Povežite se sa nama

MONITORING

Muke po akcizi

Objavljeno prije

na

Taman smo se odvikli od uličnih prodavaca cigareta kad eto njih ponovo. I sve to zbog novogodišnjeg poskupljenja cigareta oko kojeg je napravljena čitava ujdurma. Haos na crnogorskom tržištu duvanskih proizvoda nastao je nakon usvajanja dopunjenog Zakona o akcizama i njegovog stupanja na snagu 1. januara. Pa su sada podgoričke ulice pune švercovanih paklica.

KO ĆE TO DA RASTUMAČI: Dok nadležni tumače propise, zarađuju oni koji nelegalno prodaju. Po ulicama se prodaju kutije cigareta bez akciznih markica ili sa srpskim i bosanskim oznakama.

Poreska inspekcija je posljednjih nekoliko dana zaplijenila više od 15 hiljada paklica. No, to su one koje su bile u legalnoj prodali. Njihovi prodavci ili nisu umjeli, ili nisu ni htjeli da se snađu sa novim propisima. A inspekcija je, nakon kontrole dva najveća veletrgovca, obišla i dva proizvođača – fabriku cigareta DKP i fabriku u Mojkovcu. Zaključili su da je kontrola proizvođača nešto komplikovanija i da će trajati. Inspekcija kod uvoznika i prodavaca treba da prekontrolišu stanje zaliha 31. decembra, te da li je bilo vraćanja cigareta u skladišta.

Iz Poreske inspekcije su zaprijetili da će svim prodavcima kojima su cigarete prodavali po nedozvoljenim maloprodajnim cijenama oduzeti nezakonito ostvarenu dobit, odnosno zaplijeniti cigarete.

Dok Tržišna inspekcija treba da brine da u skladu sa Zakonom o duvanu sve maloprodajne cijene cigareta budu iste, Poreska inspekcija kontroliše sprovođenje Zakona o akcizama i da li su uvoznici i proizvođači postojeće zalihe cigareta popisali na 31. decembar i doplatili adekvatan dio nove akcize.

ŠTA TREBA DA SE RADI: Prije nekoliko dana pomoćnica ministra finansija za poreski i carinski sistem Biljana Šćekić objasnila je „da su novim zakonskim rješenjima, koja su u primjeni od 1. januara 2011, proizvođači i uvoznici duvanskih proizvoda dužni da popišu zalihe duvanskih proizvoda u magacinima, akciznim i carinskim skladištima i u fabrikama dobavljača, i da na te zalihe obračunaju i plate akcizu, odnosno razliku akcize, prema novim akciznim stopama”.

„Tržišna i Poreska inspekcija zadužene su, svako u okviru svoje nadložnosti, da redovno kontrolišu primjenu zakona i preduzimaju zakonske mjere ukoliko se postupa suprotno zakonu”, rekla je Šćekićeva.

No, potrošači su plaćali skuplje cigarete na nekim trafikama.Iz Tržišne inspekcije su ustvrdili da su pojačali nadzor.

„Prvo smo krenuli sa kontrolom trgovaca na malo. Nakon sumnji da su cijene cigareta bile korigovane na više iako za to nije plaćena adekvatna akciza kontrolu smo odlučili da nastavimo u magacinima i skladištima veletrgovaca i akciznih obveznika: uvoznika i proizvođača. Cigarete se mogu prodavati, ali samo pod uslovima pod kojima je obračunata akciza”, rekao je Novo Radović, vršilac dužnosti direktora Uprave javnih prihoda

POSKUPILI BEZ OSNOVA: Poreznici sumnjaju da su se cigarete početkom ove godine prodavale po maloprodajnim cijenama koje su povećane na postojeće zalihe starih cigareta, a za koje prethodno akcizni obveznik (uvoznik ili proizvođač) 1. januara ove godine, kada je stupio novi dopunjeni Zakon o akcizama, nije doplatio adekvatni iznos akcize.

Haos na tržištu cigareta traje desetak dana. Zapravo, pometnja je nastala, jer je novim Zakonom o akcizama definisano da svi uvoznici i proizvođači njegovim stupanjem na snagu moraju platiti novu dažbinu, dok ta obaveza nije bila predviđena za veletrgovce i maloprodaju.

Pod lupom poreske inspekcije bio je i maloprodajni lanac Štampa koji je u vlasništvu najvećeg distributera cigareta u Crnoj Gori – Rokšpeda. Njima su u Podgorici plijenjene cigarete na četiri prodajna mjesta iako su u toj firmi tvrdili da su sve regularno radili. I tvrde da su im državni organi davali različite instrukcije.

PRAZNICI U DUVANSKOM DIMU: A u državnim organima, opet, tvrde da je za sve kriv niko drugi no – Službeni list. Kasno su ga dobili, kažu. Tu informaciju je prvi čovjek ovog glasila odmah demantovao. Direktor i odgovorni urednik Službenog lista Momčilo Vujošević je ustvrdio da su 29. decembra dobili od Skupštine 12 zakona za objavljivanje u Službenom listu na nekoliko stotina stranica. I objavljivali su ih. „Što su bili praznici i što neko nije bio zainteresovan to mi nijesmo krivi i čini nam se da u konkretnom slučaju nemamo ama baš nikakvu krivicu”, rekao je Vujošević.

Direktorica Agencije za duvan Branislava Božović takođe ima opravdanje za njenu instituciju. Praznici su krivi, reklo bi se. „Sadašnje malo nesnalaženje na tržištu cigareta mogu djelimično da objasnim specifičnim vremenskim okvirom u kojem su se dešavale ove promjene. Zakon o akcizama, naime, usvojen je 22. decembra ili pred sam kraj prošle godine, njegova primjena teče od 1. januara nove godine, a Službeni list je izašao iz štampe tek prije par dana. Proizilazi, da smo, na neki način, nespremno dočekali najavljene promjene ili su, pak, izostali blagovremeni stručni savjeti nekih subjekata, kako ne bi bilo dilema oko dvojnih cijena, niti bi došlo do tih pojava na tržištu”.

A sem dvojakih tumačenja zakona, nadležne bi trebala što prije da zabrine ulična prodaja cigareta. I da se u čitav posao sada uključe i Uprava carina i policija kojoj su, očigledno, promakle švercovane cigarete. Poskupljenje cigareta je očekivano, davno najavljeno i neminovno bilo. No, loša organizacija je mogla, ovoga puta, izostati.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo