) tokom njegovih nejavnih susreta sa srpskim predsjednikom u Beogradu. Informaciju o tome (bez navođenja ANB kao izvora) objavio je Ranko Krivokapić, abonent neđeljnih biltena tajne službe. Vujanovića su opservirali u intervalu dok je ANB preduzimala i opsežne mjere prismotre Mlađana Đorđevića, savjetnika srpskog predsjednik za „Srbe u regionu”.

Milo Đukanović je pomenuo ANB kao svoj izvor informisanja da je opoziciona koalicija Bolja Crna Gora navodno „sklepana u kabinetu predsjednika Srbije” a da „opoziciju finansira” savjetnik Đorđević.

STARI RAČUNI: Filip Vujanović je, tim povodom, govorio o „državnoj poziciji, koja očigledno prati Predsjednika Crne Gore”, no nije konkretno pominjao ANB. Da li je nedavno razrješenje Vuka Boškovića, Vujanovićevog dugogodišnjeg savjetnika za nacionalnu bezbjednost, u vezi sa svim tim ili sličnim zbivanjima?

U periodu dok je u Vujanovićevoj vladi bio šef SDB-a, Duško Marković je imao latentne sukobe kako sa, 1998 – 2001, ministrom unutrašnjih poslova Vukašinom Marašem, tako i sa Vukom Boškovićem, u to vrijeme šefom SJB-a (uniformisane policije). I Maraš je, poput Boškovića, kasnije bio Vujanovićev savjetnik za bezbjednost.

Uloga Žarka Šturanovića

Osim Duška Markovića, druga ključna, no u javnosti manje vidljiva osoba koja za Mila Đukanovića nadzire što se zbiva u Vladi je Žarko Šturanović, generalni sekretar. Na toj je dužnosti neprekidno od 2003.

Po prirodi posla, kao 1991 – 1997. kada je Marković bio generalni sekretar, Šturanović je upućen na tajnu službu, manje zbog univerzalnosti principa kontraobavještajne zaštite premijera i Vlade a više zbog tradicije, mjesta i uloge Udbe (sadašnja ANB) u crnogorskom društvu. Na primjer, kada je 1998. imenovan za načelnika SDB, Markovićeva praktična kvalifikacija je bila prethodna dužnost generalnog sekretara Vlade.

Marković neće moći biti istovremeno u dva kabineta, vicepremijera i ministra pravde, premda je razdaljina od njihovih sjedišta stotinjak metara. No, može se pouzdati na stručnu pomoć Žarka Šturanovića, koji je 1985 – 1995. radio u pravosuđu; bio je upravni inspektor i v.d. rukovodilac pravosudnog inspektorata Ministarstva pravde (tadašnjeg Republičkog sekretarijata za pravosuđe i upravu).

Žarko Šturanović nije samo po „pravosudnom” osnovu idealan kadar za sadašnji sjedinjeni policijsko-pravosudni resor Duška Markovića. Naime, Milo Đukanović je, poput Markovića, Šturanovića angažovao još u svojoj prvoj Vladi kada je ovaj 1991 – 1993. bio načelnik kadrovskog odjeljenja MUP-a. Između pravosudnih i policijskih poslova bio je Šturanović i 1993-1995. kao upravnik Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija.

Marković i Šturanović su već bili zajedno na istom, neposrednom poslu i to u MUP-u. Naime, Marković je od 1998. bio pomoćnik ministra unutrašnjih poslova za SDB a Šturanović 1995 – 2001. pomoćnik za opšte i pravne poslove.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo