Povežite se sa nama

MONITORING

Muke po akcizi

Objavljeno prije

na

cigarete

Taman smo se odvikli od uličnih prodavaca cigareta kad eto njih ponovo. I sve to zbog novogodišnjeg poskupljenja cigareta oko kojeg je napravljena čitava ujdurma. Haos na crnogorskom tržištu duvanskih proizvoda nastao je nakon usvajanja dopunjenog Zakona o akcizama i njegovog stupanja na snagu 1. januara. Pa su sada podgoričke ulice pune švercovanih paklica.

KO ĆE TO DA RASTUMAČI: Dok nadležni tumače propise, zarađuju oni koji nelegalno prodaju. Po ulicama se prodaju kutije cigareta bez akciznih markica ili sa srpskim i bosanskim oznakama.

Poreska inspekcija je posljednjih nekoliko dana zaplijenila više od 15 hiljada paklica. No, to su one koje su bile u legalnoj prodali. Njihovi prodavci ili nisu umjeli, ili nisu ni htjeli da se snađu sa novim propisima. A inspekcija je, nakon kontrole dva najveća veletrgovca, obišla i dva proizvođača – fabriku cigareta DKP i fabriku u Mojkovcu. Zaključili su da je kontrola proizvođača nešto komplikovanija i da će trajati. Inspekcija kod uvoznika i prodavaca treba da prekontrolišu stanje zaliha 31. decembra, te da li je bilo vraćanja cigareta u skladišta.

Iz Poreske inspekcije su zaprijetili da će svim prodavcima kojima su cigarete prodavali po nedozvoljenim maloprodajnim cijenama oduzeti nezakonito ostvarenu dobit, odnosno zaplijeniti cigarete.

Dok Tržišna inspekcija treba da brine da u skladu sa Zakonom o duvanu sve maloprodajne cijene cigareta budu iste, Poreska inspekcija kontroliše sprovođenje Zakona o akcizama i da li su uvoznici i proizvođači postojeće zalihe cigareta popisali na 31. decembar i doplatili adekvatan dio nove akcize.

ŠTA TREBA DA SE RADI: Prije nekoliko dana pomoćnica ministra finansija za poreski i carinski sistem Biljana Šćekić objasnila je „da su novim zakonskim rješenjima, koja su u primjeni od 1. januara 2011, proizvođači i uvoznici duvanskih proizvoda dužni da popišu zalihe duvanskih proizvoda u magacinima, akciznim i carinskim skladištima i u fabrikama dobavljača, i da na te zalihe obračunaju i plate akcizu, odnosno razliku akcize, prema novim akciznim stopama”.

„Tržišna i Poreska inspekcija zadužene su, svako u okviru svoje nadložnosti, da redovno kontrolišu primjenu zakona i preduzimaju zakonske mjere ukoliko se postupa suprotno zakonu”, rekla je Šćekićeva.

No, potrošači su plaćali skuplje cigarete na nekim trafikama.Iz Tržišne inspekcije su ustvrdili da su pojačali nadzor.

„Prvo smo krenuli sa kontrolom trgovaca na malo. Nakon sumnji da su cijene cigareta bile korigovane na više iako za to nije plaćena adekvatna akciza kontrolu smo odlučili da nastavimo u magacinima i skladištima veletrgovaca i akciznih obveznika: uvoznika i proizvođača. Cigarete se mogu prodavati, ali samo pod uslovima pod kojima je obračunata akciza”, rekao je Novo Radović, vršilac dužnosti direktora Uprave javnih prihoda

POSKUPILI BEZ OSNOVA: Poreznici sumnjaju da su se cigarete početkom ove godine prodavale po maloprodajnim cijenama koje su povećane na postojeće zalihe starih cigareta, a za koje prethodno akcizni obveznik (uvoznik ili proizvođač) 1. januara ove godine, kada je stupio novi dopunjeni Zakon o akcizama, nije doplatio adekvatni iznos akcize.

Haos na tržištu cigareta traje desetak dana. Zapravo, pometnja je nastala, jer je novim Zakonom o akcizama definisano da svi uvoznici i proizvođači njegovim stupanjem na snagu moraju platiti novu dažbinu, dok ta obaveza nije bila predviđena za veletrgovce i maloprodaju.

Pod lupom poreske inspekcije bio je i maloprodajni lanac Štampa koji je u vlasništvu najvećeg distributera cigareta u Crnoj Gori – Rokšpeda. Njima su u Podgorici plijenjene cigarete na četiri prodajna mjesta iako su u toj firmi tvrdili da su sve regularno radili. I tvrde da su im državni organi davali različite instrukcije.

PRAZNICI U DUVANSKOM DIMU: A u državnim organima, opet, tvrde da je za sve kriv niko drugi no – Službeni list. Kasno su ga dobili, kažu. Tu informaciju je prvi čovjek ovog glasila odmah demantovao. Direktor i odgovorni urednik Službenog lista Momčilo Vujošević je ustvrdio da su 29. decembra dobili od Skupštine 12 zakona za objavljivanje u Službenom listu na nekoliko stotina stranica. I objavljivali su ih. „Što su bili praznici i što neko nije bio zainteresovan to mi nijesmo krivi i čini nam se da u konkretnom slučaju nemamo ama baš nikakvu krivicu”, rekao je Vujošević.

Direktorica Agencije za duvan Branislava Božović takođe ima opravdanje za njenu instituciju. Praznici su krivi, reklo bi se. „Sadašnje malo nesnalaženje na tržištu cigareta mogu djelimično da objasnim specifičnim vremenskim okvirom u kojem su se dešavale ove promjene. Zakon o akcizama, naime, usvojen je 22. decembra ili pred sam kraj prošle godine, njegova primjena teče od 1. januara nove godine, a Službeni list je izašao iz štampe tek prije par dana. Proizilazi, da smo, na neki način, nespremno dočekali najavljene promjene ili su, pak, izostali blagovremeni stručni savjeti nekih subjekata, kako ne bi bilo dilema oko dvojnih cijena, niti bi došlo do tih pojava na tržištu”.

A sem dvojakih tumačenja zakona, nadležne bi trebala što prije da zabrine ulična prodaja cigareta. I da se u čitav posao sada uključe i Uprava carina i policija kojoj su, očigledno, promakle švercovane cigarete. Poskupljenje cigareta je očekivano, davno najavljeno i neminovno bilo. No, loša organizacija je mogla, ovoga puta, izostati.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo