Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJ: NEISKORIŠĆENE MOGUĆNOSTI: Antistres adresa

Objavljeno prije

na

Prije više od osam decenija, 1922. godine Vlada Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca proglasila je Ulcinj ,,banjskim i klimatskim lječilištem” i tako ozvaničila ono što je ranije prepoznato u akademskim krugovima i naučnoj zajednici. Tako je, na primjer, znanstvenik svjetskog glasa, Mihajlo Pupin, tražio 1910. godine od kralja Nikole dozvolu za otvaranje sanatorijuma u Ulcinju, dok je učeni Rus, Pavle Apolonovič Rovinski, pisao da se tokom čestih boravaka u tom gradu lično uvjerio u blagotvornost ulcinjskog prostora za ljudski organizam.

Prvu studiju o ovoj temi objavio je 1932. godine poznati naučnik dr Jovan Kujačić, a tri decenije kasnije predsjednik Evropske lige za reumatizam dr Lemoh je ustvrdio da „Ulcinj u terapeutskom smislu ima veliku budućnost”. Ako se zna da broj dana s temperaturom vazduha iznad 18 stepeni iznosi 194, da sunce u prosjeku svakog dana sija sedam sati, da ulcinjski pijesak ima preko 30 mineralnih sastojaka, da postoje ljekoviti izvori sumporne vode, maslinada i borova šuma, onda je logično da je Ulcinj tokom cijele istorije bio mirno i omiljeno utočište vladara. I da sve to danas treba iskoristiti za turističku promociju i ponudu.

No, to nije učinjeno ni u nacrtu najvažnijeg strateškog dokumenta te opštine, Prostorno-urbanističkom planu, koji radi Vlada Crne Gore. Stoga su čelnici Opštinskog odbora Socijaldemokratske partije u Ulcinju Selim Resulbegović i Skender Elezagić uputili primjedbe obrađivačima tog dokumenta u kojem, pored ostalog, navode da je iracionalno planirati Opštu bolnicu u Ulcinju, s obzirom na blizinu barske bolnice. ,,Ali, to ne može biti smetnja za planiranje specijalizovanih bolnica, za liječenje reumatskih i oboljenja kostiju, za neplodnost i ženske i plućne bolesti”, ističu oni.

Dugogodišnji direktor Doma zdravlja u Ulcinju, prim. dr Gani Karamanaga kaže za Monitor da u tom gradu treba otvoriti tri zdravstvena centra: jedan na Velikoj plaži, drugi u Borovoj šumi i treći u Valdanosu. ,,Za sve to već postoji dokumentacija”, tvrdi Karamanaga, koji je nedavno napisao knjigu o liječenju prirodnim faktorima u Ulcinju.

Stručnjaci se slažu da bi u realizaciju priče o zdravstveno-rekreativnom turizmu u Ulcinju najlakše bilo krenuti kroz realizaciju projekta liječenja ginekoloških bolesti. Ženska plaža, u središtu prekrasne borove šume, sinonim je za to u širim razmjerama. Zbog ljekovitih izvora sumporne vode, koja liječi sterilitet, od pogleda zaklonjena zelenilom i rastinjem, gdje se može kupati bez odjeće, ona je postala omiljeno mjesto ženama iz svih krajeva svijeta. Ruski naučnik Ščerbakov ulcinjske izvore sumporne vode uporedio sa čuvenim Ahenskim izvorima u Njemačkoj. ,,Postojeći kapaciteti obližnjeg hotela Albatros mogli bi se lako adaptirati za ovu namjenu”, kaže dr Milan Rolović i dodaje da bi produktivnije bilo napraviti u Ulcinju centar za vantjelesnu oplodnju nego u nekim drugim opštinama.

Inače, udisanje mješovite morske i sumporne vode veoma je djelotvorno za dopunsko liječenje bronhijalne astme, hroničnih opstruktivnih bolesti i hroničnih i alergijskih bolesti disajnih organa. Prema dosadašnjim proučavanjima, utvrđeno je da u Crnoj Gori postoji 15 nalazišta mineralnih voda različitih hemijskih osobina. Od tri nalazišta na Crnogorskom primorju, jedno je u Igalu, a dva u Ulcinju.

Prema riječima dr Karamanage, Velika plaža je idealno mjesto za izgradnju centra za rehabilitaciju i liječenje peloidom (ljekovitim blatom, kojeg ima u ogromnim količinama na Solani) i pijeskom. ,,On bi bio otvorenog tipa, jer se terapija tim materjalima može sprovoditi tokom cijele kalendarske godine”, navodi on ističući da je u pogledu radioaktivnosti, utvrđeno da ulcinjski pijesak sadrži radijum, uran i torijum u malim količinama, pa se može reći da je bІago radioaktivan, što sve ukupno čini da je vrlo pogodan, naročito kod oboljenja organa za kretanje i kičme, reumatizma, diskopatija, išijalgija, kao i stanja nakon povreda ovih organa.

U ovom ljekovitom pijesku odvajkada su bolesnici od raznih oboljenja nalazili sami sebi pravi lijek. Interesantno je posmatrati kako se bolesnici umotavaju i ukopavaju u vrući, suvi pijesak i tu leže i po nekoliko sati. Ima nebrojeno mnogo nevjerovatnih primjera gdje je lјеkovito svojstvo ulcinjskog pijeska pokazalo svu svoju čudotvornost.

,,Dakle, prirodni faktori Ulcinja mogu se vrlo korisno upotrijebiti u prevenciji, liječenju i rehabilitaciji mnogih oboljenja i stanja. Negdje oni u potpunosti mogu zamijeniti lijekove, a negdje se uz njih postižu bolji i dugotrajniji rezultati. Ovi prirodni činioci, kojih rijetko gdje ima ovoliko na jednom mjestu, nijesu korisni samo za oboljele nego i za zdrave, u zdravstvenom turizmu, ali koji su iscrpljeni životom i radom, gdje bi im njihova primjena uz odmor i rekreaciju, kao i određeni stepen medicinskog tretmana vratila vitalne funkcije. U današnjem svijetu možda bi naš grad mogli reklamirati pod sloganom: Ulcinj – antistres destinacija. Baš lijepo i tačno zvuči”, kaže uz smijeh dr Karamanaga.

Još samo kada bi to razumjeli u Vladi.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRŽAVNE INISTITUCIJE BEZBJEDNOST NOVINARA: Lijepa obećanja i nerazjašnjeni napadi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni slučajevi ukazuju na ozbiljne sistemske probleme u zaštiti novinara u Crnoj Gori, kao i na nedostatak efikasne pravde za počinioce ovih zločina. Neefikasnost istraga i nekažnjivost su postali ključni problemi koji ugrožavaju slobodu medija u zemlji

 

 

U Crnoj Gori se od 2004. godine dogodilo na desetine napada na novinare i novinarke. Od prijetnji, preko verbalnih i fizičkih napada, a svi oni uslijedili su nakon neriješenog ubistva osnivača i glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića. Samo mali broj je riješen, što jasno ukazuje na izražen problem neadekvatne zaštite i nekažnjivosti zločina nad novinarima. Iako je postojala inicijativa o formiranju posebnih jedinica koje bi pomogle u rasvjetljavanju ovih nepočinstava, ona još nije zaživjela.

Istina, u okviru Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije imenovana su tri inspektora koji se bave slučajevima napada na novinare,  ali za sada nema javno dostupnih podataka da je njihov rad na bilo koji način doprinio pomacima kod  neriješenih slučajeva.Međunarodna praksa pokazuje da specijalizovane jedinice, imajući u vidu specifičnu prirodu slučajeva napada na novinare, mogu efikasnije sprovoditi istrage i procesuirati počinioce.

Medijski ekspert Mark Gruber kaže da bi uvođenje takve prakse bilo odlično pod uslovom, kako je naveo, da se uzme u obzir i opšti kontekst: obučenost policijske jedinice, saradnja s medijima i s tužilaštvom, možda s mehanizmom “brzog odgovora”.

Nekoliko napada na novinare u Crnoj Gori izdvajaju se kao posebno komplikovani – zbog brutalnosti, dugotrajnosti istraga i izostanka pravde.

Istraga o surovom ubistvu Jovanovića traje preko 20 godina i problematična je, jer odgovornosti izmiču ne samo naručioci, direktni izvršioci već i oni koji su je neuspješno vodili. Za saučesništvo u ubistvu osuđen je jedino Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. potvrdio presudu na 19 godina zatvora, koji se okončava sredinom naredne godine.

Ranjavanje novinarke Olivere Lakić ispred njenog stana 2018. godine, izazvalo je veliku zabrinutost za njenu bezbjednost, ali i bezbjednost svih istraživačkih novinara i novinarki u Crnoj Gori. Ni u tom slučaju pravda nije postignuta, iako je Više državno tužilaštvo (VDT) dostavilo zahtjev za sprovođenje istrage protiv nekoliko osoba. Lakić je i ranije bila napadnuta i prijećeno joj je.

Novinar iz Berana Tufik Softić bio je takođe meta dva napada – 2007. i 2013. godine. Prvi put je palicom pretučen ispred kuće, dok je drugi put bomba postavljena ispred njegovog automobila. Istrage su dugo trajale, ali slučajevi su ostali nerazjašnjeni i zatvoreni zbog nedostatka dokaza.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI STRATEŠKI PLAN RAZVOJA KOLAŠINA: Prepisivanje spiska želja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izgradnja autobuske stanice, tržnog centra sa pijacom i podzemnom parking garažom, rekonstrukcija Doma mladih i Gorštaka… To su samo  neki od projekata koji su iz dva prethodna prepisani u novi Strateški plan razvoja

 

 

Kolašinci već 15 godina nemaju  autobusku stanicu, a toliko dugo slušaju i obećanja lokalnih vlasti da će je dobiti.

Završetak davno započetih radova obećavali su učesnici svih kampanja za lokalne izbore tokom minule decenije i po. Predlog  Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na čije se usvajanje još čeka,  dao je formalno mogućnost da se to stanje promijeni. Još nema konkretnih najava na koji način bi se i za koliko vremena taj projekat mogao okončati.

Lokacija na koju svraćaju pojedini međugradski autobusi u stvari je samo stajalište. Prostor koji se u tu svrhu koristi neuređen je, sa dotrajalim asfaltom, bez potrebene infrastrukture i mobilijara, pa ga izbjegavaju mnogi prevoznici. Zbog toga, putnici često čekaju autobus na improvizovanom stajalištu kod starog motela, na magistrali.

Privatno preduzeće Županovac, prije mnogo godina, započelo je gradnju objekta Autobuske, ali nije uspjelo da nađe način da nastavi radove. Izgradnju je omela, kako je ranije saopštavano, prvo ekonomska kriza, a zatim i činjenica da se objekat nije uklapao u predviđene planske dokumente, jer je za sprat viši.

Nakon što je izgorjela stara zgrada, Županovac je 2008. godine na istoj lokaciji započeo gradnju objekta, “koji je podrazumijevao sve karakteristike moderne autobuske stanice sa brojnim sadržajima”. Od svega toga, do sada je ozidana samo višespratna zgrada površine 2.000 metara kvadratnih. Putnicima je na raspolaganju nekoliko drvenih klupa postavljenih napolju, tik uz objekat u izgradnji.

U međuvremenu, inspekcija rada stavila je plombu na vrata trafičice u kojoj su se mogle dobiti informacije o redu vožnje. Telefon za informacije premješten je u obližnju kafanu, pa putnike o vremenu dolasaka i polaska autobusa obavještavaju zaposleni u tom ugostiteljskom objektu. No, ni to nije obaveza preduzeća “Županovac”, s obzirom na to da zvanično Autobuska stanica ne postoji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAPLIJENE MARIHUANE NE PRESTAJU: Šverceri rade prekovremeno 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je samo u nekoliko akcija na ilegalnim prelazima u Gusinju i Plavu zaplijenjeno preko stotinu kilograma marihuane, i nekoliko stotina na obalama Skadarskog jezera, nameće se pitanje – koliko onda narkotika tim putevima svakodnevno ulazi u našu državu

 

 

Kada je prije nekoliko dana Uprava policije saopštila da je Granična policija iz Ulcinja pronašla je oko 66 kilograma skanka, a dvije osobe pobjegle ka Albaniji, aktuelizovano je pitanje ilegalnih puteva kojima se marihuana i skank prebacuju u Crnu Goru.

Ovih 66 kilograma pronađeno je u rejonu ulcinjskog sela Sukobin.

Ne tako davno u priobalnom dijelu Skadarskog jezera, na obali kanala riječe Morače, u blizini željezničke stanice Zeta, pronađeno je 57 kilograma marihuane. Pretragom medijskih arhiva, može se pronaći još veliki broj policijskih saopštenja o zaplijenama marihuane koja se iz Albanije unosi ilegalno u Crnu Goru.

Iz policije je saopšteno da su postupali po operativnim saznanjima da se u prostoru sela Sukobin, iz Albanije u Crnu Goru krijumčari opojna droga skank.

“Pretragom terena od strane policijskih službenika i upotrebom službenog drona, policijski službenici su 27. septembra, u ranim jutarnjim časovima pronašli tri torbe sa 119 pakovanja, težine oko 66 kilograma, u kojima se nalazila biljna materija zelene boje nalik na opojnu drogu skank. Policijski službenici su na licu mjesta uočili dva nepoznata lica koja su se dala u bjekstvo u pravcu Republike Albanije”, navedeno je u saopštenju UP.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo