Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJ: NEISKORIŠĆENE MOGUĆNOSTI: Antistres adresa

Objavljeno prije

na

zenska-plaza-ulcinj_6

Prije više od osam decenija, 1922. godine Vlada Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca proglasila je Ulcinj ,,banjskim i klimatskim lječilištem” i tako ozvaničila ono što je ranije prepoznato u akademskim krugovima i naučnoj zajednici. Tako je, na primjer, znanstvenik svjetskog glasa, Mihajlo Pupin, tražio 1910. godine od kralja Nikole dozvolu za otvaranje sanatorijuma u Ulcinju, dok je učeni Rus, Pavle Apolonovič Rovinski, pisao da se tokom čestih boravaka u tom gradu lično uvjerio u blagotvornost ulcinjskog prostora za ljudski organizam.

Prvu studiju o ovoj temi objavio je 1932. godine poznati naučnik dr Jovan Kujačić, a tri decenije kasnije predsjednik Evropske lige za reumatizam dr Lemoh je ustvrdio da „Ulcinj u terapeutskom smislu ima veliku budućnost”. Ako se zna da broj dana s temperaturom vazduha iznad 18 stepeni iznosi 194, da sunce u prosjeku svakog dana sija sedam sati, da ulcinjski pijesak ima preko 30 mineralnih sastojaka, da postoje ljekoviti izvori sumporne vode, maslinada i borova šuma, onda je logično da je Ulcinj tokom cijele istorije bio mirno i omiljeno utočište vladara. I da sve to danas treba iskoristiti za turističku promociju i ponudu.

No, to nije učinjeno ni u nacrtu najvažnijeg strateškog dokumenta te opštine, Prostorno-urbanističkom planu, koji radi Vlada Crne Gore. Stoga su čelnici Opštinskog odbora Socijaldemokratske partije u Ulcinju Selim Resulbegović i Skender Elezagić uputili primjedbe obrađivačima tog dokumenta u kojem, pored ostalog, navode da je iracionalno planirati Opštu bolnicu u Ulcinju, s obzirom na blizinu barske bolnice. ,,Ali, to ne može biti smetnja za planiranje specijalizovanih bolnica, za liječenje reumatskih i oboljenja kostiju, za neplodnost i ženske i plućne bolesti”, ističu oni.

Dugogodišnji direktor Doma zdravlja u Ulcinju, prim. dr Gani Karamanaga kaže za Monitor da u tom gradu treba otvoriti tri zdravstvena centra: jedan na Velikoj plaži, drugi u Borovoj šumi i treći u Valdanosu. ,,Za sve to već postoji dokumentacija”, tvrdi Karamanaga, koji je nedavno napisao knjigu o liječenju prirodnim faktorima u Ulcinju.

Stručnjaci se slažu da bi u realizaciju priče o zdravstveno-rekreativnom turizmu u Ulcinju najlakše bilo krenuti kroz realizaciju projekta liječenja ginekoloških bolesti. Ženska plaža, u središtu prekrasne borove šume, sinonim je za to u širim razmjerama. Zbog ljekovitih izvora sumporne vode, koja liječi sterilitet, od pogleda zaklonjena zelenilom i rastinjem, gdje se može kupati bez odjeće, ona je postala omiljeno mjesto ženama iz svih krajeva svijeta. Ruski naučnik Ščerbakov ulcinjske izvore sumporne vode uporedio sa čuvenim Ahenskim izvorima u Njemačkoj. ,,Postojeći kapaciteti obližnjeg hotela Albatros mogli bi se lako adaptirati za ovu namjenu”, kaže dr Milan Rolović i dodaje da bi produktivnije bilo napraviti u Ulcinju centar za vantjelesnu oplodnju nego u nekim drugim opštinama.

Inače, udisanje mješovite morske i sumporne vode veoma je djelotvorno za dopunsko liječenje bronhijalne astme, hroničnih opstruktivnih bolesti i hroničnih i alergijskih bolesti disajnih organa. Prema dosadašnjim proučavanjima, utvrđeno je da u Crnoj Gori postoji 15 nalazišta mineralnih voda različitih hemijskih osobina. Od tri nalazišta na Crnogorskom primorju, jedno je u Igalu, a dva u Ulcinju.

Prema riječima dr Karamanage, Velika plaža je idealno mjesto za izgradnju centra za rehabilitaciju i liječenje peloidom (ljekovitim blatom, kojeg ima u ogromnim količinama na Solani) i pijeskom. ,,On bi bio otvorenog tipa, jer se terapija tim materjalima može sprovoditi tokom cijele kalendarske godine”, navodi on ističući da je u pogledu radioaktivnosti, utvrđeno da ulcinjski pijesak sadrži radijum, uran i torijum u malim količinama, pa se može reći da je bІago radioaktivan, što sve ukupno čini da je vrlo pogodan, naročito kod oboljenja organa za kretanje i kičme, reumatizma, diskopatija, išijalgija, kao i stanja nakon povreda ovih organa.

U ovom ljekovitom pijesku odvajkada su bolesnici od raznih oboljenja nalazili sami sebi pravi lijek. Interesantno je posmatrati kako se bolesnici umotavaju i ukopavaju u vrući, suvi pijesak i tu leže i po nekoliko sati. Ima nebrojeno mnogo nevjerovatnih primjera gdje je lјеkovito svojstvo ulcinjskog pijeska pokazalo svu svoju čudotvornost.

,,Dakle, prirodni faktori Ulcinja mogu se vrlo korisno upotrijebiti u prevenciji, liječenju i rehabilitaciji mnogih oboljenja i stanja. Negdje oni u potpunosti mogu zamijeniti lijekove, a negdje se uz njih postižu bolji i dugotrajniji rezultati. Ovi prirodni činioci, kojih rijetko gdje ima ovoliko na jednom mjestu, nijesu korisni samo za oboljele nego i za zdrave, u zdravstvenom turizmu, ali koji su iscrpljeni životom i radom, gdje bi im njihova primjena uz odmor i rekreaciju, kao i određeni stepen medicinskog tretmana vratila vitalne funkcije. U današnjem svijetu možda bi naš grad mogli reklamirati pod sloganom: Ulcinj – antistres destinacija. Baš lijepo i tačno zvuči”, kaže uz smijeh dr Karamanaga.

Još samo kada bi to razumjeli u Vladi.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo