Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJ: NEISKORIŠĆENE MOGUĆNOSTI: Antistres adresa

Objavljeno prije

na

Prije više od osam decenija, 1922. godine Vlada Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca proglasila je Ulcinj ,,banjskim i klimatskim lječilištem” i tako ozvaničila ono što je ranije prepoznato u akademskim krugovima i naučnoj zajednici. Tako je, na primjer, znanstvenik svjetskog glasa, Mihajlo Pupin, tražio 1910. godine od kralja Nikole dozvolu za otvaranje sanatorijuma u Ulcinju, dok je učeni Rus, Pavle Apolonovič Rovinski, pisao da se tokom čestih boravaka u tom gradu lično uvjerio u blagotvornost ulcinjskog prostora za ljudski organizam.

Prvu studiju o ovoj temi objavio je 1932. godine poznati naučnik dr Jovan Kujačić, a tri decenije kasnije predsjednik Evropske lige za reumatizam dr Lemoh je ustvrdio da „Ulcinj u terapeutskom smislu ima veliku budućnost”. Ako se zna da broj dana s temperaturom vazduha iznad 18 stepeni iznosi 194, da sunce u prosjeku svakog dana sija sedam sati, da ulcinjski pijesak ima preko 30 mineralnih sastojaka, da postoje ljekoviti izvori sumporne vode, maslinada i borova šuma, onda je logično da je Ulcinj tokom cijele istorije bio mirno i omiljeno utočište vladara. I da sve to danas treba iskoristiti za turističku promociju i ponudu.

No, to nije učinjeno ni u nacrtu najvažnijeg strateškog dokumenta te opštine, Prostorno-urbanističkom planu, koji radi Vlada Crne Gore. Stoga su čelnici Opštinskog odbora Socijaldemokratske partije u Ulcinju Selim Resulbegović i Skender Elezagić uputili primjedbe obrađivačima tog dokumenta u kojem, pored ostalog, navode da je iracionalno planirati Opštu bolnicu u Ulcinju, s obzirom na blizinu barske bolnice. ,,Ali, to ne može biti smetnja za planiranje specijalizovanih bolnica, za liječenje reumatskih i oboljenja kostiju, za neplodnost i ženske i plućne bolesti”, ističu oni.

Dugogodišnji direktor Doma zdravlja u Ulcinju, prim. dr Gani Karamanaga kaže za Monitor da u tom gradu treba otvoriti tri zdravstvena centra: jedan na Velikoj plaži, drugi u Borovoj šumi i treći u Valdanosu. ,,Za sve to već postoji dokumentacija”, tvrdi Karamanaga, koji je nedavno napisao knjigu o liječenju prirodnim faktorima u Ulcinju.

Stručnjaci se slažu da bi u realizaciju priče o zdravstveno-rekreativnom turizmu u Ulcinju najlakše bilo krenuti kroz realizaciju projekta liječenja ginekoloških bolesti. Ženska plaža, u središtu prekrasne borove šume, sinonim je za to u širim razmjerama. Zbog ljekovitih izvora sumporne vode, koja liječi sterilitet, od pogleda zaklonjena zelenilom i rastinjem, gdje se može kupati bez odjeće, ona je postala omiljeno mjesto ženama iz svih krajeva svijeta. Ruski naučnik Ščerbakov ulcinjske izvore sumporne vode uporedio sa čuvenim Ahenskim izvorima u Njemačkoj. ,,Postojeći kapaciteti obližnjeg hotela Albatros mogli bi se lako adaptirati za ovu namjenu”, kaže dr Milan Rolović i dodaje da bi produktivnije bilo napraviti u Ulcinju centar za vantjelesnu oplodnju nego u nekim drugim opštinama.

Inače, udisanje mješovite morske i sumporne vode veoma je djelotvorno za dopunsko liječenje bronhijalne astme, hroničnih opstruktivnih bolesti i hroničnih i alergijskih bolesti disajnih organa. Prema dosadašnjim proučavanjima, utvrđeno je da u Crnoj Gori postoji 15 nalazišta mineralnih voda različitih hemijskih osobina. Od tri nalazišta na Crnogorskom primorju, jedno je u Igalu, a dva u Ulcinju.

Prema riječima dr Karamanage, Velika plaža je idealno mjesto za izgradnju centra za rehabilitaciju i liječenje peloidom (ljekovitim blatom, kojeg ima u ogromnim količinama na Solani) i pijeskom. ,,On bi bio otvorenog tipa, jer se terapija tim materjalima može sprovoditi tokom cijele kalendarske godine”, navodi on ističući da je u pogledu radioaktivnosti, utvrđeno da ulcinjski pijesak sadrži radijum, uran i torijum u malim količinama, pa se može reći da je bІago radioaktivan, što sve ukupno čini da je vrlo pogodan, naročito kod oboljenja organa za kretanje i kičme, reumatizma, diskopatija, išijalgija, kao i stanja nakon povreda ovih organa.

U ovom ljekovitom pijesku odvajkada su bolesnici od raznih oboljenja nalazili sami sebi pravi lijek. Interesantno je posmatrati kako se bolesnici umotavaju i ukopavaju u vrući, suvi pijesak i tu leže i po nekoliko sati. Ima nebrojeno mnogo nevjerovatnih primjera gdje je lјеkovito svojstvo ulcinjskog pijeska pokazalo svu svoju čudotvornost.

,,Dakle, prirodni faktori Ulcinja mogu se vrlo korisno upotrijebiti u prevenciji, liječenju i rehabilitaciji mnogih oboljenja i stanja. Negdje oni u potpunosti mogu zamijeniti lijekove, a negdje se uz njih postižu bolji i dugotrajniji rezultati. Ovi prirodni činioci, kojih rijetko gdje ima ovoliko na jednom mjestu, nijesu korisni samo za oboljele nego i za zdrave, u zdravstvenom turizmu, ali koji su iscrpljeni životom i radom, gdje bi im njihova primjena uz odmor i rekreaciju, kao i određeni stepen medicinskog tretmana vratila vitalne funkcije. U današnjem svijetu možda bi naš grad mogli reklamirati pod sloganom: Ulcinj – antistres destinacija. Baš lijepo i tačno zvuči”, kaže uz smijeh dr Karamanaga.

Još samo kada bi to razumjeli u Vladi.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo